Kotor – Lučonoše na prijemu kod predsjednika Jokića

2
Fotografija sa lučonošama

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, zajedno sa potpredsjednicima: Ljiljanom Popović Moškov, Brankom Nedovićem i Milivojem Mišom Samardžićem, priredio je danas u skupštinskoj Sali, u palati Bizanti, prijem za 62 učenika kotorskih škola, koji su završetak osnovnog i srednjeg obrazovanja krunisali diplomom “Luča”.

Čestitajući lučonošama postignuti uspjeh, predsjednik Jokić im je poželio da upišu škole, odnosno fakultete koje žele i da ostanu jednako uspješni.

“Pokušajte da se ne dokazujete drugima, dokažite sebi da možete biti bolji danas nego juče i bolji sjutra nego danas” – poručio je predsjednik Jokić dobitnicima “Luče”, poželjevši im sreću u najzanimljivijem periodu života i čestitajući njihovim profesorima.

“Luču” I dobili su učenici Gimnazije: Kristina Đurović, Jelena Ćetković i Danilo Todorović, Srednje pomorske škole: Nikola Lompar i Srednje muzičke škola “Vida Matjan”: Nela Drašković.

Dobitnici “Luče” II iz kotorske Gimnazije su: Vladan Gvozdenović, Sandra Gogalić, Sanja Perunović, Aleksandra Petranović, Tina Radinović, Ksenija Racković, Snežana Ćetković, Kristina Vidović, Krsto Vulović, Andrea Dragojlović, Luka Milaš, Nikoleta Nikčević, Milica Nikolić, Iva Janjalija, Sanja Krivokapić, Sergej Stanovčić, Ilija Šekarić, Nikola Starovlah, Sara Salatić, Aleksandra Donković, Milica Deletić, Milica Samardžić, Dragana Kovačević i Dejana Đukić; iz Srednje pomorske škole: Teodora Mojović, Vladimir Samardžić, Nikola Ćetković, Stefan Spasojević, Nikola Petrović, Petar Joković, Stefan Đuranović, Lidija Mijović, Sara Ognjenović  i Srđana Đurašević.

Buđenje ljeta

Nakon uspješno završenog osnovnog školovanja diploma “Luča” dobili su učenici OŠ “Njegoš”: Marko Gojković, Milena Mijanović, Luka Mjesečević, Franka Peruđini, Kristina Kustudić, Bogdan Kašćelan, Ivana Lučev, Ivana Sjeran, Vojin Vujović, Ivona Vukašinović i Jovana Živković; iz OŠ “Narodni heroj Savo Ilić”: Nemanja Ćetković, Balša Nikolić, Dejana Nikolić, Sandra Vukasović, Kristina Žugić, Maja Ćatović, Milica Kašćelan, Jovana Knežević, Jovana Kovač, Krsto Kustudić, Uglješa Rosandić  i Tanja Vukasović.

Na današnjem prijemu predsjednik Jokić je dobitnicima “Luče” uručio prigodne poklone – knjigu Jovana J. Martinovića “Socijalno-ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka” i po 50 eura.

Po prijavi Građanskog pokreta URA: SDT ispituje rad Brodogradilišta

0
Bijela brodogradilište

Krajnje je vrijeme da Specijalno državno tužilaštvo procesuira slučaj „Brodogradilište“, jer nema vremena za gubljenje. Naime, po našim saznanjima, u Brodogradilištu je do danas izvezeno više od 1.000 tona raznih seknudarnih sirovina, šta je čak 10 puta više od predviđenog. To je samo još jedan u nizu dokaza da stečajni upravnik, suprotno zakonu, radi na štetu Brodogradilišta, istakao je funkcioner pokreta URA Rade Milošević.

On je juče, od Vrhovnog državnog tužilaštva, dobio obavještenje da je krivična prijava koju je podnio protiv stečajnog upravnika u „Jadranskom brodogradilištu“ AD Bijela Žarka Ostojića, predata na dalju nadčežnost Specijalnom državnom tužilaštvu.

„Još 5. juna sam, od stečajnog upravnika, tražio da nam dostavi na uvid Ugovor, koji je potpisao sa kompanijom „Cezar Montenegro“, zapisnik sa sjednice Odbora povjerilaca (na kojoj je dobio famoznu saglasnst), obavještenje o plaćenoj carini za robu koja se izvozi iz Brodogradilišta, kao i informaciju – koliko je tona izvezeno do dana dostavljanja dopisa. Međutim, očekivano – odgovor stečajnog upravnika je izostao“, naveo je Milošević.

On ističe da je posebno važno naglasiti da je „stečajni upravnik dobio saglasnost za 100 tona, dok je on kompaniji „Cezar Montenegro“ omogućio da izveze skoro 10 puta više, i to raznih sirovina“.

Buđenje ljeta

„Apelujemo na Specijalno državno tužilaštvo da što prije formira predmet po ovom slučaju i u najskorijem roku ispita poslovanje stečajnog upravnika, koji je i od ranije dobro poznat pravosudnim organima. Bitno je utvrditi sve zakonske činjenice, kako bi se zaustavila ogromna šteta koja se smišljeno nanosi Brodogradilištu i crnogorskoj privredi“, ukazao je Milošević.

Priča upornog pomorca s Korčule daje nadu svim vrijednim ljudima…

0
Korčula

Mala uvala Račišće, 12 kilometara udaljena od Korčule, poznata je po pomorcima. Gotovo je svaki muški član baš svake obitelji pomorac. Kruh je to sa sedam kora, nije lako mjesece provesti ploveći svjetskim morima udaljen od obitelj, a to najbolje zna Mario Drušković (40), koji navega već više od 15 godina. Upravo ga je naveganje potaknulo da razmisli o nekom drugom poslu, a onda se dosjetio smokve.

– Uvijek sam imao poduzetnički duh, razmišljao sam kakav biznis pokrenuti, ali nisam mislio da ću završiti baveći se poljoprivredom. Maslinu imam doma, nekako mi se čini kako je cijeli otok pun maslina. Smokva mi se učinila posebnom, nema je dovoljno, pa sam odlučio zasaditi plantažu smokava – veli Mario.

Od ideje do realizacije trebalo je nešto manje od 10 godina, a sve zahvaljujući beskrajnoj papirologiji. Mario je pronašao zemljište nadomak Račišća u vlasništvu Hrvatskih šuma koje mu se učinilo zgodno za sadnju.

Nakon što je prikupio dokumentaciju za pravo korištenja 10 hektara, krenula je ekonomska kriza i 100 tisuća kuna koliko je država pitala za tu površinu bilo je previše izdvojiti. Uskoro je pripremio dokumente za koncesiju na tri hektara, a u cijelu priču se uključio i njegov prijatelj Ivan Botica.

– Ivan se uključio početkom 2013., sve radimo skupa, i na terenu i izvan njega, iako sam ja glavni za papirologiju, a on za poljoprivredu. I jedan i drugi smo pomorci, kad ja dođem – on pođe, uglavnom je uvijek jedan od nas tu. Kad smo tek krenuli saditi, obitelji su nas gledale pomalo sumnjičavo dok su nam se prijatelji čak i smijali. Zvali su nas da smo smokvari. Još nas uvijek tako zovu, ali kad vide kako napredujemo, više se ne podsmjehuju. Od početka imamo veliku podršku i pomoć od naših obitelji, a to nam je najbitnije – ističe Mario.

Mario je, uz pomoć lokalne akcijske grupe LAG 5, prijavio projekt smokvika na natječaj Evropskih fondova. Nedavno je iz podmjere 6.3.1., odnosno potpore razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, ostvario 15 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Sredstva su uložili u sadnju smokava, trenutno je zasađeno 400 sadnica smokve, i to autohtone korčulanske sorte zamorčica. Teren na kojem su smokve zasađene idealan je za njihov rast, ima dovoljno sunca, tlo je hranjivo, a u neposrednoj blizini prolaze vodovodne cijevi za navodnjavanje. Smokvik je na padini, 70 metara od mora, te gleda na korčulanski kanal.

Smokve tu uživaju, naglasio je Mario, nabrajajući koji ga sve poslovi očekuju ovih dana. Dva puta godišnje je rezidba, svako stablo treba okopati i pognojiti, a treba iskrčiti i preostalih sedam tisuća metara kako bi se moglo zasaditi još stabala.

Ukupno planiraju zasaditi 900 stabala smokve, a na proljeće će između stabala posaditi i pet tisuća sadnica smilja. Dok ne uberu prvi plod, Mario i Ivan će se strpjeti još otprilike pet godina.

– Proizvodit ćemo sušene smokve, džemove i tradicionalnu slasticu smokvenjak, a planiramo prodavati i svježe plodove. Uopće ne sumnjam u uspjeh posla, samo treba biti strpljiv – objasnio je Mario.

Za nekoliko godina na teren će doći i solarna sušara za sušenje ploda i sustav navodnjavanja. Mario naglašava da ne odustaje od EU fondova, koje planira iskoristiti za dodatnu mehanizaciju.

U međuvremenu, po lijepom i sunčanom vremenu, ako nisu na brodu, Marija i Ivana naći ćete na Teklini, među smokvama. Najviše od svega privlače ih mir i tišina, i pogled u more od kojeg pokušavaju pobjeći.

Zaštićene periske premještaju se iz pulske luke na Brijune

0
premještaju periske

U sklopu europskog projekta Obzor 2020. “Obnova morskog ekosustava u promjenama europskih mora” (MERCES) ovih se dana u pulskoj luci odvija neobična aktivnost. Kako saznajemo od izvanredne profesorice Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tatjane Bakran-Petricioli, riječ je o projektu u sklopu kojeg se, prvi puta u Hrvatskoj, pokušavaju periske iz jednog područja, u ovom slučaju iz pulske luke, prebaciti na drugo, a ovaj put to je Nacionalni park Brijuni.

Znanstveni interes

– Nakon što je postalo jasno da će tvrtka Kermas Istra d.o.o. vrlo skoro početi opsežne građevinske radove na području sv. Katarine – Monumenata u pulskoj luci, postavilo se pitanje što će biti s periskama. Naime, Studija utjecaja na okoliš pokazala je da ih tamo ima. Kako je periska strogo zaštićeni organizam, po zakonu, izvođač radova može ili platiti određenu naknadu za njihovo uništavanje ili ih premjestiti. Mi smo u kontaktu s koncesionarom, tražili smo sve dozvole, i odlučili zajedno da ih premjestimo. Ovo se na kraju pokazalo kao super situacija jer smo spojili dvije korisne stvari: s jedne strane interes investitora, a s druge strane naš, znanstveni, kaže nam prof. Bakran – Petricioli.

Zbog svega toga ovih se dana krenulo s projektom premještanja periski i to, kaže profesorica, treba raditi brzo, da se područje brzo očisti i pripremi za početak radova, ali i vrlo pažljivo.

– Za sada smo odlučili da ćemo ih premjestiti u dvije uvale u sklopu Nacionalnog parka Brijuni. Možda se te jedinke jednog dana i vrate u pulsku luku, ali dok traju građevinski radovi one ne bi nikako mogle opstati. Prva je procjena bila da je riječ od 300 do 400 jedinki. No, sada, kada smo ih išli pažljivo i temeljito brojati, vidjeli smo da ih ima oko 150, dakle upola manje, ali zato ništa manje važne. Stoga smo od proteklog tjedna započeli s akcijom njihovog vađenja. Najprije smo, dakle, detaljno pobrojali broj periski i njihovu populacijsku strukturu. Potom smo odradili “probno” seljenje dijela periski na Brijune, u uvale koje smo ranije pregledali i u kojima je već bilo periski. Morali smo se uvjeriti da u tim uvalama ima dovoljno mjesta i za ove nove da ih ne natrpamo. Znali smo i da se to može napraviti, ali mi to još nismo radili i zato nam je to bio izazov, ali znali smo da je riječ i o vrlo delikatnom poslu, ispričala nam je prof. Bakran – Petricioli.
Problem na terenu bio je, kaže nam nadalje, što je na Katarini dosta kamenito dno s kojeg je bilo daleko teže pažljivo izvaditi periske jer je nužno izvaditi i malo okolnog sedimenta.

– No, uspješno smo te jedinke odvojili od podloge i već pod morem ih stavljamo u kašete. Tek potom, i samo kratko vrijeme kada ih vadimo na barku, one izlaze izvan vode, jer ih na brodu već čeka velika kaca puna vode u koju ih ponovno uranjamo i vozimo na Brijune. Tako da su zapravo cijele vrijeme uronjene u vodu, osim taj kratki tren prebacivanja na brod i s broda. U ovom slučaju riječ je o ribarici koju smo iznajmili za te svrhe, kaže nam nadalje prof. Bakran – Petricioli.

Foto: Milivoj Mijošek

www.glasistre.hr

Tivćanka Irma Omeragić osvojila Porto Montenegro stipendiju

0
Irma Omeragic – stipendista Porto Montenegra

Stipendiju u vrijednosti od 25.000 eura, za studiranje na američkom koledžu RIT Croatia, koju i ove godine dodjeljuje Porto Montenegro, nakon tri kruga selekcije više od 20 kandidata iz Crne Gore, dobila je osamnaestogodišnja Tivćanka Irma Omeragić.

Omeragićeva, koja je upravo završila četvrti razred SMŠ „Mladost“ u Tivtu, prvu studentsku godinu pohađaće na preddpiplomskim studijama International Hospitality and Service Management u Dubrovniku, a osim stipendiranja, biće u mogućnosti da stručnu praksu završi u kompaniji Adriatic Marinas.

Nakon prošlogodišnje uspješne saradnje, bilo nam je izuzetno zadovoljstvo da nastavimo saradnju sa Porto Montenegrom. Kao što uvijek naglašavamo, ulaganje u znanje i kvalitetan kadar je imperativ za uspjeh, posebno kada se radi o razvoju uslužnog sektora. Prošlogodišnja pobjednica, Jovana Ivanović, pokazala se kao idealan izbor, te je svojim uspjehom i zalaganjem tokom prve godine studija u potpunosti opravdala očekivanja, kako nas na RIT Croatia, tako i Porto Montenegra. Ne sumnjamo da će i Irma nastaviti istim ritmom, te se kroz četiri godine studija na RIT Croatia oblikovati u uspješnu, mladu poslovnu ženu u području turizma i hotelijerstva. Ove smo godine primjetili porast interesa za prijave za punu stipendiju Porto Montenegro i iz drugih krajeva Crne Gore. Smatramo da je to odličan dokaz renomiranosti same kompanije Adriatic Marinas, koja važii kao poželjan poslodavac i dobar primjer ostalima, a ujedno je to i dokaz akademskog ugleda kojeg ima RIT Croatia. Kao i lani, izbor je bio težak, ali to smatramo pozitivnom situacijom jer dokazuje da se na natječaj ovakve vrste prijavljuju kvalitetni i ambiciozni mladi ljudi koji su željni znanja i novih izazova“, izjavio je Don Hudspeth, predsjednik i dekan američkog koledža RIT Croatia.

Smatram da je ovo jedinstvena prilika za moje dalje usavršavanje, sticanje iskustva i odskočna daska za obrazovanje i uspješnu karijeru. Ono sto bih izdvojila kod RIT-a jeste pozitivna energija koja vas motiviše za davanje ličnog maksimuma za što boljim rezultatima. Srećna sam što ću od septembra biti dio takve zajednice i što sam dobila šansu da predstavim predivna iskustva stečena sezonski radom u Porto Montenegru tok sam bila srednjoškolka, kao i svoj grad i Crnu Goru u najboljem svijetlu, istakla je stipendistkinja Irma Omeragić.

Uspjeh, komunikativnost i dobro poznavanje engleskoj jezika, vannastavne kao i lični stavovi, analitičko razmišljanje, ambicioznost, kao i pokazana odgovornost, samo su neki od razloga zašto je baš Irma Omeragić prošla intenzivan proces regrutacije sa ostalim kandidatima: od pisanja eseja na temu preko intervjua sa predstavnicima RIT-a u Dubrovniku, do razgovora sa top menadžmentom kompanije Adriatic Marinas.

RIT Croatia je dio Rochester Institute of Technology, jednog od 10 najvećih privatnih koledža u SAD-u. U Hrvatskoj je ovaj koledež prisutan 20 godina i to kroz RIT Croatia i kampuse u Dubrovniku i Zagrebu, gdje studentima nudi tri svjetski priznata američka visokoobrazovna programa koji se u potpunosti izvode na engleskom jeziku: International Hospitality and Service Management, International Business i Information Technology.

Program International Hospitality and Service Management je prvi program koji je uveden na RIT Croatia i idealan je za one koji razmišljaju o hotelijerstvu, ugostiteljstvu ili uopšte, uslužnom sektoru.

“Priče o moru” u Budvi

0
Plakat-Price o moru

„Priče o moru“ naziv je pretprograma XVI Međunarodnog festivala klapa Perast koji se ove godine po prvi put priređuje u Budvi, koji će biti priređen u srijedu 14. juna.

Program počinje u 20.30 sati na Trgu između crkava u Starom gradu u Budvi otvaranjem izložbe iz kolekcije Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru i Muzeja grada Perasta, a u 21 sat je planiran početak  muzičko-scenskog programa.

U muzičko-scenskom programu učestvuju:

Klapa Bellezza–Tivat;

Klapa Jadran – Tivat;

Klapa Maris – Tivat;

Poly Gjurgjević&Lungo mare –Kotor;

Klapa Harmonija – Budva;

Kaća Zenović Šćekić i Igor Zenović – učenici Srednjemještovite škole „Danilo Kiš“ –  Budva; KUC „Stefan M. Ljubiša“ –Budva.

Koncert “Priče o moru” je kolaž-program sa naracijama o životu Bokelja i proslavljenim pomorcima iz doba jedrenjaka. U programu će odabranu poeziju iz XVI-XX vijeka kazivati učenici Gimnazie Kotor.

Program je realizovan u saradnji sa Međunarodnim festivalom klapa Perast i JU Muzeji i galerije Budve, a pokrovitelj je Opština Budva i Turistička organizacija Budve.

“More je Bokeljima uvijek bilo izvor života, njegovo poprište, dodir sa svijetom iz kojega se stiče znanje i bogatstvo, prijatelji, saradnici i zaštitnici ali i stradalište na kojem se brani vjera, zemlja, porodica i sve sveto” – citat je iz „Priča o moru“ klapsko- poetskog druženja.

TO Tivat ugostila TV ORF 2 i 3 SAT – snimali za “The taste of Europe”

0
sa snimanja

Turistička organizacija Tivat ugostila je televizijsku ekipu austrijske nacionalne televizije TV ORF 2 i 3 SAT ( koja pokriva i Njemačku) u jednodnevnoj posjeti Tivtu. TV ORF 2  će uskoro objaviti prilog iz Tivta kroz tridesetominutnu emisiju “The taste of Europe” koja se snimala i u Crnoj Gori.

U pomenutoj emisiji odnosno filmu voditelj Lojze Wieser putuje kroz posebne regije i zemlje i istražuje kulinarsku i kulturnu baštinu sa akcentom na tradiciji i autentičnosti.

TO Tivat je za ekipe dvije televizijske kuće priredila obilazak Srednjovjekovnog dvorca ljetnjikovca Buća, Crkve Sv. Mihovila, obilazak šetališta Pine, kao i snimanje Š.B ,,Jadran”.

Za voditelja Lojze Wiesera TO Tivat je takođe priredila obilazak marine i nautičko-turističkog naselja Porto Montenegro. Obilaskom je obuhvaćen i atelje Slaby. Obzirom da je u fokusu interesovanja austrijske nacionalne Tv bila tradicija i autentičnost, snimanje se nastavilo u ruralnom naselju nadomak Tivta- Gornjoj Lastvi. Na lokaciji u Gornjoj Lastvi ekipe austrijskih televizija snimale su  emisije iz serijala ,,The taste of Europe” u starom mlinu za masline, crkvi Sv. Marije i u naselju uz prisustvo članova KUC ,,Kadena”.

sa snimanja

Ekipi su takođe predstavljene gastro delicije od žućenice, imali su mogućnosti degustirati lozu, rakiju od masline, rakiju od murve, travaricu, višnjak, kao i suve smokve. Kako bi pritom na najbolji mogući način prezentovala lokalno gastronomsko nasljeđe, TO Tivat je austrijske TV ekipe ugostila u saradnji sa  Mašom Čekićem, te su Austrijanci bili u prilici da vide i snime zanimljiva jela sa bogate trpeze koju je u saradnji za KZU “Napredak” pripremio Mašo Čekić. Neka od jela čiju su pripremu TV ekipe snimile, a pritom i degustirale su pečena jagnjetina sa žućenicom, kao i salata od žućenice na dva načina.

 

“Buđenje ljeta” program kojim počinje ljetna sezona kulturnih događanja

0
Buđenje ljeta

„Buđenje ljeta“ naziv je programa kojim počinje ljetna sezona kulturnih događanja u organizaciji JUK „Herceg festa“.

Naime, na tvrdjavi Forte mare  u ranim jutarnjim satima, u 4,45 sati u srijedu 21. juna,  treću godinu za redom, Herceg fest organizuje koncerti “Buđenje ljeta”  vrhunskih instrumentalista ili solista koji njeguju kvalitetan pristup ozbiljnoj ili pop rok muzici.

Poslije prošlogodišnjeg nastupa „Madicine“ benda koji je naišao na veliki medijski odjek ove godine nastupiće Bojana Stamenov. Izuzetan vokal, nekadašnja predstavnica Srbije na  evrovizijskom takmičenju predstaviće se numerama  soula, RnB i džeza. Ulaz je bespletan uz jutarnju marendu i čekanja da sunce obasja grad i zaliv.

Krajem mjeseca slijedi atraktivni „Ples derviša“ koji se organizuje u saradnji sa turskom ambasadom, a zatim završni sezonski koncert hercegnovskog „Dijana“.

U julu nas očekuju Dani muzike, festival klasične muzike pod rukovodstvom maestra Borisa Kraljevića, koncert Sergeja Ćetkovića na Kanli kuli, pozorišna predstava po motivima Andersenove „Snježne kraljice“u dvorani „Park“,  a posebna atrakcija je dvodnevna manifestacija „Noć reklamoždera“, 27. i 28. jula na tvrdjavi Forte Mare. Dan prije „reklamoždera“ sugradjanima i turistima predstaviće se Rambo Amadeus.

Od prvog jula, kao i prethodne dvije godine, na terasi Forte  Mare radiće „najljepši bioksop na svijetu“ sa repertoarom nove „ blok baster” produkcije.

Forte Mare – foto Boka News

Avgust je odredjen Filmskim festivalom Herceg Novi- Montenego film festivalom, Gitar artom koji, pored ostalih gitarskih programa nudi i koncert „Parnog valjka“, te višednevnim  festivalom operske muzike „ Operosa“.

Navedeni su programi za koje JUK „Herceg fest“ snosi produkcionu ili autorsku odgovornost, a moguće je da će biti još manifestacija kojima će „Herceg fest“ pružati tehničku logistiku, saopšteno je iz ove ustanove.

 

Kotor: Ukrao kutiju sa donacijama iz “Kamelije” – kamere ga snimile

0
Iznosi kutiju iz Kamelije

Iz Šoping centra “Kamelija” u Kotoru podnijeli su prijavu protiv muškarca, koji je snimljen kako u nedjelju iz zgrade iznosi kutiju za prikupljanje pomoći za liječenje Petra Kašćelana.

Uprava robne kuće na Facebooku je objavila kako su dokazi koji mogu pomoći u otkrivanju počinioca – snimak sa nadzorne kamere, fotografija počinioca kao i kutija koja je nađena u rijeci, predati policiji, te da se nadaju da će to pomoći da počinilac bude identifikovan.

“Ovo nije prvi put da se novac u ŠC ‘Kamelija’ namijenjen u humanitarne svrhe prikuplja u kutiji za donacije i dugujemo veliku zahvalnost građanima koji se uvijekodazovu i pomognu da akcija bude što uspješnija, ali ipak nažalost, ima i onih koji su spremni na sve pa i na krađu novca koji je namijenjen liječenju djeteta”, navodi se u objavi na Facebooku.

Iz “Kamelije” mole sve koji imaju informaciju o osobi sa fotografije, da kontaktiraju policiju, kako bi počinilac što prije bio pronađen.

Lopov ulazi u Kameliju

Petar Kašćelan je prijevremeno rođeni dječak iz Kotora. Prijevremeno rođenje ostavilo je trajne posljedice na njegovo zdravlje. Porodici se ukazala prilika za izliječenjem na privatnoj klinici “Live hospital” u Turskoj, metodom presađivanja matičnih ćelija.

Za sve to roditeljima je potrebna finansijska pomoć od 32.000 eura.

Pomoć za Petra je prikupljana i uplatama na žiro račun: 510230798423003143, kod Crnogorske komercijalne banke.

Memorandum o saradnji ZHMS i Korejske hidrografske i okeanografske agencije

0
Sa potpisivanja memoranduma u Koreji

Direktor zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) mr Luka Mitrović i predstavnik Sektora za hidrografiju ZHMS, kapetan korvete Branislav Gloginja, boravili su u radnoj posjeti Republici Koreji, tokom koje je potpisan memorandum o saradnji hidrografskih službi dviju država.

„Tokom petodnevne posjete održani sastanci sa generalnim direktorom Biroa za međunarodne pravne poslove Ministarstva spoljnih poslova Republike Koreje, Chull-joo Park, ambasadorom za Geografska imena pri Sjeveroistočnoj azijskoj fondaciji Euy-sang Yoo, kao i sa direktorom Korejske meteorološke administracije (KMA), Jae-Cheol Nam-om.

Glavni cilj posjete je bio unapređenje razvoja hidrografske službe u Crnoj Gori pa je potpisan Memorandum o razumijevanju između Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju i Korejske hidrografske i okeanografske agencije (KOHA) koji su potpisali direktor ZHMS Luka Mitrović i direktor KHOA  Dong-jae Lee. Tom prilikom, dogovoreno je i školovanje za jednu osobu iz Crne Gore za hidrografa B kategorije prema IHO-FIG-ICA standardima u 2018. godini o trošku Republike Koreje“- saopšteno je iz ZHMS.

Na sastanku Mitrovuiča i Gloginje sa  direktorom Korejske meteorološke administracije (KMA), ponuđeno i školovanje za jednog meteorologa iz Crne Gore na postdiplomskim studijama u 2018. godini, takođe o trošku Republike Koreje.

Mitrovic i Gloginja u Koreji

Inače, nedavno je je ambasador Republike Koreje u Crnoj Gori  Yoo Dae Jong predstavnicima Sektoira za hidrografiju ZHMS, uručio dva modula softvera CARIS: za izradu elektronskih navigacijskih karata (ENC) – S-57 composer, te za izradu pomorskih papirnih karata -Paper chart composer sa jednogodišnjim održavanjem. Ovi najmoderniji specijalistički softveri veoma su značajni za rad i aktivnosti Sektora za hidrografiju ZHMS na izradi elektronskih navigacionih karata koje su danas glavno sredstvo vođenja navigacije na brodu, kao i tradicionalnih, papirnih karata koje su neophodan back up za elektronske. Vrijednost te donacije iznosi 20.000 eura.