Krivokapić: Dosta je bilo pohare Boke i Crne Gore

2
R. Krivokapić u Tivtu

Predsjednik SDP Crne Gore Ranko Krivokapić posjetio je danas štand na kojoj ta partija na gradskoj rivi Pine u Tivtu, prikuplja potpise podrške građana Tivta svojoj inicijativi da se raspiše lokalni referendum o zadržavanju Aerodroma Tivat u državnom vlasništvu.

Vlada Crne Gore i DPS najavili su da će tivatski aerodrom biti izdat u dugoročnu koncesiju partneru zainteresovanom da finansira oko 50 muiliona eura vrijednu modernizaciju i propirenje kapaciteta te vazdušne luke. Tome se oštro protivi kompletna opozicija, ali i članica vladajuće koalicije SD, čiji kadrovi upravljaju preduzećem “Aerodromi Crne Gore”.

Krivokapić je prilikom obilaska štanda i stranačkih aktivista SDP koji su sakupljali potpise Tivćana, pozvao građane Tivta da zajedno sa ostalima u Crnoj Gori odbrane, kako je rekao “posljednje što je ostalo od resursa koji mogu omogućiti budući razvoj posle završetka pohare u Crnoj Gori”.

“Pohara traje. Tu u komšiluku Bijela je otišla za vrijednost jednog apartmana na Zavali. Brodogradilište koje je stotine ljudi zapošljavalo i donosilo prihod Crnoj Gori, otišlo je za stambenu izgradnju. To smo vidjeli da se desilo i sa drugim lokacijama. Više nemamo industriju, nemamo stabilne zaposlenosti. Izvozimo, kao sirovinska zemlja smo postal zemlja afričkog tipa”- kazao je Krivokapić, audirajući na uništenje Jadranskog brodogradilišta kroz stečaj i skorašnju prodaju njegovog zemljišta sa svom uinfrastrukturom konzorcijumu Porto Montenegro-Damen za samo 2,65 miliona eura.

“Naša ekonomija je strukture Afrike i aerodromi su jedno od mjesta koje može obezbjeđivati dodatni profit, koji ga obezbjeđuje za grad, državu, za naše školstvo, zdravstvo koje ionako nema dovoljno sredstava u budžetu. Aerodromi su profitni centar koji nijedna ozbiljna država tipa Crne Gore, veličine Crne Gore, ne smije da otuđi”- poručio je lider SDP-a ističući da se moramo ugledati na susjede iz Dubrovnika koji je svoj aerodrom zadržali u spostvenim rukama i na njemu grade svoj razvoj i budućnost.

“Boka je veći potencijal od Dubrovnika, ako bi bila u rukama slobodne vlasti, poštene vlasti, vlasti koja brine o budućnosti, a ne kako da budućnost provede kao takozvani crnogorski šeici. I zato je SDP krenuo u tu akciju kao i mnogo puta prije. Mi smo zaštitili da Elektroprivreda ode iz Crne Gore, mi smo zaštitili da Tara ne postane bara koja bi služila opet nekom drugom. Odbranili smo, kao što znate, i druge resurse, one bazične resurse. Ovo je pitanje svih u Crnoj Gori, ne jedne partije. Samo je jedna partija protiv toga. Sve ostale partije su za odbranu elementarnih, osnovnih narodnih dobara koja treba da služe svima. Ovako oni postaju vlasništvo pojedinaca”- istakao je Krivokapić dodajući da su “i kupci i prodavci u Crnoj Gori, na žalost, isti.”

“Veće zloupotrebe ne može biti u načinu vladanja bilo kojom državom”- zaključio je lider SDP.

Kotor: U pucnjavi ubijen muškarac, policija blokirala grad

0
Kotor – foto Boka News

Kotoranin Goran Lenac (33), bivši crnogorski fudbaler, preminuo je od posljedica ranjavanja u pucnjavi koja se večeras oko 19,30 sati dogodila u njegovom rodnom gradu.

Kako javlja portal CdM, Lenac je pogođen u glavu dok je trenirao na stadionu Bokelja.

Nezvanično saznajemo da je nepoznata osoba, na čijoj identifikaciji policija radi, prišla je Lencu i pucala mu u glavu.

Policija je blokirala grad i preduzima intenzivne aktivnosti na pronalaženju napadača.

 

Kotobiljska bitka uvod u oslobađanje Herceg-Novog – sjećane na junake

1
Kotbilje položili vijenac

Predstavnici Opštine Herceg Novi danas su položili vijenac na spomen-kamen junacima Kotobiljske bitke, koja se odigrala prije 330 godina.

“Kotobiljska bitka bila je prekretnica, uvod u oslobađanje Herceg Novog od vlasti Osmanskog carstva. Odigrala se 15. septembra u selu Kameno, pod Tajnim brdom”, kazala je potpredsjednica Opštine Danijela Đurović.

Na taj način prvi put je polaganjem vijenca obilježen datum kada je u uskom klancu vojska sastavljena od Hercegovaca, Crnogoraca, Mletaka, milicije iz Kotora i domaćih ustanika, iznenadila vojsku Husein Topal Paše i nanijela im težak poraz. Tako su spriječili da pojačanje stigne do opsjednutog grada, a samo 15 dana kasnije uslijedilo je oslobađanje Herceg Novog.

Kotbilje položili vijenac

“Bitka koja je uvela u oslobođenje grada značajno je uticala na budućnost ovih prostora. Kotobiljska bitka, žrtva i junaštvo onih koji su u njoj učestvovali ne smiju biti zaboravljeni i zato smo danas ovdje.  Možemo biti ponosni da i tri vijeka kasnije njegujemo tradiciju zajedništva, koju su ljudi s ovih prostora tada pokazali, kada je djelovati kao jedan bilo od životne važnosti. Ideal koji je bio vodilja kotobiljskim borcima – sloboda, i mi danas slijedimo, nastojeći da na tom temelju gradimo budućnost”, poručila je potpredsjednica Opštine Herceg Novi.

Potpisan protokol o saradnji Kotora i Ohrida

0
Potpisivanje Protokola o saradnji

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i gradonačelnik Ohrida Nikola Bakračeski i potpisali su danas Protokol o saradnji dviju opština.

Na sastanku u Kotoru, kojem su prisustvovali šef kabineta gradonačelnika Ohrida Zoran Raftoski i potpredsjednici Opštine Kotor Branko Nedović i Milivoje Samardžić, razgovarano je o brojnim mogućnostima saradnje dvaju gradova pod zaštitom UNESCO-a.

Inicijativa za uspostavljanje saradnje Kotora i Ohrida, koju je pokrenuo ambasador Crne Gore u Makedoniji Predrag Mitrović, uspješno je počela potisivanjem Protokola o saradnji koji predviđa sveobuhvatnu razmjenu i saradnju u oblastima privrede i ekonomije, obrazovanja, kulture i sporta. Potpisnici su se obavezali i na proširenje saradnje po pitanjima stručnosti koja se odnose na sve oblasti upravljanja, kao i na razmjenu znanja, vještina i iskustava u svim oblastima saradnje.

Sa gradonacelnikom Ohrida

Nakon potpisivanja Povelje, predsjednici Bakračeski i Jokić razmijenili su prigodne poklone i izrazili zadovoljstvo povodom uspostavljanja saradnje Ohrida i Kotora koja će, kako smatraju, u budućnosti biti korisna i značajna za obije opštine.

Kopno ugledale četiri tune od 100-150 kilograma

0
Tune – I. Grgat

Brodska sirena tačno u devet ujutro najavila je početak prvog natjecateljskog dana Offshore World Challenge Poreč 2017, trećeg izdanje međunarodnog kvalifikacijskog turnira u big game fishingu koje je ujedno i najveće natjecanje ove vrste u Hrvatskoj i regiji. Na startu u uvali Peškera bilo je 55 brodica, a na njima se 300-tinjak članova posada iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Austrije, Norveške, Rusije i drugih europskih zemalja. Lovilo se od porečkog akvatorija pa sve do nadomak Brijuna, a nakon osmosatne borbe što s valovima, što s velikom ribom, sunce dana ugledalo je svega šest ulovljenih tuna. Dvije su morale biti puštene jer su bile male, a četiri su, važećih proporcija, velikom ribaricom prevezene do Poreča.

More rastrgalo “padobran”

Već na startu bilo je vidljivo da će to biti naporan dan za ribolov jer su valovi nemilo tukli, a kako je vrijeme odmicalo, i jugo se pojačavao. Naša brodica s kapetanom iz Maloga Lošinja otišla je u lov na najudaljeniju poziciju, u zadnji kvadrant gotovo pored Brijuna. Nakon višesatnog brumanja srdelama, ništa se nije dešavalo, dok se nisu ukazale tri ogromne ribe ispred nas od čega je svima zaigralo srce. Hoće li dotaknuti i potegnuti ješku? Prolaze sati i kada smo odlučili preći na drugu poziciju, treći se štap sav savio. Riba na udici, riba! Svi smo skočili, počelo je veselje, ali kratkoga vijeka. Velika morska neman u trenu se pojavila ispod naše 12-metarske brodice i onda naprosto podivljala. Niti dvije minute akcije i ode, nema je, pregrizla strunu.

More je u međuvremenu također podivljalo. U jednome trenu rastrgalo je bačeni “padobran”, plutajuće sidro koje usporava ljuljanje broda. Gumenjak koji nas je trebao pokupiti zbog visokih valova nije glisirao već letio, pa je vozač odustao da ne bismo svi stradali. Što je – tu je, nastavljamo, brumivamo, bacamo srdele, ljudi javljaju preko radiostanica da je vani pravi karabaus i da odustaju. Mi se ne damo i do samoga kraja pokušavamo uloviti toliko željenu tunu. Nažalost, nismo imali sreće. Po povratku na kopno doznajemo da su ostali ipak nešto ulovili. Bilo je 13 akcija, od kojih šest uspješnih. Četiri velike tune koje su dovezene do kopna imale su od 100 do 150 kilograma. Navečer je uslijedilo i javno vaganje na rivi.

Tristo članova posada

Natjecanje je svečano otvoreno na rivi. Natjecateljima su podijeljeni startni brojevi te su predstavljeni svi timovi, a pozdravili su ih porečki gradonačelnik Loris Peršurić, delegat Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru Tonči Luketa te glavni organizator i predsjednik Športsko ribolovnog kluba Big Game 4 Tuna Franko Čerin. Zaželjeli su sreću natjecateljima, a riječ je o 300 članova posada u 70-ak brodova koji će još danas i sutra loviti tune u porečkom akvatoriju.

Posebno priznanje Draženu Horvatu

Franko Čurin posebno je priznanje odao Draženu Horvatu, najtrofejnijem big game lovcu kluba Tuna i članu hrvatske reprezentacije koja je prošle godine na Svjetskom prvenstvu u Meksiku osvojila visoko 3. ekipno mjesto i 4. državno mjesto. Horvat je, naime, ove godine otkazao odlazak na Svjetsko prvenstvo u big game trollingu u Portugalu da bi sudjelovao na porečkom natjecanju.

Propozicije natjecanja

Za ovogodišnje je natjecanje Ministarstvo poljoprivrede odobrilo kvotu ulova od dvije tone i 754 kilograma, a ostala se riba lovi prema tzv. catch & release principu, prema kojem se riba po ulovu neozlijeđena pušta u more. Svaki se ulov mora dokumentirati videosnimkom, na temelju koje suci, kada utvrde da je ulov regularan, dodjeljuju bodove.

Odata pošta poginulim rodoljubima na Pipoljevcu i Mircu

0
Sa Mirca

Članovi Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor na čelu sa predsjednikom UBNOR-a Kotor, Jovom Bećirom  juče su odali poštu hrabrim borcima koji su poginuli 15. septembra 1943. godine na Pipoljevcu.

Kapitulacija Italije 9. septembra1943 je donijela bitne promjene u cjelokupnom rasporedu i odnosu snaga zaraćenih strana učesnika II svjetskog rata. Nova Italijanska Vlada je prihvatila saradnju sa saveznicima,  čime su se suprostavili Njemcima a javio se i problem odnosa sa četnicima i drugim kolaboracionalistima, dotadašnjim pomagačima. Samo manji dio italijanskih vojnika i oficira, antifašistički raspoloženih se priključilo partizanima.

“U Grblju je na dosta specifičan način došlo do okupljanja partizanskih boraca i formiranja posebnog Grbaljskog  bataljona. Na glas o kapitulaciji Italije po selima su počele da sakupljaju grupe aktivista NOP naoružani i sa partizanskim obilježjima.Na Pobrđu 10. septembra  1943. godine okuplja se znatan broj boraca iz nekoliko susjednih sela.Tu se formira Grbaljski bataljon. Borci su razvrstani u tri čete. Za komandanta bataljona određen je Đuro L. Tičić, a za njegovog zamjenika Jovo M. Bajković, komesar bataljona bio je Stevo Jovanović, a zamjenik Vojo Brinić. Bataljon je imao oko 250 vojnika.

Bataljon je vatreno krstenje imao prema Lepetanima protiv Njemaca pristiglih iz Dubrovnika. Pored Grbaljskog bataljona Njemce su napadali i Tivatski bataljon i jedana kombinovana  italijanska jedinica. Borba je trajala čitav dan. Predveče Grbaljski bataljon uspio je da slomi otpor Njemaca poslije čega je zauzeto čitavo naselje. Dok je trajala borba u Lepetanama Njemci su nastupali  od Cetinja prema Kotoru. Zaposjeli su Vrmac, Trojicu, fabriku sapuna, bolnicu i još neke prilaze gradu. 15. septembra u oštrom napadu savladani su Njemci na Trojici i Vrmcu i na  nekim  položajima u Škaljarima. Poslije ovladavanja trojicom i Vrmcem,  sastav  Grbaljskog bataljona nastavio je sa borbenim angazovanjem tokom citavog 15. septembra.Prva četa Grbaljskog bataljona bila je upućena  da na  Goraždi i Pipoljevcu zaustavi nastupanje Njemaca od Njeguša i Lovćena prema Mircu. Došlo je do vrlo oštre borbe na bliskom odstojanju. Poslije odbijanja nekoliko juriša uz  dosta gubitaka četa se povukla niz Goraždu prema Grbaljskom polju. U toj borbi su poginuli: Ivo Bajković, Stevo Damjanovic , Milo Damjanovic, Marko Maslovar, Pero Strahinja, Stanko Milojko i Lazo Pejović.

Poginuo je i Ilija Počanić borac iz  Kavacke čete i dva italijana.

Sa Pipoljevca

U toku trodnevnih borbi protiv okupatorskih snaga na području istočne Boke, u kojimna je Grbaljski bataljon imao vidnog udjela. Njemci su imali ozbiljne gubitke. Ali nedovoljno iskustvo boračkog i komadnog kadra i dosta improvizacija u organizovanju uticali  su da efekti ne budu još veći ali bez obzira na to,to je bilo jedno od najuspješnijih borbenih dejstava koje su tih dana izvele  novoformirane  partizanske jedinice na čitavom području Crne Gore i Boke .

Jos jednom hvala i slava poginulim borcima Grbaljskog bataljona i svim ucesnicima NOB” – kazao je Bećir.

Nakon odate pošte na Pipoljevcu članovi  UBNOR-a i antifašista Kotor uputili su se ka spomen ploči na Mircu na kojoj su položili cvijeće i odali poštu poginolom rodoljubu Vasu T. Mitroviću, članu međuopštinskog komiteta KPJ i sekretaru SKOJA na Sv.Stefanu poginulom 20 jula 1941.godine. Vaso T. Mitrović svoj život je časno položio za slobodu izvršavajući partijski zadatak,poginuo je od strane italijanskog okupatora.

NATO brodovi u luci Bar

0
NATO brodovi

NATO “Stalna pomorska grupa 2” koju čine dva britanska, francuski i grčki vojni brod, uploviće danas u Luku Bar, u okviru svoje redovne misije Mediteranom, kako bi jačali odnose sa Mornaricom Vojske Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Dva ratna razarača bitanske Kraljevske ratne morarice, HMS “Duncan” (D37) i HMS “Diamond” (D34), francuski “La Fayette” i grčki “Limnos”, boraviće u Luci Bar do 20. septembra.

Kako su naglasili iz Ministarstva odbrane, prvi čovjek tog resora Predrag Bošković posjetiće “Dunkan”, a planirana je i zajednička vježba gostiju i specijalaca Mornarice Vojske Crne Gore.

“Tokom boravka brodova u Luci Bar, biće organizovano više aktivnosti. Pripadnici Mornarice VCG i mornari sa brodova NATO Stalne pomorske grupe 2 realizovaće niz sportskih aktivnosti, a brodove će posjetiti više grupa učenika Bara i drugih djelova Crne Gore. SNMG2 je multinacionalna, integrisana pomorska grupacija, u kojoj brodovi savezničkih zemalja vježbaju i rade zajedno kao tim. Ova grupa je na raspolaganju za široki spektar zadataka, od vojnih vježbi do reagovanja na krize i učestvovanja u operativnim zadacima. Uglavnom djeluje u Sredozemlju, ali može biti raspoređena i na drugu poziciju”, poručili su iz Ministarstva.

5. Regata hiljadu ostrva od Rijeke do Tivta

0
Regata Tisuću otoka

5. Regata hiljadu ostrva na kursu od Rijeke do Tivta i nazad biće održana od 14 do 24. septembra – regata koja prolazi između više od 1000 jadranskih ostrva jedri se na kursu za koji se može reci da je najbolji za navigacijske regate koji priroda može dizajnirati.

Format regate ostaje isti kao i u prethodna četiri izdanja: regata se sastoji od dvije etape od kojih jedrilice mogu izabrati da jedre samo prvu etapu, samo drugu etapu ili obje etape s ukupnim rezultatima.

Prva etapa startuje u nedjelju 17. septembra iz Rijeke, nakon čega flota ostavlja ostrva Unije, Susak, Premudu, Dugi otok, Kornat, Vis, Lastovo i Sveti Andrija i završava u marini Porto Montenegro.

Uzduž rute od 280 NM, flotu čekaju tehnički izazovi navigacije izme.u ostrva i kanala hrvatske obale i facsinantnog zaliva Boke Kotorske, ali isto tako i nagrada iznenađujućom ljepotom okruženja poznatom širom svijeta. Nakon dodjele nagrada za prvu etapu u Porto Montenegru u srijedu 20. septembra, flota startuje u četvrtak 21. septembra u obratnom smjeru prema Rijeci na istom kursu.

Regata Tisuću otoka

Prije starta druge etape, zakazana je i Regata 1000 ostrva + 2, u srijedu 20. septembra, u akvatorijumu Boke Kotorske, sto je idealna prilika za sve lokalne jedrilicare da se takmiče u domaćem akvatorijumu sa internacionalnim jedrilicarima, a sa druge strane sjajna prezentacija zaliva Boke Kotorske gostujućim jedriličarima.

Rekorde obje etape priznate od World Speed Sailing Record Cuncil-a od 2015. drži mađarski Wild Joe s 27h 24m i 5s u prvoj etapi s prosječnom brzinom od 10.14 cv, te 32h i 45s u drugoj etapi uz prosječnu brzinu od 8.86 cv što je novi izazov za učesnike Regate hiljadu ostrva i prilika za ulazak u spisak svjetskih jedriličarskih rekorda.

 

Direktor tivatskog Komunalnog preduzeća iznenada podnio ostavku

6
T. Lukšić

Direktor Komunalnog preduzeća d.o.o. Tivat Tonko Lukšić (DPS) iznanada je juče podnio neopozivu ostavku na tu funkciju.

Lukšič sa ostavkom, kako saznajemo, nije upoznao Odbor direktora te opštinske fime, već je pisani dokument ostavio direktno u kancelarijama Službe predsjednice Opštine Tivat, dr Snežane Matijević.

Kako nezvanično saznajemo, Lukšić je ostavku podnio jer više nije bio sposoban da trpi pritiske koje je navodno, imao kako od svoje partije, tako i od generalne javnosti u Tivtu. Tivatski DPS naime, već duže vrijeme iskazuje nezadovoljstvo načinom na koji Lukšić radi na mjestu direktora Komunalnog na kojem je on proveo oko godinu dana.

Prethodno je kao v.d. Lukšić pokrivao ovu funkciju nakon smjene prethodnog direktora Komunalnog rada Popovića (DPS) u februaru prople giodine,poslije skandala sa slanjem građanima uvećanih računa za odboz smeća na koje Komunalno prethodno nije dobilo saglasnost osnivača – Skupštine Opštine Tivat. Na kritike koje je dobijao od čelnika grada i svoje partije Lukšić je proteklih mjeseci u nekoliko navrata „mahao“ ostavkom, ali je podnio tek juče nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, čelništvo grada dovelo u pitanje njegovu odluku da uruči otkaz dvijema radnicama u javnom toaletu na Pinima.

Relativno kratak boravak Lukšića u fotelji direktora Komunalnog obilježilo je poskupljenje svih vrsta usluga te firme za u prosjeku od 3 do 40 odsto, skandal sa obračunom računa za smeće nekim od korisnika kojima je Komunalno neosnovano zaračunavalo veću površinu stanova od stvarne, te partijsko zapošljavanje kadrova DPS i HGI u toj firmi kojoj su Lukšić i Odbor direktora nedavno promijenili i sistematizaciju i broj radnik mjesta u Komunalnom sa 99, povećali na čak 166.

Za vrijeme Lukšičevog direktorovanja, Opština Tivat Komunalnom je kupila šest novih specijalnih vozila za odnošenje smeća i sakupljenje sekundarnih siriovina, ukupne vrijednosti veće skoro pola miliona eura, a sve te poslove dobila je kompanija „Be Kov“ iz Tivta, zvanični zastuonik italijanskog proizvođača privrednih vozila „Iveco“ za Crnu Goru. Predstavnici drugih proizvođača žalili su se na te tendere tvrdeći da su oni namjerno raspisani sa specifikacijama definisaim u Komunalnom preduzeću kao korisniku novih vozila, a koje može zadovoljiti samo „Iveco“ i njegov ovdašnji distributer. Opštinska Komisija za javne nabavke međutim, odbacila je sve takve primjedbe kao neosnovane.

Istorijski događaj – Sveti Leopold stigao u rodni Herceg-Novi

0

Nekoliko stotina vjernika, hodočasnika, građana, gradonačelnik i predsjednika SO Herceg Novi, uz zvuke crkvenih zvona, u petak je dočekalo i pozdravilo dolazak  sarkofaga s relikvijama sv. Leopolda Bogdana Mandića u rodni Herceg-Novi. Negdje poslije 13 sati, pripadnici organizacije Croce Verde iz Padove, zajedno sa talijanskim i hrvatskim kapucinima,  predstavnicima Kotorske biskupije i odredom Bokeljske mornarice dopratili su stakleni sarkofag sa relikvijom sveca u Park „Boka“.

Tišina, muk… Stiže svetac doma. Stigao je svetac, čulo se ispod glasa. Suze radosnice na licima mnogih građana, vjernika, hodočasnika, turista.

Povijesni dolazak relikvija Svetog Leopolda u njegov rodni grad, kojeg je svetac za svog ovozemaljskog života posjetio posljedni put prije 90 godina kada je došao na sprovod svom bratu, nikoga nije ostavijo ravnodušnim, pa tako ni kotorskog biskupa mons. Iliju Janjića koji je predvodio Liturgiju dočeka.

„Nikada nisam izlazio sa ovakvim uzbuđenjem pred vas. To su pozitivne emocije. Ovo je dan velike radosti za sve nas, povijesni događaj za cijelu našu Kotorsku biskupiju i za našu Boku. Ko se ne bi radovao ovdje u parku “Boka” gledajući relikviju neraspadnutoga tijela Svetog Bogdana Mandića koje je iz svetišta u Padovi doneseno u njegov rodni Herceg-Novi kako bismo mu iskazali štovanje i svoje molitve“ – kazao je kotorski biskup mons. Ilija Janjić.

On je podsjetio u svom obraćanju da je skromni kapucin Leopold uvijek imao želju vratiti se u rodni grad i govorio: „Ja živim za svoj narod. Molim Blaženu Gospu da mi isprosi milost, da kada ispunim svoje poslanje u Padovi, mogu ponijeti svoje bijedne kosti među svoj narod za dobro njihovih duša. Iz Padove ne mogu pobjeći, hoće me ovdje, ali ja sam kao ptica u krletki, moje srce je uvijek tamo preko mora“.

„Danas upisujemo ovaj dan u naša srca i našu povijest kao veliki dan  milosrdnog Oca koji se proslavio u svome slugi Svetom Leopoldu. Danas i sutra nam se pruža neprocjenjiva prilika da se posvetimo duhovnim vrjednotama, da boravimo u prisustvu Svetog Leopolda“ – kazao je Janjić.

Tokom Liturgije dočeka nastupio je crkveni hor Sveti Jeronim iz Herceg-Novog.

Sveti Leopold u Herceg Novom

Među brojnim hodočasnicima i vjernicima iz Boke i regiona isticali su se volonteri u crvenim majcama sa likom sveca koji su stigli iz župe Dubrava Svetog Leopolda Bogdana Mandića iz Zagreba, i kazali nam nam kazali da su prvi puta u Boki, prepuni dojmova, a uzbuđenje je jako veliko i puni su  emocija.

Vjernica iz Boke Ružica Lazarević, kazala nam je da je ovo „poseban osjećaj, poseban momenat i nešto zaista nezaboravno. U Boki je Sveti Leopold izuzetno poštovan, naročito njegova misija ekumenizma i voljela bih da je danas više svijeta, da su ljudi došli da osjete koliko je ovaj trenutak poseban.“

„Živim u Herceg-Novom, Leopold je stigao kući i mnogo sam uzbuđena, samo što suzu ne pustim. Nisam iz ovih krajeva i znam kako je kada dođeš kući. U Herceg-Novom živim 31 godinu. Ljude dijelim samo na dobre i loše, po vjeri svi su mi ljudi isti“ – kazala nam je vjernica Marija Hočevar.

Sveti Leopold u Herceg Novom

„Ja sam iz Splita, a živim u Baošićima. Veličanstveno je biti danas na ovom mjestu, probuđene su emocije i žao mi je što ovo nije bilo i prije. Napokon je došao kući. Neka mu je slava“ – kazao nam je hodočasnik koji je želio ostati anoniman.

Nakon Liturgije  tijelo je ostalo izloženo štovanju vjernika do ponoći. U 18 sati slavi će se pjevana večernja, a u 19.30 sati je bdjenje.

Od ponoći do 7.30 sati u subotu, 16.septembra relikvija će biti izložena u obližnjoj crkvi Svetog Antuna, koja je ostala otvorena za molitvu cijelu noć.

Centralnu svetu misu, u subotu 16. septembra predvodit će splitsko-makarski nadbiskup, mons. dr Marin Barišić u 10 sati ujutro. U 16 sati biće misa ispraćaja koju će predvoditi kotorski biskup mons. Ilija Janjić, nakon ćega će se relikvije uputiti ka Dubrovniku.

Leopold  je bio veliki svjedok misionarskog i ekumenskog duha. Čitav njegov život i sve ono što je radio bilo je posvećeno Bogu, da bi izmolio puno jedinstvo među svim kršćanima, osobito puno jedinstvo i pomirenje između katoličke i pravoslavne crkve.

Gradio je mostove među ljudima i narodima i bio je svojevrsna preteča ideje ujedinjene Europe.

Više fotografija sa dočeka na našoj facebook strani.