Dobitnici specijalnih nagrada na 44. Muzičkom festivalu mladih Crne Gore, održanom krajem aprila u Podgorici, nastupili su na koncertu organizovanom u Ministarstvu kulture.
Učenici muzičkih škola iz Bijelog Polja, Tivta, Kotora i Podgorice izveli su trinaest numera kojima su se predstavili publici.
Prije koncerta mlade muzičare je pozdravio prof. mr Janko Ljumović, ministar kulture, koji je istakao zadovoljstvo što Ministarstvo kontinuirano podržava organizaciju Festivala kao najbolju smotru mladih muzičara i njihovih umjetničkih dometa. “Promocijom talentovanih učenika, podržavamo i pedagoški rad njihovih profesora, podstičemo rad umjetničkih škola i u širem kontekstu afirmišemo muzičku umjetnost,” rekao je Ministar.
Ministar Ljumović je čestitao nagrađenim umjetnicima i rekao kako će Ministarstvo kulture, u saradnji sa drugim resorima, nastaviti da podstiče i podržava njihov rad i školovanje.
Na Muzičkom festivalu mladih Crne Gore je učestvovalo oko 600 muzičara, iz 14 nižih i 5 srednjih muzičkih škola, a dodjeljeno je 14 specijalnih nagrada.
Nagrađeni učenici
ŠOSMO “Vida Matjan” iz Kotora na festivalu je osvojila ukupno 45 nagrada od kojih su 3 specijalne i to:
Ana Šelest, flauta- solo, pretkategorija, klasa: Angela Mijušković, 100
Jovana Šujica, flauta-solo, I kategorija, klasa: Angela Mijušković, 100
Sergej Stojković, saksofon-solo, I kategorija, klasa: Goran Turkalj, 100
Turistička organizacija Herceg Novi je u oktobru prošle godine pokrenula izradu novog web site-a. Nakon nekoliko mjeseci predanog rada dizajnera, tima TOHN i fotografa, prošle sedmice, objavljen je novi sajt na web adresi www.hercegnovi.travel.
Kako je izrada sajta započeta još u prethodnoj godini, sve ugovorne obaveze, kao i isplata, obavljene su u periodu prije „blokade”, saopšteno je iz ove organizacije.
U saopštenju se navodi – “prateći svjetske trendove i poznajući Customer behaviour analytics, prema kojoj turista prije nego što izabere destinaciju za odmor, prvenstveno traži informacije na internetu, te na osnovu dostupnosti ili nedostatka informacija, bira destinaciju, TOHN je od oktobra 2016. godine pokrenula izradu novog web site-a koji će sadržati sve potrebne informacije.
Uprkos činjenici da od marta 2017. nismo mogli praviti nove ugovorne obaveze, pa samim tim ni otkupljivati materijal neophodan za izradu sajta, ponosni smo i zahvalni, što su se među našim sugrađanima našli oni koji se bave fotografijom, a koji su bili spremni da sav potreban materijal ustupe TOHN besplatno na korišćenje. Ovim putem se zahvaljujemo Jeftu Bjelici, Dejanu Stojanoviću, Mirjani Zidar i Jovanu Miljaniću, koji su svojim nesebičnim angažovanjem i ljubavi prema gradu pomogli da prezentacija na sajtu bude kompletnija. Sve ostale informacije vezane za izradu sajta zainteresovani će naći pod odjeljkom Impressum .
TO Herceg – Novi
Od trenutka kada je sajt objavljen, naišli smo na izuzetno pozitivne reakcije, a ono zbog čega je TOHN naročito zadovoljna je, što je turistička privreda prepoznala značaj sajta te su se mnogi naknadno javili u cilju besplatnog reklamiranja svojih usluga, što je ujedno i jedna od svrha samog sajta: da cjelokupna ponuda grada bude predstavljena na jednom mjestu. Pored promocije našeg grada kao turističke destinacije na društvenim mrežama Instagram (@hercegnovi.travel) i Facebook stranici (Turistička organizacija Herceg Novi), izrada sajta predstavlja jedan od brojnih segmenata koji čine integrisanu marketinšku kampanju TOHN. Koristimo priliku da se zahvalimo svim našim pratiocima na društvenim mrežama, kojih do danas ima ukupno preko 5. 000, a koji svakodnevno nesebično učestvuju u promociji Herceg Novog, promovišući na svojim profilima naš grad te inspirišući i podsjećajući nas i naše goste zbog čega je Herceg Novi grad koji se voli, navodi se u saopštenju Turističke organizacije.
Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić obratio se zvaničnim saopštenjem i javno pozvao Direkciju za puteve i izvođača radova da ubrzaju radove u tunelu “Vrmac”. Saopštenje prenosimo integralno.
“Prethodnih dana građani Kotora su izrazili opravdano negodovanje povodom radova koje se izvode u tunelu „Vrmac“. Obavještavam cijelokupnu kotorsku javnost da su radovi u tunelu „Vrmac“ u nadležnosti Direkcije za saobraćaj Crne Gore i izabranog izvođača od strane ove Direkcije. Kao predsjednik opštine više puta sam apelovao na Direkciju da kod izvođača utiče da se ubrzaju radovi ili da iste prilagodi saobraćajnim gužvama. Takođe predao sam predstavnicima Direkcije raspored dolazaka kruzera kako bi i to imali u vidu prilikom utvrđivanja režima saobraćaja.
Uprkos svemu, prethodnih dana je vidljivo da se radovi odvijaju u malom obimu ili da se uopšte ne radi, a da je za sve to vrijeme semafor u funkciji i spriječava normalno odvijanje saobraćaja, što prouzrokuje saobraćajni kolaps u gradu.
Ovom prilikom javno pozivam Direkciju za puteve i izvođača radova da bez odlaganja ubrzaju radove i angažuju sve kapacitete koje im stoje na raspolaganju na radovima u tunelu „Vrmac“ i da spriječe blokadu grada.
Svako drugo ponašanje smatraćemo namjernom opstrukcijom funkcionisanju grada, jer ne vidimo drugi razlog za ovakav zastoj u radovima” – kaže se u saopštenju gradonačelnika Jokića.
Međunarodna unija za očuvanje prirode nedavno objavljenim izviještajem oglasila je uzbunu zbog bojazni za izumiranje više od 13 posto vrsta korala Sredozemlja, među kojima posebno ističe busenasti koral s Mljeta.
Izvještaj IUCN-a precizira da je 17 koraljnih vrsta izloženo prijetnji regionalnog istrebljenja, među kojima su neki ograničeni samo na područje Sredozemlja, ali stručnjake dodatno brine što je veliki broj vrsta ostao nedovoljno poznat pa nisu ni mogli procijeniti njihovu stvarnu ugroženost.
Skupina “cvjetajućih životinja”, što bi bio doslovni prijevod razreda anthozoa, obuhvaća oko 212 vrsta korala autohtonih u Sredozemnom moru. Od ukupno 142 vrste koje su stručnjaci uspjeli istražiti za navedeno izviješće, čak 69 ih je ocijenjeno nedovoljno poznatima.
Najveći greben na Mljetu
Gotovo endemični graditelj morskog grebena, busenasti koral (Cladocora caespitosa), naseljava mediteranske vode najmanje tri milijuna godina. Njegove najveće i najrazvijenije populacije nalaze se u Nacionalnom parku Mljet, u Bokokotorskom zalivu i Morskom rezervatu Kolumbretsko otočje, ističe se u izvještaju IUCN-a.
Veliki grebeni koje je taj koralj izgradio u drevnom Mediteranskom moru davno je nestao, a od njega je ostalo samo nekoliko reliktnih sprudova. Osim ondje, Cladocora caespitosa se pojavljuje u obliku malih raspršenih kolonija duž mediteranske obale, kaže se.
Greben busenastog koralja u Velikom jezeru na Mljetu zauzima površinu od oko 650 kvadratnih metara, na dubini između 4 i 18 metara, kojeg u Nacionalnom parku smatraju najvećim na svijetu.
Kad su dobro razvijeni, busenasti korali su graditelj ekosustava velikog biodiverziteta, ističe se u izviješću međunarodnih stručnjaka među kojima je biolog Petar Kružić, profesor na PMF-u u Zagrebu.
Sporo se obnavlja a brzo nestaje
Na tu je vrstu posebno negativno utjecalo morsko zagrijavanje tijekom posljednjih 15 godina. Masovna smrtnost tih korala zapažena na nekim mjestima tijekom ljeta 1999., ali je iznimno vruće ljeto 2003. izazvalo veliku stopu smrtnosti busenastog koralja na širokom prostoru, uključujući i iznimne populacije na Mljetu i Kolumbretskom otočju, ističe se i dodaje da je na nekim mjestima Kolumbretskog otočja izumrlo 50-80 posto tih koralja.
Štoviše, njihovo stanište sve više zauzima nekoliko invazivnih vrsta algi kao što je grozdasta kaulerpa (Caulerpa cilindracea). Prema stručnjacima, ona spada među stotinu najinvazivnijih vrsta jer svojim rastom potiskuje autohtone vrste. Zbog kemijskih spojeva koje proizvodi, jako mali broj tu algu koristi za hranu, što dodatno omogućuje njezino brzo širenje, ističe se u jednom ranijem izviješću hrvatskih stručnjaka.
Pored toga, busenaste koralje ugrožava eutrofikacija, odnosno starenje ekosistema pod ljudskim utjecajem, otpad i otpadne vode, te agresivni ribolov.
Busenasti koralj je spororastuća, dugoživuća vrsta s iznimno usporenom dinamikom i smanjenom sposobnosti za oporavak. Niske stope samoobnovljivosti teško će moći održavati ravnotežu s povećanom stopom smrtnosti do koje dovode zagrijavanje mora i drugi utjecaji, ističe se.
Na Pomorskom fakultetu Kotor Univerziteta Crne Gore, danas je održano tradicionalno davanje krvi upriličeno u sklopu obilježavanja Dana dobrovoljnih davalaca krvi i Nedjelje Crvenog krsta Crne Gore.
Ovo je tradicija na Fakultetu koja traje već 31 godinu, kroz koju studenti i zaposleni u velikom broju pokazuju svoju humanost i rješenost pomaganja ljudima kojima je potrebna krv u cilju spašavanja ljudskih života i zdravlja ljudi.
Studente sa svih studijskih programa koji su se odazvali pozivu da daju krv, pozdravio je vršilac funkcije dekana Pomorskog fakulteta Kotor prof.dr Danilo Nikolić koji se studentima zahvalio na odzivu u velikom broju i tom prilikom pohvalio njihovu humanost i rješenost da pomognu nekome kome je dragocjena tečnost neophodna.
Prof.dr Danilu Nikoliću i drugim zaslužnim sa Pomorskog fakulteta Kotor uručene su zahvalnice za nesebičan doprinos podršci i realizaciji Programa aktivnosti dobrovoljnog davanja krvi na Fakultetu.
Prisutne je takođe pozdravio i prof.dr Danilo Đurović, redovni profesor Pomorskog fakulteta Kotor, u penziji, dugogodišnji aktivista Crvenog krsta i Društva dobrovoljnih davalaca krvi, i sam višestruki davalac sa 127 davanja zaključno sa današnjom akcijom.
Ovaj događaj na Pomorskom fakultetu Kotor je ujedno i doprinos akciji koja se sprovodi na nivou Univerziteta Crne Gore.
Predsjednik kotorskog Osnovnog suda Branko Vučković izdao je danas potjernicu za bivšim visokim funckcionerom DPS-a Svetozarom Marovićem.
Potjernica je izdata radi izdržavanja zatvorske kazne po pravosnažnoj presudi Višeg suda u Podgorici u trajanju od tri godine devet mjeseci.
“Kazna je imenovanom osuđenom izrečena zbog počinjenih krivičnih djela i to: dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja iz člana 416 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 24 i člana 49 KZ-a CG izvršenog na organizovan način i produženog krivičnog djela prevara iz člana 244 stav 4 u vezi stava 1 u vezi člana 49 KZ-a CG izvršenog na organizovan način”, navodi se u saopštenju. Naredba je istog dana dostavljena Centru bezbjednosti Budva, radi izvršenja”, navodi se u saopštenju.
Svetozar Marović
Nekadašnji predsjednik državne zajednice SiCG ranije je tužiocima priznao da je bio šef organizovane kriminalne grupe koja je oštetila budžet Budve za više desetina miliona eura i nagodio se sa tužilaštvom oko kazne i robije.
Po osnovu dva sporazuma, ukupno je osuđen na tri godine i 10 mjeseci zatvora, 100.000 eura novčane kazne, plaćanje sudskih troškova i naloženo mu je da vrati državi više od milion eura.
Iako je rok za plaćanje novčane kazne istekao, kazna mu još nije uvećana za godinu robije.
“Priča zelene strane” novi muzičko-dokumentarni film Bola Boškovića , renomiranog crnogorskog kompozitora i autora filmova o Crnoj Gori, biće prikazan u petak 12. maja u Kotoru, sala kina Boka od 20 sati.
Prema riječima autora, film je inspirisan stihovima istoimene knjige poema , kotorske spisateljice i književnice Vesne Vičević, a stihove u filmu govori Blagota Eraković.
“Ovaj projekat simboliše sinteza originalne ambijentalne muzike , stihova i art landinga , landscapea , koju karakteriše zajednička inspitacija – istorija i prirodne ljepote Crne Gore. Namjenska muzika koja koja je radjena za film sastoji se od četiri kompozicije Balkanska carica, Noć skuplja vijeka, Lesendro i Starčeva gorica, a koju , kao i scenario i režiju , potpisuje autor Bole Bošković”, navodi se u saopštenju.
Eraković je kazao da se od mnogih Boškovićevih djela izdvaja “Priča zelene strane”.
“Boškovićeva dosadašnja djelatnost uglavnom je bila jedna likovno – muzičko – sinastetička inspiracija Crne Gore, koju je ovaj, po svemu izuzetni stvaralac doveo do granice savršenstva i nečega što se u širim prostorima prepoznaje kao izuzetna stvaralačka vrijednost. Njegova inspiracija poemom Prica zelene strane poznate i priznate intelektualke, Vesne Vičević , u ovom projektu je zaživjela punom svojom snagom , bez obzira na to sto se Vičevićka ipak u poznim godinama oglasila kao pjesnik. Kroz Boškovićev film, stvaralaštvo Vičević se može okarakterisati stihom poznatog pjesnika “ progovriću na leđa ako mi usta zapuše krpom , o šumo gusta “ . Boškovićevo filmsko djelo Priča zelene strane je nešto što se do sada nije pojavljivalo na crnogorskoj javnoj scenii i predstavlja veličanstven spoj muzičkih, filmskih i poetskih vrijednosti kojima se definiše Crna Gora “, naveo je Eraković.
Nakon premijere u Zetskom domu i “slijeganja utisaka”, Vičević ne krije zadovoljstvo realizovanim projektom.
“Okolnosti su htjele da sam kompletan film pogledala tek na promociji u kraljevskom pozorištu Zetski dom. Da sam ovaj film gledala ranije, ne bih se usudila da Bolu predložim svoje stihove. Za njegove filmove riječi nijesu potrebne. Imala sam sreću da sarađujem sa ovakvim umjetnikom . Od samog starta smo imali izvanrednu saradnju i razumijevanje . I scenario i režija i ali muzika posebno. A Blagotin glas. Tek sad mi je jasno kad je Bole rekao: ‘Ovo samo Blagota može da pročita. Šta da kažem? Ona latinska izreka Habent sua fata libelli, može se u potpunosti odnositi i na moju knjigu Priča zelene strane”, kazala je Vičević.
Film „ Prica zelene strane “ traje nepunih 40. minuta . Postprodikcija je radjena u Beogradu , postprodukcijskom studiju „ Serdar “ . Tehnicku obradu filma potpisuje Dimitrije Vučinić.
Bole Bošković – Film – Prica zelene strane
“Svidjeli su mi se Vesnini stihovi i ideja za realizaciju ovakvog projekta za mene je bila i neka vrsta izazova . Sve što radite iskreno i krajnjim osjećajem , emocijama osuđeno je na neki vid uspjeha . Meni je bitno da sam zadovoljan i da je publika na premijeri u Zetskom domu prepoznala taj minzasen koji sam želio da prenesem na gledalište. Kompletna realizacija filma, sa svim snimanjima , montažom , postprodukcijom i audio obradom , trajala je oko šest mjeseci. Mislim da sam uspio da uklopim Vesnine stihove i Blagotin glas sa kadrovima i muzikom , u jednu lijepu audio vizuelnu pricu. Priča zelene strane je samo jedna iskreno ispričana priča koja je realizovana sa namjerom da se ‘vratimo u budućnost’ i ‘krenemo u prošlost , zaboravljajući pri tom ovu bolesnu kontaminaciju sadašnjosti , prepunu političke malicioznosti , moralnih posrnuća i degradacije skoro svih društvenih vrijednosti, To je i jedan od razloga što sam postprodukcijom pokušao da dobijem poseban ‘looking’ ove naše filmske priče. To se ogleda u određenom degradiranju slike koje podsjeća na efekte stare ‘izlizane’ filmske trake , sa svim svojim krupnim granulatom , brzopokretnim flekama , sitnim mušicama i vertikalnim šetajućim crno-bijelim linijama. Mislim da je to pravi ‘lookong’ moje slike i muzike, koji odgovara Vesninim stihovima i boji Blagotinog glasa . Zato i volim da kazem da je film obojen prošlošću”, kazao je Bošković.
U slovenskom mjestu Žalec lani su kao posebnu turističku atrakaciju otvorili opštinsku Fontanu piva, na kojoj posjetioci sa slavina iz kojih umjesto vode teče pivo, mogu za 8 eura šest puta natočiti različite vrste piva, a od ove godine nude i pivo koje je proizvođač nazvao Balkan.
Uprkos nešto hladnijem vremenu zadnjih dana, sezona piva u Žalcu opet je otvorena, a iz jedne od pet pipa sada se može natočiti i pivo “Balkan”, čime se, kako navode mediji, prilagođavaju trendovima i željama nekih posjetitelja.
Svijetlo lager pivo tog imena, koje je proizvedeno od slovenskog hmelja “po njemačkim i balkanskim recepturama”, napoji dušu i srce, a na poseban način povezuje sve balkanske narode, kazao je za list “Večer” neimenovni proizvođač.
Time se zapravo prisjetio ili aludirao na davni reklamni oglas “Radenska nas spaja”, s kojim je svoje mineralne vode na bivšem jugoslavenskom tržištu svojedobno promicala punionica iz Rogaške Slatine, Radenska “s tri srca”, koju je lani kupila češka kompanija Kofola.
Pivopije su u Žalcu do sada kupile više od 12000 žetona za pristup pivskoj česmi i osnovnu degustaciju, a kriglu koju dobiju uz osnovnu ulaznicu zadržavaju za uspomenu besplatno.
Slovenija je ponosna na svoju dugu pivovarsku tradiciju, a osobiti na hmelj koji se uzgaja na plantažama uz Savinju, slovenski pritok Save, pa je nedavno započela i razgovore s Austrijom o zajedničkoj europskoj zaštiti štajerskog hmelja. On će se smjeti uzgajati i proizvoditi samo u slovenskoj pokrajini Štajerskoj, čiji je centar Maribor, te u austrijskoj sjevernoj štajerskoj pokrajini Steyr.
Inspekcija zaštite prostora nije izdala rješenje za rušenje privremenog objekta Zip line izgrađenog na KO Prijevor iznad plaže Jaz, jer kako je saopšteno iz Uprave za inspekcijske poslove, to i nije njihova nadležnost.
Sporni objekat se nalazi u putnom pojasu koji kontroliše Ministarstvo saobraćaja i pomorstva koje, takođe, nije izdalo rješenje o rušenju.
Investitor i vlasnik Zip line Montenegro Milutin Tripković kazao je za TV Budva da nalog za rušenje dvije stanice nije dobio, te da je tokom ove nedjelje, po nalogu Ministarstva pomorstva i saobraćaja, izvodio radove na vraćanju trotoara u prvobitno stanje i postavljanju zaštitne ograde.
„Dok su trajali radovi na stopi bile su nam potrebne razne mašine, zato sad vraćamo trotoar i ogradu u prvobitno stanje, kako su nam i naložili iz Ministarstva“, istakao je Tripković.
Kako je naglasio, u ovaj projekat je ušao nakon dobijenih dozvola za gradnju,za šta je dobio saglasnost nadležnih državnih institucija.
„Ja sam ovu priču počeo još 2013. godine, tako da su sve institucije upoznate. Da sam bilo kome smetao, državne institucije mi ne bi dozvolile da radim ono što sam započeo. Završio sam 90% radova, čekam samo dozvole za rad od opština. I ne znam da li ću ih dobiti“, kazao je Tripković.
Podsjećamo da su mještani budvanskih i kotorskih mjesnih zajednica Jaz, Lastva Grbaljska, Savina, Svinjišta i Gornji Grbalj, 3. maja održli protest sa kojeg su zahtijevali da Uprava za inspekcijske poslove naloži rušenje polazne i dolazne stanice Zip Line-a za šta su dobili podršku predsjednika opština Budva i Kotor, Dragana Krapovića i Vladimira Jokića.
