Privatna naftna kompanija Jugopetrol dužna je u roku od osam dana da državi Crnoj Gori preda u sudržavinu naftna postrojenja, velike rezerovare u mjestu Lipci u Bokokotorskom zalivu.
To piše u rješenju koje je juče donio sudija Osnovnog suda u Kotoru Veljko Bulatović, a u koje su “Vijesti” imale uvid.
Bulatović je donio rješenje u postupku koji je pokrenuo izvršni povjerilac – država Crna Gora – koju zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.
Ovim se, nakon punih osam godina od pravosnažnosti presude, koju je sudija Bulatović donio u korist države Crne Gore stavlja tačka i postrojenja i inventar prelaze u državno vlasništvo.
Zaštitnik je prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” tražio i da sudski organi donesu rješenje po kome će Jugopetrol vratiti i imovinu koja pripada državi Crnoj Gori u Baru i Bijelom Polju.
Država Crna Gora je 2016. pravosnažno izašla kao pobjednik iz decenijskog sudskog spora s kompanijom Jugopetrol u vezi s naftnim rezervoarima koji se nalaze u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, ali do danas nije ušla u posjed ove imovine što je ključ za opstanak i dalji razvoj državne naftne kompanije Montenegro Bonus. Uz to, država, odnosno, Vlada nije ni aneksirala ugovor s Montenegro Bonusom i kroz aneks mu omogućila da upravlja ovim rezervoarima.
Dodatno pitanje koje izvršna vlast “gura pod tepih” je dogovor s Jugopetrolom (u vlasništvu grčkog Helenika) u vezi s nadoknadom za izgubljenom milionskom dobiti Montenegro Bonusu koji od 2004. godine ne može da upravlja rezervoarima. Procijenjeno je da je državna kompanija na godišnjem nivou od pokretanja do završetka sudskog spora izgubila najmanje 1,5 miliona po jednoj godini. Montenegro Bonus spor protiv Jugopetrola pokreće 2003. godine, koji potom država Crna Gora preuzima 2005. i koji se okončava 2016. godine.
Crnoj Gori je 2003. godine pripalo da rukovodi skladištima naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, a te godine se osniva i Montenegro Bonus s ciljem da upravlja državnom imovinom koja je preuzeta od bivše Savezne direkcije za robne rezerve.
ÂME (LIVE) i JIMI JULES-a će sa svojim masterclass DJ nastupima donijeti kulminaciju na tehno Verve Festivalu u Luštica Bay-u, koji je zakazan za petak 30. avgust na Almara Beach-u.
Tehno Verve Festival uživa izuzetan imidž i posjećenost u Andermatt-u u Švajcarskoj, a ovogodišnja nulta edicija na Luštica Bay je svojevrstan teaser za premijerno izdanje izuzetnog spektakla koji se zakazan za ljeto 2025. godine.
Festivalski line up kreiraju uz ÂME (LIVE) i JIMI JULES, i DJ REA, RAYO, NELLE, IIIARZ.
Međunarodni Verve festival je prepoznatljiv po svojim izuzetnim DJ nastupima, ali i produkciji, od najnovije tehnologije, futurističkih laserskih vizuelnih identiteta i po zvučnom sistemu koji je kristalno jasan i pun snage – sve ovo kreira da i Almara Beach na Luštica Bay-u ove godine bude kulisa i mjesto okupljanja pravih ljubitelja avangardne elektronske muzike.
Saznajte sve detalje o događaju i preuzmite karte putem sajta: www.verve-festival.ch
U novom incidentu, treći brod grčke kompanije Delta Tankers postao je meta napada Hutista, nastavljajući niz napada na njihove brodove u Crvenom moru.
Prema informacijama sigurnosne kompanije Vanguard, tanker Sounion, koji je u vlasništvu Delta Tankersa, napadnut je 77 nautičkih milja zapadno od Hodeide, Jemen, jučer u ranim jutarnjim satima. Trenutno je brod onesposobljen i prijavljeno je da nije pod zapovjedništvom.
Ranije ovog mjeseca, Hutisti su četiri puta u razmaku od 24 sata napali drugi brod Delta Tankersa, Delta Blue, koristeći ručne raketne bacače (RPG). Srećom, ti napadi nisu prouzrokovali ozljede ili materijalnu štetu.
Vanguard smatra da su brodovi Delta Tankersa možda ciljani zbog njihove nedavne povezanosti s izraelskim lukama, konkretno, tanker Delta Star pristao je u Izraelu u srpnju.
Ovo je prvi napad Hutista nakon osam dana, kada su zadnji put pratili neidentificirani brod 12 sati i napali ga tri puta.
Prema Vanguardu, tanker od 163.759 tona napala su dva mala plovila s posadom od tri do deset ljudi. Plovila su se približila brodu, što je dovelo do kratke razmjene vatre iz malokalibarskog oružja. Zatim su se plovila udaljila na oko dvije nautičke milje.
U 5 ujutro po lokalnom vremenu, kapetan je prijavio da su tri projektila pogodila brod, dim je prijavljen u strojarnici, a jedan član posade zadobio je lakšu ozljedu. Brod je kasnije pogođen četvrtim projektilom i trenutno je u lošem stanju.
Deset tijela utopljenika izvučeno je iz Drine, među kojima je i tijelo bebe, nakon što se tokom noći između 21. i 22. avgusta prevrnuo čamac sa migrantima koji su iz Srbije pokušali da pređu rijeku ka Bosni i Hercegovini, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kako je saopštio ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, beba starosti oko devet mjeseci je bila sa majkom, čije je tijelo ranije u toku dana izvučeno iz rijeke.
“Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije do sada su izvukli tijela šest muškaraca, žene i bebe, dok su pripadnici policije Republike Srpske pronašli tijela dva muškarca. Pretraga se i dalje nastavlja”, izjavio je ministar Dačić.
Direktor Republičke uprave civilne zaštite u Republici Srpskoj (RS) Boris Trninić potvrdio je za RSE da je kod mjesta Tegara na području opštine Bratunac došlo do prevrtanja čamca prilikom ilegalnog prelaska iz Srbije u BiH.
“Jedan dio migranta se spasio, izašao je na obalu, drugi dio migranata nije. Potraga i dalje traje, a uskoro će nam se pridružiti ronioci”, rekao je Trninć za RSE.
Vijest o prevrtanju čamca tokom jutra prvo je stigla od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, a odmah po prijavi, na lice mjesta su upućeni pripadnici policije i Sektora za vanredne situacije Srbije, izjavio je ministar policije Srbije Ivica Dačić.
U pretraživanju rijeke i priobalja učestvuju službe obje države poput Granične policije BiH, vatrogasaca iz Bratunca i Srbije, ronioci iz Civilne zaštite RS i ronioci policije Srbije.
“Prema riječima migranata koji su došli do obale, u čamcu je bilo oko 25 osoba, a policija i vatrogasci-spasioci zatekli su na obali 18 osoba od kojih je troje djece”, saopštilo je Ministarstvo policije Srbije.
Kako je precizirano u saopštenju, od ukupno 18 preživjelih, 16 osoba je iz Sirije i dvoje iz Egipta.
Ranije je za RSE iz Policijske uprave Zvornik saopšteno da je riječ o migrantima iz Maroka.
“Osim pripadnika Policijske stanice Ljubovija i Sektora za vanredne situacije, u pretrazi učestvuju i pripadnici Stanice granične policije Ljubovija i Regionalnog centra granične policije prema Bosni i Hercegovini, a očekuje se i dolazak pripadnika Ronilačke jedinice Žandarmerije MUP-a Srbije u cilju pronalaska ostalih iregularnih migranata”, izjavio je ministar policije Srbije.
Kako je potvrđeno za RSE iz granične policije BiH, za sada su nepoznate osobe koje su pokušale da prokrijumčare migrante.
“O svemu navedenom obaviješten je dežurni tužilac Tužilaštva BiH te se u ovom trenutku čini sve da se utvrde činjenice i poduzimaju se sve mjere i radnje na rasvjetljavanju ovog događaja”, navodi se u odgovoru Granične policije BiH.
Srbija je dio “balkanske rute” kojom migranti prolaze na svom putu ka zapadnoj Evropi.
U proteklih deset godina rijeka Drina odnela je najmanje 40 života migranata koji su pokušavali da je pređu, pokazuju podaci Radija Slobodna Evropa od februara 2024.
Protekle godine kroz Srbiju je prošlo više od 100.000 migranata, što je više od 12 odsto manje u odnosu na 2022. godinu, pokazuju podaci Komesarijata Srbije za izbjeglice i migracije (KIRS).
Opadajući broj prelazaka migranata nastavio se i u 2024. godini, a Komesarka Srbije za izbjeglice i migracije Nataša Stanisavljević izjavila je 2. avgusta da je u odnosu na 2023. za 80 odsto manji broj dolazaka migranata, te da se zbog toga pojedini prihvatni centri trajno zatvaraju.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović apelovao je da se ne mijenja Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, kojim je predviđeno da školski odbori biraju direktore škola.
Milatović je ranije Skupštini vratio na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a poslanici će o tom zakonu ponovo glasati na sjednici 5. septembra.
On je u izjavi dostavljenoj medijima podsjetio da je Skupština usvojila izmjene zakona o obrazovanju kojima se predviđa da direktore škola bira i razrješava ministar, umjesto školski odbor, kako je to bilo definisano dosadašnjim zakonom.
„Apelujem da ostane na snazi zakonsko rješenje gdje škole biraju svoje direktore, a da zajedno radimo na unaprjeđenju istog kako bi išli korak naprijed, a ne korak unazad“, rekao je Milatović.
On je ocijenio da se predloženim izmjenama ponovo uvodi loša praksa, tako što će direktori škola biti birani po partijskoj liniji i biti predmet stranačkih kvota i trgovine.
Kako je rekao Milatović, imajući u vidu da je obrazovni sistem jedan od najvažnijih stubova našeg društva, njegovo ponovno stavljanje pod politiċku kontrolu predstavlja korak unazad.
On je naglasio da je Zakon izmijenjen bez prethodne javne rasprave i uključivanja stručne i zainteresovane javnosti, što je, prema njegovim riječima, nažalost postalo pravilo.
Svečano otvaranje 37. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala u petak 23. avgusta u 21 sat, pod sloganom “Sve boje filma”
Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival otvoriće sjutra veče na Kanli kuli glumac Rade Šerbedžija, a takmičarski program počeće filmom “Pontonovo srce” Senada Šahmanovića. Po prvi put, otvaranju će prethoditi šetnja crvenim tepihom u srcu grada, od Trga Nikole Đurkovića do Belaviste.
Ceremonija otvaranja 37. izdanja najveće crnogorske smotre filma, koja se održava pod sloganom “Sve boje filma” zakazana je za 21 sat. Druženje na crvenom tepihu počeće od 20 sati i otvoreno je za sve posjetioce zainteresovane da pozdrave brojne glumce i filmske stvaraoce koji će biti gosti Festivala, a među njima su i voditelji svečanog otvaranja – glumica Sanja Popović i glumci Andrija Kuzmanović i Milan Marić.
U periodu od sjutra do 29. avgusta publika u Herceg Novom će imati priliku da na četiri jedinstvene lokacije, pod otvorenim nebom uživa u više od 70 filmskih ostvarenja iz cijelog svijeta podijeljena u tri takmičarske i dvije vantakmičarske selekcije.
“Pontonovo srce” je film crnogorskog reditelja Senada Šahmanovića, rađen u produkciji Radio televizije Crne Gore. Donosi nam nesvakidašnju ljubavnu priču u kojoj se muškarac pomalo asocijalnog ponašanja, grubog i bezobraznog stila ophođenja sa svojim klijentima zaljubljuje u mladu glumicu u usponu.
Pontonovo srce – Rade Šerbedžija
Scenarista je Antonio Gabelić, producent Miro Radošević, direktori fotografije su Andrija Raičević i Goran Tripunović, montažu potpisuje Tomislav Pavlic, scenografiju Ratka Odalović, kostime Vera Šoškić, muziku Ivan Marović. Uloge tumače: Marija Labudović, Marko Janketić, Rade Šerbedžija, Stevan Vuković, Omar Bajramspahić, Mišo Obradović, Pavle Popović, Jadranka Mamić, Aco Radulović. Trajanje filma je 97 minuta.
Na Kanli kuli nas tokom festivalskih dana očekuje još 11 ostvarenja takmičarskog programa dugometražnog igranog filma, koji je okrenut je ka regionu i ponudiće publici autentične svjetove i inovativne pristupe stvaralaca svih generacija. Selektor programa dugometražnog igranog filma i vantakmičarske selekcije Kino Evropa je novinar i filmski kritičar Vuk Perović.
Publika u dvorištu Kuće Iva Andrića uživaće u dokumentarcima iz cijelog svijeta, a selekcija obuhvata 25 filmova u takmičarskoj konkurenciji i jedan koji je van konkurencije. Selektor Vladimir Perović je filmove svrstao u pet tematskih cjelina, svake večeri po jedna: Sjećanje, Porodica, Prostori, Politika, U Nama.
Takmičarska selekcija studentskog filma obuhvata 24 ostvarenja studenata filmskih akademija Jugoistočne Evrope koji će biti prikazani u amfiteatru dvorane “Park”, ispred palate Burovina. Novina u programu je vantakmičarska selekcija sa pet kratkometražnih studentskih filmova iz različitih dijelova svijeta, dva dokumentarca i tri igrana, koje je selektorka Sara Stijović izabrala kao prvoklasne primjere kvalitetnog kratkog metra.
Tvrđava Forte mare će ugostiti vantakmičarsku selekciju dugometražnog igranog filma Kino Evropa i program Mreže festivala Jadranske regije, koji obuhvataju ostvarenja najvećih savremenih autora.
FFHN
Pored bogatog filmskog programa, Filmski festival donosi i prateće sadržaje, među kojima se ove godine izdvajaju dani filmske industrije “Montenegro Film Rendezvous” u organizaciji Filmskog centra Crne Gore, koji će biti organizovani od 24. do 27. avgusta.
Tu su i prateći programi Festivala: promocija knjige „Zavod“ Gorana Markovića 24. avgusta od 19 časova u dvorani “Park”, radionica za razvoj scenarija pod nazivom “Vrijeme stvaranja” koja će biti održana u Kući nobelovca Iva Andrića od 23. do 27. avgusta, te Omaž Zdravku Velimiroviću 27. avgusta u dvorani “Park” od 18 časova, u okviru kojeg će biti prikazana dva ostvarenja slavnog reditelja, igrani “Derviš i smrt” povodom jubilarnih 50 godina od snimanja filma, te dokumentarac “More, sunce i…”.
Pokrovitelji 37. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.
“Ove godine, Budva, koja se nekada ponosila svojom čistoćom i turističkom ponudom, suočava se s ozbiljnim problemima koji su od nje napravile “metropolu smeća””, poručuju iz Opštinskog odbora DPS Budav.
Smataraju da Komunalno preduzeće Budva, zaduženo za održavanje javne higijene, nikada nije bilo u gorem stanju.
“Nepostojanje odgovarajuće strategije i planiranja rezultiralo je time da se grad ove godine suočava s neviđenim nivoom nečistoće. Dok se situacija na terenu iz dana u dan pogoršava, mnogi šefovi komunalnog preduzeća uživaju na svojim odmorima. Ovaj vid neodgovornog ponašanja dodatno doprinosi problemu, jer je jasno da nema adekvatnog nadzora i upravljanja u kritičnim trenucima. Takođe, ozbiljan problem predstavlja nepostojanje koordinacionog tijela za turizam koje bi moglo pomoći u prevazilaženju ovih problema”, navode iz DPS.
Uz to, dodaju, veliki broj nelegalnih lokacija koje niču bez ikakvog reda i plana dodatno komplicira situaciju.
“Sve ovo upućuje na moguće postojanje korupcije unutar preduzeća, koja doprinosi haotičnom stanju u gradu. Na sve to, odgovor iz komunalnog preduzeća samo dodatno produbljuje problem, pored očajničkih poteza kada su smeće ostavljali direktno u dvorištu preduzeća, uprava nastavlja sa istom neodgovornom praksom. Umjesto da se suoče s krizom, nastavljaju da odlažu smeće, ovog puta ispod postrojenja za prečišćavanje voda, dodatno ugrožavajući ionako narušeno zdravlje i bezbjednost stanovništva. Ovakvo ponašanje ne samo da pokazuje nebrigu, već i jasno ukazuje na ozbiljne propuste u vođenju i funkcionisanju preduzeća, ostavljajući građane u sve većoj opasnosti”, navodi se u saopštenju.
“Rezultati su vidljivi, porast broja zaraženih od morbila, koronavirusa, kao i prisustvo bakterija u vodi, izaziva ozbiljnu zabrinutost među stanovništvom i nadležnim službama. Nedavna epidemija morbila, koja se širi zbog niske stope vakcinacije, dodatno komplikuje zdravstvenu situaciju u zemlji, dok novi talas koronavirusa nastavlja da opterećuje zdravstveni sistem. Pored ovih zdravstvenih izazova, otkrivena prisutnost bakterija u vodi uzrokuje dodatni rizik po zdravlje građana, čineći situaciju još složenijom i zahtijevajući hitne mjere na svim nivoima. Ove godine, Budva nije samo turistička destinacija, već je postala i simbol neodgovornosti i nesposobnosti upravljanja. Nažalost, umjesto da privlači turiste svojim čarima, Budva ih sada odbija svojom prljavštinom”, poručuju iz DPS.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je djecu učesnike i organizatore IV Međunarodnog dječjeg festivala folklora “Kolo bez granica”, koji se održava u Tivtu od 22. do 24. avgusta. Po riječima organizatora Kulturno-umjetničkog društva Boka, festival ove godine okuplja djecu iz pet evropskih zemalja.
Na prijemu kod prvog čovjeka grada predstavili su se članovi KUD „Oplenac“ iz Topole /Srbija/, Folklornog ansambla „Elk“ iz Elka /Poljska/, ansambla „Nistrenii“ iz Soroke /Moldavija/ i ansambla „Megdan“ iz Bogdanaca /Sjeverna Makedonija/.
Predsjednik opštine gostima je poželio toplu doborodošlicu, a organizatorima uspjeh u realizaciji samog događaja: „Želim da se u Tivtu lijepo i ugodno osjećate, a siguran sam da ćete svojim nastupom impresionirati publiku i pobrati brojne aplauze. Kolo bez granica jedna je od masovnijih manifestacija u Tivtu i očekujte puno šetalište Pine.“
Direktor festivala Vidak Božović zahvalio je Opštini Tivat na pruženoj podršci i razumijevanju značaja projekta: „Ovaj je festival održiva platforma za dalji razvoj KUD-a Boka. Posebno raduje što je u organizaciju manifestacije uključeno sve više i više omladinaca i djece, koji su istinski domaćini našim gostima.“ Božović je naglasio kako će djeca iz Tivta imati priliku da se predstave i na festivalima u organizaciji gostujućih grupa, te kako je ove godine izostalo učešće ansambla iz Uzbekistana, ali da se nada njihovom dolasku naredne godine.
Tokom prijema, gosti i domaćin razmjenili su prigodne poklone.
Svečano otvaranje festivala i koncert na kojem će nastupiti svi učesnici biće održano večeras na rivi Pine sa početkom u 20h. Željko Komnenović večeras će svečano otvoriti manifestaciju. Petak je po najavi organizatora edukativno-zabavni dan sa brojnim radionicama i igrama, dok je za subotu 24. avgust planirana velika parada gradom od 19h, uz Gala koncert koji će početi na Pinima u 20h. Pored učesnika iz četiri gostujuće zemlje, na Gala koncertu će se predstaviti i domaći ansambli iz Berana i Tuzi.
Međunarodni dječji festival folklora “Kolo bez granica” održava se pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, a podržan je od strane Turističke organizacije Tivat, Porto Montenegra i drugih brojnih sponzora.
Tradicionalna manifestacija Bokeška noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, biće održana u subotu, 24. avgusta 2024.godine, sa početkom u 21 sat, a njen početak najaviće kotorska Gradska muzika zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba „Lahor“. Ulaskom u koridor, okićene barke predstaviće se publici i žiriju i konkurisaće za nagrade, čiji je fond 3.000 eura.
Žiri u sastavu: kotorski meštar Mijo Milovanović, predsjednik i članovi – direktorica Kulturnog centra Radmila Beća Radulović i u ime sponzora, direktor „Luke Kotor“ AD Ljubo Radović, odlučiće kome će pripasti prvo mjesto i 1.500 eura, drugo u iznosu od 1.000 i treće i 500 eura.
Program na moru uljepšaće veliki vatromet.
Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na trgovima u Starom gradu. Na Pjaci od sata goste će zagrijati DJ NIGGOR i pripremiti ih za nastup DANIJELE MARTINOVIĆ sa bendom.
Raznolika je ponuda što se muzike tiče, pa će na Pjaci Sv. Luke nastupiti LUKA TARLE I LJUBO ČIKIĆ
Na Pjaci od muzeja gostuje TRIO MARE bend, na Pjaci od brašna – DJ BURA i THE GRUPA, na Pjaci Sv. Tripuna- DJ DIMI i VIS TETRA, na Škaljarskoj pjaci – JELENA i KIKO i na Pjaci od Kina – FANKULO BAND
NA DAN ODRŽAVANJA „Bokeške noći“ DIO GLAVNOG GRADSKOG PARKINGA NA RIVI PREMA MORU NEĆE BITI U FUNKCIJI.
parking mapa
S obzirom da se očekuje nekoliko hiljada posjetilaca, a u cilju smanjenja gužvi apelujemo na vozače da vozila parkiraju do 20 sati i to na parkinzima kod starog Autoremonta, kod gradskog groblja, iznad i ispod stadiona „Bokelja“ (Puč), na platou nekadašnjeg Auto mota (od bolnice prema Peluzici) kao i na parkinzima na Benovu i kod ŠC „Kamelija“. U Dobroti, vozila se mogu parkirati na Svetom Stasiju i kod Svetog Matije.
Preduzeće BELLA BOKA organizuje prevoz solarnim brodovima, po promotivnoj cijeni od 3,00 eura, dok je za djecu do 10 godina gratis. Jedan brod kreće ispod „Kavalina“ u Dobroti u 18h i u 19.30h i pristaje na dok kod crkve Svetog Matije. Odatle su polasci prema rivi u 18.20h i u 19.40h.
Drugi brod u istim terminima (u 18h i u 19.30h) polazi sa Prčanjske rive, pristiže na Muo i prema rivi kreće u 18.20h i u 19.40h.
Oba broda iskrcavaju putnike u velikom Gadskom parku.
Povratak iz Gradskog parka zakazan 23.30h i u 01h.
Zbog nesmetanog postavljanja koridora, sva plovila iz akvatorijuma moraju se izmjestiti do 16 sati. Skrećemo pažnju na ograničenje brzine vožnje u zalivu, jer će plovna jedinica sa uniformisanim licem kažnjavati sve nesavjesne vozače, koji mogu da oštete ukrašene barke-učesnice povorke.
Organizator ove manifestacije je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, uz suorganizaciju lokalne Turističke organizacije i pokroviteljstvo Opštine Kotor i pomoć brojnih sponzora.
Broj prometnih nesreća u kojima sudjeluju vozači električnih trotineta (romobila) neprestano raste, a s njima, nažalost, i broj poginulih. Posljednja žrtva, 55-godišnja Kineskinja, prije nekoliko dana podlegla je ozljedama, nakon što je na nju u Zagrebu naletio 21-godišnji vozač električnog romobila. Struka upozorava da je mnogobrojnim problemima potrebno doskočiti novim izmjenama zakona.
Djeca mlađa od 14 ne bi ga smjela voziti. Na njemu može biti samo jedna osoba, a nošenje kacige i prilagođavanje brzine uvjetima u prometu, je obvezno. Ipak, pravila se krše, a do 20. avgusta zabilježeno je 2596 prekršaja.
– Vozači osobnih prijevoznih sredstava moraju znati da bi takvim vozilima trebali isključivo upravljati biciklističkim stazama ili trakama, ako one ne postoje na određenoj prometnici, oni su se dužni kretati prometnim površinama namijenjenim za kretanje pješaka. Dakle, ako vidimo da postoje pješaci koji se kreću tom površinom, mi moramo usporiti vožnju romobila i čuvati sigurnost tog pješaka, naglasio je Krešimir Mišić, voditelj Službe prometne policije PU zagrebačke.
Za prekršitelje postoje i kazne. Vožnja na cesti stoji 60 eura, bez kacige 30, a ako u ušima imate slušalice, još 30. Pokušaj bijega od policijskih službenika koji vas žele zaustaviti, platit ćete gotovo 1000 eura.
Do 20. avgusta zabilježeno je 266 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali vozači električnih romobila. Dvije osobe su poginule, 71 je zadobila teške tjelesne ozljede, a 128 lakše.
Koje su posljedice nesreće, najbolje znaju u Klinici za traumatologiju.
– Ozljede u području koljena, prijelom ivera, ozljede ramena, prilikom pada vrlo često budu prijelomi rebara, može se desiti da bude i drugih dijelova najčešće na ekstremitetima, mogu udariti glavom, uglavnom su to teške tjelesne ozljede koje dođu kod nas na bolničko liječenje, vrlo često takve ljude zaprimimo i operiramo, kazao je prof. prim. dr. sc. Roman Pavić, dr.med.
Stručnjaci već dugo upozoravaju na to da električni romobili nisu stabilni. Što je i jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća. No to nije jedini problem.
– Mislim da treba uvesti, odnosno da će trebati uvesti, obavezu osiguranja tih prijevoznih sredstava. Nešto otprilike što se zove autoodgovornost, obavezno osiguranje, da bi u slučaju prometne nesreće eventualna materijalna, odnosno nematerijalna šteta bila pokrivena za samog oštećenika, rekao je Krunoslav Ormuž, stalni sudski vještak za promet.
Evidentiranje električnih romobila zasad je uveo samo Izrael. Od 1. avgusta registracija za električne romobile i bicikle ondje je obvezna.
