Detalji pomorske havarije na Mrduji

0
Mrduja 2017.

Duje je doma, živ i zdrav. Došao je kući prije nas. Sve je u redu, osim što smo se neplanski okupali i brod nam se potopio. Evo sada ga teglimo u matičnu luku, u splitsku Lučicu, i kada ga popravimo idemo na Europsko prvenstvo za jedrilice klase “sea scape” na jezeru Lago di Garda u Italiji – brzo nam je izreferirao stanje Ozren Marušić, jedriličar JK “Splita”, koji je u subotu bio najtraženija osoba Mrdujske regate krstaša.

Naime, 41-godišnjak je bio kormilar broda “Remorker”, dugog 5,5 metara, koji je tijekom jedrenja izgubio jednog člana posade: to je Duje Dobronić, 15-godišnji učenik splitske Pomorske škole. S njima je još jedrio i Martin Mikelić (34).

– Nekih 500 metara od Brača, pred puntom Gomilica vjetar je pojačao i zaronili smo provom u val koji je samo Duju pokupio i izbacio ga s broda. Momak nam se nasmijao, digao palac gore dok smo mi vikali: Vraćamo se po tebe! Nije bio ozlijeđen, i počeo je plivati prema nama, mi smo spustili glavno jedro, no tada je nas pomeo jedan jaki reful bure od skoro 50 čvorova.
I Martin i ja smo pali u more, brod se okrenuo, no pukao je pin od kolombe, koji drži kada je brod naopako da ona ne potone u more, jer samo uz njezinu pomoć možemo brod opet okrenuti na pravu stranu i ponovno zajedriti. No ona je upala, a u svemu tome nam je “pomogao” val od nekih 1,5 metara koji nas je zalio pa više nismo ni Duju vidjeli od kreste mora.

Neuspjeli zaron

Pokušao sam zaroniti ispod broda, pronaći mobitel i stanicu da zovem pomoć, no previše konopa oko moje glave i brodske opreme, i brod koji mi skače na valu iznad mene stvaralo mi je dodatne probleme pa sam morao odustao od traženja. Jedino nam je preostalo držati se za brod i zvati u pomoć.

Priča nam dalje Ozren kako su on i Martin dovikivali jednom charter brodu u prolazu tipa Bavaria 46 imena “Lela Doranjski”, no charteraši su samo produžili, ni ne reagirajući na 30 metara dalje od sebe jedriličare u moru, s potopljenim brodom.

– Srećom, Tiho Josipović na brodu “Nanar 2” iz JK “Splita” i njegova posada su nam priskočili u pomoć, iako moram sada priznati, jedva smo se od vala i mi popeli na njihov brod.

Odmah smo nazvali 112 i rekli nam je član posade u moru, pa smo ih opet nakon deset minuta kontaktirali, no 4 minute iza tog poziva nas je nazvala moja supruga Ivana i rekla da je Dujina mama javila da ju je nazvao sin i da je on u Sutivanu. Naime, Duje je, a jak je on momak, doplivao do Gomilice, nekih par stotina metara, gdje su mu pomogli momci s broda “Stella Polaris” kormilara Marina Tončija Rosandića, koji su se nasukali.

Po njih i po Duju je, naravno, došao gumenjak Hrvatske gorske službe spašavanja i odvezao ga do Sutivana. Tamo sam ja već organizirao prijatelja da ga dočeka sa suhom odjećom i odveze na trajekt do Supetra te dalje u Split, gdje ga je dočekala majka. Duje je tako već bio doma i čitao da ga se traži – s osmijehom olakšanja jer je sve prošlo bez većih posljedica zbori nam Marušić, koji je promptno u nedjelju organizirao i vađenje “Remorkera” s dna mora.

Mrduja

Spašavanje ‘Republike Broč’

Na punti Gomilice posada broda “Filomena”, kormilar Božidar Radić, Vinko Sunara i Luigi Mišadin spasili su od utapljanja i dva člana posade broda “Republika Broč” skipera Mate Škarića iz JK “Postira”.

– Na 45 čvorova bure i glisiranja od 12 milja izletila nam je lantina iz jarbola i morali smo odustati, pa smo u zavjetrini put Bobovišća skinuli jedrilje i motorom se vraćali put Splita, kada smo vidjeli u moru kolombu. Brod “Elan 16” bio je okrenut naopako, za 180 stupnjeva. Uspjeli smo Matu dignuti na naš brod, iako je u odijelu i čizmama sigurno ima preko 20 litara mora, dok je drugi član posade ostao na kolombi, pa smo konopom zavezali brod i dali se u tegalj – detalje s uzburkanog mora prenio nam je 73-godišnji Božo Radić.

I ova havarija je srećom dobro okončana, jedrilica je otegljena u matičnu luku.

/Sandra Barčot/

Budva: Bijelo dugme, Bajaga, S.A.R.S, Dubioza…

0
Budva-foto Jugoslav Belada

Budva će i ove godine biti glavno mjesto provoda u najluđoj noći, za šta su se ponovo pobrinuli Opština i Turistička organizacija Budve, a jedan od najpoznatijih ex jugoslovenskih bendova „Bijelo dugme“  predvođeno Goranom Bregovićem nastupiće u novogodišnjoj noći  na trgu ispred Staroga grada.

Brojne posjetioce, koji tradicionalno godinama unazada biraju Budvu kao mjesto gdje će dočekati Novu godinu, očekuje čak četvorodnevni muzički program.

Program počinje 29. decembra, kada će na centralnoj bini ispred starogradskih bedema nastupiti  poznata  hrvatska rok grupa Hladno pivo i  popularni beogradski sastav S.A.R.S.

Dan kasnije, 30. decembra, muzički program nastavlja se nastupom Bajage i instruktora.

U najluđoj noći organizaotori su se potrudili da dovedu trenutno najpoznatiji tribute bend  „Queen real tribute“, bend iz Beograda, zaljubljenike u kultni britanski rok bend „Queen“. Bend  je nastupao širom svijeta, a samo u Brazilu su imali čak 70 koncerata. Osim izvrsne svirke, njihovi nastupi uključuju i upečatljive kostime kakve su Queenovci nosili, čak i gitaru identičnu onoj Brajana Meja, koju gitarist svira kovanicom, poput svog uzora.

Nakon njih, kao zvijezde večeri nastupiće Bregović i Bijelo dugme, a u Budvu dolaze i pjevači koji su bili sastavni dio ovog benda Mladen Vojičić Tifa i Alen Islamović.

Popularni Dugmići nastupali su u Budvi prije tri godine, kada su takođe napravili provod za pamćenje.

Muzički program se završava 1. januara, što će biti prava poslastica za sve koji vole malo „tvrđi“ zvuk. Na starogradskom trgu nastupiće hrvatski hip hop sastav Elemental, a iste večeri popularni bosanskohercegovački bend  Dubioza kolektiv a svojom mješavinom punka, reggaea, duba, ska, rocka i uvijek jakim političkim porukama.

Budva od 2000. svake godine organizuje javne dočeke Nove godine i do sada je ugostila najveća muzička imena.

Muzeji i galerije Budve – bogat program u čast jubileja 170 godina od objavljivanja „Gorskog vijenca“

0
Muzej Budva

Njegujući tradiciju obilježavanja značajnih datuma i godišnjica iz crnogorske kulturne istorije, JU Muzeji i galerije Budve prišla je organizovanju programa u čast jubileja 170 godina od objavljivanja „Gorskog vijenca“ Petra II Petrovića.

Uzimajući u obzir značaj djela i njegovog pisca, program je podijeljen u nekoliko segmenata: prezentacija izložbe, štampanje fototipskog izdanja „Gorskog vijenca“ i organizovanje okruglog stola. Zajednički cilj ovih aktivnosti je odati dužno poštovanje Njegošu i njegovom djelu, ali i pozvati čitaoce da na još jedno čitanje „Gorskog vijenca“.

U ponedjeljak, 9. oktobra, u prostoru Spomen doma „Stefan Mitrov Ljubiša“ u budvanskom Starom gradu, svečano će biti otvorena dokumentarno-umjetnička izložba Njegoš i „Gorski vijenac“. Na izložbi će biti predstavljeno desetak umjetničkih radova poznatih autora kojima su život i stvaralaštvo znamenitog crnogorskog crkvenog i svjetovnog vladara, pjesnika i filozofa, bili inspiracija – Anastasa Jovanovića, Pera Počeka, Rista Stijovića i Ivana Meštrovića – kao i Njegošev portret koji je u Kini uradio umjetnik po imenu Francisko. Pomenuti radovi čuvaju se u Njegoševom muzeju u Biljardi na Cetinju (Narodni muzej Crne Gore). Dokumentarni segment izložbe obuhvata prezentaciju prvog latiničnog izdanja „Gorskog vijenca“ koje je objavljeno u Zadru 1868. godine, a koje je za štampu priredio Stefan Mitrov Ljubiša, još jedna čuvena ličnost XIX vijeka. Osim što je uradio preslovljavanje, Ljubiša je u ovom izdanju dao svoje tumačenje pojedinih riječi i kako navodi u predgovoru „povjesna izjasnenja mjesnih događaja“. Kako je šira javnost nedovoljno upoznata s ovim izdanjem i Ljubišinim poduhvatom, što je dijelom uslovljeno i malim brojem sačuvanih originalnih primjeraka, JU Muzeji i galerije Budve je povodom jubileja prišla izradi fototipskog izdanja „Gorskog vijenca“ iz 1868. godine, u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore „Đurđe Crnojević“ sa Cetinja, koja je ustupila originalno izdanje za prezentaciju.

Izložbu  će svečano otvoriti dr Miroslav Luketić, istoričar i publicista iz Budve, u 19 časova. Izložba se može pogledati do 5. novembra 2017. godine.

Za razliku od izložbe, koja predstavlja kako umjetničko tako i književno čitanje i tumačenje „Gorskog vijenca“ i njegovog autora iz prošlih vremena, namjera JU Muzeji i galerije Budve je da organizovanjem okruglog stola i učešćem eminentnih poznavalaca Njegoševog djela dobijemo odgovor na pitanje Kako danas čitati Njegoša. Smatrajući da jedino stručni i naučni pristup ovom pitanju ispravan, na okruglom stolu svoje stavove iznijeće priznati književni teoretičari i kritičari prof. dr Sonja Tomović Šundić, mr Božena Jelušić, Balša Brković i prof. dr Siniša Jelušić. Moderatorka večeri je Stanka Rađenović Stanojević.

Održavanje okruglog stola Kako danas čitati Njegoša zakazanoje za utorak, 10. oktobra, u 19 časova, a održaće se se u Modernoj galeriji u Starom gradu

LP: Luka Kotor oštećena za više od milion eura

0
Kruzer kroz Boku – foto Miro Marušić

Luka Kotor, koja bi trebalo da bude pokretač privrednog razvoja Opštine, oštećena je za više od milion eura kada je privatnoj agenciji dodijeljeno pravo na pilotažu, odnosno uvod brodova u zaliv, saopšteno je iz kotorskog Odbora Liberalne partije (LP).

Predsjednik Odbora LP Kotor i odbornik, Vido Drašković, kazao je da podrška Lučke uprave ne samo da je izostala već je njeno djelovanje sa Direktoratom Ministarstva za saobraćaj i pomorstvo nanijelo štetu Luci Kotor.

„Njihova aktivnost je primjer kako opšte dobro prelazi privatno“, naveo je Drašković u saopštenju.

On je rekao da se, pored upozorenja, dodjeljuje pravo na pilotažu privatnoj agenciji čime se Luci Kotor uskraćuje pravo na ostvarenje prihoda.

“To traje od maja 2015. godine do septembra, kada je Luci vraćeno pravo na pilotažu. Za ovaj vremenski period odlukom Lučke uprave i Direktorata, odnosno komisije koju su oni formirali za dodjelu pilotaže, Luka Kotor oštećena je više od milion eura, a privatnoj agenciji omogućeno da bespravno zaradi više od milion eura“, precizirao je Drašković.

Luka Kotor-foto Ivka Janković

Aktuelna opštinska vlast u Kotoru je, kako je naveo, u predizbornoj kampanji obećala građanima da će štititi opšti interes i boriti se protiv svih štetnih pojava i da će preduzimati sve radnje za otkrivanje i kažnjavanje počinioca krivičnih djela.

„Da li će opštinska vlast pokrenuti postupak za obeštećenje luke i za utvrđivanje odgovornosti, s obzirom na to da je Opština Kotor većinski vlasnik luke“, pitao je Drašković.

Prema njegovim riječima, sredstva koja je tom koruptivnom radnjom luka izgubila bila bi dovoljna da realizuje projekat poboljšanja sigurnosti boravka kruzera u zalivu i smanjenju štetnih uticaja na životnu sredinu bez kreditnog zaduženja.

Drašković je podsjetio da Luka Kotor pri postojećoj vlasničkoj strukturi i organizaciji upravljanja uspješno obavlja djelatnosti zbog kojih je osnovana.

„Nosilac je planirane dogradnje lučke infrastrukture za bezbjedni prihvat najsavremenijih kruzera. Luka Kotor treba da bude pokretač privrednog i ukupnog razvoja Opštine, sufinansiranjem izgradnje najznačajnijih infrastrukturnih objekata i sanacije objekata kulturnog blaga grada“, zaključio je Drašković.

Uhapšen maloljetnik zbog razbojništva, policija identifikovala i traži još jednu osobu

0
Hapšenje

“Službenici Uprave policije MUP-a – Centar bezbjednost Budva su u kratkom roku rasvijetlili krivično djelo razbojništvo počinjeno na štetu hipermarketa „Mega“ na Jazu i tom prilikom lišili slobode maloljetnog S.P. (17) iz Tivta, zbog sumnje da je počinio ovo krivično djelo”, saopšteno je večeras iz Uprave policije.

Policijski službenici intenzivno tragaju za drugom osumnjičenom osobom.

“Službenici CB Budva su postupili po prijavi da su 06.10. oko 21.25 sati u hipermarketu „Mega“ na Jazu, Opština Budva, dva maskirana nepoznata lica uz prijetnju vatrenim oružjem – pištoljem otuđila oko 3000 eura.

Nakon izvršenja krivičnog djela, prema operativnim saznanjima, tada nepoznati izvršiocu su se udaljili u pravcu Kotora vozilom marke „Reno Megan“ bez registarskih oznaka. Odmah nakon dobijenih saznanja službenicu CB Budva su u sadejstvu sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Kotor krenuli u potjeru za navedenim vozilom i licima. Nakon 15 minuta službenici OB Kotor su blokirali put u selu Dub i tom prilikom zaustavili predmetno vozilo i uhapsili maloljetnog S.P, zbog sumnje da je počinio krivično djelo razbojništvo, dok je drugo lice uspjelo da se udalji sa lica mjesta”, objašnjavaju iz policije.

Pregledom vozila pronađen je pištolj „CZ99“ sa metkom u cijevi pištolja.

“Drugo lice je identifikovano i radi se na njegovom lociranju i hapšenju. O događaju je obaviješten nadležni tužilac za maloljetnike koji je naložio da se maloljetni S.P. liši slobode i da mu se privede uz krivčnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo razbojništvo. Nakon saslušanja, državni tužilac je donio rješenje o zadržavanju u policijskim prostorijama do privoda sudiji za istragu”, dodaje se u saopštenju.

Na Orjenu po treći put održana trail trka Orjenski đir

0

Više nego uspješno na Orjenu je po treći put u subotu 7. oktobra održana trail trka ORJENSKI ĐIR. Iako se trka pripremala tri mjeseca a na stazi se intezivno radilo mnogo duže od toga, nevrijeme koje je bilo juče na Orjenu je uslovilo da se trka mora potpuno pretrasirati.

„Zadnjih dana smo intezivno pratili prognozu i meteo modele koji su pokazivali da kiša staje u osam sati nismo htjeli da odlažemo trku. Ipak jučerašnje nevrijeme je svojim intezitetom i snijegom koji se spustio do 1200 mnv je bio presudan da se trka pretrasira.

Već u pet sati se vidjelo da se neće moći ići na vrhove Velikog Kabla i Subre morali smo da javimo ekipi sluzbe zaštite i volonterima da ne idu na planiranu poziciju sa istočne strane Subre u Duboki do nego da dođu svi na Vrbanj. Ujedno smo sreli i drugu ekipu službe zaštite, graničnog policajca i medicinsku pomoć tako da smo bili rasterećeniji u tom dijelu da smo svi na Vrbanju i da odatle možemo da pravimo varijante za izmjenjenu rutu. Na iznenađenje svih pored nevremena koje nije posustajalo počeo je da se okuplja veliki broj trkača.

Odložili smo start za deset sati i odlučili da se za rutu da se ide do Orjen sedla markiranom stazom a da se trkači vraćaju makadamskim putem do Vrbanja jer je bilo klizavo i najbezbjednije je bilo da tuda ide nizbrdo.

Ujedno smo dobili informaciju od Marinka Peruška koji je bio na Orjenskoj lokvi da je vjetar koji je duvao sa udarima i do 200 km/h posustaje tako da se ekipa sa 3 terenska vozila uputila ka Orjen sedlu.

Opet slijedi iznenađenje jer je već na 1400 mnv po stazi bio snijeg i do 25 cm i na nekim djelovima pokrivao markacije i javljeno je da trkači ipak trče i u jednom i u drugom pravcu makadamskim putem koji je bio prekriven snježnim prekrivaćem. Ekipa koja je otišla na Orjen sedlo na više mjesta je vitlom skanjala popadala stabla sa puta i na kraju se ipak probila do doma.

Orjenski đir

Tačno u 10 sati jak vjetar i snijeg i kiša su stali i nevjerovatnih 64 trkača je moglo da startuje. U nevjerovatnoj, i za sve jedinstvenoj trci, ostaće sigurno zapamćeno navijanje, na Orjen sedlu gdje je bilo okretište, koje je trkačima davalo novu snagu za povratak do cilja“ – saopštili su organizatori NVO Orjen Outdoor .

Prvo mjesto u muškoj konkurenciji osvojio je Antonije Kijanovic iz Srbije. Drugi je bio Vladimir Kot iz Rusije dok je treći bio Aleksandar Božović takođe iz Srbije.

Kod žena prva je bila Nevena Rajković iz Srbije. Druga je bila Slađana Mačak Srbija dok je treća bila Marina Maslek iz Hrvatske.

Medalje je dala ispred kompanije Lazure Ana Martinova, novčane nagrade ispred turističke organizacije je dala ambasadorka trke i crnogorska najbolja trail trkačica Miluša Bošković.

Žao nam je što ipak zbog pretrasiranja staze trkači neće biti bodovani ITRA bodovima koja ima rigorozna pravila. Mi već krećemo u pripremu za narednu trku koja će biti održana 13.10.2018. godine i kao članovi ITRA federacije dići standard trke na još veći nivo.

Orjenski đir

Ostaje nam na kraju da kažemo da nam je žao što trka nije održana planiranom stazom jer je  uloženo mnogo truda, i ista je dovedena u, može se reći, savršeno stanje, ali sigurni smo da će ova trka biti mnogo duže zapamćena I da će se dugo pričati o ORJENSKOM ĐIRU 2017.

Zahvaljujemo se generalnom pokrovitelju Turističkoj organizaciji Herceg Novog, sponzoru LAZURE marina & hotel, prijateljima iz GBT (Grafo Balkan Banja Luka), konoba „Gušti“ Vrbanj koja je bila naš štab, ekipi službe zaštite Herceg Novi i pograničnoj policiji i koji su bili na stazi cjelo vrijeme i činili trkače sigurnima, Vodovodu i kanalizaciji koji su nam ustupili terensko vozilo, Agenciji za zaštitu i razvoj Orjena, PK „SUBRA“ Željku i posebno Marinku koji je proveo noć na Orjen lokvi i otvorio dom, PK “Kapetan Angel” Cetinje, fotografima Isidoru i Zvezdani, naravno ekipi bez koje ničega nebi bilo: Janko, Darko, Maksim, Stevan, Mladen, Rade, Nives, Mira, Ksenija, Vule, Munja. Najveće hvala svim trkačima koji su došli sa svih strana i vidimo se na ĐIRU 2018. poručili su iz  NVO “ORJEN OUTDOOR”

Olujna bura srušila vjetrenjaču na Pagu

0
Vjetrenjača Pag
Olujna bura slomila je u petak navečer jedan od propelera na vjetrenjači Vjetroelektrane Pag sa sjeverne strane grada Paga, a nakon toga se urušila cijela konstrukcija vjetrenjače, ali nitko nije ozlijeđen.

Direktor Vjetroelektrane Pag Tonći Panza izjavio je u subotu navečer za Hrvatsku televiziju kako je u petak na Pagu puhala jaka bura, dodavši kako je to jedan od razloga da se istraže i utvrde uzroci lomljenja propelera na vjertrenjači.

Najprije je slomljena jedna od triju elisa na vjetrnjači, a svaka od elisa duga je 25 metara. Centrifugalna sila odbacila je elisu stotinjak metara od vjetrenjače, a pretpostavlja se da je, s preostale dvije elise u vrtnji, vjetroelektrana vjerojatno ispala iz ravnoteže i urušila se, objavio je HTV.

Panza je istaknuo kako je ovo prvi slučaj u Hrvatskoj, otkako imamo vjetrolektrane, da se jedna urušila, te da je najvažnije da nema ozlijeđenih, a poduzete su i sve mjere osiguranja, među ostalim isključeno je i napajanje, kako ne bilo dodatnih problema.

Svaka vjetrolektrana teška je oko 35 tona, strujom može opskrbiti do 600 kućanstava, a procijenjena šteta je oko 600 tisuća eura. Na ostalih šest vjetrenjača na Pagu nisu primjećena oštećenja.

Splitska fešta uz šampanjac, vatromet, fanfare i buran pljesak za Kotorane

Uz šampanjac, vatromet, fanfare i buran pljesak podrške, uručene su nagrade pobjednicima 86. Mrdujske regate krstaša jedrene tokom subote u splitskom akvatoriju.

Među flotom od 191 jedrilice, najbrži su bili momci kotorskog kluba „Lahor“ na brodu „Tutta Trieste 2“ s kormilarom Milošom Radonjićem.

Ovom 27-godišnjem pomorskom strojaru pobjednički pokal uručio je gradonačelnik grada Splita Andro Krstulović Opara, dok je drugi pokal medijskog pokrovitelje Slobodne Dalmacije primio iz ruku glavnog urednika Jadrana Kapora. A 12-članoj posada među kojima i jednoj dami, medalje je oko vrata stavio Žarko de Grisogono, predsjednik JK Labuda, kluba organizatora ove najstarije i najmasovnije regate na Jadranu.

Ujedno su nagrade uručene prvoplasiranim po skupinama, ali i laureatima Mrdujske regate, kormilarima za vjernost, odnosno dugogodišnje jedrenje.

Uz povelje, te brončane, srebrne i zlatne plakete, darovan je i zlatni prsten Anti Tonku Čapkunu i to za više od 25 godina sudjelovanja na ovoj legendarnoj jedriličarskoj utrci. “Trofej ing. Žarka Deškovića” dobio je Ivan Kuret kormilar “Oriona 2” iz JK Labuda, dok je pokal za najbrži brod do otočića Mrduje otišao u ruke Rajku Kujundžiću skiperu “Molo Longo Tutta Trieste” riječkog kluba Galeb.

Dodijeljena je i nagrada za fair-play, odnosno posljednja jedrilica regate i to brodu “Anastasia”, skipera Siniše Bizjaka iz JK Špinut.

52. Dan širuna za kraj zvanične sezone

0
Dan širuna – foto V.L

Uz mediteranski zvuk, bogat kulturno-zabavni program, ribu, vino i pivo, ispred zidina Staroga grada u Budvi u subotu je održana najstarija tradicionalna ribarska fešta na primorju 52. “Dan širuna”.

Pučkom feštom, koja se već pola vijeka tradicionalno organizuje u metropoli turizma, zvanično je spuštena zavjesa na ovogodušnju ljetnju sezonu u metropoli turizma. Više stotina posjetilaca zabavljalo se uz cjelodnevni program za koji se pobrinula Turistička organizacija Budve, Opština Budva i Klub za sportski ribilov“ Širun“, koji je prije 52 godine pokrenuo ovu zabavno-gastronomsku feštu. A turisti i posjetioci, koji su došli, uprkos ne baš lijepom vremenu, da isprate ovogodišnju sezonu, osim odlične zabave mogli su i besplatno da degustiraju kako ribu, vino i pivo, tako i domaće specijalitete.

Obezbijeđeno je ukupno 1.500 kilograma ribe, 1.000 litara vina i 600 litara piva, koje je obezbijedila Nikšićka pivara. Fešta, koja se tradicionalno organizuje u prvoj sedmici oktobra, započela je u 16.30 časova defileom budvanske Gradske muzike sa mažoretkma i Feštađunima, koji su prošetali glavnim šetalištem od Stare autobuske stanice do centralne bine ispred zidina Staroga grada gdje je potom održan koncert.

Iako je bilo najavljeno da će feštu otvoriti gradonačelnik Budve Dragan Krapović, on se izvinio i kazao da ne želi da koristi ovakve manifestacije za političku promociju. Podsjećamo, Demokrate su prošle godine zamjerile tadašnjem gradonačelniku Srđi Popoviću iz redova DPS što je iskoristio pučku feštu za prikuplanje političkih poena.

„Vezano za vaš zahtjev za botvaranje manifetscaije „Dan širuna“, želim da vam se zahvalim na upućenom pozivu. Smatram da je ova manifetscaija organizovana od strane KSR „Širun“ zabavnog karaktera i da bi moje otvaranje jednog ovakvog događaja moglo od strane javnosti biti pogrešno protumačeno, kao zaloupotreba funkcije predsjednika Opštine. Kako bih želio da fešta „Dan širuna“ protekne u pozitivnoj atmosferi i vedrom duhu, što je i njen osnovni cilj, molim vas da prihvatite moje izvinjenje što zbog navedenog razloga ne mogu otvoriti ovu manifetsciju“, naveo je Krapović u dopisu upućenom organizatorima.

Feštu je zvanično otvorio predsjednik KSR „Širun“ Tihomir Fabris. I dok su najmlađi uživali u bogatom programu, koji se odvijao na bini, centralni dio programa je svakako bilo je pečenje ribe na punktovima postavljenim uz zidine Staroga grada.

Dan širuna – foto V.L

Članovi KSR „Širun“ poslužili su brojne građane, koji su  u redovima čekali su da dođu do komada plave ribe, kako bi degustirali ovaj specijalitet po kome je i cijela fešta dobila ime. Oni koji vole takmičarski duh, imali su prilike da se okušaju u tradicionalnim sportskim igrama poput potezanja konopa, skidanje pršute sa jarbola.

Posjetioci su imali priliku da učestvuju u narodnim sportskim igrama poput skidanja pršute sa jarbola i vuče konopa, a sve prisutne zabavljala je klape „Harmonija“ i “Contra” iz Splita, zatim Monika Knezović i Stranger Trio iz Budve kao i NVO “Feštađuni”, KUC „S.M. Ljubisa“ i „Teatar 303“.

Tu­ri­stič­ki po­ten­ci­ja­li Ko­to­ra mo­gu se kva­li­tet­ni­je va­lo­ri­zo­va­ti…

1
Kotor – foto Boka News

Tu­ri­stič­ki po­ten­ci­ja­li Ko­to­ra mo­gu se kva­li­tet­ni­je va­lo­ri­zo­va­ti, iz­me­đu osta­log i po­ve­ća­njem ci­je­na od­re­đe­nih seg­me­na­ta po­nu­de i sma­nje­njem pri­ti­ska na sta­ro ur­ba­no je­zgro, po­seb­no pri­li­kom do­la­ska vi­še kru­ze­ra u istom da­nu, sma­tra­ju u Tu­ri­stič­koj or­ga­ni­za­ci­ji Ko­tor. Uz po­da­tak da obi­la­zak du­bro­vač­kih zi­di­na ko­šta oko 20 eura, di­rek­to­ri­ca TO Ko­tor Ana Ni­ves Ra­do­vić, na­ja­vi­la je po­ve­ća­nje ci­je­ne kar­te za po­sje­tu ko­tor­skim be­de­mi­ma od tri do šest eura.

Ona je pod­sje­ti­la da je pre­ma po­da­ci­ma „Mon­sta­ta“ Ko­to­ru do 1. sep­tem­bra ove go­di­ne Ko­tor po­sje­tio 33 od­sto (33.542) vi­še tu­ri­sta ne­go u istom pe­ri­o­du pro­šle go­di­ne. Za­bi­lje­že­no je i 27 od­sto vi­še no­će­nja, 17 od­sto vi­še iz­let­ni­ka, dok je bro­do­va bi­lo tri od­sto ma­nje. Po­sje­ta Rim­skim mo­za­i­ci­ma bi­lje­ži rast od dva pro­cen­ta, a za osam od­sto bi­lo je vi­še jah­ti. Be­de­me je po­sje­ti­lo 170. 640 tu­ri­sta, u od­no­su na 2016. go­di­nu ka­da je Ko­tor sa San Đo­va­ni­ja po­sma­tra­lo njih 110.656.

Panorama Kotora sanimljena sa Vrmca
Photo: Boka News

– Po­sto­je još uvi­jek seg­men­ti iz ko­jih mo­že­mo iz­vu­ći no­vac uvo­đe­njem ne­kih dru­gih pri­ho­da za ko­je sma­tra­mo da ne­će bi­ti ve­li­ko op­te­re­će­nje, ni za tu­ri­ste, ni za agen­ci­je, a gra­du će sva­ka­ko bi­ti dra­go­cjen iz­vor pri­ho­da – ka­za­la je Ra­do­vi­će­va „Ra­dio“ Ko­to­ru. Go­vo­re­ći o pro­ble­mu pri­ti­ska na sta­ro grad­sko je­zgro, po­go­to­vo pri­li­kom do­la­ska ve­ćeg bro­ja tu­ri­sta sa ne­ko­li­ko kru­ze­ra u istom da­nu, ko­jih mo­že bi­ti i oko 10 hi­lja­da, uka­za­la je na po­tre­bu nji­ho­vog dis­lo­ci­ra­nja.

-Ako svi oni od­jed­nom uđu u Sta­ri grad i u jed­nom tre­nut­ku kre­ću da pre­la­ze uli­cu, na­sta­je sa­o­bra­ćaj­ni i ko­laps u sva­kom dru­gom smi­slu. Ono što tre­ba ra­di­ti je da ih vo­di­mo na raz­li­či­te lo­ka­ci­je iz­van sta­rog di­je­la gra­da, ka Rim­skim mo­za­i­ci­ma u Ri­snu, Pe­ra­stu, pe­ći­ni u Lip­ci­ma – za­klju­či­la je Ra­do­vi­će­va ko­ja je na­ja­vi­la po­ve­ća­nje za­ra­de od bo­rav­ka jah­ti, (ove go­di­ne bi­lo ih je 1.703), pod­vu­kav­ši da go­sti sa ovih plo­vi­la za sa­da ne pla­ća­ju iz­let­nič­ku tak­su.