Ovogodišnji, 13. Dani knjižare So posvećeni “Gorskom vijencu – bokeljsko izdanje” i reprintu izdanja knjige “Boka Kotorska” don Nika Lukovića, počeli su sinoć na stepeništu ispred knjižare.
Prve večeri promovisana je knjiga „Gorski vijenac – bokeljsko izdanje“. O knjizi su govorili urednik i izdavač Nikola Malović i Nebojša Rašo.
U uvodnom izlaganju Malović je podsjetio da je na današnji dan prije 12 godina, na 1. Danima Knjižare So, čitan Njegošev Gorski vijenac, bez ikakvih komentara, a po ugledu na javna čitanja Servantesovog Don Kihota u Barseloni. Dogodilo se to na Glavnom stepeništu, ispod Sat kule u trajanju od čak tri sata.
Brojnim posjetiocima, Nebojša Rašo detaljno je predstavio Njegošev boravak i školovanje, na Toploj u Herceg-Novom i Boki.
„Gorski vijenac – bokeljsko izdanje“ posvećeno je činjenici da se mladi Rade Petrović školovao u Herceg-Novom, da je boravio u Boki Kotorskoj. Knjiga donosi fotografije svih spomen-ploča i bista posvećenih Njegošu kao i sve palate u kojima je boravio u Boki, donosi kompletnu hronologiju Njegoševog boravka u Boki Kotorskoj, kazao je Malović.
„Po mom mišljenju je Gorski vijenac filozofsko-teološki ep ispisan u dramskoj formi koji je sastavljen od nekoliko dijelova. Prema tome, bila je dilema ako ga objavimo da li će i ko će čitati „Gorski vijenac – bokeljsko izdanje“. Međutim, evo za dva mjeseca od kada je izašao, publika je pokazala veliko interesovanje, s obzirom da je urađen iz posebnog ugla, bokeljskog…“- istakao, je između ostalog, urednik Malović.
Podsjetimo, prvo izdanje Gorskog vijenca objavljeno je prije 170 godina, u Beču, a u Crnoj Gori, upravo u Nerceg-Novom, 1913. Prva spomen-bista Njegošu u Crnoj Gori, postavljena je u porti Župne crkve na Prčanju koju je podigao don Niko Luković.
Večeras od 21 sat biće predstavljeno reprint izdanje knjige “Boka Kotorska” don Nika Lukovića, o kojoj će govoriti dr Branko Sbutega, predsjednik podružnice Bokeljske mornarice Beograd.
Popularne ljetne igre City Games, mnogima još uvijek u pamćenju kao Jadranske Igre, nastavljaju crnogorski dio svoje ovogodišnje turneje u Kotoru 22. jula.
“Nakon susreta u Tivtu, stižemo u Kotor i jako se veselimo tome. Gdje god dođemo u Crnoj Gori prijem je fenomenalan, atmosfera tokom cijele večeri odlična, a ekipe vrlo dobro raspoložene za zabavu i nadmetanje. Sve je baš kako i treba da bude u ovakvom projektu,” izjavio je autor projekta Miroslav Krzyk.
Baš kao i kod nekadašnjih Igara bez granica, čiji su City Games nezvanični nasljednici, sve je osmišljeno tako da zabavi takmičare i publiku, ali i podsjeti na važnost razvijanja prijateljstva i timskog duha u takmičenju, kao i uopšte bavljenja sportom.
Posjetioci mogu očekivati takmičenje ekipa u napetim i zabavnim disciplinama poput vodene košarke, letećeg vaterpola i vesla, u kojima smijeha i adrenalina neće nedostajati. Dvije najbolje ekipe plasiraće se u veliko crnogorsko finale u Herceg Novom 27. jula, gdje će se najbolji od najboljih boriti za titulu nacionalnog prvaka te ujedno i predstavnika Crne Gore na međunarodnom polufinalu u Beogradu krajem augusta.
Treba svakako istaći kako upravo predstavnici Crne Gore već dvije godine drže titulu međunarodnih City Games prvaka, što je dodatni motiv svim ekipama da izbore svoj put do međunarodnog finala u Biogradu na Moru 2. septembra i ponovo obrane tu titulu.
Pozivamo sve sportiste i rekreativca, kao i sve ljubitelje dobre zabave, da učestvuju u manifestaciji i bodre svoje favorite. Uz timski rad i dovoljno spretnosti mogu se naći u finalu, predstavljajući svoju zemlju, poručuju organizatori.
Takmičenje u Kotoru, drugi po redu crnogorski City Games challenger, organizuju Opština Kotor i Turistička organizacija opštine Kotor, u suradnji s agencijom Adria events. Početak susreta je u 19:30 sati, a ulaz je besplatan.
City Games karavan tokom ljetnih mjeseci obilazi Crnu Goru, Hrvatsku, Srbiju, BiH i Sloveniju, a u međunarodnim polufinalima u Beogradu projektu se pridružuju i ekipe iz Italije, Njemačke, Poljske, Mađarske, Luksemburga, Češke i Holandije. U brojkama je to 40-tak lokacija, 12 zemalja, 2000 takmičara, 70 000 posjetilaca te 10 miliona gledalaca putem TV ekrana.
R M Guera, svjetski velikan stripa kojega je lično Kventin Tarantino angažovao za rad na stripovskoj verziji svojih filmova ‘‘Đangova osveta” i ”Prokletnici”, prvi je kojeg ćemo predstaviti među više od 20 ovogodišnjih gostiju, poručili su organizatori Hercegnovskog strip festivala. Kako su najavili na sinoć održanoj prezentaciji najpoznatije crnogorske manifestacije posvećene devetoj umjetnosti, ovogodišnje, jedanaesto izdanje Hercegnovskog strip festivala održaće se od 1. do 6. septembra na više lokacija u Herceg Novom i ponovo sa vrhunskim gostima i izuzetno bogatim programom ispunjenim izložbama, radionicama, predavanjima, crtanjem za fanove, žurkama i berzom stripova.
,,Sa ponosom otkrivamo i prve goste, a to su Guera, Roger Ibanjez, Toni Fejzula, Goran Sudžuka i Valerio Held“, kazali su iz HSF istovremeno najavljujući i novu saradnju sa Ministarstvom kulturu Crne Gore i predstavljajući sajt festivala na adresi stripfestival.me.
,,Od večeras možemo i da ozvaničimo početak saradnje i sa Ministarstvom kulture koje je od ove godine odlučilo da podrži Hercegnovski strip festival. Nakon što je prethodne godine Opština prepoznala HSF kao manifestaciju od značaja za grad, ove godine je prvi put i Ministarstvo obećalo podršku onome što radimo. Prva konkretna stvar je organizovanje izložbe retrospektive radova sa dosadašnjih festivala. Postavka će biti u zgradi Ministarstva na Cetinju, a otvaranje je za desetak dana“, poručili su iz HSF-a. Osnivač strip festivala Nikola Ćurčin i članovi organizacionog tima Jovan Subotić i Nebojša Mandić podsjetili su da ova manifestacija, premda se održava u septembru u stvari traje tokom cijele godine.
Organizovali su dva strip vikenda, promocije, izložbe, radionice, prvu strip biblioteku i prvi strip magazin u Crnoj Gori, a kako tokom svih festivalskih dana proteklih deset godina HSF želi da uključi što više gradskih lokacija u priču o stripu i da devetu umjetnost uvuče u svaku gradsku poru, ali i da oživi neke zaboravljene ili neopažene bisere Herceg Novog, tako je i sinoćnja prezentacija na kojoj je predstavljena i nagrada Karavađo koju je HSF-u dodjelila Ambasada Italije u Crnoj Gori, održana na jednoj od najljepših terasa u gradu – u predivnom ambijentu terease bivšeg hotela Amerika iznad glavnog gradskog trga. Na zaboravljenom kutku grada koji je pruža nove vizure Herceg Novog sinoćnjoj prezentaciji ovogodišnjih projekata jedinog strip festivala u Crnoj Gori, koji je postao i jedna od vodećih manifestacija posvećenih devetoj umjetnosti u regionu, prisustvovali su i predsjednik opštine Stevan Katić, predsjednik SO Miloš Bigović, potpredsjednik opštine Miloš Konjević, načelnica sekretarijata za kulturu Ana Zambelić Pištalo, direktor Herceg festa Stevan Koprivica, direktor Gradske galerije i Muzeja Đuro Beli Prijić, predstavnik ministarstva kulture Boris Abramović čime se potvrđuje spremnost da adekvatno podrže HSF.
Strip festival HN
Rajko Milošević Guera – sjajni strip-crtač, koji je rođen 1959. u Beogradu, a od početka 1990-ih živi i radi u Barseloni. Prve stripove objavio je u prvoj polovini osamdesetih, kada je sa Draganom Savićem kreirao špageti vestern “Elmer Jones” za Yu Strip i “Teksaške jahače” za Marketprint. Kada se preselio u Španiju u početku je radio na nizu kratkih priča, na reklamama, dizajnu, naslovnicama i storyboardovima. S Patrickom Cothiasom radio je za Glénat na “Le Lièvre de Mars”, seriji koju je prethodno crtao Antonio Parras. Za istu izdavačku kuću 2004. je kreirao vlastiti strip, piratski “Howard Blake”, a od 2007. Guera sa scenaristom Jasonom Aaraonom radi na serijalu Scalped, jednom od najzanimljivijih američkih strip-izdanja u posljednjim dekadama. Scalped, koji je ustvari Gueru i vinuo u svjetsku strip elitu, je smješten u indijanski rezervat sa prije svega jedinstvenom atmosferom, koju kritičari kvalifikuju kao ,,gotovo opipljivom organski – vrućina, prljavština i prašina izviru iz stranica, a likovi imaju specifičnu fizionomiju, spoj mišićavosti i izražajne žilavosti koji donekle podsjeća na Blueberrya“.
,,Došlo je iz vedra neba. Rob Vilson iz „Plejboja” me je pozvao da za časopis po Tarantinovoj želji uradim jednu scenu iz filma „Prokletnici”. Tokom rada mijenjao sam djelove scenarija, zbog čega su se urednici hvatali za glavu, paničeći šta će on reći. Imao sam zategnutu situaciju sa njima sve dok se on nije javio i dao mi apsolutno sva zelena svjetla. Dvije godine kasnije opet su me pozvali da nacrtam cijelu knjigu, gdje ponovo dobijam svu slobodu, pri čemu sam zahtjevao da film gledam tek poslije završetka posla. Tokom rada shvatam da je scenario totalno neadaptiran. Sa 126 strana, knjiga odlazi na 240, dolazi do komplikacije sa drugim ugovorima, pomjeranja datuma. Mnogo umješanih ljudi i firmi sa kojima uopšte nisam direktnim poslom u vezi, mnogo mejlova za čitanje. A u isto vrijeme on mi je pružio svu ljepotu. Rekao bih da je riječ o poslu za koji bih, bez obzira na dobra koje mi je donio, dva puta razmislio da li bih ga u budućnosti prihvatio”, objasnio je Guera u jednom intervjuu za beogradsku Politiku, dodajući da je potom radio i table i za ostvarenje „Mad Max”.
,,U ovom slučaju nije riječ o stripu već o skupu omaža poznatih umjetnika samo glavnom liku. Reditelj Džordž Miler, kao i Tarantino, voli strip i to se u njihovim filmovima može jasno vidjeti. Sa naučnofantastičnim žanrom odrastala je i moja generacija i to je za mene prirodno okruženje. „Pobjesnjeli Maks” je neodvojivi dio toga, bila mi je čast što sam učestvovao”, kazao je Guera u istom intervjuu.
VODICE – More se kao zlatna nit provlači kroz život bake Jerke Petrov koja odnedavno u svojim poznim godinama postala poznata po izradi heklanih ili u dalmatinskom dijalektu „kukičanih“ suvenira. Kukičane ribice, hobotnice, sipe, lignje, kornjače, dupini, galebi i ostali predstavnici živog morskog svijeta osvježili su ponudu suvenira u Vodicama, a sve se dogodilo slučajno. J
ednog dana baka Jerka je sjedila i razmišljala kako bi mogla stvoriti nešto lijepo i unosno kada joj je pogled pao na sliku škampa u otvorenom časopisu. Odlučila ga je pokušati isplesti „na kukicu“, pa ga napunila spužvom i nastala je prekrasna pletena figura. Zatim je izradila lignjuna i oduševila ukućane. Malo po malo nastajale su i druge životinje, uglavnom morske, baka je otišla na zidić ispred kuće pokazati svoja djela i ljudi su se zainteresirali, a posao zakotrljao.
Unuka prema bakinim stopama
Od 1929. godine kada se rodila u Vodicama u kući tik uz more, ono predstavlja njenu ljubav, inspiraciju i utjehu. Kao curica je s rive koncem i udicom lovila sitnu ribu i proučavala njen izgled, šare i odsjaj sunca na ljuskama. Igračaka u to doba nije bilo pa je najbolja zabava bio odlazak na plažu s prijateljicom. Sve se odigravalo u tajnosti jer su im roditelji branili kupanje u moru. U prirodnim bazenčićima ispunjenim toplim i prozirnim morem dvije su se curice igrale ogrcima i lovile „pige na ježa“ odnosno ribe slingure ili babice uz pomoć improvizirane vrše u vidu izdubljenog ježinca. Te su slike i dan danas živo urezane u bakino sjećanje, kao i duh vječne djevojčice koji je nikada nije napustio. Kako je od malena je bila spretna s iglama i koncem kroz život se izvještila u izradi različitih pletenih i heklanih odjevnih i uporabnih predmeta i tako zarađivala za život uz muža koji je bio radarist na vojnom brodu. Zajedno su početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća kupili i brod, i nije bilo druge nego da svakodnevnim ribarenjem i odlascima na more ona svoju ljubav prema moru produbi i ojača, a tu ljubav, tu zlatnu nit prenjela je i na svoju točno pedeset godina mlađu unuku Ivanu koju je stalno vodila sa sobom.
Kukičani i drveni suveniri bake i unuke
More kao tempera
Ljubav prema moru je prerasla u strast i vječnu inspiraciju pa je Ivana je odabrala i završila studij biologije u Zagrebu te se kroz temu svog diplomskog rada bavila morskim psima u Jadranu, a za magistarski rad je istraživala vrste spužvi koje se komercijalno iskorištavaju i sakupljaju da bi postale kozmetički proizvod – spužva za kupanje.
Kukičani i drveni suveniri bake i unuke
Za vrijeme terenskog rada za magisterij pronalazila bi komade naplavljenog drveta na vanjskim obalama Dugog otoka i u njima bi vidjela obrise različitih morskih stvorenja. To ju je ponukalo da ih pokuša istaknuti bojama. Prvi pokušaji su bili u tehnici tempere, ali su se bolje pokazale akrilne boje. Ivana objašnjava da pritom ne zadire u teksturu drva koju more dodatno obradi razlaganjem mekog organskog tkiva već slijedi godove koji predstavljaju i putokaz za odabir boja. Oko ribe ili neke nemani obično predstavlja prirodni čvor ili lenticela (o.p. otvor u kori drveta koji služi za prozračivanje debla) kako nam je stručnim jezikom biologije objasnila Ivana. Ljubav prema moru i slikanju ona svakodnevno prenosi i na svoje troje djece, kao i svijest o zaštiti našeg mora i priobalja, a baki daje ideje kako da njeni suveniri dobiju i edukativnu poruku, pa je baka Jerka izradila i neke strogo zaštićene vrste, kao što su dobri dupin, sredozemna medvjedica, glavata želva i najveća morska kornjača sedmeropruga usminjača. O njihovom značaju ona svojim kupcima i turistima i usmeno prenosi poruku.
Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.
Dan državnosti
Povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, Vujanović je u Plavom dvorcu na Cetinju priredio svečani prijem. Prijemu su prisustvovali predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore i raniji najviši državni funkcioneri. Prisustvovali su i predstavnici diplomatskog kora i visoki zvaničnici međunarodnih organizacija i institucija.
“U nizu istorijski vrijednih godina Crne Gore i ova će, svakako sa ponosom, imati zapaženo mjesto. U državi, koja se prepoznaje po viševjekovnoj borbi za slobodu i nezavisnost, godine ostvarenja tog stremljenja, trajna su vrijednost. Da se istorija ne bi ponavljala, da se sloboda i država uvijek ne bi ugrožavale, Crna Gora mora imati savezništvo koje će biti garancija stabilnosti i vječnosti. To savezništvo Crna Gora je dobila ove godine članstvom u NATO-u”, poručio je Vujanović.
Savezništvo je, kako je naglasio, u interesu svih njenih građana, u korist stabilnosti i mira.
Filip Vujanović
“Savezništvo koje nije protiv bilo koga, koje ne zaboravlja ni tradiciju ni prijatelje, koje je okrenuto budućnosti, bez rizika ponavljanja tamnih strana prošlosti. Na Balkanu se lekcije iz prošlosti teško uče a tragične greške ponavljaju, na žalost, sa težim posljedicama. Zato, i takođe na žalost, Balkanu treba saveznik, da bi čuvao sebe od sebe i da bi se obezbijedila trajna stabilnost. Uz potrebu da nas savezništvo čuva, jednako je vrijedno da nam obezbijedi bolju ekonomiju i bliskije državne veze sa onima čije vrijednosti dijelimo i na koje se zajednički ponosimo”, kazao je crnogorski predsjednik.
Sinoć je, u Podgorici, u čast praznika državnosti Crne Gore, uz počasnu artiljerijsku paljbu, upriličen i vatromet.
U prostorijama TO Tivta u centru grada danas su poklonjene prve karte koje je TO Tivat otkupila od CZK Tivat za turiste. Kao i prethodnih godina i ove godine ćemo turistima koji su se odlučili da svoj odmor provedu u Tivtu, učiniti ugodnijim poklanjanjem karata za pozorišne predstave u okviru festivala „Purgatorije“.
TO Tivat na sve načine doprinosi tome da samo najljepši trenuci ispune sjećanja gostiju koji borave u našem gradu, kaže se u saopštenju iz TO Tivat
Tivat-foto Boka News
U Tivtu danas boravi 5.235 gostiju
U svim vidovima smještaja u Tivtu danas boravi 5.235 gostiju što je 10 odsto više nego na današnji dan prošle godine.
U privatnom smještaju odmara 4.375 turista, u hotelima 703, u odmaralištima 107 i u kampovima 50 gostiju.
Prema podacima Turističke organizacije među turistima 5.176 je iz inostranstva a 59 iz Crne Gore.
U okviru programa izložbe “Nemirno More”, novinar i publicista Siniša Luković održati predavanje na temu “Podmornice austrougarske u operacijama na južnom Jadranu” u srijedu 12. jula 2017 sa početkom u 20 sati u Zbirci Pomorskog Nasljeđa u Porto Montenegru.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore obavještava i upozorava zakupce /korisnike kupališta i objekata u zoni morskog dobra koji obavljaju djelatnost koja može uključivati korišćenje sadržaja zaštićenih odredbama Zakona o autorskom i srodnim pravima, a podrazumijevaju emitovanje muzičkih programa, sadržaja, koncerata i sl, na obavezu zaključivanja ugovora sa ovlašćenom organizacijom za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava, a sve u cilju prevazilaženja sudskih sporova.
Navedena obaveza proizilazi neposredno iz predmetnog zakona ali i iz preuzetih obaveza sadržanih u ugovoru o korišćenju morskog dobra da se isto koristi i eksploatiše u skladu sa odredbama ugovora i svim pozitivno pravnim propisima koji su u neposrednoj vezi sa korišćenjem morskog dobra, kaže se u saopštenju iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Požar koji je prekujuče poslijepodne izbio na nekadašnjoj deponiji smeća opštine Kotor u mjestu Lovanja u blizini aerodroma Tivat, i juče je stvarao probleme zbog velikog dima koji je u ranim jutarnjim satima prekrio veći dio Tivatskog zaliva.
Zbog toga i smanjene vidljivosti ujutro je bilo i manjih problema sa odvijanjem saobraćaja na aerodromu jer je par aviona bilo zadržano dok se dim ne raziđe i uspostavi optimalna vidljivost za slijetanje. Ipak, vjetar je ubrzo rastjerao dim, ali su brojni turisti i građani i juče protestovali zbog svega što se događa na Lovanji.
Stanovnici tamošnjeg neformalnog romskog naselja koji se većinom bave sakupljanjem sekundarnih sirovina naime, već duže vrijeme redovno na bivšoj deponiji pale stare automobilske gume i elektro kablove, kako bi došli do čelične žice, odnosno bakarnih provodnika u njima. Pri tome se gusti crni dim pun toksičnih materija često diže iznad ovog dijela Tivatskog polja, a ovakvo nezakonito postupanje žitelja Lovanje uzročnik je i aktuelnog požara na bivšoj deponiji jer je vatra zahvatila naslage smeća koje kotorski vatrogasci ne mogu ugasiti klasičnim metodama i nasipanjem vodom. Zbog toga je uz dvoje vatrogasne ekipe sa protivpožarnim vozilima, na Lovanji angažovan i bager da zapaljeni otpad prekrije zemljom jer je to jedini efikasni način da se požar ugasi.
Dim od paljenja guma iznad Lovanje
Na problem sa nelegalnim paljenjem guma i kablova na Lovanji već duže ukazuju kako žitelji okolnih naselja Kavač i Gradiošnica, tako i odgovroni sa aerodroma Tivat, ali država do sada nije preduzela ništa da to spriječi. Sa jedne strane, Romima se kao „marginalnoj društvenoj grupi“ gleda kroz prste jer je sakupljanje otpada navodno, njihova osnovna aktivnost za preživljavanje. Sa druge strane, nadležni iz Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore čije su brojne inspekcije ovih dana na primorju, okreću glavu od ovog problema i prave se nenadležni. Oni naime, odgovornost kada je komunalni otpad u pitanju, prebacuju na Komunalne inspekcije i policije Tivta i Kotora, iako je riječ o masovnom zagađenju vazduha dimom i toksičnim supstancama što je u domenu rada državne Ekološke inspekcije.
Turistička organizacija Tivat organizuje koncert grupe SEVDAH BABY u Tivtu, večeras u 22 sata.
Na gradskoj rivi Pine popularni bend iz Srbije će goste zabavljati svojim autentičnim hitovima i obradama poznatih pjesama, u kojima je zastupljen spoj tradicionalne narodne muzike sa modernim zvukom.
“Dođite i budite dio dobre atmosfere u Tivtu”- poručuju organizatori.
