Tema predavanja u Kotoru su pjesma “Ljetnje kupanje na Perčanju”, napisana prije 180 godina na Prčanju i “Noć skuplja vijeka”, nastala prije 181 godine u Perastu

Podatak da su dvije pjesme vladike i poete Petra II Petrovića Njegoša nastale manje-više neposredno prije “Luče mikrokozme” (1845), te da su obje napisane u Boki (jedna u Prčanju, druga u Perastu), povod je i za promišljanje dr Milijane Kandić-Simonović, porijeklom Bokeljke, koja je održala zanimljivo predavanje u organizaciji Gradske biblioteke i čitaonice Kotor. Odabrani ljubitelji lijepe riječi i poštovaoci Njegoševog lika i djela imali su priliku da u kamernoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” od vrsne profesorke slavistike saznaju na koji način pjesme “Ljetnje kupanje na Perčanju” i “Noć skuplja vijeka” motivski i spoznajno korespondiraju sa religiozno-metafizičkim djelom “Luča mikrokozma”, ali i kako iste te pjesme čitaocu otvaraju drugačija vrata u Njegošev duhovni i lirski svijet. Predavanje na temu “Boka- Njegoševa lirska inspiracija” o romantičarskom značaju prirodnog okruženja kao inspiracije za lirsko uobličavanje specifične čulnosti i duboke refleksije ilustrovano je slajdovima na kojima su između ostalog prikazane i slike Olje Ivanjicki iz njenog opusa posvećenog Njegošu (prikazane ranije u Galeriji “Kod Homena”).

Uznesenje duše na Prčanju

–Neke tačke odabira za ove naše večeri svih ovih pet godina su možda neki jubileji – povežem se hronološki za  neki momenat, a opet i za Boku. Njegoš je 1844. godine na Prčanju napisao refleksivnu, pomalo romantičnu pjesmu “Ljetnje kupanje na Perčanju” i sada je 180 godina od njenog nastanka. Zamislite, Njegoš je prije toliko godina učio da pliva, bio fasciniran prirodom i buđenjem Sunca, doživio neku vrstu “uznesenja duše”, a istovremeno, kako jeste bio genijalan i vrlo kompleksan, naravno da je taj trenutak te idilične prirode u njemu izazvao promišljanja koja su daleko viša, bogotražiteljna, kaže Milijana Kandić Simonović za Boka News.

Erotska energija sublimirana u božansku

Druga pjesma, “Noć skuplja vijeka”, koja je, kako je utvrđeno, nastala 1845. godine u Perastu, ali Kandić Simonović je te dvije godine povezala u ovu jednu.

-“Noć skuplja vijeka” je, uz “Santa Maria della Salute” Laze Kostića, jedna od najljepših pjesama naše poezije. Ta je pjesma uvijek bila i još uvijek je interesantna istraživačima, zato što ona ima jednu provokativnost, možda čak neočekivani ton i temu i mnogi su kroz svo ovo vrijeme tumačenja nekako tu pjesmu doživljavali kao “nedostojnu” možda, ili kao pjesmu koja na neki način “ne priliči” vladiki takvih duhovnih dimenzija. Nastojala sam da pokažem da pjesma ne odstupa od njene hrišćansko-religiozne linije, da se ona jako dobro uklapa u nju, samo što je ovoga puta Njegoš do tog spajanja Duše i Boga, Čovjeka i Univerzuma, izabrao jedan drugi put, a to je onaj tjelesni, čulni, od erotskog do sakralnog. Kako se pjesma razvija mi vidimo jedan preobražaj od tjelesnog u duhovno, gdje je ta erotska energija zapravo sublimirana u božansku. To se vidi i na jezičkom planu i naravno u svim tim dubokim nivoima do kojih možemo dolaziti, objasnila je Kandić Simonović, koja je pročitala obije pjesme u originalima. U svom prikazu pravila je poređenja i sa djelima Platona i sa Poslanicom Sv. Pavla Korinćanima.

Zajednička tema objema pjesmama, istakla je ona, nije samo Boka, kao konkretna inspiracija, već vidimo da tu postoje i neke strukturalne paralele, da su obje pjesme sačinjene iz neka dva dijela – u prvom dijelu obije pjesme imaju jednu idiličnu pejzažno-refleksivnu situaciju, onda u tu situaciju ulazi čovjek. U pjesmi “Noć skuplja vijeka” je to “Vila”, odnosno žena, koja će uzazvati cijelu lavinu tih osjećanja, čulnih i duhovnih uzleta pjesničkog subjekta. Ima tu mnogo slojeva koji se mogu analizirati, strofu po strofu… Prisutni su imali priliku da sa dr Kandić Simonović razmjene svoja gledišta upravo na temu pjesme “Noć skuplja vijeka”, koja je za sve bila najinspirativnija.

Dar za rodni grad

Milijana Kandić Simonović je rođena u Kotoru, odrasla je ovdje i ovaj grad zauzima posebno mjesto u njenom srcu, te iako paralelno živi u Beogradu i u Lođu u Poljskoj, gdje je zaposlena na Filološkom fakultetu na Katedri za slavistiku, svake godine, već peti put tokom ljeta održi jedno predavanje iz domena svog rada. Zahvaljujući prijateljstvu i profesionalnoj saradnji sa  bibliotekarskom savjetnicom Jasminom Bajo i poslenicama Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, ovo predavanje je prava privilegija za ljubitelje književnosti u Boki.

/M.D.P./