“Odluka Odbora direktora Komunalnog preduzeća iz Tivta o povećanju cijena usluga u lučici Kalimanj, još jedan je sraman udar aktuelne tivatske vlasti na novčanike građana. Naročito kada se zna da posljednjih najmanje 15 godina u lučicu Kalimanj nisu uložili ni euro. I posebno kada se zna da je ovo povećanje cijena usljedilo kao posljedica odluke da 20% prihoda bude uplaćivano JP “Morsko dobro”, preduzeću koje se pokazalo kao jedan od najvećih neprijatelja Boke i Bokelja” – kaže se u zvaničnom saopštenju Bokeškog Foruma.
Da li su se ti ljudi, čiju će mo kasu ponovo puniti zapitali: da li poslije njihovih, najblaže rečeno sumanutih odluka po kojima se nekom dozvoljava sve, a nekome ništa, građanin uopšte ima odakle da finansira ovo poskupljenje.
Damir Nikolić
Sasvim je jasno, da razlog za ovako nešto leži u nečem što će usljediti. A to je da će od 2018.godine i lučica Kalimanj, kao i sve što iole vrijedi u Tivtu preći u ruke privatnika. Na ovaj način, udarcem po novčaniku, aktuelna lokalna vlast u saradnji sa svojim nalogodavcima iz podgoričkih oligarhijskih krugova želi da Tivćane “nauči” da malo manje žale za njom. I da zaborave da je jedna od mnogobrojnih lažnih predizbornih poruka aktuelne DPS vlasti bila – lučica Kalimanj se neće privatizovati!
Hoće, ukoliko to dozvolimo. Hoće, kao i Aerodrom Tivat. Zbog toga, ujedinjeni moramo insistirati na referendumu, kao najvećoj i najvažnijoj demokratskoj instituciji prema građanin ima pravo da odluči šta je najbolje za njega. Privatizacija koja dobija obrise “pljačke na zakonski način” sigurno nije u interesu nikome ko u Tivtu živi pošteno i od svog rada. I ko iz Podgorice ne dobija ni instrukcije ni dotacije, kaže se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Izvršnog Odbora Bokeškog Foruma Damir Nikolić.
Društvenim mrežama proširila se fotografija konobe Berekin u Jezerima, otok Murter, zatvorene usred turističke sezone jer je gazda restorana zajedno s osobljem otišao na utakmicu Hajduk-Everton.
Na restoranu je izvješena zastava Hajduka, cijela bašta sinoć je bila ograđena trakom u bojama Hajduka, a na ulaz je stavljena ploča s obavijesti da danas ne rade uz prigodan natpis ‘Nije u šoldima sve’.
– Bože dragi, zadnjih šest sezona nisam bio na utakmici jer sam konobario. Ispred televizora u restoranu sam se zakleo da ćemo, ako ikad budem svoj gazda, kad igra Hajduk svi biti na stadionu. I tako je bilo. Da nisam išao srce bi mi puklo popola. Svi ljudi koji rade u Berekina članovi su Hajduka i donatori kluba. Šest godina sam konobario i znao sam kad budemo imali svoj restoran da ćemo biti totalno drugačiji. Nismo željeli biti još jedan u nizu istih ugostiteljskih objekata. Je, i za nas je gost uvijek u pravu, ali je Hajduk iznad svega. Sve vam piše na tabli – nije u šoldima sve. Jedan je Hajduk, a kad odemo s ove balote ionako idemo svi bez kune u džepu – kazao je Mario Bura, vlasnik konobe Berekin za portal Rudina Press nakon završene utakmice.
Kako kažu Jezerani, Bura je oduvijek volio nogomet i Hajduka, ali zna i što je posao.
Zatvoren restoran
– Da nije zatvorio i otišao gledati utakmicu, sada bi bio pun. Odrekao se tih pet-šest ili koliko već tisuća kuna koje je mogao zaraditi i otišao je na utakmicu. Pokazao je što su mu prioriteti, a time nije nikoga oštetio. Svoje goste je na vrijeme, još jučer, obavijestio da danas zatvara i oni nisu ostali bez ručka ili večere – ispričao je za portalRudina press Jezeranin Damir Meić.
I ostali Jezerani su sinoć gledali utakmicu. Oni koji su bili u Juna, u kafiću pokraj Berenika, odaju poštovanje gazdi i osoblju Berekina.
– Ma kakvi trik. Ljudi vole nogomet i idu na utakmice. Znam da nije lako usred sezone na jedan dan zatvoriti restoran, ali neki se ipak usude. Kao što je napisao, nije u šoldima sve – rekao je za portal Rudina press Vjeko Klarin – Koban, vatreni navijač Hajduka i malonogometaš, dopredsjednik MNK Jezera.
Prvi pa uspješan, tako bi se u tri riječi mogao sumirati prvi dan sportsko turističke manifestacije ‘Tuna fever Rogoznica 2017’, poznatog natjecanja u ribolovu na morske kapitalce koje se do subote događa u Rogoznici.
U rogoznički akvatorij prema punti Planka je, prema planu organizatora splitskog kluba Big game Croatia, u rano jutro isplovilo više od 30 posada iz 10 država, među kojima i posade iz svijeta, a svi u potrazi za morskim kapitalcima koji će ih odvesti na Svjetsko prvenstvo u Kostariki.
Adrenalin svih natjecatelja na rogozničkom natjecanju osjećao se na odlasku, ali i nakon isplovljavanja prema pučini jer bitno je sudjelovati, ali još je bitnije pobijediti i nadmudriti trofeje i izvući ih na brod.
Po povratku vijesti su bile sve bolje: ulovljeno je 7 riba, od čega su na brodove izvučene 4 tune, dvije su bodovane po sistemu ‘ulovi i pusti’, a jedna je na žalost otpala s udice. Najteži ulov prvog od tri ribolovna dana ‘Tuna fever Rogoznica 2017’ imala je posada broda ‘Mojo’ kapetana Mare Mihočevića težak čak 69,8 kilograma. Najveće veselje ipak je bilo u posadi popularnog igrača Hajduka Hrvoja Vejića na brodu ‘Seven’ koji je po prvi put na nadmetanju imao tunu na brodu. Njegov prvi bodovani trofej težio je 46,6 kilograma. Još dvije posade imale su ribu no na žalost, ne i validnu, jer se ne boduje riba ispod 40 kilograma. Posada broda ‘She II’ kapetana Andreya Chebotoka imala je tunu od 37 kilograma, dok je posada mladog kapetana Andija Županovića na krmi broda ‘Gladiator’ izvukla tunu od 38 kilograma. Vidno zadovoljan bio je i sudac Tonči Luketa, koji je pažljivo mjerio trofeje na rogozničkoj rivi.
Morski trofeji s razlogom su izazvali zadovoljstvo svih, ali i zanimanje brojnih domaćih i stranih turista na rogozničkoj rivi jer su se svi željeli fotografirati s tunama i tako s ljetovanja u svijet poslati neuobičajene fotografije. Takvih će prizora biti i sljedećih dana jer se natjecanje nastavlja u petak i subotu kada put pučine ponovno kreću ljubitelji ribolova na kapitalce.
„Gala koncert Konstantina Kostjukova i zvijezda beogradskog baleta“ biće održan u Herceg-Novom u utorak 29. avgusta u 21 sat na Kanli kuli.
Radi se o jedinstvenom programu iz oblasti baletske umjetnosti na našim prostorima koji je već izveden u mnogim gradovima u zemlji i inostranstvu, uvijek sa velikim uspjehom i sa velikim odzivom publike.
Gala koncert baletskih zvijezda pruža mogućnost gledaocima da uživaju u vrhunskim ostvarenjima najslavnijih stranih i domaćih kompozitora.
Sastav ansambla čini sedam umjetnika, a koncert traje sat vremena.
Prodaja ulaznica je počela 21. avgusta na blagajni dvorane Park od 9 do 12 i od 19 do 21 sat.
U starom gradu Herceg Novog na Belavista trgu, u sklopu Operosa Opera Festivala sinoć je održan opersko-baletski performans u kome su posetioci, kao i prolaznici mogli da uživaju slušajući očaravajući glas Olivera Tičević, zvuke gitare fenomenalnog Rados Malidzan i sve to uz pratnju gracioznih balerina.
Skup ovakvih talenata očarao je publiku – od najmlađih do najstarijih.
Počasni gost na sinočnjem događaju bio je novinar BBC-ja Jeremy Pound koji je zbog ovog Festivala doputovao iz Velike Britanije, i prvi put ovim povodom posjetio Crnu Goru.
Zahvaljujući odluci odbora direktora Komunalnog preduzeća, Tivćani koji svoja mala plovila drže u gradskoj lučici Kalimanj, uskoro će to plaćati drastično skuplje.
Gostujući danas u programu Radio Tivta, direktor Komunalnog Tonko Lukšić (DPS) precizirao je da novi cjenovnik za plovila od 5 do 8 metara dužine koja su registrovana za sport i rekreaciju, predviđa uvećanje cijene zakupa veza u kalimenju za 30 odsto, dok je za plovila duža od 9 metara, cijene zakupa uvećana 40 odsto. Novina u cjenovniku je da se za plovila dužine do 7 metara izrađena od drveta, iznos naknade za vez, umanjuje za 50 odsto.
Do sada je Tivćane vez male barke dužine do 5 metara u gradskoj lulici godišnje koštao oko 180 eura, a Komunalno je na redovno ili jednokratno plaćanje te naknade odobravalo popust od 20 odsto. Sada će godišnji vez takve barke u Kalimanju koštati čak 234 eura.
Najveća cijena koju će plaćati vlasnik plovila za sport i rekraciju vezanog u Kalimnaju je 555,60 eura godišnje. Za 20 odsto uvećana je cijena koriščenja operativne obale marine za tzv. suvi vez plovila, dok će usluge portalne dizalice za dizanje čamaca iz mora, koštati kao i do sada- 6,68 metara po metru dužine plovila.
U cjenovnik su uvedene i nove kategorije korisnika – plovila registrovana za privredne djelatnosti (prevoz putnika ili ribarenje), pa će putnilki čamci zavisno od dužine, godišnji vez u Kalimanju plaćati od 480 do 1.200 eura, a ribarski od 360 do 960 eura. Za brodove dužine preko 12 metara, usluga veza se plaća 960 eura godišnje plus 100 eura za svaki dodatni metar, a za katamarane cijena se uvećava za 50 odsto u odnosu na jednotrupna plovila iste dužine.
Za sva ostala plovila koje ne spadaju u prije navedene tri kategorije, cijene priveza u Kalimanju biće veće čak 150 odsto.
Lukšić je objasnio da je do povećanja cijena došlo zbog ugovora koje je Komunalno krajem jula potpisalo sa JP “Morsko dobro” nakon što je Vlada dala saglasnost da se tom preduzeću za još godinu dana produži upravljanje gradskom lučicom sa ukupno 377 komunalnih vezova. Lukšič tvrdi da je stoga morao biti primijenjen „Kriterijum za utvrđivanje visine naknade za pristajanje i vezivanje plovila u lukama od lokalnog značaja, pristaništima i na ostalim objektima pomorske/obalne infrastrukture“ koji je JPMD donijelo juna ove godine, ašto je rezultiralo drastipnim povećanjem vijena za korisnike Kalimanja.
Po novom ugovoru sa JPMD koji traje do 24.jula 2018. ili do okončanja postupkla izbora novog koncesionara nad Kalimanjem, Komunalno će budvankoj firmi ustupati 20 odsto prihoda koje ostvari gazdujući tivatskom gradskom lučicom.
U tivatskoj marini Porto Montenegro danas je zabilježen krajnje neuobičajeni prizor – među brojnim jahtama uz samu obalu u blizini hotela Regent, plivao je jedan delfin.
Iako su u akvatorijumu Porto Montenegra među vezanim jahtama ranije u nekoliko navrata se pojavljivale morske kornjač, pojava delfina tako blizu obale i duboko između gatova marine prepune jahti, do sada nije zabilježena.
Budući da u marini nije dozvoljen ribolov što je rezultiralo ogromnim porastom riblje populacije u akvatorijumu Porto Montenegra, pretpostavlja se da su inteligentnog morskog sisara, ovdje privukli brojni kapitalni primjerci cipola, oradi i brancina koji se mogu i golim okom vidjeti kako plivaju uz gatove, zbog čega je delfin i ušao u marinu u potrazi za plijenom.
Iz menadžnenta tivatskog nautičkog centra apelovali su na sve korisnike usluga marine – skipere i posadu jahti, da sa pojačanim oprezom uplovljavaju i isplovljavaju iz marine i obrate pažnje na prisustvo delfina kako ga eventualno ne bi povrijedili udarom brodskog trupa ili propelera.
Izložba Sandre Đurbuzović u Kotoru- foto Zoran Nikolić
1 od 9
Izložba Sandre Đurbuzović
Izložba Sandre Đurbuzović
Izložba Sandre Đurbuzović
Izložba Sandre Đurbuzović
,,About Love and Other Stories” naziv je izložbe slika i crteža akademske umjetnice Sandre Đurbuzović iz Budve koja otvorena je sinoć u Gradskoj galeriji Kotor.
Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Ana Ivanović rekavši da se gledajući porterete Sandre Đubrizović može pomisliti da se autorka smjelo poigrava.
Sandra Đurbuzović je rođena na Cetinju Osnovnu i dva razreda opšte srednje škole završava u Budvi, a maturira Dizajn u podgoričkoj gimnaziji “Slobodan Škerović” 1983.
Poslije Više likovne škole u Beogradu, 1992. godine diplomirala Grafički dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, u klasi prof. Mladena Kolobarića. Od tada do 2017. godine učestvuje svojim radovima na brojnim samostalnim i zajedničkim izložbama kod nas i u svijetu.
Dobitnica je dvije nagrade za plakat od francuske Vlade, kao i od njemačkog grada Eutin, a njena rješenja iz oblasti grafičkog dizajna pobjeđivala su na mnogim konkursima.
Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, Internacionalnog udruženje umjetnika Rusije, kao i Udruženja umjetnika Budve UN1KAT.
Lokalna uprava očekuje da će formalno razdvajanje Komunalne inspekcije od Komunalne policije doprinijeti ukupnom poboljšanju stanja u oblastima komunalnog reda i mira.
Kako bi taj cilj bio ostvaren, neophodno je kadrovski ojačati Komunalnu policiju, pa je u toku angažovanje novih službenika na poslovima komunalnih policajaca. Na taj način stvoriće se mogućnost da u mjesnim zajednicama na području kotorske opštine bude angažovan po jedan komunalni policajac koji će redovno obilaziti teren za koji je zadužen, radi bržeg i efikasnijeg rješavanja komunalnih problema.
Ideja da mjesne zajednice dobiju svoje komunalne policajce potekla je tokom nedavnih posjeta predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića, sa potpredsjednicima Opštine i ostalim saradnicima, mjesnim zajednicama Muo, Prčanj, Stoliv, Perast i Risan.
Angažovanjem komunalnih policajaca u mjesnim zajednicama biće ispunjeno obećanje koje su u razgovoru sa građanima dali predsjednik Jokić i njegovi saradnici, te stvoreni uslovi da ova područja dobiju neophodan komunalni nadzor, te unaprijede stanje u oblasti komunalnog reda.
PRČANJ
Lokalna uprava i mjesne zajednice očekuju da će i preventivno djelovanje u cilju sprečavanja narušavanja komunalnog reda, što je takođe u nadležnosti Komunalne policije, dati dobre rezultate na terenu.
U nadležnosti Komunalne inspekcije ostaje nadzor u slučajevima koji zahtijevaju vođenje inspekcijskog postupka,
Stari ponos Jugoslovenske Ratne mornarice, podmornica P-821 HEROJ koja kao muzejska vrijednost ostavlja bez daha posjetioce Porto Montenegra sa svih meridijana, 27. avgusta proslavlja 50. godina od kada je, kao tadašnje „pomorsko čudo”, iz brodogradilišta u Splitu porinuta u more.
Kobilica za izgradnju HEROJ-a postavljena je 1965. godine, i naredne dvije godine, u najvećoj tajnosti se gradio novi ponos JRM – 1967. podmornica od 50,4m dužine, 4,7m širine i punog deplasmana 704,6t konačno je porinuta u more. Nakon završnih radova i probnih vožnji brod je 1968. konačno upisan u flotnu listu i narednih 23 godine bio u sastavu 88 diviziona podmornica, ističe koordinator Zbirke pomorskog nasljeđa Dražen Jovanović, koji, kao nekadašnji podmorničar, sa puno strasti govori o plovidbi gostima koji uživaju u ovom monumentalnom zdanju u nautičkom naselju Porto Montenegro.
P 821 Heroj
Heroj je predstavljao vrhunac ne samo brodogradnje već i ukupne tehnologije kojom je ovladala ondašnja Jugoslavija, svrstavši se tada u red rijetkih država koje su bile kadre i sposobne da samostalno dizajniraju, projektuju i grade podmornice. U doba kada je Heroj ušao u operativnu upotrebu, to je bila jedna od najskladnijih i po svojim karakteristikama najboljih podmornica sličnoga tipa u svijetu, dodao je Jovanović.
Pored podmornice HEROJ izgrađene su vrlo brzo, skoro pa paralelno sa njom, i podmornice istog tipa: JUNAK i USKOK.
Podmornica HEROJ je porinuta u more te davne 1967. godine, i nakon 23 godine, kada je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991. godine u Tivtu, imala je ukupno 726 plovidbenih dana, čak 910 ronjenja i prešla je ukupno 46.659 nautičkih milja, što je ekvivalent plovidbi dva puta oko zemaljske kugle.
U podmornici HEROJ
Od 3. jula 2013. godine, nakon četiri mjeseca restauracije HEROJ je dočekao novi život, ovoga puta kao brod – muzej, na njegovoj restauraciji učestvovalo je i 13 nekadašnjih podmorničara koji su željeli da mu vrate stari originalni sjajn. Prvi probni komandant podmornice P-821 HEROJ, kapetan fregate u penziji Tomislav Drašković i tadašnji glavni investitor Porto Montenegra, kanadski biznismen Piter Mank, svečano su tog datuma, presjekli vrpcu na ulazu u veliku dizel-električnu podmornicu koja je od tada, zajedno sa malom, tzv. diverzantskom podmornicom P-912 UNA, centralna muzejska atrakcija nautičkog naselja.
“Starali smo i ja i ova podmornica zajedno i plovili smo različitim kursevima. HEROJ je izvršavao svoje namjenske mirnodopske zadatke, a ja sam kao njegov prvi probni komandant gradio karijeru. Heroj će trajno ostati da leži na ovim potkladama kao simbol jugoslovenskog podmorničarstava, ovdje u Tivtu gdje je to podmorničarstvo i počelo 1928. godine. Govoriće generacijama o hrabrim mladim ljudima koje su u čeličnim trupovima podmornica odlazili u tamne dubine i vještini jugoslovenskih inženjera i brodograditelja, a ja sada ponovno bešumnom podvodnom brzinom, ronim po divnim uspomenama podmorničke mladosti”, istakao je te julske večeri 2013. godine, uz puno emocija, kapetan Drašković.
Stati za kormilom podmornice i otkriti kako je 28 podmorničara u njoj, duboko u moru, ispisivalo nepredvidive istorijske trenutke jugoslovenske flote, rijetka je edukativna atrakcija na evropskom tlu. Danas se u podmornicu ulazi kroz veliki izrezani otvor čvrstog trupa debelog 28 milimetara, u njenu skučenu i raznovrsnim uređajima i opremom nabijenu unutrašnjost – od komandantove kabine, torpednih cijevi kalibra 533mm na pramcu, radio stanice i borbene stanice, elektromotornog prostora prema krmi gdje je smješten glavni električni pogonski motor Heroja. Nije vraćena samo materijalna eksponatska vrijednost podmornice, već i život kroz priče podmorničara koji sa strašću objašnjavaju kako su po mjesec dana boravili pod vodom, sa kojim opasnostima su se suočavali, kako su ručali na torpednim cijevima i spavali na sklopivim ležajevima gdje god se moglo naći mjesta.
U podmornici HEROJ
Heroj je jedna od najvećih atrakcija Tivta i nastavlja vezu grada sa podmorničarskom tradicijom, a često je i mjesto susreta bivših podmorničara ex-Yu koji se često sastaju. U čast 50 godina od njegovog porinuća, HEROJ će se naći i na listi američkog portala www.museumships.us koji se bavi promocijom i očuvanjem pomorske baštine.
