Ronilac sa kornjačom – foto FB Podgorički vremeplov
Na društvenim mrežama danas je osvanula fotografiju muškarca u ronilačkom odijelu, kako stoji nogom naslonjen na morsku kornjaču, držeći rukom harpun zaboden u predjelu vrata životinje.
Kotorski tužilac Špiro Pavićević bi trebalo da odluči da li je i koje je krivično djelo je počinio M.M. (24) iz Kotora, za koga policija sumnja da je ulovio zaštićenu vrstu morske kornjače.
Ekološka inspekcija će međutim podnijeti prijavu protiv NN lica zbog usmrćivanja morske kornjače u Stolivu, kazali su iz Instituta za biologiju mora.
Direktor Instituta Mirko Đurović kazao je da su po dojavi najprije mislili da je u pitanju nesrećan slučaj, ali da fotografija jasno ukazuje da je životinja odstrijeljena.
„Najoštrije osuđujemo današnji čin koji se dogodio u mjestu Stoliv. Institut za biologiju mora je informisao nadležne organe te se nadamo da će službe preduzeti zakonom propisane mjere i pronaći počinioca ovog zločina.
Ponovo MOLIMO građane i turiste da shvate da more nije naše prirodno okruženje već okruženje morskih organizama a mi samo njegovi korisnici. Nadamo se da nećemo biti u prilici da svjedočimo i ubuduće ovakvim i sličnim nemilim događajima“ kaže se u reagovanju iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Morska kornjača
Morske kornjače su, podsjećaju iz Instituta, zaštićene i međunarodnim i propisima u Crnoj Gori i zabranjeno je njihovo hvatanje, uznemiravanje i ubijanje.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, predviđene su novčane kazne u iznosu od 2.000 do 40.000 eura
Za sve ljubitelje kvalitetne, internacionalne kuhinje, kao i dobrog džez zvuka, Cantaloupe Gastro Pub u Igalu je i za ovu sedmicu pripremio bogat program.
Poštujući visoke kriterijume svojih gostiju, kao i Šefa kuhinje Adnela Amador Abreu Veliza, Cantaloupe Gastro Pub svim posjetiocima nudi svježa jela pripremljena isključivo „à la minute” – prije samog serviranja.
Pored kvalitetnih i autentičnih sastojaka, Cantaloupe Gastro Pub se može ponositi činjenicom i da služe svježe paste i njoke, ručno rađene po tradicionalnim recepturama i pod gastronomskom palicom iskusnog šefa kuhinje ovog lokala u Igalu.
Italian night- Mamma mia
Osim domaće paste, njoka, sicilijanskih aranćina, u srijedu, 09. avgusta, na meniju su i druga italijanska jela, u okviru specijalne gastronomske večeri„Mamma mia“. Bilo da ćete probati kanelone punjene piletinom, spanaćem i pečurkama, te sosem od mocarele, domaće fettuccine uz italijanski čuveni tradicionalni ragu od goveđeg repa, vjerujemo da će vam se ukus dopasti, te se ne libite da, poput pravog zadovoljnog Italijana, pohvalno uzviknete „mamma mia“. Uživanju nije kraj, jer nakon glavnog jela, dolazi dezert: profitarole „della nonna“ punjene ukusnom čokoladnom kremom i čokoladni semifreddo sa lješnicima i dodatkom Baileys-a.
Cantaloupe ne zaostaje ni sa kvalitetnim muzičkim sadržajem i poziva sve ljubitelje kvalitetnog zvuka:
U četvrtak,10. avgusta, od 21 sat na „Ana Strugar TRIO“ sa Anom Strugar (vokal, BG), Brankom Markovićem (bass, BG), Milovanom Paunovićem (klavir, BG).
11. avgusta (petak), na, sada već tradicionalno Salsa veče, sa vatrenim plesačima iz Bayamo Salsa kluba, koji će vas uz kratak javni čas ohrabriti da zaplešete sa njima.
12. avgusta, u subotu, od21 sat, Cantaloupe vas poziva na „Jazz session“ sa Petrom Rakićem (gitara, K.Mitrovica), Milovanom Paunovićem (klavir, BG) i Miškom Radovićem (bubnjevi, K.Mitrovica).
Ukidanje naplate putarine na dionici Meljine-Petijevići zajednički je interes Herceg Novog i Trebinja, saglasili se čelnici dva grada na radnom sastanku u Trebinju. Dogovoreno je da će u narednom periodu biti organizovan niz sastanaka, na kojima će glavna tema biti iznalaženje modela da se ukine ova taksa, koja izaziva nezadovoljstvo građana s obje strane granice i brojnih turista.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Miloš Bigović boravili su u Trebinju proteklog vikenda, na poziv gradonačelnika Luke Petrovića. Sastanku su prisustvovali i predsjednik Skupštine grada Trebinja Dragoslav Banjak i saradnici.
Učesnici sastanka saglasili su se da tradicionalno prijateljski odnos Novog i Trebinja treba jačati kroz saradnju, naročito u oblasti privrede i kreiranja zajedničkih prekograničnih projekata u čijem fokusu treba da bude razvoj ideja i projekata koji će osigurati bolji život Trebinjcima i Novljanima.
Petrović je čelnike novske Opštine upoznao sa aktuelnostima, strategijom razvoja i planom investicija u Trebinju.
Dogovorena je i uzvratna posjeta, pa će čelnici Trebinja do kraja ovog mjeseca biti gosti Opštine Herceg Novi.
Učesnici su nakon sastanka prisustvovali tradicionalnom narodnom saboru „Zubačka Ubla 2017“, gdje je predsjednik Katić u ime grada Herceg Novog pozdravio nekoliko hiljada okupljenih građana.
Sastanak, Trebinje
„Herceg Novi i Trebinje tijesno su povezani istorijski, geografski, kulturološki, ali, prije svega, vezama među ljudima – prijateljskim, kumovskim, porodičnim. Posvećeni smo njegovanju dobrih odnosa i međusobnoj saradnji, koju ćemo nastojati da dodatno unaprijedimo. Vjerujem da svoje dobre odnose možemo i treba da iskoristimo da zajednički oživimo planinska izletišta, kao što su Zubačka Ubla ili naš Vrbanj, da na tromeđi razvijamo turizam koji se zasniva na promociji prirodnih ljepota, živopisne istorije, bogate kulturne baštine i autohtonih proizvoda“, poručio je Katić.
Koncert „Džez u noći punog mjeseca“ biće održan u utorak 8.avgusta sa početkom u 23 sata u Gornjoj Lastvi, starom bokejslom selu na obroncima Vrmca iznad Tivta, u organizaciji ovdašnjeg Kulturno-zavičajnog društva „Napredak“.
U predivnom amijentu Gornje Lastve pod zvjezdanim nebom, na prostoru ispred Doma kulture, nastupiće Andrea Demirović (vokal), Enes Tahirović (klavir), Martin Đorđević (bubanj) i Dragan Ivanović (bas).
Poslije koncerta će biti upriličeno prigodno posluženje za publiku. Obezbijeđen je i besplatan kombi prevoz za posjetioce, a kombi kreće ispred glavne Pošte u centru Tivta u 22:30 sati. Sponzor koncerta je Porto Montenegro.
Grand prix -Velika zlatna mimoza 31. Filmskog festivala Herceg Novi –Montenegro film festivala i Zlatna mimoza za scenario pripala je filmu Glory, koji nam poklanja tragikomiču priču sa izuzetnom posvećenošću detaljima i sa najvećom empatijom za svoje likove, dok nas u isto vrijeme konstantno iznenađuje preokretima u priči.
Zlatna mimoza za režiju dodjeljuje se rediteljki Hani Jušić za film Ne gledaj mi u pjat za suverenu i suptilnu orkestraciju svih stvaralačkih sastavnica ovog dirljivog filma.
Zlatna mimoza za najbolju mušku ulogu dodjeljuje se glumačkom ansamblu filma Muškarci ne plaču za ubjedljiv i snažan prikaz psiholoških trauma izazvanih ratom devedesetih godina na Balkanu. Ovom nagradom odaje se prpriznanje i jednoj posebnoj glumačkoj sinergiji regionalnih glumaca.
Zlatnu mimozu za najbolju žensku ulogu žiri dodjeljuje Margiti Goshevoj za ulogu u filmu Glory za slojevito i uvjerljivo kreiranje lika mlade žene u kontrastima tranzicijskog društva, rastrzanog tradicionalnim vrijednostima i sveopštom korupcijom i javnim nemoralom.
Zlatnu mimoza za kameru pripala je grčkom filmu Toplotni UDAR za uspješno dočaravanje atmosfere malog grčkog ostrva, vrelog ljeta, te za jak sugestivan način vizualizacije psihološkog stanja glavnog lika.
Odluke o nagradama donio je žiri u sastavu: Milcho Manchevski – predsjednik i članovi Nataša Ninković, Ines Tanović, Zrinko Ogresta i Ivan Salatić.
Filmski festival Herceg Novi Montenegro film
Nagrada ŽIVKO NIKOLIĆ za najbolji film u selekciji KINO ORJEN dodjeljena je reditelju Neviju Marasoviću za film GORAN.
Marasovićev film je po ocjeni žirija koji je radio u sastavu: Đorđe Milosavljević – predsjednik i članovi Sunčica Unevska i Stefan Bošković, rijedak i poseban u kinematografijama regiona. Zaobilazi istorijski – politički – ideološki ustaljeni okvir i pravi hrabar žanrovsko – stilski iskorak.
NAGRADA PUBLIKE 31. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala pripala je filmu BISER BOJANE, a ocjena koju je dobilo ovo ostvarenje je 4,76.
Žiri u sastavu: Nataša Damjanović– predsjednik žirija i članovi Tina Šmalcelj i Dragana Baćović jednoglasno su odlučili da Grand Prix za najbolji studnetski film dodjeli filmu ANNA, u režiji Or Sinai.
U obrazloženju je navedeno: „Za spretnu upotrebu svih elemenata filmskog izraza pri kreiranju skladne i nadasve istinite priče o jednoj ženi i njenim potrebama, Grand Prix za najbolji studentski film žiri je odlučio dodijeliti izraelskoj rediteljki Or Sinai za film ANNA“.
Nagrada žirija dodjeljena je filmu Nebo u režiji Juš Premov „za poseban estetski ugođaj, atmosferu i korišćenje nekarakterističnih, naučnofantastičnih elemenata u prikazivanju emocija mladih žena, tokom jednog od ključnih momenata njihovih života“.
Specijalno priznanje dodjeljuje se filmu Žeđ u režiji Nikole Vučinića „za rediteljski potencijal koji je vidljiv kroz cijeli film i vještu primjenu minimalističke estetike u priči koja se istovremeno bavi tragičnom situacijom jedne porodice i okrutnom okolinom u kojoj oni prebivaju“.
U selekciji dokumentarnog filma GRAND PRIX – ZLATNA MIMOZA dodeljuje se najmlađoj rediteljki u selekciji, Zofiji Kovalevskoj, za film Bliske veze, koji svojim suptilnim pristupom i svedenim filmskim jezikom nudi topao i sveobuhvatan prikaz ljudskih odnosa bez nametanja emocija.
Nagrada žirija dokumentarne selekcije Filmskog Festivala Herceg Novi za 2017. godinu dodeljuje se Luki Popadiću, za inovativan portret života i rada pjevača tradicionalne muzike u filmu Ringišpil, kroz smjelo kadriranje, izuzetnu montažu i iskren odnos prema svojim protagonistima, koji ne upada u zamku romantizacije, tipičnu za datu temu.
Specijalno priznanje dokumentarne selekcije Filmskog Festivala Herceg Novi za 2017. godinu dodjeljuje se filmu Granice,Damjana Kozolea, za drugačiji pogled na fenomen imigrantske krize, koji izbegava eksplicitnost i pretjerano dramatizovanje praveći jednostavnu, efektivnu, nenametljivu filmsku postavku, dopuštajući publici da sama promisli dok doživljava delić fizičke patnje kroz koju su ovi ljudi prošli.
Žiri je radio u sastavu : Ioannis Pothos – predsjednik, Stefan Malešević i Gojko Berkuljan.
Nagradu Međunarodne organizacije filmskih kritičara zemalja Evrope i Mediterana – FEDEORA dobio je film Glory.
Žiri u sastavu Dubravka Lakić – filmska kritičarka, Vuk Perović – filmski kritičar i Zlatko Vidačković – filmski kritičar i direktor Pulskog filmskog festivala, jednoglasno su odlučili i ocjenili da „autori inspirirani stvarnim događajima vješto i uvjerljivo realistično kroz prizmu crnog humora, uz upečatljiva glumačka ostvarenja, daju uznemirujuću sliku odnosa pojedinca i društva opterecenog korupcijom. Slava je film o sumornoj današnjici u kojoj pošten čovjek uvjerljivo gubi bitku sa nemanima okruženja zaraženog bolestima tranzicije“.
Najave koje nesumnjivo potvrđuju da će Aerodrom Tivat, jedno od rijetkih profitabilnih preduzeća preći u privatne ruke, ne smiju nas ostavljati više ravnodušnim. Očigledno je da lokalna vlast ne želi da uđe u polemiku po ovom pitanju i da se skriva iza nesuvislih komentara o tome da ovoj temi još vrijeme nije. Vrijeme je… I te kako! Jer, Tivat i Boka iz dana u dan ostaju bez sve više resursa.
U Bokeškom Forumu smatramo da, ako već ova odnarođena i antitivatska i antibokeška lokalna vlast ne želi da uradi ništa stvari, svi koji mislimo dobro i generacijama koje dolaze, ali i nama samima stvari moramo uzeti u sopstvene ruke. Koristeći prije svega sve raspoložive demokratske institucije, od kojih ja najvažniji lokalni referendum.
Izvjesno je da će lokalna vlast učiniti sve da referendum o Aerodromu spriječi, jer je rezultat tog referenduma unaprijed poznat. Ali, ovog puta ne smijemo odustati. Bokeljke i Bokelji, Tivćani i Tivćanke trebaju uraditi sve kako bi sačuvali imovinu, a čuvanjem imovine i svoje dostojanstvo, kaže se u zvaničnom sopštenju Bokeškog foruma.
Aktualni toplinski val proteklih je dana dodatno zagrijao površinsku temperaturu Jadranskog mora. Najtoplije, s temperaturama od 29 do 30°C je duž najsjevernijih obala Italije (Friuli, Veneto) i sjeverozapadne Istre. I središnji dio Jadrana, osobito ispred obala Barija je također ekstremno topao s temperaturama od 29 do 30°C. U nekim zaklonjenim lagunama (Grado, Venezia) površinska temperatura mora prelazi 30°C.
Temperature mora duž sjevernih obala (Friuli, Veneto – sjeverna Italija) već su dosegnule 28 do 30°C, a u mirnim lagunama (Grado, Venecija) lokalno i više.
Temperatura većeg dijela Jadranskog mora je dosegnula 28°C ili i više. Na većem dijelu Jadrana te su vrijednosti i oko 3°C više od prosjeka za doba godine.
Podaci DHMZ-a od petka 4.8 2017. pokazuju da je temperatura mora na nekoliko lokacija na hrvatskoj strani Jadrana (Crikvenica, Dubrovnik, Krk, Mali Lošinj, Pula, Rab) dosegnula 28°C.
Nakon što je državna Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki odbacila žalbu koju je na tendersku domumentaciju podnijela podgorička kompanija „Respect“, Opština Tivat protekle sedmice je ponovno objavila tender za izbor izvođača radova na izgradnji lungo mare pješačke staze u Krašićima, vrijedan 800 hiljada eura.
Tu investiciju na koju se već duže vrijeme čeka i koja bi trebalo da postepeno riješi problem sa nelegalnom privatizacijom i betonizacijom obale u Krašićima, zajedno će realizovati Opština i JP „Morsko dobro“.
Riječ je o prvoj fazi izgradnje lungo mare staze u dužini od 400 metara od kraja Krašića na dijelu prema Petrovićima, istočno prema centru tog poznatog vikendaškog naselja na obali Luštice u Tivatskom zalivu. Proteklih godina ovdje su zahvaljujući kontroverznim riješenjima iz Državne studije lokacije „Krašići“ koju je naručila i donijela Vlada, na do tada uskom pojasu prirodne kamenite morske obale ispod trase lokalnog puta za Rose, izgrađene brojne nove privatne luksuzne vile crnogorskih, srpskih i ruskih biznismena i političara. Među njima je i vila bivšeg ministra finansija aktuelnog guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića (DPS) i drugih režimu bliskih tajkuna. Najveći broj njih je, nakon što su sagradili vile sa temeljima bukvalno u moru, sebi napravio private ponte ispred kuća na koje ne dozvoljava pristup bilo kome, zbog čega su brojni vikendaši iz Krašića koji imaju objekte iznad trase lokalnog puta, proteklih godina u više navrata protestovali jer su skoro potpuno ostali bez nekada javnih i svima dostupnih plaža na ovom dijelu obale Tivatskog zaliva.
Vikendaši su čak pred Ustavnim sudom pokrenuli i postupak ocjene ustavnosti DSL „Krašići“ i postupka njenog donošenja, traživši da se u međuvremenu stavi moratorijum na primjenu tog plansog dokumenta koji je rezultirao svojevrsnim urbanističkim hororom i uništavanjem prostora, ali se Ustavni sud ni nakon skoro godinu dana od podnošenja te inicijative, o njoj još nije izjasnio.
Prema tenderskoj domunetaciji koju je pripremila Direkcija za investicije Opštine Tivat, ponude zainteresovanih građevinskih preduzimača za gradnju prve faze lungo mare staze u Krašićima, primaju se do 10.avgusta kada će one biti i javno otvorene u 12 časova. Radovi će se inače, vršiti kako na kopnu, tako i u moru do dubine od 2,5 metara, a rok za njihov završetak je 90 dana od dana potpisivanja ugovora. O razmjerama u međuvremenu učinjene uzurpacije obale u Krašićima govori i podatak da će izvođač radova na prvoj trasi lungo mare pješačke staze u tom naselju, morati da prije gradnje sruši i ukloni oko 3,3 hiljade kvadrata nelegalno napravljenih ponti i terasa, 324 kvadata nelegalnih stepeništa kao i 398 metara dužine bespravno podignutih zidova koji zadiru u trasu javnog obalnog šetališta.
