Vatra se širi na čitavom području od rta Veslo prema rtu Mačka i zahvatila je kompletno zaleđe uvale Dobra Luka.
Ekipe vatrogasaca zajedno sa ekipama Uprave pomorske sigusrnosti, Vojske Crne Gore i firme Boka pilot iz Bijele jutros su između pet i osam sati obavile kompletnu evakuaciju čitavog obalnog dijela Luštice u reonu rta Veslo.
Kako nam je rečeno da je evakuisano oko 100 ljudi.
Pored 100 ljudi koja su izvukla plovila državnih službi i Boka pilot još oko 200 ljudi sa Luštice evakisano je privatnim plovilima građana Tivta i Herceg Novog.
Zbog požara je put prema Dobroj Luci zatvoren za saobraćaj i njime se jednimo kreću vatrogasne ekipe.
Luštica evakuacija
Direktor Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore Safet Kočan je kazao da će nakon završene evakuacije jedno od njihovih plovila nastaviti da iz predostrožnosti patrolira pred obalom u čijem zaleđu gorei požar. Za siučaj da je neko od kupača ipak ostao na hridinama i da nije primijećen tokom glavne evakuacije.
Vatra se naime tokom noći nošena olujnom burom uprkos svim naporima vatrogasaca spustila do samog mora gdje je čak i zahvatila neke od objekata na ovom području.
Srećom niko nije povrijeđen, a brodovima Uprave pomorske sigurnosti SAR 1, SAR 2 te plovilom Eco 1 Mornarice Vojske Crne Gore sa pristana i pilotskim čamcem kompanije Boka pilot evakuisani su svi koji su se nalazili u neposredno ugroženom području, ali i sa šireg obalnog ruba na kojem se širi gusti dim od požara.
Vatra se širi na čitavom području od rta Veslo prema rtu Mačka i zahvatila je kompletno zaleđe uvale Dobra Luka.
Luštica evakuacija
Prema riječima komandira Dobrovoljnog vatrogasnog društva Krtoli Stefana Kostića njihove ekipe se trenutno nalaze u blizini sela Begovići prema kojem se širi požar.
Vatra je zahvatila visoku i gustu borovu šumu i plameni jezici dostižu i po 30 metara visine tako da je požar gotovo nemoguće gasiti sa zemlje. Protivpožarnih aviona MUP-a i dalje nema nad Lušticom.
Spasilac sa plaže „Merlin“ na Ponti Seljanova, Tivćanin Nikola Obradović i dvojica nepoznatih kupača koji su se tu zatekli, spasili su danas život starijem turisti iz BiH koji se davio na tom popularnom kupalištu u Tivtu.
Naime, 78-mogodišnjeg P. D. koji se kupao u moru u blizni Ponte Seljanova, valovi i relativno jak vjetar su odvukli do samih bova koje označavaju akvatorijum plaže, koji se počeo daviti i dozivati u pomoć, a odmah su priskočili spasilac sa susjedne plaže Obradović i dvojica kupača koji su izvukli starca iz vode na obalu.
Ubrzo je stigla i ekipa Hitne pomoći koja je vremešnog Imoćanina odvezla u ambulatmtu i ukazala mu medicinsku pomoć, pa se sve završilo bez posljedica po zdravlje turiste iz BiH.
Veliki požar koji je jutros oko devet sati izbio na granici između Krtola i Donjeg Grblja, odnosno između opština Tivat i Kotor, gase pripadnici vatrogasnih službi iz više gradova, dobrovoljci i mještani.
Iz Direktorata za vanredne situacije saopštavaju da, za sada, požar ne ugrožava kuće i stanovništvo Bigove.
Iako je bilo takvih informacija, do evakucije stanovnika nije došlo jer su vatrogasci održavali požar na bezbjednoj udaljenosti od Bigove. Nezvanično, kotorska policija je iz Bigove preventivno izvela strane državljane.
Gori na više lokacija, svi požari pod kontrolom
Stanje u 17:30:
Gori na više lokacija u Crnoj Gori. Svi požari su pod kontrolom zahvaljujući vanrednim naporima vatrogasnih timova iz cijele Crne Gore, Vojske Crne Gore i građana. Ekipe Direktorata za vanredne situacije i službi zaštite opština neprestanu su na terenzu gdje koordiniraju aktivnosti na gašenju požara i sanaciji posljedica.
U Podgorici najteže stanje je u Tuzima gdje je na lokaciji Vranska Gora potencijalno ugroženo nekoliko kuća. Vatrogasne ekipe su na terenu. Očekuje se lokalizacija požara do rane večeri.
Manji požari su na nekoliko lokacija području Cetinja i Danilovgrada. Nijesu ugroženi ni građani ni kuće.
Požar u Bigovi zahtavio je nenasljeno područje. Gore nisko rastinje i makija. Nijesu ugrožene ni kuće ni građani. Evakuacija nije realna opcija.
Požar-foto Filip Roganović čitalac
Direktorat za vanredne situacije MUP-a Crne Gore poziva medije da ne šire paniku i šire deizinformacije o navodnoj evakuaciji jer je situacija daleko od dramatične.
Pozivamo građane da dojave na telefon 112 svaki pa i najmanji požar koji primjete. Na isti broj građani mogu, uz garantovanu anonimnost, prijaviti i sumnje na podmetanje požara, poručuju iz Direktorata.
Jedan od najuspješnijih harmonikaša svijeta, pobjednik najprestižnijih takmičenja širom planete, a sada profesor na čuvenoj ,,Gnjesin” Akademiji u Moskvi, Rus Semjon Šmeljkov predstaviti hercegnovskoj publici na 34. festivalu ,,Dani muzike” u ponedjeljak, 17.jula izvođenjem djela Černija, Humela, Sen-Sansa, Šuberta i Kabalevskog.
U drugom dijelu koncerta nastupiće ukrajinska pijanistkinja Ksenija Vohmjanina i Martin Ng, bariton iz Singapura. Ksenija je diplomirala u klasi prof.Borisa Kraljevića na Nanjang Akademiji u Singapuru i u toj zemlji sa velikim uspjehom nastavila da gradi karijeru.
Proslavljeni singapurski bariton Martin Ng se školovao u Italiji gde i dalje živi i radi redovno nastupajući u više zemalja Evrope i Azije.
Na repertoaru drugog dijela koncerta koji će biti održan u dvorani ,,Park” sa početkom u 21,30 sati će se naći solo pjesme i arije Vivaldija, Volfa, Šuberta, Tostija, Donicetija, Sens-Sansa, Verdija, kao i Rahmanjinovljeva Elegija Op.3, br.1 i Humoreska Op.10, br 5 za klavir solo.
Na Luštici i od Grabovica ka Bigovu u toku je evakuacija jednog dijela stanovništva zbog požara koji se naglo razbuktao i munjevitom brzinom se širi zbog jakog vjetra.
”Veoma je teško stanje na terenu, ogroman požar nošen je jakim sjevernim vjetrom, selo Bigovo je ugroženo pa smo naredili djelimičnu evakuaciju. Borimo se i nadamo se da ćemo brzo ugasiti požar”, rekao je za CdM komandir Službe spašavanja Kotor, Maksim Mandić.
Vatra se oko 10 sati smirila sa hercegnovske strane Luštice, ali požar se opet razbuktao iznad naselja Donji Klinci, a istovremeno je s druge strane izbio požar na potezu od Grabovca ka Bigovi. Jak sjevenri vjetar otežava posao vatrogascima.
Tivatski i krtolski vatrogasci, koji su cijelu noć sa novskom Službom spasavanja gasili pošar koji je izbio od Rosa prema izlazu iz zaliva, odmah su se uputili na mjesto požara sa četiri protivpožarna vozila.
Načelnik Službe zaštite i spasavanja Tivat Zoran Barbić, kazao je da se požar širi munjevitom brzinom.
Mada je situacija jutros bila pod kontrolom i zadovoljavajuća, kako je ocjenio načelnik novske Službe zaštite i spašavanja Zlatko Ćirović, vatra se opet rasplamsala i to sa strane koja je bila u toku noći ugašena, javlja Radio Herceg Novi.
„Čitava jedinica Vatrogasne službe je angažovana, na terenu su, a jedna smjena je ostala dežurna u Meljinama. Tokom noći i prijepodneva pomagali su nam, pored mještana i privatnika, vatrogasci DVD Krtoli, ali oni su sada prebačeni kao ispomoć tivatskim vatrogascima jer je buknuo i požar ka Bigovu. Očekujemo pomoć kolega iz Budve, potvrđeno je da dolaze na Lušticu da nam pomognu, kazao je Ćirović.
Gašenje požara otežava vjetar zbog kojeg vatrogasci ne mogu očekivati pomoć iz vazduha.
Na dno teće ili lonca staviti malo maslinova ulja da pokrije dno. Slože se sardele jedna do druge tako da se pokrije cijelo dno teće. Posuti sa malo nasjeckanog petrusina i luka (češnjaka). Zatim se složi novi red i lagano poprska uljem. Nastave se slagat redovi sve dok ima srdela s tim da se osim ulja u svaki 3.-4. red pospe malo sjeckanog petrusimula i luka (može i u svaki red, ovisi o ukusu).
Poklopi i kuhaj dok najgornji red srdela ne bude gotov!
Aktivisti Greenpeacea izložili su u subotu na Mljetu desetmetarske rekvizite kako bi zorno prikazali gdje najčešće završava plastika za jednokratnu upotrebu, ustvrdili da se Jadranski otoci guše u plastici i pozvali građane da potpišu peticiju protiv upotrebe jednokratne plastike.
Kako se navodi u saopštenju Greenpeacea, voditeljica njihove kamapanje Mihaela Bogeljić smatra kako je nužno čistiti plaže, ali i da to nije rješenje samo po sebi, jer je usitnjene komadiće plastike gotovo nemoguće ukloniti.
Tako su, da bi se simbolički prikazalo gdje završava plastika nakon što se poslije kratke upotrebe nađe u smeću, u moru ispred poznate plaže Saplunara-Mljet plutale golema boca, čaša i slamka kao poruka da se u Mediteranu već sada nalazi 1455 tona plastike.
“Žalosti da zbog nekoliko sekunda jednokratne uporabe plastike trajno zagađujemo more koje toliko volimo i životinje koje u njemu žive. Otoci su najljepši dio naše obale, a svake godine na njih doplutaju tone plastike. Vrijeme je da shvatimo da se problem treba rješavati od uzroka, odnosno da hitno moramo mijenjati navike i odvikavati se od plastike za jednokratnu upotrebu”, ustvrdila je Bogeljić. i dodala kako je, primjerice, najlonske vrećice, slamke, boce i plastični pribor za jelo vrlo jednostavno zamijeniti ekološki prihvatljivim alternativama.
Plastika u moru foto Greenpeace
Greenpeaceov brod Rainbow Warrior III već nekoliko dana plovi Jadranom kako bi, istaknuto je u priopćenju, ukazao na problem onečišćenja plastičnim otpadom, te da su posebno pogođeni južnodalmatinski otoci na kojima se stanovnici, volonteri i posjetitelji kroz cijelu godinu bore s plastikom, a izuzetak nije ni područje Nacionalnoga parka Mljet.
“Na Mljet, Vis, Lastovo, Šoltu i druge prekrasne otoke koji su položeni paralelno s obalom, odnosno sa smjerom glavne morske struje i sa smjerom puhanja juga, nasukava se golema količina otpada. Veliku većinu toga čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika ostaje u moru stotinama godina”, upozorio je Hrvoje Čižmek, predsjednik Društva za istraživanje mora – 20000 milja, udruge znanstvenika koji su u partnerstvu s Greenpeaceom dokumentirali podmorje oko NP Mljet.
Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te da pročitaju izvještaj “Sredozemlje zatrpano plastikom” koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima 60-80 posto morskog otpada plastika te da prosječna gustoća plastičnog otpada u Sredozemnom bazenu iznosi jedan komad na svaka četiri četvorna metra, što je usporedivo s nakupljanjem plastičnog otpada u pet suptropskih oceanskih vrtloga.
Greenpeace na Mljetu
Podsjeća se da je, od svoga dolaska u Hrvatsku, Greenpeace vodio kampanje za održivo ribarstvo, protiv TE Plomin C i eksploatacije nafte iz Jadrana u okviru koalicije “SOS za Jadran” te za korištenje obnovljivih izvora energije. Nedavnom solarnom turnejom po Istri, Greenpeace je započeo kampanju promoviranja obnovljivih izvora u turizmu, s naglaskom na korištenje solarne energije na Jadranu, a od ove godine vodi kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu.
Ekipe Regionalnog vodovoda sanirale su kvar na vodovodnoj cijevi na Bečićkoj plaži i voda je puštena u sistem.
Na plaži u Bečićima došlo do pucanja spojnice dvije cijevi Regionalnog vodovoda a velika količina vode odnijela je dio plaže i napravila veliku materlijalnu štetu. Budva, Kotor i Tivat su bili bez vode.
Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić kazao je da je kvar otklonjen i da je postavljanjem spojnica, prenosi TVCG.
On je kazao da su uspjeli da u kratkom roku saniraju kvar i normalizovati rad sistema i omogućiti da se u Kotoru i Tivtu ne osjeti problem početkom dana.
Uprkos jakom vjetru, ekipe su radile cijelu noć, istakao je Jevrić.
Nova pozorišna predstava u produkciji Centra za kulturu Tivat, autorski projekat Obrada Neneziča „Gorska drama“, premijerno je izvedena u četvrtak veče na sceni u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu i ovdašnju publiku, naviklu na vrhunske domete tivatske pozorišne produkciije koja traje već 17 godina, ostavila duboko razočaranu.
Predstava zbog koje su smjenom platili „neposlušni“ direktori CZK Vojislav Kaluđerović i Dragan Laković jer nisu željeli da na scenu postave Nenezićev tekst na kome su insistirali gradonačelnica dr Snežana Matijević, potpredsjednik Opštine dr Siniša Kusovac i sekretarka za kulturu Dubravka Nikčević, pokazala je što se događa kada se političari pokušavaju baviti umjetnošću i određivati reper artističke vrijednosti.
Skoro dva sata mučenja ansambla mahom mladih crnogorskih glumaca na sceni i rediteljska interpretacija Nenezićevog teksta u stihu, koji varira od patetične seoske lirike do povremenih blistavih i upečatljivih sentenci, gledaoce je ostavila bez suštine – glavne poruke koju ovaj komad pokušava da pošalje. Linearna, bez dramatike, bez suštine, često i krajnje nelogična u dešavanjima na sceni, „Gorska drama“ najavljena kao pseudoistorijka priča o navodnoj ljubavi crnogorske princeze Jelene i perjanika Luke je sve samo ne to – ljubavna drama koja strašću, emotivnošću i konačnom tragičnošću,, „prodrma“ gledaoca i dopre do njegovog srca. Nenezić je reklo bi se, kroz navodnu „storiju o zabranjenoj ljubavi“ pokupao da ispriča priču o lošem karakteru i lažnom moralu samih Crnogoraca – apsolutizmu knjaza Nikole, poltronstvu i beskrupuloznosti njegovih podanika, ignoratnosti običnih stanovništva, raznolikim i dubioznim karakterima Nikolinih kćeri – nevjesti dvorova Evrope, te knjaževoj politici da preko leđa sreće vlastite djece, učvršćuje političke veze sa moćnim evropskim silama. Loše pokušavajući da na momente kopira manir maestralnog Živka Nikolića koji se istom ili sličnom tematikom bavio u svojim filmovima, Nenezić je postigao kontraefekat, prešavši u nekim momentima i granicu dobrog ukusa, posebno u scenama u kojima se igra sa moralnošću crnogorskih princeza.
Predstava se doduše, može tumačiti i iz današnje vizure kao svjevrsni umjetnički bunt protiv crnogiorske fasciniranosti apsolutističkim i na sve spremnim Gospodarem, jer način na koji je Aleksandar Radulović – monotono, a istovremeno strogo i sa izraženom gestikulacijom očiju i obrva, odigrao knjaza Nikolu, neodoljivo podsjeća na manir čovjeka koji posljednjih 27 godina vodi Crnu Goru. U beskrupuloznim postupcima knjaževih vjernih čauša – serdara Maksima i vojvode Rada i njihovom razvijanju teorija zavjere o ugroženosti države od „stranog elementa i domačih izdajnika“, maliciozni gledalac bi možda prepoznao postupke današnjeg crnogorskog Specijalnog tužilaštva. Ipak, imajući u vidu politički background iz koga dolazi „Gorska drama“, potpuno je nevjerovatno da je to bila svjesna namjera autora Nenezića, inače savjetnika predsjednika crnogorskog parlamenta i lidera SD Ivana Brajovića, koji je sa mnoštvom funkcionera SD i DPS, bio na premijeri predstave i oduševljeno joj aplaudirao.
Gorska drama
Scenografija predstave koju potpisuje Darko Musić nije ni impresivna ni fukcionalna u oponašanju crkve, raskošnog petrogradskog dvora, skromnog crnogorskog dvora na Cetinju ili trga pred njime. Posebna priča su kostimi koje je zvanično, kreirala mr Anastazija Miranović, visoka funkcionerka DPS i direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore. Osim nekoliko ženskih koji su već viđeni kao Miranovićkine kreacije na njenim modnim revijama, ona je posegla za garderobom samog CZK Tivat, pa je na scenu u „Gorskoj drami“ ponovno izašlo nekoliko kostima već korištenih u ranijim predstavama. Da li je „kreatorka“ kostima računala na to da se „Jelena Savojska – Karusel“ i „Innominato“ već godinama nisu igrali na matičnoj sceni pa je publika zaboravila na odjeću glumaca u tim komadima ili ne, tek činjenica da se kreacije Božane Jovanović i Ljiljane Petrović nisu „potpisale“ kao njihove u „Gorskoj drami“ već su predstavljene kao djelo Miranovićke, čitavoj priči daje i skandaloznu dimenziju.
Da nije goleme energije i prirodnog talenta zaista sjajnih mladih glumaca Marije Maše Labudović (knjaginjica Ana), Pavla Popovića (carević Nikola/Sava) i Omara Bajramspahića (vojvoda Rade/fon Manerhajm), „Gorska drama“ bi bila bukvalno negledljiva. Troje mladih glumaca koji su blistali i u prethodnom projektu CZK Tivat – komadu „Tre sorelle“, još su jednom pokazali raskoš svog talenta, bukvalno zasjenivši skoro sve ostale aktere, liše relativno korektnih Filipa Đuretić kao freskopisca Prokopija i Petra Novakovića (serdar Maksim/princ Arsen Karađorđević).
Gorska drama
Maja Stojanović u glavnoj ženskoj ulozi knjaginjice Jelene je isuviše „ravna“ i bezizražajna, a taj utisak samo dodatno naglašava vrcavost i energija sa kojom je Labudovićka istovremeno odigrala sporednu ulogu Jelenine sestre, knjaginjice Ane. Najveće razočarenje je međutim, glavni muški glumac Jovan Dabović u ulozi perjanika Luke. Njegov performan i način na koji je potpuno identično – sa istim nedostatkom žara i neregije, beziražajno i monotono, uz jednolični i iritantan glas „odglumio“ i strast, i ljubav, i razočarenje i šok i tragediju, jedan je od najlošijih koji je u Tivtu viđen na „daskama koje život znače“ u posljednjih 17 godina koliko traje pozorišna produkcija ovdašnjeg CZK.
I upravo u tom kontekstu se najbolje vidi koliko je „Gorska drama“ promašen i loš projekat – iako su je tivatski DPS i DS političari „gurali“ do mjere da su zbog nje smijenili i uspješno rukovodstvo sopstvenog ovdašnjeg CZK i potrošili čak 55 hiljada u odnosu na prvobitno planirani budžet od 30 hiljada eura, „Gorska drama“ je daleko, daleko u negativnom smislu čak od „Kanjoša“ – možda i „najbljeđe“ predstave od skoro 20 koliko ih je CZK do sada postavio na scenu. „Popuniti prazne cipele“ koje su ostavili jedan „Bokeški D-mol“, jedna „Providenca“ ili fantastični “Jami distrikt“ od prije samo pola godine, za „Gorsku dramu““ je nemoguća misija i razlog što je pomalo razmažena i na izuzetno visoki umjetnički standard navikla tivatska pozorišna publika, premijeru novog komada dočekala mlakim i neubjedljivim, tek kurtoaznim apaluzom. Autorski projekat Obrada Nenezića na čijoj su inscenaciji insistirali političari, mimo volje umjetnika i poznavalaca struke, nije ni mogla proći bolje pa je „Gorska drama“ na kraju ispala svojevrsni, bokeškim riječnikom rečeno, PAŠTROĆ….
Sredina je jula, ulazimo u špicu ovogodišnje turističke sezone. Za neke početak, a za neke kraj godišnjeg odmora, pa je očekivano pojačan saobraćaj na svim putevima.
Velike gužve zabilježene su na Graničnom prelazu Debeli Brijeg – Karasovići (CG – HR). Kolona se protezala sve od Grude do granice, a stanje nije ništa bolje bilo ni iz smjera Crne Gore, gdje su se tokom dana stvorile kilometarske kolone.
Iz policije građane i turiste mole za razumijevanje jer se, kako kažu, granične procedure, iako su skraćene, moraju završiti. Poručuju da se provjere vrše najbrže moguće.
Stanje na graničnom prelazu sa Hrvatskom možete pratiti na ovom linku –
Motociklista i djevojka koja je bila sa njim na motociklu poginuli su u saobraćajnoj nesreći koja se, oko 19.20 sati, dogodila na lokalnom putu Jaz – Ploče.
Kako su saopštili iz OKC, došlo je do sudara motocikla sa putničkim automobilom.
Nezvanično saznajemo da se vozilo mojkovačkih registarskih oznaka, pretičući kolonu automobila, sudarilo sa motociklom švajcarskih tablica.
