Treću godinu za redom Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti i mlade Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Budva u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve, organizuje obilazak istorijskih znamenitosti Budve i institucija kulture u Noći Muzeja.
Svi koji žele da nauče nešto o istoriji Budve, to mogu učiniti tako što će se pridružiti grupnom obilasku grada i njegovih institucija kulture u okviru Noći muzeja večeras, subota 20. maja sa početkom u 18 sati.
Mjesto okupljanja je dvorište OŠ ,,Stefan Mitrov Ljubiša”, gdje će zainteresovane dočekati prof. istorije Petar Vukićević i odvesti ih u obilazak muzeja u školi. Nakon toga, sa kustosom Goranom Bubanjom, grupa nastavlja nastavlja prema Starom gradu, gdje će biti riječi o nekropoli, ranohrišćanskoj bazilici, rimskim termama, antičkim pilonima.
Grupa će obići crkvu Santa Maria in Punta i Spomen dom Stefana Mitrova Ljubiše.
U 20 i 30 sati biće otvorena izložba ,,Srednjovjekovni rudnik: arheološka istraživanja 2009-2015.godine” u Muzeju grada Budve, a od 21 sat u prostoru ranohrišćanske bazilike u Starom gradu, biće upriličena projekcija dokumentarno filma o ranosrednjovjekovnoj budvanskoj bazilici.
Cjelokupan sadržaj programa je besplatan i realizuju ga Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti i mlade Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Budva u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve.
Zbog činjenice da Ministarstvo kulture još nije definisalo budžetska sredstva za Međunarodni festival KotorArt, direktori svih programskih segmenata saglasni su da su uslovi rada izuzetno otežavajući i demotivišući.
Teško je kvalitetno se baviti kompletnom pripremom festivala, ugovaranjem sa domaćim i inostranim umjetnicima, ansamblima i njihovim agencijama kao i dogovaranjem poslova na lokalnom nivou kada se radi bez znanja ukupne finansijske podrške.
Iz ovih razloga dobra je dugo očekivana vijest iz Ministarstva kulture da će se pokrovitelji festivala, predstavnici Ministarstva i Opštine Kotor sastati naredne sedmice.
Evropska praksa za festivale ovog obima je da su budžeti definisani godinu ranije i nerijetko se oni procentualno vezuju za budžete pokrovitelja.
Opština Kotor svoja davanja za KotorArt obično određuje krajem godine.
IX Međunarodni festival KotorArt planiran je za period od 29. juna do 14. avgusta sa preko 200 programa, koje će izvesti umjetnici iz više od 20 zemalja širom planete, podijeljeni u pet programskih segmenata: Kotorski festival pozorišta za djecu, KotorAPPS, Don Brankovi dani muzike, Pjaca od filozofa i Festival klapa Perast. Zajedničko otvaranje planirano je za 29. jun u Kotoru.
Samo u prošloj godini, u okviru svih segmenata KotorArt-a, predstavilo se više od hiljadu umjetnika, priređena su 254 raznolika programa koje je pogledala publika od oko 45 hiljada gledalaca, što ga svrstava u najposjećenije festivale u regionu. Od objedinjavanja kotorskih ljetnjih kulturnih događaja u veliki multidisciplinarni festival KotorArt 2009. godine, programe festivala je vidjelo više od 200.000 gledalaca, priređeno je više od 1.000 različitih programa u kojima je učestvovalo blizu 10.000 umjetnika iz svih krajeva svijeta.
Programski tim Međunarodnog festivala KotorArt:
Ratimir Martinović, KotorArt – Don Brankovi dani muzike
Petar Pejaković, KotorArt – Festival pozorišta za djecu
Milan Kovačević, KotorArt – Festival klapa, Perast
Falkuše ‘Comeza-Lisboa’ i ‘Palagruža’ zaplovile Vltavom
Na poziv Zdeneka Bergmana, glavnog organizatora Svetoivanjskih svečanosti Navalis 2017., baroknih svečanosti koje je Bergman prije devet godina obnovio i vratio im nekadašnji sjaj, Komiżani su se predstavili u Pragu cjelodnevnim programom pod nazivom “Hrvatski dan na Vltavi”.
Svake godine ova prvorazredna turistička atrakcija kod Karlova mosta, u srcu Praga, privuče tisuće posjetitelja. Bergman je prošlog ljeta, kao gost Komižana, sudjelovao na Festivalu mora “Rota palagruzona” i, budući da je bio oduševljen komiškim falkušama, odlučio ih je dovesti u Prag. Tako su dvije falkuše “Comeza-Lisboa” i “Palagruža” zaplovile Vltavom, zajedno s dvije venecijanske gondole, sudjelujući u velikoj svečanosti posvećenoj sv. Ivanu Nepomuku, patronu Praga i zaštitniku rijeka i mostova.
I ne samo to, na taj su način simbolično obilježene dvije obljetnice: 25 godina međunarodnog priznanja Hrvatske od strane Češke Republike i 20 godina djelovanja HTZ-a u Pragu. U organizaciji “Hrvatskog dana na Vltavi” sudjelovalo je i Veleposlanstvo RH u Pragu, na čelu s veleposlanicom Ines Trohom, te Hrvatska turistička zajednica. Na početku programa nazočnima su se, uz predstavnike domaćina, s hrvatske strane obratili veleposlanica Troha i komiška gradonačelnica Tonka Ivčević.
Iako su falkuše bile u središtu pozornosti brojnih uzvanika i posjetitelja, koji su iskoristili prigodu i u njima zaplovili Vltavom, ništa manja gužva nije bila ispred štandova agencije “Alternatura” i komiške udruge “Palagruza”. Članovi udruge “Palagruza” organizirali su brodograditeljske radionice za mlade, predstavili su komišku gundulu “Jurkovica”, a njihovi vrijedni kuhari priredili su više od tri tisuće porcija brujeta, pečenih srdela i komiške pogače, a nije nedostajalo ni domaćeg vina, likera i rakije.
Falkuše ‘Comeza-Lisboa’ i ‘Palagruža’ zaplovile Vltavom
Na otvorenom, u neposrednoj blizini događanja, postavljena je izložba fotografija “Rota palagruzona”, autora Ive Pervana, a prof. dr. Joško Božanić, predsjednik kulturne ustanove “Ars halieutica”, održao je predavanje “Tajne viškog arhipelaga”. HTZ i TZ grada Komiže na svojim su štandovima predstavili turističku ponudu Hrvatske i Visa, uz degustacije viškog hiba i maslinova ulja. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su klapa HRM-a “Sv. Juraj” i grupa “Šo!Mazgoon”.
Česi u Komiži
Česi su najavili svoj dolazak u Komižu 18. jula ove godine, kada će, uz svečani program, ispred komiške crkve Gospe Gusarice, a u nazočnosti hrvatskog i češkog kardinala, biti postavljen kip sv. Ivana Nepomuka, koji je izradio češki kipar Petr Vana, a dar je Zdeneka Bergmana Komiži.
Subota će u Crnoj Gori biti pretežno sunčana, ali će se oblačnost postepeno povećavati. Mjestimično će, uglavnom od sredine dana, u sjevernim i zapadnim krajevima biti kiše ili pljuskova s grmljavinom. U ostalim djelovima zemlje to će se dešavati krajem dana i tokom noći.
Vjetar južni će biti slab do umjeren, a popodne u sjevernim krajevima mjestimično pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha biće u rasponu od 5 do 16, a najviša dnevna od 17 do 27 stepeni.
Nedjelja:
Promjenljivo oblačno, povremeno kiša ili pljusak praćen grmljavinom.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 15, najviša dnevna od 11 do 25 stepeni.
Kompleks srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu još jednom je bio sjajna pozornica za tri reprezentativne izložbe kojima je tivatski Centar 18.maja obilježio međunarodnu manifestaciju „Noć muzeja“.
U galeriji i drugim prostorima komleksa postavljene su izložbe „Stradioti – vojnici, lokalitet, ostrvo”, “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira” i „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“.
Noć muzeja – Tivat 2017.
Posebno interesantna bile je za naše prostore neoubolajena tzv. scenska izložba o stradiotima–mletačkim vojnicima mahom grčkog, albanskog i slovenskog porijekla koji su dugo veremena imali svoj logor na najvećem ostrvu Tivatskog zaliva, koje je po njima i dobilo svoje zvanično ime, iako je javnosti danas taj otok poznatiji pod imenom Sveti Marko. Uporište stradiota – mletačke lake konjice, podignuto je na ovom ostrvu u 15. vijeku, ovdje su postojale njihove utvrđene kule i drugi razni objekti, te drveni most koji je logor na ostrvu povezivao preko tjesnaca Ralo, sa obližnjom Prevlakom.
Stradioti tokom 15. i 16 vijeka najčešće čuvaju obalu koju često pljačkaju pirati, a često intervenišu i među stanovništvom nezadovoljnim mletačkom upravom. O njihovom značaju govori i podatak da je do 1539. godine postojao poseban „providur stradiota“.
Potreba za njima smanjivala se u Boki tokom 16. vijeka, a materijalni položaj stradiota bio je sve teži. Često su stoga oni upadali u seoske kuće i pljačkali ih. Vlasti su organizovale preseljenje stradiota i njihovih porodica pa je, sa osam galija, u Istru prevezeno 700 ljudi.
Ipak, još 1576.godine u Kotoru je 136 stradiota i tri kapetana. Iz bezbjedonosnih i političkih razloga njihov logor ponovo postaje otok u Tivatskom zalivu gdje se popravljaju kuće za stanovanje i stari most od hrastovine. Stradioti u evropske vojske donose mješavinu vizantijskih, slavenskih, albanskih i osmanlijskih ratnih vještina, a njihov stil borbe i taktika bitno mijenjaju odnos prema konjici toga vremena. Zato su bili veona traženi u Napuljskom kraljevstvu, Španiji, Francuskoj i Engleskoj, a u službu austrijske carice Marije Tereziji su stupili još sredinom 18. vijeka. Mada sa manjim snagama, stradioti reorganizovani ostaju u Mletačkoj Republici sve do njenog kraja 1797. godine. Autori zanimljive izložbe o ovim vojnicima i njihovom dugotrajnom bivstvovanju na ostrvu Stradioti kod Tivta su Neven Staničić, Maja Marović, mr. Marija Mihaliček, Igor Lazarević, oružije je uradio Andrija Ramadanović.
Noć muzeja – Tivat 2017.
“Iako se čitav jedan lokalitet ovdje zove po njima jer su toliko dugo ovdje boravili, čitava Evropa zna neuporedivo vipe o stradiotima nego mi u Tivtu. Vrijeme je da skinemo zavjesu sa tih zaista zanimljivih i nesvakidašnjih ljudi”- kazao je direktor CZK Tivat Neven Staničić. On je ukazao je na izuzetno bogatu i slojevitu prošlost ovog kraja, posebno apostrofirajući značaj činjenice da je Opština napravila Elaborat o opravdanosti osnivanja nove JU “Muzej i galerija”.
Skorim osnivanjem lokalnog Muzeja u pravom smislu te riječi, prema Staničića, Tivat će napokon dobiti prave instrumente da može adekvatno istraživati, štititi i valorizovati svoje veoma bogato kulturno-istorijsko nasljeđe.
Noć muzeja – Tivat 2017.
Druga otvorena izložba „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“ nastala je na osnovu Elaborata o valorizaciji arheoloških lokaliteta na područjuOpćine, koji je realizovan tokom godine u saradnji sa Sekretarijatom za društvene djelatnosti Opštine Tivat. Autori ove postavke koja sadrži fotografije i niz zanimljivih podataka o petnaestak značajnih arheoloških lokaliteta u Tivtu iz ilirskih i antičkih vremena, su mr. Dubravka Nikčević, mr. Vilma Kovačević, Dušica Kovačević i Dragan Rajčević.
Autori izložbe arheoloških artefakata pod nazivom “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira”, su Predrag Lutovac, Magdalena Radunović, Lidija Ljesar i Dušica Kovačević.
Premijera predstave ,,Malo o duši“, autorke Vislave Šimborske, u adaptaciji i režiji proslavljene glumice CNP-a Varje Đukić biće izvedena u srijedu, 24. maja u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat sa početkom u 20:30 sati.
Predstava je nastala u koprodukciji CZK Tivat, KP Zetski dom Cetinje, i Ratkovićevih večeri poezije Bijelo Polje.
U predstavi još učestvuju Nina Perović, koja je komponovala muziku i Ana Rašović, violinistkinja. Poeziju Vislave Šimborske prevela je Biserka Rajčić.
Malo o duši je adaptacija 14 pjesama Vislave Šimborske, Poljakinje, dobitnice Nobelove nagrade za književnost 1996.godine.
Kolaž, kao dominantan pristup u oblikovanju forme čitave predstave kroz nekoliko segmenata kojima se u vidu dijaloga, pratnje i diskretnog muzičkog sjenčenja oblikuje čitranje poezije Šimborske, osmislila je i režirala Varja Đukić.
Solo violina, kao aktivni učesnik na sceni, uz predhodno snimljen i muzički oblikovan audio zapis i ljudski glas, organska su cjelina iz koje se reprodukuje ovo specifično i nadasve zanimljivo čitanje poezije. Projekcija grafičkih sadržaja i teksta širom scene, vizuelni su okvir kreativnog doživljaja i artikulacije prezentovanog sadržaja.
Tivatski maturanti danas su, jubilarni deseti put za redom, uzeli učešća u evropskoj manifestaciji maturskog plesanja kvadrila kao svojevrsnog simbola i poruke mira.
Zajedno sa vršnjacima iz još 55 evropskih gradova, maturanti Srednje mješovite škole “Mladost“ i Srednje muzičke škole Tivat, na gradskoj rivi Pine, praćeni pogledima ponosnih roditelja, prijatelja i profesora, ali i brojnih građana i turista, otplesali su najveći svjetski sinhronizovani ples uz Štrausovu muziku “Fledermauss – Quadrille”.
Pozdravljajući maturante, gradonačelnica Tivta prof.dr. Snežana Matijević koja im se obratila sa palube jedrenjaka “Jadran” vezanog na gradskoj rivi, poručila je svršenim srednjoškolcima da izlaze iz možda i najljepšeg i najbezbrižnijeg perioda svojih života.
Matruranti Tivat 2107.
“Danas je dan kada ćete otplesati u novo poglavlje života i ne mogu a da i sama ne osjetim vaše ushićenje zbog toga. U ovom je plesu toliko simbolike – najljepši taktovi za korake budućnosti. Plešemo zajedno sa cijelom Evropom u istom trenutku, prelazeći tako rastojanja i prepreke, postajući svi zajedno dio boljeg svijeta koga ćete, sigurna sam, stvarati”- poručila je gradonačelnicima novoj generaciji svršenih tivatskih srednjoškolaca.
U ime obrazovnih ustanova iz kojih izlaze, maturante su pozdravile direktorice SMŠ “Mladist” Jovanka Vujačić i Muzilke pkole Tivat Pina Bubanja, dok je profesorima, roditeljima i rukovodstvu grada u ime maturanata, zahvalio đak generacije Božidar Ašanin.
Agencija za izgradnju i razvoj, Opština Herceg Novi i skupštine stanara nastavili su zajedničkim snagama akciju obnove fasada u gradu.
U proteklom periodu završena je rekonstrukcija još dvije fasade – na zgradi u Ulici Mića Vavića broj 17. i u Ulici Daša Pavičića broj 3.
U skladu sa dosadašnjom praksom kada je u pitanju ova akcija, dio radova finansirali su sami stanari, a dio Opština i Agencija.
Ukupna vrijednost radova na rekonstrukciji fasade u Ulici Mića Vavića iznosila je 6.930 eura, uz učešće Opštine i Agencije od 3.000 eura. Uređenje fasade u Ulici Daša Pavičića koštalo je 4.209,41 eura, od čega je 1.000 učešće Agencije i lokalne uprave.
Ove dvije zgrade bile su predviđene za rekonstrukciju još prošle godine. Jedna od njih je predstavljala opasnost za prolaznike , te je morala da bude sanirana po hitnom postupku, što je uspješno završeno, objašnjavaju iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
Zahvaljujući ovoj akciji i odličnoj saradnji Opštine, Agencije i građana, tokom protekle godine, obnovljeno je 12 fasada u užem gradskom jezgru.
Prema riječima direktora Agencije Nikše Grgurevića, na njihovu adresu stiglo je do sada još 39 zahtjeva skupština stanara za saradnju u obnovi fasada zgrada.
To je zadovoljavajuće intresovanje građana i Agencija će planirati posao po vremenskoj dinamici prijema zahtjeva. Izvršen je predmjer i predračun radova za sve fasade za koje smo primili zahtjeve, kazao je Grgurević.
Izložba „Plovidba i ribolov na Skadarskom jezeru“ u organizaciji JP Nacionalni parkovi Crne Gore i JP Kulturnog centra Bara, povodom Noći muzeja, otvorena je u četvrtak, 18. maja, u Zavičajnom muzeju Bara – Dvorcu kralja Nikole.
Izložbu je otvorio Milun Lutovac, upravnik Umjetničke galerije Velimir A. Leković iz Bara koji je tom prilikom istakao da je kulturno-istorijska prošlost Skadarskog jezera veoma bogata i nedovoljno istražena i da se mora proučavati i valorizovati.
Cilj izložbe bio je da se zainteresovanoj javnosti skrene pažnja na čitav vijek skoro zaboravljene redovne plovidbe Skadarskim jezerom i prikažu tradicionalna ribolovna sredstva, koja polako nestaju iz upotrebe.
Na otvaranju događaja, ispred Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, govorile su Azra Vuković direktorica i Radmila Adžić autorka izložbe i stručna saradnica za kulturno-istorijsko nasljeđe u JPNPCG.
„Nacionalni parkovi, pored izuzetnih prirodnih i ambijentalnih vrijednosti, imaju i veliki istorijski i kulturni značaj, među kojima se posebno izdvaja Skadarsko jezero, istakla je Vuković. U tom smislu, od velikog je značaja organizovanje ovakvih i sličnih događaja kojima NPCG promovišu bogato kulturno-istorijsko nasljeđe zaštićenih prostora.
„Večerašnja izložba jedan je od dobrih povoda da se podsjetimo kako se nekada na ovim prostorima razvijala plovidba i obavljao tradicionalni ribolov, kako se pravio čun, kako su nastajale prve lađe, jahte i parobrodi, i kako se ovdje odvijao život. Izložba Plovidba i ribolov na Skadarskom jezeru je, zapravo, priča o nama, o našoj istoriji i kulturi, o našem kulturnom i istorijskom nasljeđu”. Ona je takođe podsjetila da je Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore na konkursu Ministarstva održivog razvoja i turizma Sva čuda Crne Gore dobilo prvu nagradu u „B“ kategoriji za projekat Valorizacije potopljenog parobroda Skenderbeg. U cilju prezentovanja istorijata i razvoja plovidbe i tradicionalnog ribolova na Skadarskom jezeru, Nacionalni parkovi Crne Gore su štampali prigodan katalog i u saradnji sa Kulturnim centrom Bara organizovali izložbu.
Tradicionalni skadarski čun
Osim raznovrsnosti prirodnih potencijala, kulturno-istorijska prošlost nacionalnih parkova Crne Gore ima poseban značaj. NPCG kako samostalno tako i u saradnji sa drugim institucijama realizuju projekte na zaštiti, očuvanju i promociji materijalnog i nematerijalnog nasljeđa.
Plovidba i ribolov neraskidivo su vezani za Skadarsko jezero od njihovog nastanka do danas i zbog svoje primjene i potreba postal su sastavni dio života ovdašnjeg stanovništva.
„Tragajući za starim fotografijama brodova koji su nekada plovili po Jezeru, po državnim i privatnim zbirkama, prikpljen je vrijedan materijal, koji je duže vremena čekao priliku da se pretoči u katalošku i izložbenu prezentaciju”, kazala je u svom obraćanju Radmila Adžić, autorka izložbe“.
„Izložba uz prateći katalog“, dodala je ona, „prezentuje istorijat brodarstva i ribolova sa brojnim fotografijama i eksponatima. Fotografski vremeplov plovidbe počinje prikazom liburne, ratne lađe iz II vijeka p.n.e. na novcu ilirskog kralja Gencija i tradicionalnim plovilima, skadarskom lađom i čunom. Potom se nižu razni parobrodi, jahte i motorni brodovi, u periodu od kraja XIX do početka osamdesetih godina XX vijeka, kada se osnivaju i smjenjuju osam brodarskih društava, koja su imali svoje plovne objekte na ustaljenim relacijama po jezeru“.
U okviru sinoćnjeg programa prikazana je vještina pletenja ribarske mreže koju je izveo četrnaestogodišnji Petar Ulićević, učenik osmog razreda iz Vranjine koji je ovaj zanat naučio od oca, zaposlenog u NP Skadarsko jezero. U muzičkom dijelu programa učestvovali su kamerni duo Igor Pejović violina i Dino Beharović harmonika, dok su članovi KUD Rumija iz Bara u tradicionalnoj crnogorskoj nošnji uljepšali skup.
Izložba će biti otvorena do 28. maja 2017. godine.
Gradnja najvećeg broda s križnim jedrima na svijetu u Brodosplitu, koji će za dvije sedmice biti svečano porinut, u vrhu je najznačajnijih izvoznih poslova čiju je realizaciju posljednjih godina podržala Hrvatska banka za obnovu i razvitak.
Prema izvješću Povjerenstva za osiguranje izvoza za protekle tri godine, koje je jučer usvojeno na sjednici Vlade, taj je projekt među najvrjednijima u 2015. i 2016., a “suportiran” je sa 196 milijuna kuna osigurane svote, odnosno 155 milijuna kuna u 2016. po programu osiguranja kredita za pripremu izvoza, piše Poslovni dnevnik.
