Tradicionalni Pješački dan Kotor – Lovćen – Kotor 2017. biće održan po deveti put u subotu 30. septembra.
I ove će godine maratonska trasa u dužini od 31 kilometar biti podjeljena na dva načina prelaženja i to :
MARATON trkački –(Njegošev mauzolej, Jezerski vrh 1649 mnv)
MARATONpješački (Njegošev mauzolej, Jezerski vrh 1649 mnv)
PJEŠACKA TURA KRSTAC (prevoj Krstac 937mnv)
REKREATIVNA TURA PRAĆIŠTE (zaravan Praciste 620mnv) 10 km
Mjesto okupljanja i polazak ( START) za sve kategorije je Gurdić – južna gradska vrata. Mjesto završetka za sve kategorije – sjeverna gradska vrata (“Crnogorski Pazar”) na Tabačini gdje je i CILJ sa kontrolnim timom Vjeverica.
Pješački dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Karakteristika ove manifestacije je da trasa vodi kroz vrlo atraktivne prirodne predjele od morske obale preko stjenovitog Kotorskog zaledja, do šumovitog dijela Nacionalnog parka “Lovćen”. Takođe, trasa prolazi i kroz značajne kulturno povijesne spomenike, kao što su bedemi starog grada Kotora sa tvrđavom Sv. Ivan, stari pješački put Kotor-Njeguši-Cetinje i Njegošev mauzolej na Lovćenu.
Ono sto naš pješački dan čini posebnim, sem izuzetne raznovrsnosti i atraktivnosti krajolika, kroz koji trasa prolazi, je i podatak da se kreće sa “morske pjene”, oko 2 mnv, a da se najviša tačka nalazi na oko 1700 metara nadmorske visine.
Čelnici hercegnovske opštine poručili su poslanicima sa sinoćneg protestnog skupa da na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore ne glasaju za Predlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Riječ je o zakonu kojim se upravljanje prostorom pokušava centralizovati i koji ograničava samostalnost lokalne samouprave u dijelu poslova iz sopstvene nadležnosti što je suprotno Ustavu i Zakonu o lokalnoj samoupravi, ocjenjeno je na skupu, javlja Radio Herceg-Novi.
Predsjednik opštine Stevan Katić kazao je da se predlaganjem ovakvog zakona crnogorske opštine vraćaju u 1948. godinu.
-Ukoliko crnogorska Skupština usvoji predloženi Zakon, resorni ministar Pavle Radulović treba da od sjutra postane gradonačelnik svih gradova u Crnoj Gori. On će da ima sve ingerencije koje su do sada imali predsjednici i opštine- kazao je Katić i istakao da vlast žuri da na sjutrašnjem vanrednom zasjedanju Skupštine usvoji ovaj zakon uprkos protivljenju struke, brojnih opština i nevladinih organizacija.
Ako se Predlog Zakona ne povuče iz skupštinske procedure, Katić je najavio donošenje odluke o istupanju Herceg Novog iz Zajednice opština Crne Gore.
-Suočavamo sa namjerom Vlade da nam oduzmu najvredniji resurs koji imamoi to moramo spriječiti – kazao je predsjednik SO Herceg Novi Miloš Bigović.
-Kroz ovaj Zakon žele da urade ono što su uradili na našoj novskoj rivijeri kada je u pitanju Bebina koliba, nakon usvajanja ovog Zakona na svakom ćošku ćemo imati po jednu Bebinu kolibu – kazao je predsjednik SO i istakao da je predlog Zakona pokušaj državne vlasti da na neutemljen i nestručan način pokaže lokalnim samoupravama da Vlada iz Podgorice zna da upravlja prostorom bolje nego lokalne zajednice.
Potpredsjednik Opštine Miloš Konjević je pozvao poslanike DPS-a iz Novog Petra Porobića i Maju Bakrač da ne glasaju za Zakon, već za svoj grad. Danijela Đurović je ukazala da će struka biti ponovo zanemarena a vrata korupcije širom otvorena.
-Zakon ukida ono što nam je najvažnije i najsvetije, pravo da raspolažemo svojom đedovinom- kazala je Đurović.
Oliverta Doklestić je poručila da je Inženjerska komora, koja ima 2000 članova, već dala negativnu ocjenu o ovom dokumentu, jer on upućuje na direktnu centralizaciju vlasti i upravljanja prostorom. Istakla je da je Zakon pun manjakvosti i ne poštuje građevinsku i planersku struku, pa ni demokratiju.
-Kad vraćate Zakon sa toliko puno primjedbi, zapravo se vraća na stanje nacrta – ocijenila je Doklestić.
Odbornik SDP-a Dragan Šimrak je ustvrdio da je „ovaj trenutak usvajanja zakona izabran prvenstveno radi dobijanja mogućnosti da se završi pljačkaški pohod imovine i prostora primorskih opština, a prvenstveno kotora, Budve i Herceg Novog“.
Čelnici naše opštine pozvali su resornog ministra da povuče iz procedure Predlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Dvanaesto izdanje Međunarodnog festivala gitare Nikšić 2017, održaće se od 25. do 28. septembra. Festival će, tradicionalno, u gradu pod Trebjesom okupiti vrhunske umjetnike iz zemlje i regiona, sa ciljem afirmacije i promocije sadržaja koji odgovaraju najvišim umjetničkim standardima kada je riječ o izvođaštvu na gitari.
Ove godine Nikšićgitara festivalkoncipiran je tako da u velikoj mjeri prati zahtjeve i potrebe kako profesionalne muzičke scene koja je u stalnom razvoju i napretku, ali i probirljive nikšićke publike, ne zanemarujući neophodnost organizacije koncerata vrhunskog kvaliteta, koji i priliče manifestaciji od međunarodnog značaja kakva je ova. U skladu sa tim, pripremljen je adekvatan umjetnički program.
Naime, kako dvanaestogodišnja tradicija nalaže Festival će biti otvoren koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra, sa kojim kao solista nastupa pobjednik prošlogodišnjeg Međunarodnog takmičenja za gitaru. Tako će 25. septembra, nakon obraćanja ministra kulture u Vladi Crne Gore, mr Janka Ljumovića, koji će proglasiti Fesstival otvorenim, sa CSO kojim će dirigovati maestro Grigorij Krasko, kao solista na gitari nastupiti Antoan Morinije (Francuska). Prvo festivalsko veče, sa početkom u 20h održaće se u Sali Nikšićkog pozorišta. Drugo, predviđeno za 26. septembar rezervisano je za darovite crnogorske studente gitare sa akademija i konzervatorijuma na Cetinju, u Parizu i Trstu. Koncert „Open podium“ novina je Festivala i na njemu će se svake godine predstavljati mladi talenti. Ove godine nastupiće Lazar Baletić, Vasilije Toljić, David Marton i Stefan Kostić.Koncert počinje takođe u 20h, ali Dvorcu kralja Nikole. Pretposljednji koncert održaće se 27. septembra. U Nikšićkom pozorištu (20h) nastupiće već dobro poznat nikšićkoj publici, gitarista Vlatko Stefanovski (Makedonija) i saksofonista VaskoAtanasovski (Slovenija). Međunarodni festival gitare Nikšićbiće zatvoren 28. septembra i to nastupom eminentnog gitariste Mislava Režića (Hrvatska). Koncert “Electric Couterpoint”, počinje u 20h u Dvorcu kralja Nikole. Ulaz na sve koncerte je besplatan, osim na koncert Vlatka Stefanovskog i Vaska Atanasovskog. Cijena karte, koja se može kupiti na biletarnici Nikšićkog pozorišta, je 5 eura.
Značajne državne i lokalne institucije podržale su i ovogodišnje izdanje Festivala: Ministarstvo kulture Crne Gore (već nekoliko godina sufinansira Festival), Muzički Centar Crne Gore, JUNikšićko pozorište, Zahumlje, J.U. Muzeiji i Galerije Nikšić, JU Narodna biblioteka „Njegoš“ Nikšić.
Festival su 2005. godine osnovali istaknuti crnogorski gitaristi i pedagozi Goran Perišić i Danijel Cerović, u sklopu aktivnosti NVO “Društvo gitarista Anagastum”. Tako se, za 12 godina postojanja uspješno ide putem ostvarenja još tada zacrtanih ciljeva. To su afirmacijavrhunskog gitarskog izvođaštva, pružanje mogućnosti domaćoj publici da se upozna sa težnjama u ovom domenu u internacionalnom kontekstu, kao i mladim crnogorskim talentima da se dokažu, uče od vodećih svjetskih gitarista i sretnu se sa svojim kolegama i vršnjacima iz cijelog svijeta.
Tokom proteklih jedanaest izdanja Festivala gosti grada Nikšića bili su izuzetni umjetnici, profesori na univerzitetima i muzičkim akademijama iz SAD-a, Francuske, Španije, Južnoafričke Republike, Japana, zatim Njemačke, Italije, Rusije, Norveške Velike Britanije…Samo neki od brojnih umjetnika koji su nastupali na Festivalu su: Tilman Hopštok, Karlo Markjone, Dušan Bogdanović, Roland Diens, Zoran Dukić, Roberto Ausel, Artiom Drvoed, Žeremi Žuv, Gabriel Bjanko, Žudikeal Peroa, Hubert Kepel, kao i naši Goran Krivokapić i Miloš Karadaglić i drugi. Regionalne umjetničke zvijezde, koje su takođe svojim nastupima dale izuzetan pečat našem Festivalu su: Vlatko Stefanovski, Miroslav Tadić, Edin Karamazov, Rade Šerbedžija, violinista Roman Simović, Rubikon kvartet i mnogi drugi.
Skupština akcionara Luke Kotor AD jednoglasno je danas usvojila izvještaj o poslovanju zajedno sa finasijskim iskazima za prošlu godinu u kojoj je ta firma čiji je većinski vlasnik Opština Kotor, ostvarila neto profit u iznosu od 936.293 eura.
Skupštini su inače, prisustvovali predstavnici ukupno 91,61 odsto kapitala firme ali je za usvajanje svih tačaka bio presudan glas potpredsjednika Opštine Kotor Branka Nedovića (SDP) jer je on sam bio predstavnik skoro 57 odsto akcija. Nedovićevo glasanje zajedno sa stavovima novoimenovanog Odbora direktora koji svojim sastavom održava aktuelnu lokalnu vlast u Kotoru (Demokrate, URA, SDP, DF i SNP), danas nije bilo po volji predstavnicima DPS u Skupštini akcionara i Bordu, direktoru Fonda PIO Dušanu Peroviću i Stanislavi Subotić, ali oni osim negodovanja, nisu mogli da spriječe donošenje svih predloženih odluka.
Tako je većinom glasova donešena odluka o raspodjeli ostvarene dobiti po kojoj je 50 odsto prihoda (444.739 eura) određeno za dividendu koja će se isplatiti akcionarima, 45% (400.266 eura) knjižiće se kao neraspoređena dobit i biti prvenstveno namijenjeno za investicije, dok je 5% (46.815 eura) ostavljeno kao rezerva. Većinom glasova usvojene su i izmjene Statuta Luke Kotor ad koje omogućavaju da se za izvršnog direktora osim osobe koja ima VII stepen stručnosti, može imenovati i lice koje ima obrazovanje V ili VI stepena pri čemu je potrebno da ono ima zvanje i ovlašćenje kapetana duge plovidbe.
„Širom svijeta imate zapovjednike brodova kao direktore luka, čak i ogromnih kontejnerskih terminala jer ti ljudi iz svoje prakse imaju ogromno iskustvo i znanje o pomorskoj industriji, tako da bez problema mogu voditi i luke. Zapovjednicima koji imaju VI stepen stručnosti brodarske kompanije povjeravaju kruzere koji vrijede i do milijardu dolara, što je višestruko veće nego što je vrijednost kaputala Luke Kotor, pa ne vidim razloga zašto takav čovjek koji bi došao po konkursu, eventualno ne bi mogao uspješno da vodi i ovu firmu“- obrazložio je predsjednik Borda dirtektora dr Branislav Dragović.
„Ja se ne razumijem puno u ovu oblast kada je u pitanju pomorstvom, ali je ovdje riječ o menadžmentu koji treba da bude visokoobrazovan. Ovim bi poslali lošu poruku jer direktor Luke mora imati najmanje VII, ako ne i VIII i IX stepen stručne spreme“- uzvratio je Dušan Perović, ali je preglasan. On je prethodno, „iako se ne razumije puno u pomorstvo“ pokušao da drži pridiku članovima novog Borda direktora o tome kako treba da upravljaju lukom i postavio pitanje zašto se ne realizuju investicije u unapređenje uslova boravka brodova i putnika. To je izazvalo polemniku između bivše predsjednice Borda direktora Stanislave Subotić i dijela prisutnih, posebno bivšeg izvršnog direktora Vasa Kusovca (SDP). On je pokazujući dokumente Vlade i Lučke uprave, kazao da je država Luci Kotor još od maja 2015. bukvalno vezala ruke jer joj je zabranila da relaizuje bilo kakvu krupniju investiviju u unapređenje kapaciteta, jer kotorskoj opštinskoj firmi Vlada produžila kioncesiju na upravljanje gradskom lukom, niti još uvijek ima nagovještaja da će to u skorije vrijeme uraditi. Subotić je uzvratila da je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u međuvremenu dalo zeleno svjetlo za instalaciju priveznih plutača za kruzere ispred Dobrote i da je za to obezbijeđen i kredit IRF-a i bespovratan finansisjka podrška od oko 200 hiljada eura iz IPA programa, ali da menadžent to nije iskoristio.
Sa Skupštine akcionara- Luka Kotor
„Luka Kotor bez dobijene koncesije na najmenje 30 godina, ne može ići u tu ili bilo koju drugu veću investiciju jer ako Vladi bude odgovaralo, sutra može da nas otjera odavde i dovede novog operatera. Zbog toga što nas država a ni grad 2014. i 2015. nisu podržali i stvoriili nam pouzdane usloge za rad, ova je firma pretrpjela veliku materijalnu štetu i imala mnoštvo nepotrebnih problema sa napim partnerima – stranim brodarima. To podmetanje noge mora prestati u interesu svih nas i cijele države“-poručio je Kusovac, dodajući da je IRF kao garanciju za vraćanje kredita za postavljenje plutrala za što treba oko milionb eura, tražio da stavui hipoteku na upravnu i zgtradu terminala Luke Kotor. Dragović je kazao da će „investicija biti jer ćemo sve svoje znanje i energiju uložiti u to.“
„Moramo regulisati naš pravni status u smislu koncesije i to je jedan put na kome radimo prema Podgorici, drugi put na kome radimo je onaj prema strateškim partnerima – vlasnicima i operaterima brodova, koji bi nam mogli biti partner u tim investicijama“- istakao je on.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović (DPS) proglašen je za počasnog „Ambasadora obale“ na svečanosti obilježavanja Mediteranskog dana obale koja je danas održana u Tivtu.
Priznanje nekadašnjem ministru uređenja prostora za čijeg su mandata napravljene najveće devastacije prirodne sredine, pogotovo na Crnogorskom primorju, uručeno je na svečanosti u hotelu “Regent” pred publikom u kojoj su bili predstavnici državnih organa, međunarodnih institucija, dioplomatskog kora, naučnih ustanova koje se bave zaštitom mora i prirode, kao i aktivista civilnog društva. Svečanosti su prisustvovali i Gaetano Lenone, koordinator prigrama UN za životnu sredinu – Mediteranskog akcionog plana (MAP) i izvršni sekretar Barselonske konvecije, kao i crnogorski predsjednik Filip Vujanović koji je Gvozdenovića i predložio za ovo visoko priznanje što su ga prije njega, nosili brojni strani intelektualci, državnici i poklonici prirode, među kojima i proslavljeni Predrag Matvejević, autor “Mediteranskog brevijara”.
“Sunce Juga prosvećuje duh, ali ponekad uzima i pamet”- citirao je Gvozdenović Matvejevića onima koji su ga nagradili i dodao da su”ponekad priznanja sa strane, bolje nego ona koja imate kod kuće, ali to je dio života i politike i treba da se borimo sa time.”
Plaketa Ambasadora obale za Gvozdenovića
“Ovo priznanje doživljavam znakom poštovanja za uspješnu saradnju i odlične rezulate koje smo moj tim i ja ostvarili u Crnoj Gori uz podršku MAP-a i PAP/RAC, kao i drugih projekata koje smo realizovali u sklopu programa intregralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore. Saradnja sa MAP i PAP/RAC-om čini bitan element u mojoj profesionalnoj biografiji. Biće mi zadovoljstvo da u svom ličnom kapacitetu nastavljam da podržavam zajedničke regionalne napore kako bi Mediteran sačuvali za generacije koje dolaze“- rekao je Gvozdenović. Učesnici svečanosti potom su, krstareći brodom uz obale Bokokotorskog zaliva bili u prilici da iz prve ruke vide laureatove rezultate na terenu, posebno u Krašićima, Kostanjici, Dobroti i na Turskom rtu…
Predsjednik Vujanović je poručio da je “prostor naše veliko bogatstvo i sa njime moramo oprezno i mudro upravljati.”
“UN mogu pouzdano računati na Crnu Goru kao pouzdanog partnera u svim programima kroz koje se afirmišu globalna i regionalna djelovanja UN. Iskazujemo svoju privrženost Mediteranu njegovim globalno prepoznatljivim i prestižnim vrijednostima”- kazao je on.
Ističući da Vujanovićevo i Gvozdenovićevo prisutsvo govori o “posvećenosti Crne Gore” idejama UNEP/MAP-a”, Gaetano Leone je kazao da se “želimo ponovno posvetiti formiranju obale koja je otporna, koja je raznolika i koja je ekološki zdrava.”
“Počastvovani smo saradnjom sa lokalnim i regionalnim vlastima, civilnim društvom i pojedincima iz cijelog regiona Mediterana. Ovdje smo zato što imamo zajednički cilj – čist, zdrav i produktivan Mediteran”- istakao je Leone.
Predsjednica PAR/RAC Željka Škaričić kazala je da je posebno raduje činjenica da se Mediteranski dan obale ove godine slavi u Crnoj Gori “koja impresionira svojim dostignućima u implementaciji Barselonske konvencije i posebno u protokolu o integralnom upravjanju obalnim zonama.”
Mediteranski dan obale
Proslavu Mediteranskog dana obale u Tivtu priredili su UNEP/MAP, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i JP Morsko dobro u saradnji sa Centrom za regionalne aktivnosti programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) iz Splita. Mediteranski dan obale se obilježava od 2007. godine sa ciljem podizanja svijesti o značaju obalnog područja kao prirodnog i ekonomskog resursa, te omogućavanja razmjene iskustava u primjeni optimalnih modela održivog obalnog razvoja.
Svake godine centralna proslava Mediteranskog dana obale organizuje se u drugoj državi Mediterana. Godine 2007. i 2008. centralna proslava organizovana je na Sardiniji, Italija, 2009. godine u Turskoj, 2010. godine u Sloveniji, 2011. u Alžiru, 2012. u Hrvatskoj, 2013. godine u Italiji, 2014. godine u Tunisu, 2015. godine u Francuskoj, a 2016. godine u Španiji.
Dubrovnik 25. septembar 2017.- foto Željko Tutnjević DV
Kiša koja od jutra pada na dubrovačkom području prerasla je oko 13 sati u jači pljusak koji je stvorio probleme u prometu i poplavio ulice, a Stradun je postao bazen.
Voda je izbila šahtove na Kantafigu, u Gružu, DOC-u i na Pilama, gdje je pod silinom vode stradao i asfalt, a poplavio je i Stradun, javlja Dulist.
Javna vatrogasna postrojba Dubrovački vatrogasci izvijestila je u 14.15 sati da je u toku 10 intervnecija ispumpavanja objekata, na Stradunu, Ulici Marojice Kaboge, Vukovarska, Điva Natali, Tabakarija, Vladimora Nazora.
Dubrovnik 25. septembar 2017.- foto Željko Tutnjević DV
“Najveći problem stvara nam gust promet u gradu koji nam otežava dolazak na mjesto intervencije”, ističu vatrogasci.
Dubrovniknet javlja da je na Kantafigu promet zbog kiše preusmjeren s kružnog toka preko Autobusnog kolodvora, dok u poslovnoj zoni auti plutaju na cesti.
U sklopu Međunarodnog dana čistih planina, koji se već duže od dvije decenije obilježava 26. septembra (odnosno najbližeg vikenda), u subotu je na Orjenu organizovana raznolika volonterska aktivnost, kojima se željelo skrenuti pažnja na potrebu pažljivijeg korišćenja i bolje zaštite planina – velikog prirodnog resursa naše zemlje.
Pri akciji sakupljanja otpada od (i oko) bivšeg motela „Borići“, pa do pl. doma „Za Vratlom“, prikupljeno je desetak vreća smeća, a na suprotnom kraju, u okolini Vrbanja, čišćena je staza do Subrinog amfiteatra, sa znatno manjom sakupljenom količinom, budući da se i ovom prilikom potvrđuje pravilo da otpada najviše ima u blizini puteva, dok je po planinskim stazama njegova količina minimalna. Akcije se nisu svodile samo na čišćenje od ovih nus-produkata civilizacije, već su uključivale održavanje planinskih staza u cjelini, pa su ujedno čišćene od vegetacije i palog kamenja, odnosno, uređivana su odmorišta, farbane klupe i slično.
Aktivnosti na obilježavanju Međunarodnog dana čistih planina, koje su vodili planinarski klub „Subra“, Alpinistički klub „Niskogorci“ i NVO Orjen Outdoor, odvijale su se uz učešće i pomoć Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju i MZ Kameno-Žlijebi.
Šest kopnenih graničnih prelaza, dva vodena i jedan morski uskoro će biti oprmeljeni najjmodernijem sistemom za video nadzor koji će doprinijeti bržem i kvalitetnijem radu granične policije, kao i kontrolu rada službenika i sprečavanje eventualnih zloupotreba, pišu Dnevne novine.
Neophodno je da svi granični prelazi budu pokriveni video nadzorom Ministarstvo unutrašnjih poslova nedavno je raspisalo tender vrijedan 2.250.000 eura za nabavku opreme za realizaciju video nadzora na graničnim prelazima i kamera za automatsko očitavanje registarskih tablica.
Kako su Dnevnim novinama saopštili iz tog ministarstva, tokom protekle dvije godine država Crna Gora je bila dio tvining projekta “Podrška za usvajanje Šengen akcionog plana”, a partneri u ovom projektu bile su zemlje članice šengena Slovenija i Austrija.
“Uz ogromno angažovanje, kao i kroz brojne sastanke i misije, izvršena je sveobuhvatna analiza trenutnog stanja graničnih prelaza i na osnovu toga definisane su mjere i aktivnosti koje je neophodno izvršiti, kao i vremenski okviri i dinamika realizacije mjera u cilju poboljšanja stanja i zadovoljenja neophodnih uslova predviđenih Šengenskim katalogom, koji je i bio vodilja kroz čitav proces izrade dokumenta Šengenski akcioni plan”, kazali iz MUP-a.
Granični prelaz Kobila (CG – HR) foto Boka News
Kao bitna stavka koju je neophodno kvalitetno i uspješno realizovati predviđena je izrada sistema video nadzora na svim graničnim prelazima.
S tim u vezi izrađen je projekat koji je obuhvatio sve granične prelaze i definisana su sredstva i oprema neophodna za kvalitetno i savremeno rješenje, koje će u budućnosti zadovoljiti sve potrebe koje definiše Šengen.
“Naime, neophodno je da svi granični prelazi budu pokriveni video nadzorom, operabilnost video nadzora mora biti 24/7, snimljeni video materijal mora biti adekvatno zaštićen, te kompletan prostor definisanog graničnog prelaza pokriven. Projektovani sistem video nadzora predstavlja cjelokupno rješenje koje uključuje sistem kamera za nadzor, serversku infrastukturu, storage sistem za pohranjivanje video sadržaja, aplikativno rješenje za administraciju i kontrolu, kao i kamere za sistem automatskog prepoznavanja registarskih oznaka”.
Kako pojašanjavaju iz MUP-a vrijednost opreme je procijenjena na 2.250 000 eura.
“Sistem automatskog očitavanja registarskih oznaka umnogome olakšava granične provjere i ubrzava sam proces granične kontrole, ali i podiže nivo kvaliteta samih provjera, gdje je kroz posebno integrisan aplikativni modul u postojećem aplikativnom rješenju službenicima omogućeno da koriste instalirane kamere”, ističu iz MUP-a.
Dvoje ronilaca koji su proučavali slabo poznati podvodni dio Kineskog zida u pokrajini Hebei, nisu uspjeli izroniti.
Xu Haiyan (39 godina) i Sun Hao (34 godine) proučavali su dio zida zvan Xifengkou, malo dalje nego ga inače posjećuju rekreativni ronioci. Njihov je zadatak bio fotografirati i snimiti područje na otprilike 50 metara dubine radi mapiranja. Taj se dio nalazi u Paniakou rezervatu, otprilike tri sata vožnje od sjeveroistočnog Pekinga. Inače, taj je dio zida potopljen 1977. godine kada je napravljen rezervoar za vodu, pri čemu je potopljeno nekoliko stotina metara Zida.
Xu Haiyan i Sun Hao zaronili su u srijedu ujutro 6. rujna i nisu izronili u predviđeno vrijeme. Potraga je počela istog dana, a u potrazi su korišteni sonari i kamere na robotskim ronilicama na daljinsko upravljanje. Oboje nesretnih ronilaca koristilo je rebreathere, ali se još ne zna što je pošlo po zlu. Na plićem dijelu zida obično rone rekreativni ronioci do 40 metara, koliko je i granica za rekreativno ronjenje. No, bez obzira na to što je zid prikladan za ronjenje i rekreativnim i tehničkim roniocima, svi se suočavaju s hladnoćom vode, pogotovo na većim dubinama te nerijetko sa smanjenom vidljivošću. Xu Haiyan i Sun Hao pronađeni su nakon 12 dana potrage. Tijela su pronađena na 62 metra dubine, a udaljenost između tijela stradalih ronilaca bila je 70 metara. Xu je bila iznimna žena, genetičarka koja je svoj doktorat stekla na Sveučilištu Kalifornija. San je pak, s druge strane, bio bivši pripadnik oružanih snaga zaposlen u financijskoj industriji te također, poput Xu, poznat u ronilačkim krugovima. Uzrok smrti još je nepoznat. Ono što je poznato jest da je mjesto prije bilo uzgajalište riba što je potom zabranjeno zbog zagađenja, no, nađeno je mnogo mreža i kaveza.
Nakon što je Dubai “dosegnuo nebo” gradeći vrlo luksuzne i vrlo skupe hotele kojima je perjanica čuveni Burj al Arab, s posljednjim katom na gotovo 200 metara visine, ovaj grad arhitektonski je krenuo na more, u izgradnju prvog na svijetu luksuznog odmarališta na vodi i pod vodom.
Projekt vrijedan 680 milijuna dolara, čiji je završetak planiran za 2020. godinu, zove se “Plutajuća Venecija” i planiran je na lokaciji četiri kilometra udaljenoj od kopna.
floating-venice- foto SD
Projekt predviđa stvaranje uličica, kanala i glavnog trga po uzoru na Veneciju; gosti će do neke od 414 soba dolaziti pravim venecijanskim gondolama, a najveća atrakcija bit će podvodna paluba s raznim sadržajima koja pogled ima na podmorski svijet.
