Povodom dolaska relikvija Svetog Leopolda u rodni Herceg-Novi iz štampe je izašlo reprint izdanje monografije „Bokeška priča o mladosti Sv. Leopolda iz Herceg Novog“ autora prof. Lazara Seferovića i Matej Pašete.
„Željeli smo ovom malom monografijom otkriti mladog Bogdana u ambijentu njegovog rodnog grada i Boke Kotorske.
Prikazujući ambijente Bogdanovog djetinjstva i rane mladosti u Herceg Novome i Boki Kotorskoj, htjeli smo ih ovjekovječiti, otkrivajući tako ovaj kraj najširem krugu vjernika, hodočasnika i turista. Praktično, ova publikacija trebalo bi da bude njihov vodič. Naravno, željeli smo da i domicilno stanovništvo rodnog grada, njegovi Novljani, otkriju prave vrijednosti svog velikog sugrađanina“, zapisali su u autori, djed i unuk Lazar i Matej.
Leopold Mandić
Drugo, inovirano reprint izdanje knjige o mladosti Sv. Leopolda, povodom 150 godina od njegovog rođenja omogućila je Opština Herceg Novi.
Da podsjetimo prvo izdanje ove monografije promovisano je u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru 2011. godine.
prof. Lazar Seferović
Poznati hercegnovski javni radnik, publicista i istoričar umjetnosti, prof. Lazar Seferović kazao je da monografija na 84 strane donosi 150 fotografija, akvarela i gravura iz prošlosti i sadašnjosti, kojima se opisuje putovanje u 19. i 20. vijek, doba mladog Bogdana Mandića (Svetog Lopolda Mandića) i priča njegov život i stasavanje u Herceg Novom.
Kako su saopštili učesnici u spašavanju turista,pripadnici Službe zaštite i spasavanja iz Kolašina, prvi poziv su dobili u 16,28 od OKC sa lokacijom izgubljenih turista.
Sa potragom su odmah krenuli na području rijeke Štitarice, ali bez uspjeha, da bi se kasnije ispostavilo da lokacija koju su turisti poslali nije odgovarajuća znajući da svi turisti kako bi što više vidjeli u Parku, skreću sa označenih i markiranih staza.
Potragu za turistima su nastavili u koritu rijeke Jezerštice da bi se to i ispostavilo kao ispravno. Po izrazito lošim vremenskim uslovima, po kiši i vjetru, u kasnim noćnim satima oko 22 časa su pronašli turiste iz Holandije i nepovrijeđene vratili na Biogradsko jezero.
U akciji spašavanja dvoje turista iz Holandije učestvovali su pripadnici Službe zaštite i spasavanja iz Kolašina Boban Brković, Miljan Bulatović i Zoran Bulatović, kao i pripadnici Službe zaštite NP Biogradska gora Dragović Janko i Radenović Teofil.
NP Biogradska gora još jednom apeluje da se svi posjetioci pridržavaju markiranih staza, kao i da koriste usluge licenciranih vodiča.
U očekivanju dolaska tijela Svetog Leopolda u rodni grad, želimo zahvaliti Kotorskoj biskupiji što će nam priuštiti ovo zadovoljstvo.
Također, zahvaljujemo novoj vlasti u Herceg-Novom što je prepoznala dobrobit inicijative Hrvatskog građanskog društva Crne Gore o postavljanju spomen obilježja Svetom Leopoldu Bogdanu Mandiću.
Da bi se izbjegla polemika oko kuće u kojoj se 1866. godine rodio Svetac, inicijativom Novske liste, vlast je donijela pametno rješenje da se spomen obilježje postavi u Parku nezavisnosti, koji će novousvojenom odlukom lokalnog Parlamenta ubuduće nositi naziv Park Svetog Leopolda Bogdana Mandića.
Koristimo priliku podsjetiti javnost kako je Hrvatsko građansko društvo Crne Gore još 15.11. 2012. godine uputilo zahtjev Opštini Herceg-Novi da u program postavljanja spomen obilježja za 2013. godinu, uvrsti postavljanje spomen-ploče Svetom Leopoldu na rodnoj kući na Škveru sa slijedećim tekstom:
„ U ovoj kući se 12.05. 1866. godine rodio svetac katoličke crkve Sveti Leopold Bogdan Mandić. Ploču postavlja grad Herceg Novi“.
U proteklom periodu HGD CG je bilo posrednik između organa lokalne vlasti, Kotorske biskupije i Ministarstva kulture, iznalazeći najprihvatljivije rješenje za postavaljanje spomen obilježja.
Podsjećamo javnost da smo dana 31.08. 2017. godine uputili zahtjev Sekretarijatu za kulturu Opštine Herceg-Novi i našu saglasnost, kao inicijatora, da se spomen obilježje postavi u Parku nezavisnosti i da tekst glasi:
„ U ovom gradu rodio se svetac katoličke crkve Leopold Bogdan Mandić-kapucin
1866 – 1942.
Ploču postavlja Opština Herceg Novi 2017. godine“
Nadamo se da ćemo uskoro dočekati dan kada će se otkriti spomen obilježje ovom velikom svecu, kaže se u saopštenju Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor, koje potpisuju Marijo Brguljan, predsjednik i Sanja Crnić, predsjednica Povjerenstva za Herceg-Novi.
Heroj SSSR-a, general-major u penziji Aleksandar Petrovič Salujanov boravio je juče u Tivtu gdje su ga ugostili predstavnici tivatskog odbora Organizacije boraca NOR-a (jugoslovenska opcija) na čelu sa predsjednikom Matom Brguljanom.
“U srdačnom razgovoru sa predstavnicima tivatske boračke organizacije, heroj Sovjetskog Saveza, general Salujanov je prenio svoje i zadovoljstvo Udruženja heroja Rusije, činjenicom da je SO Berana juče usvojila odluku o podizanju spomenika generalu Georgiju Žukovu, komandantu Crvene Armije koja je sa partizanskim jedinicama 1944. oslobodila Beograd i Jugoslaviju. On je poručio da je antifašizam najznačajnija tekovina savremene Evrope i da će OBNOR u svojom aktivnostima imati njegovu podršku”- saopšteno je iz tivatskog OBNOR-a.
Čelnik te organizacije Mato Brguljan je gostu iz Rusije uručio simbolični poklon – knjigu o narodnom heroju Mašu Brguljanu – „Zbivanja za nezaborav“.
Aleksandar Petrovič Salujanov je heroj SSSR-a i Rusije i zamjenik predsjednika Udruženja heroja Rusije, koje je jedno od najmoćnijih udruženja vojnih veterana u toj državi. Salujanov (64) se proslavio u ratu u Avagnistanu tokom osamdesetih, kao komandant jednog od bataljona 350. gardijskog vazduhoplovnog puka, 103. vazduhoplovne divizije SSSR-a. Za heroja Sovjetskog Saveza proglašen je 1984. godine.
Luka Dubai će imati i drugi terminal za krstarenje, osim onog koji je već najavljen u januaru 2017., izvijestila je matična tvrtka Meraas sa sjedištem u Dubai, prenosi Pomorac.net
“Luka Dubai bit će prvo odredište za krstarenje koja će istodobno izgraditi dva terminala, a nakon dovršetka moći će primiti 1.200,000 putnika godišnje”, saopšteno je it te tvrtke.
Svaki terminal će imati oko 14.000 četvornih metara.
Drugi terminal namjerava se graditi na reputaciji Dubaija kao vodeće turističke destinacije, koji je kapitalizirao snažan rast globalnog krstarenja, priopćila je tvrtka. Podaci industrije sugeriraju da će preko 40 milijuna ljudi godišnje putovati na krstarenjima do 2030. godine, što je povećanje od 40% od 24 milijuna u 2017. godini.
“Stvaranjem odredišta svjetske klase, luka Dubai predstavlja priliku za postizanje ekonomskog rasta u sektoru pomorskog turizma. To će također pomoći u održavanju statusa Dubaija među top turističkim odredištima na svijetu za sljedeće generacije”, izjavio je Abdulla Al Habbai, predsjednik Grupe u Meraasu.
U tu rečenicu načelnika Sali Zorana Morovića stane sve što se u ponedjeljak događalo na Dugom otoku, Pašmanu i Ugljanu gdje još uvijek traje borba s poplavom i njenim posljedicama. Voda je nadirala sa svih strana, a lokalna dobrovoljna vatrogasna društva pomagala su mještanima ne samo u ponedjeljak nego i u utorak jer je voda iz natopljenog tla još uvijek nadirala u podrume.
-Slušajte, u Salima se izlilo preko 200 litara kiše, možete misliti kako je to izgledalo! Bilo je poplavljeno na desetke objekata, ali ono što se dogodilo s otočnim prometnicama je strašno. U Salima više ne postoje makadamski i poljski putovi! Nerazvrstane ceste su izbrisane s karte, jednostavno su odnešene! Kada siđete s asfalta – ne možete nikud, kaže Morović pojašnjavajući da su bujice na lokalne ceste nanijele silne kubike materijala.
-Uklanjamo nanose, štete još nisu procijenjen, ali bi mogle biti višemilijunske. Ni ugostitelj koji tamo ima restoran, ni vlasnici okolnih kuća uopće ne mogu prići svojim objektima na punti Dugog otoka. Koliko sam čuo, po broju intervencija bi se reklo da su gromovi uništili na desetke telefonskih instalacija, a najveće ukupne štete su nastale u Salima, objašjnava “crni ponedjeljak” načelnik Morović.
Ništa ljepša nije ni priča njegovog kolege, Krešimira Ćosića, načelnika Pašmana u kojemu praktično ne postoji podrum koji nije bio poplavljen.
-Voda je ušla u sve podrume, a nekim ljudima su poplavljene i kuće prizemnice, uništeni su svi makadamski putovi i četrdeset posto lokalnih cesta, a značajno su podlokane i županijske i državne ceste. U Pašmanu je potopljeno 40-ak brodica, a nanose s ceste uklanjamo i dan poslije potopa, jer voda još nadolazi, pa je naš DVD imao dvadesetak intervencija i još su u punom pogonu, objašnjava situaciju u svojoj općini Krešimir Ćosić očekujući “proglašenje elementarne nepogode kako bi se ljudima makar financijski sanira dio štete koju su pretrpjeli”.
Ono što se dogodilo u Preku ipak nadilazi sve crne prognoze.
-Bilo je stravično! Po podacima i broju vatrogasnih intervencija oštećeno je stotinjak obiteljskih kuća, a ono što me dodatno brine je to što je jako oštećena i zgrada naše osnovne škole. Učenici nisu imali nastavu ni u ponedjeljak ni u utorak, a jako je upitno hoće li je biti i u srijedu. Poplavljena je školska sportska dvorana, ali voda je prodrla i na međukat i prvi kat. To je stvarno strašno izgledalo, kaže prečki načelnik Jure Brižić ne usuđujući se procjenjivati štetu na školskoj zgradi koja se još utvrđuje.
-Pa tamo je primijećeno deset centimetara napuknuća jednog zida u strojarnici, pa je upitna i statika cijele zgrade. Poplavljen je i vrtić u Sutomišćici, ali tamo neće biti neke velike štete, navodi Brižić prebacujući se na općinsko središte.
U Preku je voda oštetila mjesnu šetnicu na kojoj su se podigle kamene ploče, a jako velika oštećenja zabilježena su na cestama.
-Na cesti između Ugljana i Lukorana voda je na jednom mjestu nanijela preko 20 kubičnih metara materijala! U usjeku na prometnici kod Lukorana nestao je rubni dio ceste u dužini od dva-tri metra, jdnostavno ga je bujica odnijela. Što se poljskih putova tiče, situacija je još gora, jer je oštećeno njih oko 80 posto, zaključuje načelnik Brižić.
Sva je sreća da ni na jednom od ta tri otoka nisu zabilježeni veliki poremećaji u snabdijevanju stanovništva vodom i električnom energijom. Štete će se zbrajati još danima.
Uprkos lošim vremenskim prilikama, te izmještanju koncerta sa otvorenog bazena Luštice Bay u koncertnu dvoranu Muzičke škole Tivat, sinoćnje gostovanje beogradskog saksofonskog kvarteta „BG SAX 4“ u pratnji perkusioniste Aleksandra Radulovića prošlo je u izvanrednom raspoloženju i izvođača i publike.
Koncert “SaxoFone’s promenade“ održan je u okviru XV Međunarodne radionice za duvačke instrumente koju u Tivtu priređuju NVO „Ars praesentia Boke Kotorske“ i tivatska Muzička škola uz podršku pokrovitelja među kojima je i Luštica Bay.
Radionice za saksofoniste se pod vođstvom Bojana Vukelića održavaju od 9. do 15. septembra. Izražavajući žaljenje zbog toga što vremenski uslovi nijesu dozvolili da se koncert održi u Luštici Bay, Vukelić se zahvalio kompaniji što je omogućila da se njihovo učešće na radionici duvačkih instumenata, i uopšte koncert realizuju.
Ovo je šesta radionica kojom je rukovodio Vukelić, a ove godine polaznici su bili iz Tivta i Kotora.
„Svake godine nivo radionica je sve bolje i vodi ka tome da ćemo u jednom trenutku na primorju imati puno dobrih saksofonista. Ove godine radionica je bila upravo samo za djecu sa primorja. Najmlađa polaznica ima sedam godina. Rad sa njima je važan jer se u ovom uzrastu usađuje ljubav prema saksofonu i onda oni mogu mnogo da postignu. Nekoliko učenika je i sviralo večeras sa nama na koncertu“, izjavio je Vukelić. Nakon koncerta u holu škole održan je koktel.
Sastav„BG SAX 4“ čine eminentni saksofonisti školovani u zemlji i instranstvu, a koji danas žive u Beogradu: Bojan Vukelić (sopran i alt saksofon), Maks Kočetov /Max Kochetov/ (alt saksofon), Kristijan Mlačak (tenor saksofon) i Ivan Stamenković (bariton saksofon). Na koncertu su svirali i polaznici radionice Filip Kovačević, Sergej Stojković i Matija Vučinović.
U Luštici Bay sinoć je otvorena i izložba novosadskog likovnog umjetnika Šandora Šlajfa, a umjetnik se predstavio slikama sa motivima mora – sa fokusom na brodove i na brodska pristaništa. Među slikama koje će publika moći da pogleda su „Starac i more“, „Kud plovi ovaj brod?“, „Pogled sa palube“, „Osvajači“, „Ples na vodi“ i druge.
Nevladino udruženje „Maškarada” iz Tivta proteklog je vikenda učestvovala na 10. međunarodnom Bračkom karnevalu u Hrvatskoj.
Tivatska karnevalska grupa tamo se predstavila do sada već proslavljenom kolektivnom maskom „Teuta i ratnici”, i pobrala aplauze i simpatije brojne publike koju su pored lokalnog stanovništva činili i turisti iz zapadne Evrope.
„Maškarada” je bila jedna od preko 25 karnevalskih grupa iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore koje su nastupile na karnevalu na ostrvu Brač. Predstavnici te NVO bili su gosti i na svečanom prijemu kod načelnika Opštine Bol, a tom prilikom su razmijenjeni prigodni pokloni.
„Teuta je ponosno koračala ulicama Supetra i Bola, i bila ponosan predstavnik Tivta, ali i jedini predstavnik Crne Gore. „Maškarada” je prodajom svojih ukrasnih maski aktivno učestvovala i na karnevalskoj humanitarnoj večeri posvećenoj „Bračkim pupoljcima” -djeci sa teškoćama u razvoju”- saopšteno je danas iz te NVO koja će dogodine biti organizator i domačin prvog velikog ljetnjeg karnevala u Tivtu.
Odbornici lokalnog parlamenta u Herceg-Novom su jednoglasno, bez rasprave, na danas održanoj sjednici usvojili odluku da park ispred samostana Svetog Antuna bude nazvan Park Svetog Leopolda.
Tekst koji će biti ispisan na obilježju glasiće: “Sveti Leopold Bogdan Mandić 1866 – 1942, svetac katoličke crkve, kapucin rođen u Herceg Novom”.
Park će zvanično biti proglašen u četvrtak u 13 sati, pred dolazak tijela sveca u Herceg Novi, najavio je predsjednik Skupštine Miloš Bigović.
SO HN
On je pozvao sve odbornike i građane da prisustvuju proglašenju parka i, kao predsjednik odbora za pripremu dolaska relikvije, izrazio zahvalnost svima koji su doprinijeli da se ovaj značajan događaj organzuje na najvišem nivou.
Da su nakon skoro dvomjesečne borbe sa velikim požarima i nedavnom spašavanju preživjelih iz brodoloma sa nepristupačnih hridina Luštice, spremni te da imaju srca i razumijevanja za razne druge mnogo manje uobičajene intervencije, pokazali su danas pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat koji su iz krošnje velike palme na šetalištu u Donjoj Lastvi izvadili i spasili dugodlakog albino mačka Martina.
Kućni ljubimac jedne ovdašnje porodice na vrhu palme završio je bježeći od psa, a kako nije mogao da siđe zbog velikih bodlji koje rastu pri korenu svake od palminih grana, vlasnica je u pomoć pozvala vatrogasce.
Tročlana ekipa odmah je došla na lice mjesta i uz pomoć vatrogasnih skala pokušala skinuti uplašenu životunju sa drveta.
Sa akcije spašavanja mačka u Donjoj Lastvi
U tome ipak, nisu uspjeli sve dok nije angažovano vozilo Komunalnog preduzeća Tivat sa specijalnom hidrauličnom korpom u koju je ušao vatrogasac, uhvatio i na oduševljenje prustnih građana, na zemlju spustio uplašenog,ali nepovrijeđenog mačka.
