Ples derviša

0
Ples derviša

Ples derviša, poznatiji kao “nebeski ples”,  biće priređenu u  četvrtak 29. juna, u dvorani Park u Herceg-Novi 21 sat.

Ovaj događaj se  organizuje u saradnji sa Turskim kulturnim centrom „Yunus Emre“ iz Podgorice, a izvešćega Semazen grupa Derviša Kulturnog centra „Karabaš Veli“ iz Burse.

Besplatne ulaznice možete podići na blagajni Dvorane PARK u terminima od 9 do 12 sati.

O „PLESU DERVIŠA“

Ples derviša, poznatiji kao “nebeski ples”,  simbolično predstavlja mistično putovanje.

Sema je spoj religije i filozofije, drevne umjetnosti pokreta i muzike.

Ples, muzika, slušanje i duhovno iskustvo sjedinjuju se tokom plesa derviša, a ovaj spoj religije i filozofije, drevne umjetnosti pokreta i muzike, veže se za ime Dželaledina Mevlane Rumija, velikog mislioca Islama.

Dželaludin Rumi (Mevlana) je bio  veliki mistički pesnik na persijskom jeziku i religijski filozof koji je pisao o jedinstvu prirode i savršenom čoveku. Najpoznatija njegova dela su Mesnevija i Divan-i Šems, a red mevlevija je zvanično ustanovio njegov sin Sultan Veled.

Ime Rumi dobio je zbog toga što je život proveo u Rumu (Rumski sultanat), današnja srednja Anadolija, a Mevlana na perzijskom znači “naš vodič” ili “naš gospodar”.

Rumi je inspirisao stvaranje nezavisnog sufijskog bratstva mevlevija, nazvanih prema počasnoj tituli koju su učenici dodjeljivali svom učitelju (mevlana − naš učitelj). Ovaj red je postao poznat u Evropi kao »vrteći derviši« prema važnoj ulozi ritualnog plesa u obaveznom sedmičnom obredu nazvanom Sema.

Sema je jedno duhovno putovanje, molitva, bogosluženje, simbolizuje stvaranje svijeta, vaskršenje u ljudskom domenu, pokretanje u ime ljubavi prema velikom Stvoritelju i spoznaju ropstva i usmjerenost na putu prema “İnsan- ı Kâmil”(Savršenom čovjeku). Čovjek napuštajući ego i sve misli o materijalnom, uzdiže se duhovnom ljubavlju do istine, pravde i kao zreo čovjek pretvara se u roba koji je u  službi svih stvorenja.    Izvođenja Seme propraćeno je zvukom neja,  kuduma, rebaba i sličnih muzičkih instrumenata.  Osoba iz ove grupe koja uz pratnju muzike izvodi Semu naziva se Semazen. Svaki pokret Semaha ima svoje značenje koje kada se sluša uz zvuke nej insturmenta daje spokoj.

Ruke Semazena koji započinje Semu su raširene, desna šaka je okrenuta ka nebu, kao za molitvu, a lijeva šaka je okrenuta ka zemlji. Ovo simboliše prenošenje dobročinstva narodu od Boga. Semazen se okreće sa desne na lijevu stranu i na taj način zahvata ljubavlju sva stvorenja. Sema ritual se sastoji iz sedam djelova i svaki dio ima svoje značenje.

Ples derviša

Prvi dio

Počinje sa naatom. * Naat  = stihovi kojima se slavi Hz. Muhammed

Drugi dio

Počinje udarom kuduma, udaračkog instrumenta koji se koristi u Mevlevijskim obredima Ovaj udar predstavlja Allahovu zapovijest o nastanku svijeta i čovjeka “Budi!”

Treći dio

U trećem dijelu čuje se zvuk neja.  Nej simbolizuje dah Allaha koji svemu daje život.

*Nej = vrsta duvačkog instrumenta

Četvrti dio

U ovom djelu semazeni , u pratnji zvuka   pešrev instrumenta pozdravljaju jedan drugog tri puta i hodaju u krug.

Peti dio

U ovom djelu semazen skida sa sebe crni plašt koja simbolizuje ovozemaljska zadovoljstva, oslobađa se od svega što je prizemno i okreće se istini. Nakon toga ljubi šejhovu ruku i traži dozvolu da sema počne. Sema su četiri pozdrava.

  1. Pozdrav 1 – Predstavlja spoznaju  o sopstvenom zatočeništvu
  2. Pozdrav 2 – Predstavlja oduševljenje Allahovom mudrošću
  3. Pozdrav 3 – Predstavlja pretvaranje ove spoznaje i oduševljenja u ljubav i predaju sluge Bogu
  4. Pozdrav 4 – Predstavlja čovjekovo duhovno upotpunjenje i povratak u ulogu zbog koje je i stvoren a to je podaništvo Bogu.

U četvrti pozdrav uključuje se i šejh i vođa semazena.

Šesti Dio

U ovom dijelu se čita Kur’ an Kerim.

Sedmi dio

Sedmi dio Sema rituala završava se dovom za spasenje zemlje, Fatihom koja se uči za sve ljudske duše i pejgambere. Nakon završetka Seme, semazeni tiho napuštaju mjesto na kom su izveli ritual.

 

Orjen – „Čovjek i kamen“ – pobjednik ekipa „Mojdež“

0

Na Orjenu je predstavljena tehnika gradnje “Na suvo”, tehnika koja je kandidat za UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva

Šta povezuje Uskršnje ostrvo na beskraju Tihog okeana, staru vikinšku koloniju na Grenlandu i naše primorske planine? Ništa! Ništa osim kamena i tehnike gradnje „na suvo“!

U srcu Orjena, na Orjenskom sedlu (1600 m) proteklog vikenda uspješno je realizovana manifestacija „Čovjek i kamen“, koja ima za cilj podizanje svijesti o značaju očuvanja tehnike gradnje u kamenu „na suvo“, kao i isticanje vrijednosti postojećih objekata, građenih na ovaj drevni način.

Do Orjenskog sedla, spoja hercegnovske i kotorske opštine, vodi preko 100 godina star austrougarski put, koji je sa svojim podzidima pravo remek-djelo umijeća gradnje „na suvo“. Ovom prilikom predstavljen je i jedan dio puta Vrbanj-Crkvice (Ćesarov put) koji je igrom slučaja ostao nezavršen, te danas predstavlja pravi tehnološki park na otvorenom, atrakciju koja je još uvijek bila potpuno neiskorišćena.

Upravo sa Orjenskog sedla kreće i najstarija planinarska staza u zemlji, namjenski građena za izlazak princa Rudolfa Habzburga, koji ju je posjetio sredinom druge polovine 19-og vijeka, prilikom svoje privatne posjete ovom dijelu Carstva.

Naravno, osim za državnu vlast, gradnja „na suvo“ vezuje se i za obični narod i njegove svakodnevne potrebe, izradu suvomeđa, pojata, terasastih njiva i krovova. Sve to je moglo da se vidi na prigodnoj foto-izložbi, koju je Agencija za Razvoj i zaštitu Orjena organizovala na samom Orjenskom sedlu.

Glavni događaj manifestacije bio je II prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, gdje smo nakon prošlogodišnjeg pobjednika, ekipe „Španjola“ iz Herceg Novog, dobili i novog državnog prvaka, ekipu „Mojdež“, takođe iz Herceg Novog.

Drugoplasirana je bila ekipa „Subra“ (Herceg Novi), dok je treće mjesto zauzela ekipa „Kameno“ iz ovog podorjenskog sela. Primjetno je povećano interesovanje turista, odnosno ljudi koji nisu odavdje, ali imaju često bolji osjećaj za njegovanje tradicije od nas samih. Tako je po jedan član iz sve tri ekipe bio sa strane: iz Rusije, Bjelorusije i Srbije. Prvoplasirana ekipa je dobila prelazni kamen „Orjensku bužu“, a podijeljene su diplome za osvojena mjesta, kao i zahvalnice. Na samom završetku, Aleksej Klimov (Moskva) je demonstrirao i tradicionalnu tehniku ishodovanja „upotrebne dozvole“ za suhozidne građevine, uspješno prošetavši tek podignutom suvomeđom.

Svakako, osnovna komponenta ovog nesvakidašnjeg prvenstva na nesvakidašnjem mjestu, nije sportsko takmičenje, već njegova kulturološka dimenzija. Suvomeđe kao ruralna infrastruktura za stočarstvo i poljoprivredu u Evropi doživljavaju novu pažnju javnosti u posljednje vrijeme. Osim u poljoprivredi, oni postaju zanimljivi za alternativne turističke itinerare i organizaciju volonterskih, odnosno volonturističkih radionica, jer motiv dolaska turista nije hotel, nego upravo doživljaj i sadržaj destinacije. Suvomeđe kao neizostavni dio tradicionalnog antropogenog pejzaža, važne su za našu prepoznatljivost. Značaj tehnike gradnje „na suvo“ dodatno je porastao nakon sastanka u Nikoziji na Kipru, krajem 2016. godine, gdje su se sastali prilikom obilježavanja 70-te godišnjice UNESCO-a, stručnjaci iz zemlje domaćina, Bugarske, Grčke, Španije, Švajcarske i Hrvatske, predloživši zajedničku predaju kandidature tehnike gradnje „na suvo“ za upis na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.

Čovjek i kamen – gradnja suvomeđe

Crnu Goru karakteriše upravo kamen i taj raspucali, sivi kamen je prirodni simbol naše zemlje. Na Orjenu je kamen još dominantniji element njegove kraške prirode i u sadejstvu sa vjekovnim ljudskim radom, stvara atraktivnu kombinaciju prirode i antropogenog pejzaža. Nadamo se da smo manifestacijom „Čovjek i kamen“ doprinijeli početku revalorizacije i prave zaštite ovih naslijeđenih vrijednosti.

Manifestaciju „Čovjek i kamen“ organizovala je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena sa planinarskim klubovima „Subra“ iz Herceg Novog, odnosno, „Vjeverica“ iz Kotora, Realizovana je uz podršku Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Doo Komunalno stambeno, a zahvalnost dugujemo i Planinarskom savezu Crne Gore, kao i udruzi „Dragodid“ iz Hrvatske, koja je specijalizovana upravo za rad na očuvanju suhozidne baštine.

 

Nesvakidašnja nesreća – Gliser izletio među kupače i udario u automobil

0
Šibenik – izletio gliser

Jučer je oko 18,30 sati na plaži na Jadriji gliser izletio na plažu, prošao među kupače i pogodio parkirani automobil. Na sreću, nitko se nije ozlijedio, potvrdili su nam u operativno-komunikacijskom centru šibenske policije.

– Na teren stigao policijski brod sa službenicima koji utvrđuju okolnosti ove pomorske nesreće. Jedino što sa sigurnošću možemo reći je da nema ozlijeđenih – doznajemo u OKC-u šibenskih policajaca.

Više informacija će biti poznato nakon policijskog očevida. Za sada je jedino jasno iz fotografije da je nastala materijalna šteta na automobilu koji je bio parkiran uz plažu.

Svjedoci događaja su nam ispričali kako je, nakon nasukavanja na plažu, iz glisera izašao muškarac koji je, kako kažu, rekao da je zaspao dok je vozio.

– Bio sam tridesetak metara od te plaže i sve sam vidio. Netko je počeo vikati ‘ide pravo, čuvajte, brod ide pravo na plažu’. Nije bilo preglasno ali smo svi vidjeli kako izlijeće i puzi desetak metara po plaži, dok nije udario u automobil. Vidio sam ga kako dolazi i pretrnuo sam – kazao nam je svjedok događaja koji je htio ostati anoniman.

Na plaži su bile obitelji s djecom i na sreću nitko nije nastradao.

Jadrija-gliser-nesreća

– Sreća da na ovom dijelu plaže nema puno ljudi. Tri metra lijevo ili desno od mjesta gdje se nasukao bili su ljudi i moglo je završiti tragedijom – prepričao nam je svjedok.

Zasigurno će se na Jadriji još dugo pričati o slučaju koji je nakon početnog šoka, ne sumnjamo, i nasmijao mnoge.

Podsjetimo, prije 4 dana se dogodila slična scena nedaleko od Crikvenice, kada je gliser udario u jedrilicu, pri čemu je posada ispala iz plovila, a ono je samo nastavilo svoj put prema plaži, pri čemu je ozlijedio jednu ženu, na sreću, bez težih posljedica.

www.sibenik.in

Sajam suvenira i starih zanata

0
Plakat-suveniri

Turistička organizacija Tivat u saradnji sa kompanijom „Đoković“ d.o.o. organizuje Sajam suvenira i starih zanata, 30. juna na Gradskoj rivi Pine sa početkom u 18 sati.

Posjetioci će moći da uživaju u izložbi raznovrsnog nakita, autentičnih suvenira, zanimljivih duboreza. Takođe će biti izloženi i stari drevni upotrebni predmeti, grnčarija i dr.

U zabavnom programu, od 21 sat, učestvuju Svetlana Raičković i „Grlice“.

Sajam suvenira i starih zanata Tivat- Gradska riva Pine, Petak – 30.06. 18:00-24:00h

Crna Gora ove sezone od turizma očekuje skoro milijardu eura

0
Boka kotorska – foto Miro Marušić
Crna Gora posljednjih godina bilježi konstantan rast turističkog prometa i prihoda ostvarenih od turizma, a od ove sezone očekuje se prihod od blizu milijardu eura, saopštila je direktorica crnogorske Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić.
Ona je rekla da se očekuje da će se trend rasta prometa nastaviti i u ovoj turističkoj godini te da će biti veći broj gostiju i ostvarenih noćenja nego prošle godine kada je Crnu Goru posjetilo oko 1,8 miliona turista, šest posto više u odnosu na 2015.
U prošloj godini je ostvareno oko 11,25 miliona noćenja što je za 1,76 posto više u odnosu na 2015.
“Kada je riječ o finansijskim efektima, podsjećam da je prema podacima Centralne banke /CBCG/, prošle godine prihod ostvaren od stranog turističkog prometa iznosio oko 870 miliona eura, a očekujemo da će ove godine biti prevaziđen te da ćemo se približiti cifri od jedne milijarde eura”, rekla je ona.

Zanimljiv je podatak, kako je navela, da je uprkos negativnoj kampanji koja se vodi u Rusiji, tokom prva četiri mjeseca, u hotelima u Crnoj Gori boravilo oko 5.850 turista iz te zemlje, što je oko 24 posto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Festival mora – Rota Palagruzona zapela na bonaci

0
“Rote Palagruzone”

Pucnjevima iz drvenih topova s Brača u petak ujutro označen je start “Rote Palagruzone”, kada je 14 posada tradicionalnih drvenih brodova zaplovilo na put dug 42 milje, od Komiže do Palagruže, u sklopu Festivala mora.

Prelijepa je to manifestacija koja evocira sjećanja na bogatu tradiciju komiškoga ribarstva i gradnju drvenog broda falkuše.

Unatoč slabom jugoistočnjaku od pet čvorova, posade su digle jedra, a malo više veslale. Bonaca je ipak bila neumoljiva pa je sudac Lenko Jakelić iz JK Mornar zaključio regatu nakon desetak milja s poretkom falkuša: prva “Mikula”, “Palagruza” i treća “Comeza Lisboa”. Kao najmlađi član posade trećeplasirane falkuše, 13-godišnji Niko Martinis iz Komiže zaslužio je sve pohvale. U klasi leuta svi su odustali od jedrenja, dok je u klasi ostalih brodova prvi bio “Odyseus”.

“Rote Palagruzone” – Foto Duje Klarić/HANZA MEDIA

Za više od 200 ljudi na žalu Palagruže priređena je tu noć Papina večera. Riječ je o podsjetniku na 9. ožujka 1177. godine, kada je uz obalu Palagruže pristala papinska flota od 12 galija pred olujnom burom. Tada su komiški ribari za papu i njegovu pratnju priredili “slasnu večeru”. U spomen na tu noć, organizatori “Rote Palagruzone”, povodom svake regate, na isti način – ribarskom večerom – dočekuju goste.

Rote Palagruzone” – Foto Duje Klarić/HANZA MEDIA

Bogat program

– Pripremili smo oko 100 kila ugora, 60 kila srdela, 150 litara bilog i 130 crnog vina, te još 500 kila opreme. Sve se to donosi na Palagružu, a pomogne i mornarica, jedrenjak “Kraljica mora”, Lučka kapetanija te pedesetak volontera. Čak se i za tu prigodu radi mul koji se ujutro razmontira. Odaziv ljudi je sve veći, čak i turista, al’ moramo ograničiti njihov broj – rekao je Miro Cvitković iz udruge “Palagruža”, domaćin uz komišku gradonačelnicu Tonku Ivčević, udrugu “Ars Halieutica” i “Alternaturu”, koji su goste na žalu dočekali pravom gozbom uz jutarnje buđenje s kavom, viškim cvitima i hroštulama.

Čitav festival počeo je 17. juna radionicama za mlade, na temu komiške gundule i njezine prezentacije po Europi. Divili su joj se tako proteklih mjeseci stanovnici Praga, Vannesa, Rocforta na Lori, Starog Grada, Murtera i Hvara, a ovih dana plovila je akvatorijem Visa, Biševa i Palagruže. Organizatori su proteklih dana pripremili bogat program usmjeren najviše na djecu, koja će i baštiniti vještinu brodograditelja. Već tradicionalno, održane su revijalne regate “Rota pul Sveca”, kao i “Rota Cicibela”, plovidba do biševskog Porta, a sve skupa popratile su prezentacije i promocije vrijednih izdanja, poput knjige “Jadranski halieutikon. Gajeta falkuša – nasljeđe za budućnost” prof. Joška Božanića. Festival je završio s Noći srdele, u kojoj su posade falkuša defilirale rivom uz “ples” tradicionalnih brodova.

Festival mora dobio je i priznanje: Ministarstvo kulture uvrstilo je kao nematerijalno kulturno dobro iskustvo gajete falkuše, što uključuje tradicionalni brod, umijeće gradnje, plovidbu, usmenu književnost, te jezik.

Vruće i sparno

0
Vrijeme – foto Boka News

U Crnoj Gori će u ponedjeljak biti veoma toplo i sparno.

U popodnevnim satima očekuje se promjenljivo vrijeme, uz mjestimično kratkotrajnu kišu ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom u kontinentalnim predjelima.

Ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.

Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 12 do 24, najviša dnevna od 25 do 37 stepeni.

Region – Vjetar nosio krovove i lomio drveće

oluja

Snažan vetar i kiša uzrokovali su velike probleme u Sloveniji i Hrvatskoj. Nevrijeme je prvo pogodilo jug Slovenije, a zatim i ostale djelove zemlje, nakon čega se premjestilo u Hrvatsku. Vjetar je na nekim mjestima čupao drveće zbog čega su zatvoreni određeni putevi.

U Kranju je vjetar odnio krov na jednoj kući. Dio krova se slomio i pao na parkirani automobil.

U Mariboru je jak vjetar lomio drveće, a u mnogim mjestima je pričinjena manja materijalna šteta.

Stanje je ozbiljno u Šoškoj dolini, gdje stanovnici kažu da ne pamte tako jak vjetar.

Jutarnji list piše da se nevrijeme premjestilo ka Hrvatskoj. Tamošnji hidrometeorološki zavod je izdao upozorenja. Navodi se da su moguće i poplave.

Nevrijeme je najprije stiglo u Zagorje i Istru, da bi se zatim proširilo na Kvarner.

Posebno je dramatično bilo u Novigradu, gdje su olujni oblaci potpuno zamračili nebo.

U Poreču su letjele reklame, stolice, crijepovi, stolovi, suncobrani i tende.

Borove iglice, granje i lišće začepili su rešetke kanalizacije, zbog čega su određeni djelovi grada neko vrijeme bili pod vodom.

Nakon dužeg vremena kiša je pala i na zadarskom području.  Tako je na postaji Zadar (OŠ Zadarski otoci) do 21.30 sati palo 13.5 mm (sve u jednom satu).

Više desetina hiljada vjernika na 36. obljetnici međugorskih ukazanja

0
Međugorje

Više desetaka hiljada vjernika okupilo se u Međugorju, gdje se obilježava 36. obljetnica Gospinih ukazanja.

Hodočasnici iz BiH i Hrvatske, od kojih su mnogi stigli pješice iz obližnjih mjesta, ali i iz Austrije, Italije, Njemačke, Poljske, SAD-a i drugih zemalja sudjelovali su na misama i drugim okupljanjima te se penjali na mjesto prvih ukazanja Blažene Djevice Marije na Podbrdu.

Pučku svetu misu u 11 sati predvodio je župni vikar iz Međugorja fra Karlo Lovrić, koji je istaknuo da su tijekom godina u ovome mjestu zabilježena brojna duhovna i fizička ozdravljenja, što vjerodostojno svjedoči o Gospinoj nazočnosti.

Zato vjerujemo da je Gospa posjetila ovaj hercegovački krš koji je kroz stoljeća natopljen krvlju mučenika jednako kao što je to učinila u Fatimi, Lourdesu ili Guadalupeu. Uvijek nastupa kao majka koja vodi vjernike prema Isusu Kristu, rekao je fra Karlo Lovrić.

Pritom je naveo kako Gospine poruke koje šalje nije mudro odbiti jer su samo podsjetnik na svakodnevni život vjernika. Poruke su samo podsjetnik na ono što se zaboravilo. Te poruke podsjećaju na svetost braka, obiteljskog ognjišta, molitve, nedjeljno misno slavlje, ispovijed, pomirenje s Bogom i ljudima, dodao je.

Prema tvrdnjama ovog župnog vikara iz Međugorja, Gospine poruke su jednostavne, zbog čega su brojni vjernici promijenili svoj život te su počeli bolje razumijevati Crkvu. To je dokaz da je ovdje nebo na djelu i da je svaka ljudska manipulacija isključena, istaknuo je fra Karlo Lovrić.

Tijekom dana služe se mise na dvadesetak svjetskih jezika, a središnju svečanu misu služio je fra Damir Pavić, tajnik Provincije Bosne Srebrene.

Neposredno prije obljetnice međugorskog fenomena održan je tradicionalni hod mira od Ljubuškog do Međugorja, koji je 1992. pokrenuo Nijemac Hubert Liebherr. On je, zgrožen nemirima na ovim prostorima, zajedno s još nekoliko prijatelja Međugorja iz inozemstva pokrenuo taj hod za mir, vjerujući da se krunicom i ratovi mogu zaustaviti.

Sveta Stolica osnovala je posebno povjerenstvo za istraživanje međugorskog fenomena, koje je svoje izvješće predala Kongregaciji za nauk vjere, a konačni sud o svemu dat će Papa. Papa Franjo u nekoliko je navrata izrazio sumnju u svakodnevna Gospina ukazanja, a mediji su objavili kako istražno povjerenstvo smatra da su ukazanja prvih sedam dana bila vjerodostojna.

Ovoga proljeća papa Franjo imenovao je posebnog izaslanika za Međugorje, poljskog nadbiskupa Henryka Hosera, koji je zadužen za donošenje mjera za pastoralnu skrb vjernika. Nadbiskup Hoser iznosio je krajnje afirmativne poruke o međugorskom fenomenu.

Budva – bez privilegovanih pojedinaca i kompanija

0
Budva TQ

Da u Budvi više nema privilegovanih pojedinaca najbolje se može zaključiti na osnovu analize punjenja lokalnog budžeta. U odnosu na isti period prošle godine, ove godine od 1. januara do 31. maja je prihod od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta uvećan za 77,65%.

Ovaj rekordni skok se može isključivo pripisati činjenici da je nova opštinska vlast na čelu sa Predsjednikom Draganom Krapovićem uvela maksimalnu disciplinu i odgovornost u proces lokalnog budžetiranja.

Bez uvođenja reda u lokalnu upravu i privrženosti principu jednakosti, ne bilo ni govora o rastu javnih prihoda Opštine Budva.

Ovaj rekordni rast budžetskih prihoda moguć je zato što nova opštinska vlast na čelu sa gradonačelnikom Krapovićem nije podređena lobijima, niti duguje tajkunima. Pokazali smo da se budžetska kasa može puniti i bez novih nameta i bez udara na siromašna domaćinstva. Dovoljno je imati znanje i odlučnost i ne biti dužnik tajkuna i interesnih grupa. A danas Budvom upravlja domaćinska vlast, a ne organizovana kriminalna grupa. Za razliku od prethodne zarobljene vlasti, nova demokratska vlast ne duguje nikome, jednako naplaćuje od svih i iste javne usluge pruža svima.

Izuzetan rast prihoda od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u visini od 77,65% govori i o značajnom porastu povjerenja investicione javnosti u Opštinu Budva nakon što je nova lokalna uprava raskrstila sa namještaljkama, bezakonjem i privilegovanjem što je bio metod prethodne vlasti. Opštini koja počiva na pricipu zakonitosti i jednakosti, investitori vjeruju kad je u pitanju njihovo sticanje prava na pripremanje zemljišta i opremanje komunalnom infrastrukturom, ali i poslovanje i funkcionisanje u kasnijim fazama.

Nova opštinska vlast ima i volju i znanje da primijeni strategije na osnovu kojih će biti zadovoljen i javni interes i legitimni i zakoniti intetesi investitora, i to na najbolji i najpouzdaniji mogući način. Izuzetan rezultat u naplati naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u Budvi ostvaruje se povećanjem ukupne kontrole i unapređenjem učinka lokalnog javnog sektora, a prije svega rezultata, kvaliteta i brzine rada. Na osnovu enormnog rasta ovog javnog prihoda Opštine Budva, može se stvarati osnova da se liječe hronični i sistematski deficiti Opštine Budva koji su drastično usporavali ekonomski i društveni razvoj našeg grada. Uvođenje reda i odgovornosti daje za rezultat rast budžetskih prihoda što će, pored fiskalne konsolidacije, omogućiti poboljšanje funkcionisanja lokalnog javnog sektora i veću tehničku i operativnu efikasnost u pružanju javnih usluga.

Koncert umjetničkog ansambla “Kolo”

0
KOLO

Umjetnički ansambl “Kolo” iz Beograda održaće u ponedjeljak 26.juna sa početkom u 21.30 sati na Ljetnjoj pozornici u Tivtu koncert u sklopu festival “Purgatorije”.

Od  osnivanja  do danas ansambl “ Kolo”  istrajao je u nastojanju da narodnu igru podigne  na  nivo  visoke  umjetničke  interpretacije. Programi  ansambla Kolo u mnogome  predstavljaju  uzor, model  scenskog  etnoprikazivanja, objedinjujući osnovne vrijednosti  tradicionalne  kulture. U radu se uvijek polazilo od autentičnog stvaralaštva  i  izdvajalo se ono što je srž i jezgro narodne  umjetnosti.

U 55  godina  rada ansambla “Kolo” njegov   repertoar  obuhvatio je više  od 120  koreografija, dok danas repertoar  čini preko 40 koreografskih djela  svih  etnokoreoloških  oblasti  Srbije i Crne Gore, kao i oblasti s područja  bivše Jugoslavije.

Ansambl  “Kolo” predstavlja i pokretni muzej. Oko 2.000 originalnih kostima neprocjenjive  vrijednosti, od  kojih  pojedini  datiraju iz 19. stoljeća, predstavljaju  nacionalno blago.