Risan – proslava 10. godišnjice rada lokaliteta Rimski mozaici, pogledajte film „Antički Risan”

0

Turistička organizacija Kotor i Ambasada Republike Poljske u Podgorici danas su Risnu organizovali prigodnu proslavu 10. godišnjicu rada lokaliteta Rimski mozaici.

Priređena je izložba o Rimskim mozaicima sa kojom je ova ustanova nedavno gostovali u arheološkom muzeju Narona u Metkovićima (Hrvatska), i prikazan je film „Antički Risan” autora Ranka Maraša.

Posjetioce i zvanice pozdravio je potpredsjednik Opštine Kotor Milivoj Mišo Samardžić koji je podsjetio da je prije 88 godina Dušan Vuksan, tadašnji direktor Državnog muzeja na Cetinju u avgustu 1930. započeo arheološka iskopavanja na ovom područiju koja su rezultirala nalazom ostatka rimske kuće sa mozaicima.

“On ih je tada zaštitio i podigao nad njima drveni objekat. Time se godina 1930-ta smatra početkom zaštite mozaika na području Kotora. Oko 1940.godine pred Drugi svjetski rat, ovaj objekat je porušen. Mozaici su prekriveni zemljom. Tokom rata mozaici su ponovo otkriveni da bi još jednom bili pokriveni slojem zemlje.

U takvom stanju mozaici su dočekali 1956.godinu, kada su preduzete prve mjere njihove zaštite i prezentacije. Desetak godina kasnije, otpočelo je otkrivanje cijelog kompleksa. Nova oštećenja na mozaicima uzrokovao je zemljotres 1979.godine. Nakon toga neophodne konzervatorske mjere sprovedene su tokom 1989. godine, kojom prilikom su oštećene površine mozaika djelimično sačuvane.

Nakon postavljanja privremene nadstrešnice mozaicima je upravljala Mjesna zajednica Risna a o njima brinuli stručni ljudi iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika culture, odnosno danas iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Rimski mozaici Risan – Milivoj Mišo Samarddžić

U cijelom procesu zaštite, prezentacije i očuvanja priključuje se i Turistička organizacija Kotora zajedno sa Opštinom Kotor od 2006. godine, a uz veliku donaciju američkog naroda dodatno vrši mjere zaštite i prezentacije cijelog mozaičkog kopleksa i upravlja njime.

Tokom minulih deset godina imali smo veliku kako finansijsku tako i logističku podršku poljskih arheologa koji i dalje vrše arheološka iskopavanja na ovom porostoru tako i ambasade Republike Poljske u Podgorici kojima se ujedno i zahvaljujemo na podršci i saradnji“- kazao je potpredsjednik Samardžić.

Rimski mozaici Risan – Ana Nives Radović

Direktorica Turističke organizacije Kotor Ana Nives Radović u svom govoru istakla je da arheološki turizam kao posebna grana turizma je  nešto što može najviše obogatiti mjesto poput Risna, odnosno doprinjeti turističkom razvoju ne samo grada i države, već cijelog regiona ako ga posmatramo kao jednu cijelinu antičkog ili drugih istorijskih nasleđa.

„Arheološki turizam iz godine u godinu budi sve veće interesovanje, prije svega naučnih institucija cijelog svijeta. Zamislite takvog turistu koji ovde dolazi, sa pred saznanjem i željom da dalje istražuje. Koliko samo koristi za cijeli sistem i državu ovako nešto može da ima uz  ozbiljno umrežavanje institucija, saradnja sa diplomatskim predstavništvima a u buduće i sa univerzitetima i naučnim institucijama. Ono što ćemo uvjek cijeniti je sardanja sa predstavnicima poljskog univerziteta i ambasade Poljske, bez kojih ovaj lokalitet nebi dobio ovoliki značaj i vidljivosz širom Evrope.

U ime TO Kotor mogu obećati da će finasiska podrška ne samo na zaštiti ovog lokaliteta već i na unapređenju njegovog sadržaja iz goine u godinu rasti „ – kazala je Radović.

Izložbu je otvorila u ime ambasade Republike Poljske, Ivona Vujišić ekspert za organizacione poslove i medije koja je podsjetila na uspješnu dugogodišnju saradnju ambasade sa Opštinom i Turističkom organizacijom Kotor kroz organizovanje brojnih projekata, izložbi fotografija, istraživanja poljskih arheologa, koncerata…

Rimski mozaici Risan

„TO Kotor – Rimski mozaici pravi su primjer saradnje sa Ambasadom Poljske koja će se, uvjereni smo nastaviti na obostranu korist i zadovoljstvo i u buduće.

Primjer su i uspješnog rada i konekcije poljskih stručnjaka – arheologa sa crnogorskim kolegama. Zahvaljujući njima ovaj lokalitet stekao je status značajnog arheološkog nalazišta. Ambasada će i dalje podržavati ovakve i slične projekte, a sve u cilju unapređenja, zaštite i očuvanja kulture, kulturne baštine, kulturnih dobara i bogatstva i vrijednosti našeg zajedničkog evropskog nasljeđa.

Iz bibliotečke arhive donosimo danas na dar prisutnima nekoliko knjiga Rhizon autora prof. Piotra Dičeka – kojom nas je prenio u svijet antike – u godine prije naše ere – i približio vrijednosti antičkog svijeta koje otkrivaju poljski arheolozi“ – kazala je otvarajući izložbu Ivona Vujišić.

Nakon zvaničng otvaranja izložbe prikazan je film autora Ranka Maraša „Antički Risan“ koji je nastao u sklopu projekta „Nasleđe koje obavezuje“ koji je realizovan u saradnji sa Ministrsvom finasija Crne Gore. Producent filma je Turistička organizacija Kotor.

Svečanosti je prisustvovala predsjednica Udruženja Poljaka u Crnoj Gori Vanda Vujišić.

Događaj je muzički obojila na violini prof. Nevila Klakor.

Spor oko hotela Plaža u Zelenici nije završen?

0
Plaža Zelenika – foto S.K.

Spor oko bivšeg hotela Plaža u Zelenici kod Herceg Novog ipak, čini se, nije okončan, mada je ovaj prvi hotel Crnogorskog primorja odlukom Vrhovnog suda Crne Gore pripao opštini Centar Sarajevo.

Nasljednici porodice Mađar, nekadašnjih vlasnika hotela, uložili su žalbu Ustavnom sudu na njegovu odluku donesenu nedavno u korist jedne od sarajevskih gradskih opština, nakon dvanaest godina dugog sudskog procesa.

Ovaj hotel, koji je početkom Drugog svjetskog rata bio pretvoren u kasarnu, a 1948. nacionalizovan u korist Opštine Herceg Novi, ta opština je 1960. godine ustupila opštini Centar Sarajevo za oko 70 miliona dinara.

Pravni zastupnik nasljednika porodice Mađar, advokat Dragan Lepetić, žalbu temelji na tvrdnji da odluke mjesnog odbora Herceg Novog o ustupanju hotela opštini Centar Sarajevo iz 1960. godine, kao i neke dopunske odluke iz 1972, nisu sprovedene zakonito.

“Nema dokaza da je opština Centar Sarajevo ikada platila taj objekat Herceg Novom. Nema ni dokaza da su tadašnji predsjednici narodnih odbora i opština Herceg Novi i Centar Sarajevo imali ovlaštenja da potpišu takav ugovor (iz 1960. i 1972. godine). Očekujemo odluku Ustavnog suda Crne Gore, a stvar komplikuje to što Komisija za restituciju još nema prvostepenu odluku o zahtjevu za restituciju tog objekta”, kaže Lepetić.

Nasljednici nekadašnjih vlasnika hotela Plaža u Zelenici su, naime, “umješivači” u sporu opštine Centar Sarajevo protiv države Crne Gore, jer imaju pravni interes kao bivši vlasnici hotela koji vode restitucioni postupak pred Komisijom za restituciju u Baru.

Njime potomci Adrijana i Antola Mađar traže vraćanje svojine ili obeštećenje za hotel koji je nacionalizovan u periodu 1948-1949. No, njihov zahtjev za restituciju je i nakon petnaest godina bez rješenja.

Regionalna Komisija za restituciju u Baru dva puta je donosila odluke u tom predmetu, ali su ukidane kod drugostepene komisije za žalbe Vlade Crne Gore, pa ponovo vraćane prvostepenoj instanci, objašnjava advokat Dragan Lepetić, zastupnik Ćabe Mađara.

Zadnje ročište Komisija je održala 11. novembra prošle godine i bila je dužna da donese zakonsko rješenje u roku od mjesec dana. Do danas, pola godina kasnije, to se nije desilo – dodaje Lepetić.

Zelenika

“Glavni problem je nerad ove Komisije, odnosno relativni pravni haos u tom postupku restitucije. Jer, drugostepena komisija pri Vladi Crne Gore skoro uvijek ukida odluke prvostepene, i za to ima još primjera osim ovog slučaja. To je osnovni uzrok problema sa restitucijom hotela Plaža: Komisija za restituciju, odnosno Ministarstvo finansija nije sposobno da do kraja zakonito iznese postupak restitucije, nego se njihove odluke uvijek ukidaju, predmet se ponovo vraća na početak, i tako se tapka u mjestu”, kaže Lepetić.

Na naš upit o slučaju hotela u Zelenici, u nadležnoj barskoj Komisiji za restituciju u Baru kažu da su prošle sedmice predsjednik i član tog tijela razriješeni, pa čekaju nove. U Ministarstvu finansija će se o svemu izjasniti nakon okončanja procedure zamjene predsjednika i člana Komisije,

Ni iz opštine Centar Sarajevo nijesmo uspjeli da dobijemo odgovore na pitanja o tome kada su, kome i koliko platili za hotel Plaža.

Među turističkim poslenicima, odluka Vrhovnog suda da sporni hotel pripadne Sarajlijama izaziva iznenađenje. Jer, nije riječ samo o objektu koji je predmet restitucije, već i hotelu koji je otvaranjem 1902. bio rodonačelnik resort turizma u Crnoj Gori.

“Penzionisani konjički oficir Austro-ugarske vojske Antal Mađar se po savjetu ljekara naselio u Zeleniku i krajem Devetnaestog vijeka napravio kuću. Kad su ga počeli obilaziti prijatelji iz džet seta, došao je na ideju da napravi prvo mali pansion, a potom hotel. I uspio je, bavio se receptivnim turizmom kao rizort hotel, a organizovao je i prve izlete po Crnoj Gori, do Skadra, pa opet nazad u Kotor, Herceg Novi i Zeleniku. Da poštujemo svoju turističku tradiciju, Plaža bi bila idealan kandidat za muzej turizma”, podsjeća dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković.

Zabilježeno je da je početkom prošlog vijeka Plaža imala trideset soba, a u njoj su odsjedali mnogi viđeni gosti, predstavnici mađarskog i evropskog plemstva, pa i kraljevi. Osim crnogorskog kralja Nikole I Petrovića, u svečanom salonu su gošćeni i kraljevi Bugarske, Albanije, Srbije.

“Taj hotel je naša istorija i svi smo se radovali inicijativi familije Mađar da se obnovi, ali ova presuda usložnjava situaciju. Nadam se da će i država i familija Mađar imati snage da cijeli slučaj dovedu do Strazbura, i da će se hotel vratiti Crnoj Gori i originalnim vlasnicima”, očekuje Ratković.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Herceg Novi (na fotografiji) je 1960. ustupio Centru Sarajevo hotel Plaža

Hotel Plaža u Zelenici danas ima 116 godina i smatra se začetnikom organizovanog turizma na Crnogorskom primorju. Iako arhitektonski i istorijski iznimno važan relikt crnogorskog turizma, nekadašnji hotel je danas oronuo i zapušten, i čeka da sud odredi njegovu dalju sudbinu: odluka ko mu je vlasnik, odgovoriće i na pitanje hoće li se Plaža vratiti izvornoj turističkoj misiji ili će nestati u ubrzanoj betonizaciji crnogorskog juga.

/J.V./

Na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi 1.719 turista

0
Tivatska regata

U svim vidovima registrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi 1.719 zvanično prijavljenih turista. To je, kako je juče saopštila Turistička organizacija najmanjeg grada u Boki, pet odsto bolja posjećenost nego u isto vrijeme prošle godine.

Od ukupnog broja turista njih 1.706 su stranci, dok je samo 13 gostiju iz Crne Gore. Najviše turista-njih 1.151 boravi u privatnom smještaju, u hotelima je 566 posjetilaca, dok 2 gosta borave u odmaralištima.

Obustava saobraćaja zbog trke Kotor-Trojica

0
Trojica – kotor
Na regionalnom putu R-1 dionica Kotor-Trojica saobraćaj će biti obustavlje za sve vrste vozila od 8.30 do 17 sati zbog održavanja brdske auto trke, saopšteno je iz Auto-moto saveza.

Na magistralnom putu Cetinje-Budva, na dionici Brajići-Lapčići, saobraća se jednom trakom naizmjenično.

Na regionalnom putu Cetinje-Njeguši saobraćaj će biti obustavljen od 14 do 19 sati.

Na putu Krstac-Lovćen-Ivanova Korita saobraćaj će biti obustavljen od deset do 12 i od 14 do 16 sati.

Do završetka gradnje kanala za atmosferske vode u Risnu na ukrštanju dionica Kamenari – Kotor i starog puta Risan – Grahovo, promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Na regionalnom putu Petrovići-Vraćenovići, zbog završnih radova, saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila od osam sati i 30 minuta do deset sati i 30 minuta i od 12 sati i 30 minuta do 14 sati.

Zbog izvođenja asfaltskih radova u okviru rekonstrukcije puta Crkvice-Vrulja odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od devet sati do 12 sati i od 13 sati do 17 sati.

Na magistralnom putu Ulcinj-Krute saobraćaj je zbog minerskih radova prekinut za sve vrste vozila.

Zbog druge faze rekonstrukcije puta Petrovac-Podgorica, od raskrsnice sa obilaznicom Golubovci do raskrsnice sa putem za aerodrom, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Zbog miniranja na južnom portalu tunela Vežesnik autoputa Bar-Boljare, na prvoj sekciji Smokovac-Uvač-Mateševo, saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila do 30 minuta u terminima od jedan do pet sati, od deset do 12 sati i od 14 do 16 sati.

Na magistralnom putu Petrovac-Bar-Ulcinj, zbog sanacije puta, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Do završetka rekonstrukcije mosta “Radovan Pavićević“ na rijeci Zeti u Danilovgradu saobraćaj će preko mosta biti privremeno obustavljen.

Saobraćaće se preko preko privremenog mosta za pješake i putnička vozila čije ukupno opterećenje ne prelazi 3,5 tone. Teretni i autobuski saobraćaj biće preusmjeren alternativnim saobraćajnicima Podgorica-Spuž (starim putem preko Martinića), Danilovgrad-Bogetići i ostalim putevima.

Akcija sakupljanja i selektovanja otpada iz mora koja je realizovana u okviru projekta “WELCOME”

0

U okviru projekta “WELCOME”, Interreg IPA programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i Institut za biologiju mora iz Kotora ove sedmice su realizovali prve aktivnosti sakupljanja i selektovanja otpada iz mora sa izabranih plaža.

Akcije sakupljanja i selektovanja otpada sprovedene po unaprijed definisanim transektima na djelovima Velike plaže u Ulcinju, Bečićke plaže u Budvi i plaže Igalo u Herceg Novom, predstavljaju prve u nizu akcija koje će biti realizovane 6 puta tokom realizacije projekta.

Otpad sa ovih plaža je selektovano sakupljan kako bi se omogućilo recikliranje materijala kao što je drvo, plastika, staklo i aluminijum. Prvi rezultati ovog istraživanja otpada sakupljenog na gore pomenutim plažama pokazuju da količine i vrste otpada variraju te da je na svim plažama dominantan otpad plastika. Na plažama u Herceg Novom i Ulcinju je sakupljena i velika količina drveta prirodnog porijekla, za razliku od obrađenog drveta kojeg je bilo jako malo na svim pomenutim plažama.  U poređenju sa Herceg Novim i Ulcinjom najmanje otpada sakupnjeno je u Budvi. Naredna istraživanja će svakako omogućiti dalju kvantitativnu i kvalitativnu analizu i dobijanje mjerodavnih podataka o otpadu iz mora.

Sakupljanje otpada iz mora

Otpad sakupljen u ovim akcijama će dalje biti analiziran i kategorisan od strane Instituta za biologiju mora a rezultati istraživanja će omogućiti praćenje otpada iz mora u naredne 2 godine kao i poređenja podataka i identifikaciju vrste i porijekla otpada koji na plaže dolazi iz mora i ušća rijeka.

Aktivnosti sakupljanja i selektovanja otpada sprovode se u skladu sa unaprijed definisanom metodologijom zasnovanom na Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji (MSDF) koja prepoznaje otpad iz mora kao indikator dobrog ekološkog statusa mora.

U Beogradu mimohodom obilježan Titov rođendan

0
U Beogradu mimohodom obilježan Titov rođendan

Više od 2.500 ljudi iz cijele bivše Jugoslavije u petak je mimohodom u Beogradu odalo priznanje nekadašnjem doživotnom predsjedniku Jugoslavije Josipu Brozu Titu, na njegov rođendan koji se u bivšoj državi slavio kao zajednički praznik.

Kuću cvijeća, mauzolej u kojem je Tito pokopan, od jutra su u mimohodu pohodile udruge preživjelih boraca iz Drugog svjetskog rata, pripadnici pokreta i udruga koje baštine Titovo djelo, članovi partije Savez komunista Jugoslavije, štovatelji Tita i njegova doprinosa razvoju bivše SFRJ.

“Ni 38 godina od smrti doživotnog predsjednika SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita sjećanje na njega nije umrlo, pa su njegovi štovatelji iz svih dijelova bivše Jugoslavije na dan njegove smrti došli u Kuću cvijeća položiti vijence na njegov grob”, objavio je danas beogradski tisak.

U mimohodu su se smjenjivala izaslanstva i pojedinci okićeni značkama, bedževima i majicama s radnih akcija iz doba SFRJ, ali i sa zastavama i petokrakama koje su u rukama nosili “nekadašnji Titovi pioniri, brigadiri, radnici i udarnici”.

Kuću cvijeća pohodila su danas izaslanstva iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije, pokazujući da “Maršala nisu zaboravili”. “Svi do jednog žale za Titovim vremenom, u kojem se, kako kažu, neusporedivo bolje živjelo”, piše beogradski Kurir.

“U Titovo vrijeme sve je bilo sve dostupno, školstvo, zdravstvo i druženje. Roditelji su mi radili i imali smo nešto, a danas radimo i nemamo ništa. Kad dođemo na Titov grob nađemo se i družimo se s drugovima iz cijele Jugoslavije i širimo bratstvo i jedinstvo”, rekla je za Kurir Bernarda Dodić iz Ilirske Bistrice u Sloveniji. Nekadašnji doživotni predsjednik SFRJ i jedan od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, umro je 4. maja 1980. godine u Ljubljani, a pokopan je 8. maja u Beogradu.

Na njegovu je pogrebu, uz oko 700.000 građana iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije, prisustvovalo 209 visokih izaslanstava iz cijelog svijeta, te šefovi država i vlada iz 127 zemalja. Uz obljetnicu Titove smrti 4. maja, njegovi poštovaocii i, već rijetki preživjeli suborci, odaju mu poštu i 25. maja, koji se nekad u čast Titova rođendana u cijeloj bivšoj Jugoslaviji slavio kao Dan mladosti, uz tradicionalni slet na tadašnjem Stadionu JNA u Beogradu.

Otvorena Marina Pirovac s 200 vezova

0
Marina-Pirovac(Foto: Rudinapress/H. Pavić
Marina u Pirovcu s ukupno 215 vezova, u koju je uloženo više od 40 milijuna kuna i u kojoj će biti 40 zaposlenih, otvorena je u petak.

Za marinu je 2013. godine izdana koncesija na 20 godina. Kategorizirana je s četiri sidra i nudi 200 vezova u moru za plovila do 30 metra dužine, 15 suhih vezova te 100 parkirališnih mjesta.

Otvorio ju je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar koji je rekao da uz radna mjesta nova marina donosi višemilijunske prihode.

Načelnik Općine Pirovac Ivan Gulam kazao je da je otvaranje marine prekretnica za Pirovac, a istaknuo je kako riječ o najvećoj izravnoj poduzetničkoj investiciji u Pirovcu i jednom od najvećih projekata u Šibensko-kninskoj županiji.

Župan šibensko-kninski Goran Pauk rekao je kako je ta županija vodeća po prihodima od vezova u lukama nautičkog turizma.

Direktor marine Slavio Skočić rekao je kako ideja o izgradnji marine u Pirovcu potječe od 1987. godine.

Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru za izgradnju i gospodarsko korištenje luke posebne namjene Marina Pirovac u rujnu 2013. godine potpisali su Šibensko-kninska županija i Adriatic Charter iz Sukošana.

U međuvremenu je Slavio Skočić izašao iz upravljačkih struktura tvrtke Adriatic Charter. Kontrola nad marinom vraćena mu je odlukom Vrhovnog suda, a odmah po primopredaji, lani sredinom ljeta, Skočić je Pirovčanima i gostima, u skladu s koncesijom i urbanističkim planom uređenja, oslobodio prolaz kroz marinu, uklonivši ogradu koja je presijecala uobičajene komunikacije duž obalne crte.

Maj mjesec Rimskih mozaika

0
Rimski mozaici – foto Ranko Maraš

Turistička organizacija opštine Kotor i Ambasada Republike Poljske u Podgorici priređuju proslavu 10. godišnjice rada lokaliteta Rimski mozaici u Risnu, u subotu26. maja, sa početkom u 12 sati.

„Tom prilikom prikazaćemo izložbu o Rimskim mozaicima sa kojom smo nedavno gostovali u arheološkom muzeju Narona u Metkovićima (Hrvatska), kao i film „Antički Risan”.

Nakon toga biće upriličen svečani koktel, uz zvuke violine Nevile Klakor”, kaže se u najavi ovog događaja.

Luštica goste prima 14.jula

0

Preko 500 radnika koliko ih je trenutno svakodnevno angažovano na gradilištu najvećeg turističkog projekta u Crnoj Gori – rizorta Luštica Bay u Krolima kod Tivta, ima još manje od dva mjeseca da izvede pravi poduhvat – završi prvu fazu razvoja tog turističkog naselja koji će 14.jula primiti prve goste u svom prvom hotelu. Sama zvanična svečanost i ceremonija otvaranja prve faze inače, zakazana je za 11.avgust.

Gradilište koje se prostire na skoro kilometar obale u zalivu Trašte vrvi kao u košnici, a na sve strane radnici i građevinske mašine užurbano završavaju najatrativniji dio kompleksa – tzv.marina naselje sa prvim hotelom – ultraluksuznim „The Chedi Luštica Bay“, te nizom stambenih i poslovnih prostora duž obalne promenade. Brojni zakupci komercijalnih prostora već unose namještaj i opremu u objekte iz kojih radnici još nisu ni izašli.

„Samo tri godine nakon što smo predali kupcima prvih 10 stambenih zgrada u Luštici Bay, sada imamo već više od 40 izgrađenih rezidencijalnih objekata i do kraja ljeta ćemo klijentima predati ukupno 220 novih stanova, gradskih kuća i vila. Veliko mi je zadovoljstvo što ćemo ovog ljeta otvoriti Marina naselje kao prvi segment cijelog projekta Luštica Bay. Ključni elementi ovog naselja su prva naša marina sa 176 vezova koju upravo završavamo i krunski dragulj – novi hotel „The Chedi“ ranga pet zvjezdica. U novim objektima koji okružuju marinu otvaramo i 1.500 kvadrata poslovnog prstora sa nizom novih ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti“- kazao je novinarima kojima je danas upriličen obilazak gradilišta, izvršni direktor kompanije Luštica Development, Daren Gibson. On je uvjeren da će sve biti završeno do 14.jula kada je predviđeno tzv. soft otvranje hotela i marine, te komercijalnih sadržaja na obalnom šetalištu. Gibson je rekao da se  pored samih objekata, gradi i velika obimna prateća putna, vodovodna, kanalizaciona, elektro i telekomunikaciona infrastruktura, a do sada je u realizaciju projekta Luštica Bay investitor, egipatsko-švajcarski konzorcijum Orascom Development, uložio preko 140 miliona eura.

„Očekivanja su da ćemo ubuduće u nastavak realizacije prijekta ulagati u prosjeku po oko 50 miliona eura godišnje. U oktobru počinjemo gradnju druge faze – naselja Central na 240.000 kvadrata prostora bivše kasarne u Radovićima“- kazao je Gibson koji je izrazio i optimizam da su na pragu riješevanja problema sa Opštinom Tivat sa kojom se nisu uspjeli na vrijeme dogovoriti o preuzimanju svih količina prečišćenje otpadne vode iz kanalizacionog sistema Kotor-Tivat-Trašte,  radi navodnjavanja budućeg šampionskog golf terena što će se prostirati na preko milion kvadrata na Luštici.

Čedi hotel

„Tivat i Kotor upravo razgovaraju o komercijalnim uslovima po kojima će nam ponuditi tu vodu i očekujem da će se to brzo završiti. Naš plan i želja je da odmah nakon ljeta, počnemo izgradnju prve faze golf terena sa 4 od predviđenih ukupno 18 rupa“- istakao je Gibson. Generalni menadžer “The Chedi” hotela Mark Di Ruijter je najavio da će ovaj luksuzni objekat otvoriti vrata prvim gostima 14. jula, te da je već oko 10 odsto hotelskih kapaciteta bukiranio za taj mjesec.

“Očekujemo odličnu prvu godinu i ubijeđeni smo da je Chedi odličan dodatak postojećoj ponudi hotela ovog područja. Hotel će otvoriti vrata za prve goste 14. jula i mi smo veoma zadovoljni što je to dan nakon velikog nacionalnog praznika u Crnoj Gori. Prvi upiti i rezervacije već su pristigli, što je još jedan razlog za ushićenost oko prezentovanja hotela Chedi Luštica Bay svijetu. Očekujemo da tokom druge polovine jula bude popunjeno 40 odsto hotelskih kapaciteta, a u avgustu i septembru i do 70 odsto”- rekao je Di Ruijter dodajući da će hotel zapošljavati 160 radnika. Pored dva posebna restorana i specifičnog spa centra u azijskom stilu, te dva bazena, hotel koji ima 111 soba i apartmana, imaće i sopstvenu plažu koja se upravo proširuje na istočnom kraju stjenovite obale u blizini marine.

Prema riječima dizajn menadžerke Luštica Development Marije Pantović, enterijer hotela radila je renomirana kompanija GG & Grace International sa sjedištem u rimu, Kairu i Dubaiju, dok je arhitektonsko rješenje hotela radio TVS studio iz Atlante (SAD).

U Bijeloj održan “Sajam zdrave hrane i domaćih proizvoda”

0

“Sajam zdrave hrane i domaćih proizvoda” u Bijeloj otvoren je jutros u parku ispred Doma kulture. Pored širokog izbora zdravih namirnica i domaćih proizvoda, program su upotpunili predškolci i osnovci prigodnim recitacijama, pjesmom i igrom, a manifestaciju je zvanično otvorila sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Herceg Novi Suzana Memarović.

Ona je ukazala na potencijale novske privrede.

-Sajmovi poput ovog jesu važni za sve sektore. Za turizam – jer promoviše proizvode koji su autentični, omiljeni među gostima i nezaobilazan dio našeg turističkog proizvoda. Za ekonomski razvoj i preduzetništvo – jer su proizvodnja u seoskim domaćinstvima, organski uzgoj i domaća radinost važan potencijal za razvoj našeg grada, prije svega zaleđa. Nije slučajno da sam danas sa vama i da lokalna uprava podržava jednu ovakvu manifestaciju. Drago mi je da smo u Bijeloj i želim da pohvalim organizatore što su nakon Sajma u parku Boke, ovaj Sajam organizovali i na hercegnovskoj rivijeri, poručila je Memarović.

Opština Herceg Novi će u narednom periodu nastaviti da podržava poljoprivredne proizvođače, ali i nastojati da kroz različite mehanizme stimuliše razvoj ove privredne grane. U svemu tome će biti važni podrška, savjeti i primjeri dobre prakse.

-Na današnjem sajmu spojio nas je ukus tradicije, a nadam se da će nas u narednom periodu spajati sve više konkretnih projekata i inicijativa, kroz koje ćemo zajedničkim snagama doprinijeti lokalnom razvoju i promociji autohtonih proizvoda, poručila je Memarović, a zatim i zvanično otvorila manifestaciju.

Organizatori “Sajma zdrave hrane i domaćih proizvoda” su domaćinstvo Radman, Julka Krivokapić i Željko Radman, a pokrovitelj Opština Herceg Novi.