Avenue ulaganja, tvrtka-investitor u Kupare kod Dubrovnika planira ulaganje oko milijardu kuna kako bi taj turistički kompleks postao ultra luksuzni resort, a zbog kompleksnosti projekta i puno uključenih dionika, po riječima direktora te tvrtke Ivana Paladina, ne žele ‘licitirati’ datumima otvaranja hotela.
Paladina je ovih dana dao ostavku na mjesto predsjednika Uprave IGH, a kao razlog naveo je želju da se kao suvlasnik i direktor Avenue ulaganja više posveti projektu Kupari, koji, kako su kazali, ulazi u intenzivniju fazu.
Tvrtka Avenue ulaganja ugovor za realizaciju projekta Kupari potpisala je krajem ožujka 2016, pri čemu je planirala partnerstvo s prestižnim međunarodnim hotelskim lancem Marriott s brendom Ritz-Carlton, a u Kupare u četiri godine uložiti nešto ispod 100 milijuna eura, izgraditi dva hotela s pet zvjezdica s oko 400 smještajnih jedinica i jednu vilu, sve vrlo luksuzne razine.
Odluka vlade kojim je prihvaćena ponuda Avenue ulaganja odnosi se na tri koncesije koje se daju na 99 godina, i to na osnivanje prava građenja, na zakup hotela Grand i na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na području Brašina. Investitor je ponudio 172 tisuće eura godišnje za naknadu za osnivanje prava građenja, 58,5 tisuća eura za godišnji zakup hotela Grand te naknadu za koncesiju na pomorskom dobru od 8,10 kuna po metru (oko 640 tisuća kuna godišnje) kao fiksni dio te još promjenljivi dio naknade za koncesiju na pomorskom dobru od 3 posto ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog pružanjem usluga na plaži.
Direktor Međunarodne asocijacije za vazdzušni transport IATA Aleksandar de Žunijak, izrazio je rezervu prema namjerama vlasti u neki državama da privatizuju svoje vazdušne luke. De Žunijak je na nedavnom Media danu IATA u Ženevi kazao da nijedna država za koju oni znaju, a koja je privatizovala svoj aerodrom, sa tim nije u potpunosti zadovoljna.
“Da budem iskren, nismo vidjeli privatizaciju aerodroma koja je u potpunosti ispunila očekivanja. Naši članovi, avio-kompanije, su zbog toga prilično frustirane. Privatizacija aerodroma je tema kojoj je potrebna dodatna pažnja i hitno promišljanje. Ovo će biti fokus IATA-e u godinama koje su pred nama. – rekao je De Žunijak, a prenosi portal “Tangosix”.
Vlada Crne Gore namjerava da “valorizuje” aerdrome u Tivtu i Podgorici ćemu se protivi najveći dio ovdašnje javnosti. Vlada tvrdi da neće prodati aerodrome, već će ih ustupiti u koncesiju (dugoroni zakup) što se u praksi, poklapa sa privatizacijom tih ključnih državnih resursa “na mala vrata”. Iz kabineta premijera Duška Markovića (DPS) crnogorskoj javnosti nisu do sada objasnili kako to smatraju da vazdušne luke u Tivtu i Podgorici koje ove godine bilježe rekordne reziltate, navodno nisu “valorizovane”, odnosno zašto misle da državno preduzeće “Aerodromi Crne Gore” koje pored brojnih izazova stalno posluje sa milionskim profitima, nije dobar “valorizator” tih resursa. ACG na računima trenutno ima oko 25 miliona eura sopstvenog svježeg novca koji bi moglo uložiti u prijeko potrebnu i već sa EBRD isplaniranu rekonsgtrukciju i modernizaciju Aerodroma Tivat. Za to bi trebalo uzeti i kredit od još oko 20 miliona eura koji je EBRD spremna dati pod izuzetno povoljnim uslovima ne tražeći državne garancije za njegovo vraćanje, ali je Vlada “povukla ručnu” i taj aranžman stavila na čekanje dok se ne završi analiza Svjetske banke o tome kao treba “valorizovati” crnogorske vazdušne.
Aleksandar de Žunijak na čelu je IATA-e, najvećeg globalnog udruženja vazduhoplovno.ttransortne industrije u svijetu, a koje okuplja skoro 300 aviokompanija iz 117 zemalja.IATA pored ostaloga, iuntenzivno radi na prikupljanju i analizi velikog broja podataka o globalnim i nacionalnim performansama civilnog vazdušnog saobraćaja, te je stoga to udruženje možda i najbolji poznavalac svega što se u svijetu dešava sa svim segmentuma lanca vazduhoplovno-transportne industrije. Tendencija država da privatizuju aerodrome, takođe je u fokssu njihovih analiza.
“Jedan od najvećih izazova kada pričamo o vazduhoplovnoj infrastrukturi su aerodromi. Aviokompanije traže kapacitet da bi odgovorile na potražnju. Aerodromi moraju biti u saglasju sa potrebama korisnika za kvalitetom i tehničkim specifikacijama. Finansijska pristupačnost je takođe ključna za avio-kompanije. Ako države razmišljaju o privatizaciji aerodroma da ne bi finansirale njihov rast, budite oprezni. Učite od grešaka drugih u prošlosti i zaštitite nacionalnu imovinu sa čvrstom regulacijom čiji je prioritet nacionalni interes.”- kazao je novinarima prvi čovjej IATA-e. De Žunijak je istakao da je teško postići sve parametre koji se traže od efikasnog i za aviokompanije privlačnog aerodrome, ali da zbog toga ne gtreba naprečac donositi odluke o privatizaciji vazdušnih luka po svaku cijenu.
“Postići sve ove parametre je teško. Da budem iskren, nismo vidjeli privatizaciju aerodroma koja je u potpunosti ispunila očekivanja” – zaključio je De Žunijak.
Namjerama Vlade da “valorizuje” aerodrome u Crnoj Gori protivi se kompletna opozicija, ali i Socijaldemokrate koji su članovi vladajuće koalicije. Iz partije Ivana Brajovića su najavili da će, zukoliko DPS ne odustane od tog nauma, napustiti Vladu. Bez glasova dva poslanika SD u parlamentu Crne Gore Vlada nema većinu da “progura” odluku o oprivatizaciji- valorizaciji aerodroma.
Legalizacija bepsravno podignutih objekata koju omogućava nedavno usvojeni kontroverzni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, u Tivtu će divlje graditelje koštati od tek neznatno više nego što je to bio slučaj sa građanima koji su poštovali zakon i sve obaveze na vrijeme izmirili.
Proizilazi to iz nacrta Odluke o naknadi za komunalnio opremanje građevinskog zemljišta koju je pripremila administracija gradonačelnice dr Snežane Matijević. Nacrt tog dokumenta stavljen je na javnu raspravu koja traje do 9.januara.
Odlukom je propisano da vlasnik nelegalnog objekta plaća naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta –popularne komunalije, koje su prije izdavanja građevinskih dozvola inače, morali da plate svi oni što su u prethodnom period legalno gradili.
“Naknada se obračunava na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, izrađenog od strane licencirane geodetske organizacije i ovjerenog od strane katastra”- piše u nacrtu koji utvrđuje i ukupno šest geografskih zona na području Tivta saglasno čijoj atraktivnosti i stepenu komunalne opremljenosti, varira i cijena naknade.
Komunalije za bespravne objekta obračunavaće se po cijeni od 60 eura po kvadratu za najjeftiniju – V zonu, dok će cijena za divlje objekte u najekskluzivnijoj zoni IA koja obuhvata mahom samu obalu mora, iznositi 210 eura po kvadratu. Ova naknada se se za bespravno podignute objekte za ossnovno stanovanje uvećati 2,5 odsto, za sve druge objekte za koje se naknada plaća jednokratno ona se uvećava 5 posto, dok se u slučaju plaćanja u ratama, naknada uvećava za čitavih 20 odsto. Budući da i vlasnici legalnih objekata komunalije u Tivtu plaćaju po istoj osnovnoj cijeni, proizilazi da lokalna vlast izlazi u susret divljim graditeljima kojima je jedina sankcija što su gradili bez dozvole i kršili zakon, biti to što će naknadno platiti od 2,5 do maksimalno 20 odsto veće komunalije.
Pri tome im se nacrtom nove odluke, ostavlja mogućnost da tu obavezu prema gradskoj kasi, ukoliko se opredijele za plaćanje na rate, izmiruju u periodu do čak 20 godina. Takvo nešto do sada nije mogao dobiti niko ko je poštovao propise, legalno gradio i izmirivao sve obaveze prema državi.
Bokeški Forum prerasta u ozbiljnu društveno političku snagu koja će da zaštiti materijalne i kulturne vrijednosti Boke i spriječi asimilaciju Boke. Ovih dana otvorili smo i novu podružnicu u Risnu, na adresi Carine bb, koju vodi Veljko Ćatović, upravitelj stroja i menadžer u turizmu, kaže se u saopštenju BF.
Risanska podružnica do daljnjega pokriva teren od oravačkog mosta do Veriga. Svi zainteresovani za članstvo mogu se javiti na broj 067 19 94 91.
Očekujemo podršku svih slobodnomislećih ljudi koji su svoju sudbinu vezali za Boku i prema Boki imaju patriotska osjećanja.Ako spadate u takve, slobodno nam se pridružite. Nama nije bitno koje ste vjeroispovijesti kao ni vaša ostala privatna osjećanja. Među nama imate ljude i proistočne i prozapadne orijentacije.Nas zanimaju ekonomija, kultura i opstanak Boke, a ne privatna ubijeđenja naših članova i sljedbenika.Svi dobronamjerni su dobrodošli, bez obzira da li su Bokelji postali 1515. g. ili 2015.
Boka je svakako starija od svih nas, poručuju iz Bokeški Forum
Manifestacija DECEMBER ROCKS završava u petak, 15. decembra kada će u 21 sat na glavnom gradskom trgu nastupiti kotorski ANSAMBL TOĆ.
U slučaju lošeg vremena koncert će biti u foajeu Kulturnog centra.
Ansambl Toć vas vodi kroz sve moguće kvalitetne pravce muzikeod funka,reggaea,bluesa,rocka i domaćih hitova.
Manifestaciju DECEMBER ROCKS organizuje JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor u cilju afirmirmacije mladih crnogorskih muzičara kao i upoznavanje šireg crnogorskog slušalačkog auditorijuma sa domaćom rock scenom.
Predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević sastala se u ponedjeljak sa ambasadorkom Republike Francuske u Crnoj Gori Kristine Tudik.
„Sastanak je upriličen povodom inicijative Ambasade Francuske da poveže dva primorska grada La Sen sur Mer i Tivat, uspostavljanjem pobratimskih odnosa. La Sen sur Mer se nalazi u jugoistočnom dijelu Francuske, u regiji Provansa-Alpi-Azurna obala i broji 65.000 stanovnika“- saopšteno je danas iz lokalne uprave, uz napomenu da su sastanku Matijevićeve i ambasadorke Tudik, prisustvovali i potpredsjednici Opštine Tivat Dejan Maslovar i Ilija Janović. Predstavnici lokalne uprave Tivta izrazili su zahvalnost ambasadi Francuske i zadovoljstvo povodom inicijative stvaranja partnerskih odnosa između ova dva grada.
Tokom susreta bilo je razgovora o mogućim vidovima saradnje, pa je u tom kontekstu pomenuto inteziviranje odnosa i razmjena iskustava u oblasti kulture, turizma, sporta, privrede, ekonomije. Predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević istakla je da sličan geografski položaj, klima, orjentacija ka nautičkom turizmu i industriji, već povezuju ova dva grada.
„Nesumnjivo da će buduće uspostavljanje saradnje između Tivta i La Sen sur Mera biti uspješno i da će to biti tek početak dugovječne saradnje dva grada, ali i dvije zemlje.“-istakla je gradonačelnica Matijević.
Oliver Dragojević – Foto Nikola Vilić/ arhiva/ Hanza Media
“Samo ozdravi mi ti, to je sve šta san od Boga tražio”, poznatim, dijelom preinačenim Gibonnijevim stihovima jedan je obožavatelj poželio Oliveru Dragojeviću sve ono što mu od srca, uz članove njegove obitelji, prijatelje i kolege, želi i ogroman broj njegovih istomišljenika na svim stranama svijeta.
Svjedoče tome salve čestitki i poruka podrške, koje su se proširile internetskim adresama Olivera Dragojevića na njegov 70. rođendan, da bi se njihov broj znatno povećao kada je stigla vijest o otkazivanju dvaju najavljenih koncerata omiljenog im pjevača i Zagrebačke filharmonije u Spaladium Areni.
Želio je Oliver više od ičega zapjevati s publikom u Splitu, ali ga je borba s teškom bolešću jako iscrpila, pa je bio prisiljen koncerte ostaviti po strani – zbog oslabljenog je organizma hospitaliziran na Klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog bolničkog centra Split i sve što treba je mir i vrijeme kako bi, uz medicinsku pomoć, sve svoje snage upregao u ozdravljenje.
“Drži se! Kaže se kroz pjesmu se znaju duše dotaknuti i prepoznati…
Nadam se da osjetiš svu energiju ljudi koje si dotakao, koji te vole i koji ti šalju svu energiju ljubavi da se što brže oporaviš! Ne daj se”, poručila je Oliveru jedna Sanela saževši u nekoliko rečenica sve ono što obožavanom dalmatinskom pjevaču odašiljaju ljubitelji njegova glasa i antologijskih pjesama. Najviše poruka ohrabrenja starom su morskom vuku uputili njegovi obožavatelji iz Hrvatske i zemalja u susjedstvu, mnogi među njima planirali su doputovati u Split i uživati u nezaboravnom adventu s Oliverom.
“Olivere naš dragi, želim ti ozdravljenje i sretan ti rođendan i još ih puno, puno dočekao u zdravlju i sreći s tvojom publikom i preeeedivnim pjesmama uz koje smo odrastali i uz koje živimo u daljnjim godinama zivota. Želim dati veliku podršku i snagu tvojoj obitelji koja se bori s tobom i za tebe! Kako god bilo teško NE ODUSTAJ! Ti to možeš. Ja sam tvoja velika obožavateljica koja prolazi tešku borbu za život… I ne dam se… Svako ti dobro od sveg srca”, piše Dubravka iz Đakova, a dobrim želje šalje i Špela iz Dežele: ”Dragi Oliver, želim ti povno koš zdravja, čimprej se vrni k nam v Slovenijo, da naredimo žur kakor ga ti znaš.”
Zabrinuti za zdravstveno stanje voljenog pjevača neki od njih pokušavaju sugerirati i adrese zdravstvenih ustanova koje bi mu mogle pomoći, pa tako jedna Zdenka, u želji da do Olivera stigne informacija o Acibademu, najvećem pružatelju zdravstvenih usluga u Turskoj, piše o toj ustanovi koja je u Zagrebu otvorila informativni ured.
“Molimo da prenesete Oliveru, neka se hitno pokuša povezati s turskom bolnicom čije je predstavništvo odnedavno u Zagrebu. Oni sve organiziraju za prijevoz do Istanbula. Liječe radiokirurgijom, što je najnoviji način liječenja za teške bolesti. Molim se za njega i znam da će uspjeti”, uvjerena je Zdenka.
Oliver Dragojević
“Nemoj nam sad kiksat”, upućena je Oliveru poruka i s Facebook profila Veli Jože, dok je jedna Gorbie, govoreći kako je umalo kćer nazvala imenom svojega glazbenog kralja, ostavila post na engleskom jeziku: ”Oliver! I almost named my daughter Oliver because of you. Stay strong, you are my musical King! Praying for you and your loved ones.”
“Ja predlažem da Oliver sve splitske koncerte odloži i umesto splitskih krene na pohod na beogradske koncerte. Pa ćeš Olivere da ozdraviš. Ima u Beogradu mesta gde se ti možeš totalno izlečiti, vreme je da imaš beogradske kocerte jer svi dugi niz godina čekamo tebe da napraviš niz koncerata u Beogradu od trajanja od 10 godina zaredom”, poručio je pjevaču Vlastimir iz Srbije, a isto priželjkuje i Makedonka Beti: ”Budi hrabar, budi snažan… Znam da možeš!! Čekamo Te i mi u Makedoniju… Sretan rođendan!!!”
U moru dobrih želja za ozdravljenjem (“Izdrži kumpanjo!!! Uz tebe smo…”; “Podario vam dragi Bog pregršt snage za ozdravljenje, do tada mi vas čekamo”; “Sad je najvažnije zdravlje, pivat moremo i posli”; “Mi te čekamo, samo nam budi dobro”; “Legendo, imaš volje, snagu prikupi, ekipa dobrih liječnika je uz tebe, vjeruj u sebe, svoju bolest predaj Bogu, a nada umire posljednja. Bit će koncerata, sada si ti najvažniji”; “Budi jak Olivere Dragojeviću! Cijeli svijet se moli za tebe”; ”Srećan rođendan legendo!
Pevaćemo mi još, pričati viceve, piti vino…”) jedan Damir izložio je i konkretan prijedlog pristajući sudjelovati u eventualnim troškovima liječenja koji bi Oliveru vratili zdravlje: ”Predlažem da svi odustanemo od povrata novca za ulaznice te da sakupljeni prihod ide dragom nam Oliveru za rođendan i za troškove puta ka ozdravljenju! Živio Oliver!!!”
Oliver Dragojević – Foto Nikola Vilić/ arhiva/ Hanza Media
“Dragi i cenjeni g. Oliver… Sada ste vi u prvom planu i vaše zdravlje… Bit če još vaših prekrasnih pjesma i koncerta, na kojih čemo uživati kao uvijek… Ja, moj suprug i moja hčer molimo za vaše ozdravljenje i snagu, i šaljemo vam zagrljaj iz Maribora… Neka vas ljubav i zdravlje drže u svome naručju…”, Slovenka Barbara svoju je ogromnu želju pretočila u sliku, vjerujući, poput svih, u Oliverovu pobjedu u borbi za život.
Hvala ti za jednu divnu večer
“Hvala za svu ljubav, svu sreću, svu radost i sve divne osjećaje koje si nam sve ove godine pružao. Hvala Ti za jednu divnu večer koju sam provela zezajući se s Tobom na šanku, sve dok mi nisi potjerao muža da me odvede doma Lukasu. Hvala Ti za sve. I ja vodim svoju bitku i vjerujem u pobjedu. I ljubav. Jer ljubav je sve. Ona pobjeđuje sve. Nadam se da ćemo oboje pobijediti i da ćemo svi jos imati prilike uživati u Tvojim divnim koncertima”, dirljive je riječi ispisala Dušica.
Kolege se sjetile rođendana
Oliverova rođendana sjetili su se i mnogi njegovi kolege, među njima i Tony Cetinski, koji je na svom Facebook profilu napisao: ”Sretan ti rođendan, morski vuče naš. Budi jak i poživi nam još dugo, dugo i jednako toliko nam podari još puno lijepih pjesama. Voli te istarski morski vuk.”
Severina je na društvenoj mreži objavila fotografiju, snimljenu u Oliverovoj Veloj Luci, u društvu pjevača i njegove sumještanke Jasne Zlokić: ”Šaka suza, vrića smija, ča je život vengo fantažija… Sretan rođendan, dragi naš Oliver… Volimo te”.
“Drž’ se, legendo”, hrabri Olivera Jacques Houdek, a Marko Tolja uzoru je poručio: ”Sretan ti rođendan, dragi Oliver! Tek ti je 70 i jedva čekam čuti kakve nam još glazbene poslastice spremaš i nestrpljivo čekam da me naučiš još ponešto o glazbi kao što si me učio cijeli moj život a da za to nisi ni znao. Svi smo uz tebe!!!”
U Brodosplitu je u ponedjeljak položena kobilica za izgradnju broda za krstarenje polarnim područjima kojeg će unajmiti tvrtka Polar Expeditions Inc., a brod će imati dopuštenje uplovljavati u područja Arktinka i Antartika gdje je debljina leda do 1,5 metara.
“Ovo je prvi polarni brod klase LR PC6 koji će se proizvesti u svijetu. Krstarenje polarnim područjima je rastući trend i za takvu plovidbu grade se specifični brodovi s dodanom vrijenošću, a za krstarenje će biti spreman već u proljeće 2019. godine,” izjavio je predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak.
Pojasnio je kako će iznajmljivač ovog broda, tvrtka Polar Expeditions Inc. prema ugovoru morati otkupiti ovaj brod tijekom desetgodišnjeg najma od Brodosplita, u trenutku u kojem ona to bude željela.
Upitan za vrijednost broda, Debeljak je rekao kako je to “ugovorna tajna”
Brod koji će moći ploviti polarnim područjima bit će dugačak oko 108 metar, a širok gotovo 18 metara i moći će ugostiti 196 putnika u 85 kabina.
Brodosplit
Voditelj projekta izgradnje broda inž. Frane Matulić novinarima je rekao kako je konstrukcija plovila iznimno zahtjevna jer će brod ploviti arktičkim i antarktičkim vodama i bit će mu dopuštena plovidba područjima gdje je led debljine do 1,5 metara.
“Ovaj će brod moći gurati velike sante leda i njegova je gradnja veliki iskorak za Brodosplit,” naglasio je Matulić.
Brod će biti opremljen i s dvadesetak gumenjaka pomoću koji će se putnici moći spuštati u more i ploviti kako bi uživali u zanimljivostima i ljepote prirode na Arktiku i Antarktiku, dodao je.
“Područja kojim će ploviti ovaj brod su prirodni fenomen i u njima vlada apsolutna tišina bez ikakvih šumova te brod treba udovoljiti željama putnika koji žele ploviti takvim predjelima,” kazao je ing. Matulić.
Predstavnik tvrtke “Polar Expedition Inc.” Wynand von Gessel istaknuo je kako je siguran da će putnici na ovom brodu biti zadovoljni.
Inicijativa “Bokobran” , građansko udruženje iz Boke Kotorske, u kategoriji organizacija, dobitnik je ovogodišnje Nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam, koju je prije pet godina, u okviru Festivala filma o ljudskim pravima – Ubrzaj, ustanovio Centar za građansko obrazovanje.
“Misija borbe za građanski koncept razumijevanja društva koji neće partijskim i drugim stegama ograničavati osnovna ljudska prava i slobode u današnje vrijeme je još presudnija, a isključivost prema neistomišljenicima ograničava društvene i lične potencijale”- poručila izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, otvarajući VIII Festival filma o ljudskim pravima Ubrzaj 2017, koji je zvanično počeo sinoć u KIC-u Budo Tomović, projekcijom filma “Žaba” bosanskog reditelja Elmira Jukića.
Nagradu za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma u kategoriji organizacija, ove godine, dobila je “Inicijativa Bokobran”, neformalna grupa građana posvećenih očuvanju prirodnog i kulturnog identiteta Boke Kotorske.
“Grupa beskompromisnih entuzijasta, građana i građanki različitih profesija- naučnika, novinara, IT stručnjaka, okupljena oko zajedničke strasti- zaštite lokaliteta nepoznatih i nedovoljno poznatih široj i naučnoj zajednici, uspjela je da u posljednjih par mjeseci sačuva od fizičkog uništenja jedno praistorijsko utvrđenje- gradinu Straišće, i pokrene još četiri inicijative za zaštitu ugroženih i potencijalno ugroženih lokaliteta na području Luštice i Grblja. Ovaj uspjeh spontanog i samoinicijativnog građanskog aktivizma dokazuje da upravo on nerijetko predstavlja posljednji branik- (bokobran) opšteg dobra pred interesima krupnog kapitala i inertnosti institucija koji može da bude ohrabrenje i inspiracija za sve nas”- istakla je Uljarevič obrazlažući odluku o ovoj nagradi.
Predstavnica Bokobrana, Antonela Stjepčević, kazala je da je nagrada veliko zadovoljstvo, ali i podstrek organizaciji da nastavi sa novim akcijama u cilju zaštite kulturnog i prirodnog identiteta Boke Kotorske, “jer to jeste naše ljudsko pravo i građanska obaveza”.
Dodjelom bespovratnih sredstava od Ministarstva turizma u iznosu od gotovo 700 tisuća kuna, zatvorena je financijska konstrukcija projekta Loger Nerezinac, rekonstrukcije staroga drvenog jedrenjaka koji će krajem sljedeće godine biti postavljen uz Muzej Apoksiomena na rivi u Malom Lošinju kao interpretacijski centar. Uz Ministarstvo, realizaciju projekta vrijednog ukupno 1,5 milijun kuna pomogli su i Primorsko-goranska županija iz EU fondova s 90 tisuća eura te Grad Mali Lošinj koji je nositelj projekta, no realizacija rekonstrukcije jedrenjaka koji je prije 120 godina prevozio pijesak u Veneciju rezultat je prije svega entuzijazma Lošinjana, prijatelja koji su prije šest godina odlučili udružiti snage kako vrijedno kulturno dobro ne bi potonulo, piše Poslovni dnevnik.
“Brod je bio poklon jednoga starog brodograditelja vlasniku škvera u Nerezinama i odlučili smo ga rekonstruirati kako bi ga priveli turističkoj i edukativnoj namjeni. Nakon rekonstrukcije koja se odvija pod kontrolom konzervatora u Lošinjskom brodogradilištu brod će biti u plovnom stanju i služit će kao turistička atrakcija, za predstavljanje Lošinja, ali i za eventualnu poduku učenika pomorske škole”, pojasnio nam je Ferdinand Zorović, koordinator i jedan od idejnih začetnika projekta.
Inače, loger je vrsta teretnog jedrenjaka koji je služio za prijevoz drva, vapna, pijeska i ostalog tereta. Iako nekad mnogobrojan na sjevernojadranskim otocima, postoji samo jedan poznati preživjeli primjerak, loger Nerezinac. Pretpostavlja se da je izgrađen oko 1880., ali ne postoje točni podaci o tome. Loger Nerezinac jedan je od 46 projekata kojima su odobrena bespovratna sredstva temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2017., u ukupnoj vrijednosti od gotovo 20 milijuna kuna, a uložit će se u plaže, centre za posjetitelje i interpretacijske centre.
Radi se o novcu Fonda za turizam, koji se puni iz naknada za koncesije i prodaje zemljišta temeljem važećeg Zakona o turističkom zemljištu. Minimalni iznos potpore iznosi 100 tisuća kuna za centre za posjetitelje i interpretacijske centre te projekte javne turističke infrastrukture u funkciji aktivnog turizma, a 200.000,00 kn za projekte uređenja plaža.
Ministarstvo je u ovoj godini iz Fonda podržalo projekte uređenja 22 plaže, po 700 tisuća dobile su plaže u Starigradu (Kulina) i Ninu (Ždrijac) i Baškoj vodi, 600 tisuća Ministarstvo daje za plažu na bribirskoj obali, plaža Hidrobaza dobit će 400 tisuća, plaža Brodarica kod Šibenika 500 tisuća. Muzejski prostor za budućnost u Karlovcu dobit će 630 tisuća kuna, interpretacijski centar “Dravski zlatari” u općini Donji Vidovec dobit će 700 tisuća kuna, a Grad Vrbovsko dobiva pola milijuna kuna za Kamačnik.
