Hercegnovsko pozorište u saradnji sa “Herceg festom” priprema predstavu za djecu „Carevo novo odijelo”.
Premijera predstave čiji je reditelj Petar Pejaković, planirana je početkom oktobra.
U predstavi će igrati hercegnovski glumci: Goran Slavić, Miloš Pejović, Dejan Đonović i Vlado Milošević.
Bajku „Carevo novo odijelo” dramatizovao je Novljanin Đorđe Stanojlović.
Scenograf je Vojo Kilibarda, a kostimografkinja Jelena Vasiljević.
“Petar Pejaković diplomirao je Pozorišnu i radio režiju kod prof. Egona Savina na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Pojavljuje se kao autor tekstova i scenografije, a posebno se istakao u projektima i radu sa socijalno osjetljivim grupama u kojima je umjetnost primijenjena u svrhu društvenih promjena.
Pejaković je potpisao režiju u pedesetak pozorišnih predstava u Crnoj Gori i inostranstvu. Direktor je Kotorskog festivala pozorišta za djecu, režirao je za CNP, Centar za kulturu, Pančevo, Centar za kulturu, Tivat, Kraljevsko pozorište Zetski dom, Cetinje, Zahumlje, Nikšić, Gradsko pozorižte, Podgorica, Narodno pozorište Zenica, FIAT, Nikšićko pozorište, KIC Budo Tomović, BELEF, MESS, režirao je u Amsterdamu, Erlangenu, Beogradu, Rijeci…
Objavljivao je priče i pjesme, stripove i članke o stripu, pripremao autorske radijske emisije, i u svim oblastima primao nagrade. Između ostalih, dobio je Novembarsku nagradu Grada Kotora, nagradu na Kotorskom dječjem festivalu, nagradu za OFF program na Festivalu crnogorskog teatra, priznanje za najbolju predstavu i režiju na festivalu amatera u Bijelom Polju, predstava Rašomon, jedna je deset od najboljih predstava u 75 godina Akademskog pozorišta u Beogradu, a nagrađivan je u Njemačkoj i Tunisu te na beogradskom Festiću i BRAMSU” – navodi se, pored ostalog, u saopštenju organizatora koje nam je proslijeđeno.
U povodu Međunarodnog dana čišćenja otpada iz okoliša, koji se 15. septembra održao 144 zemlje, Greenpeace je u suradnji s Parkom prirode Telašćica organizirao čišćenje uvale Kobiljak na Dugom otoku. Analizom prikupljenog otpada s jadranskih plaža pokazali su da su određene robne marke posebno zastupljene pa pozivaju tvrtke i korporacije na odgovornost za plastiku koju plasiraju na tržište. Značajan dio onečišćenja pripada robnim markama korištenim u Hrvatskoj, suprotno uvriježenom mišljenju da se radi isključivo o plastici iz susjednih zemalja.
Ružni prizori onečišćenja jadranskih plaža plastičnim otpadom su postali uobičajeni čak i u najzaštićenijim područjima, kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode. Akcije čišćenja plaža nisu dovoljne da se velike količine plastike uklone iz okoliša, nego se problem treba hitno rješavati na izvoru, poručuju iz Greenpeacea.
– Svi snosimo odgovornost. Postoji tendencija da za onečišćenje našeg mora krivimo nemarne turiste i otpad iz Crne Gore i Albanije. Na dvije od tri lokacije pretežno smo pronašli hrvatske robne marke. Analize koje smo proveli na otocima ukazuju na to da plastični otpad ovisi o zemljopisnom položaju i morskim strujama. Radi se, dakle, o problemu koji nema nacionalni identitet i ne poznaje granice. Osim ulaganja napora da mijenjamo navike i kulturu bacanja, odgovornost napokon moraju preuzeti i korporacije koje na tržište plasiraju ogromne količine plastične ambalaže, izjavila je Petra Andrić, voditeljica Greenpeaceove kampanje.
Coca Cola, Jamnica, Ožujsko i Karlovačko pivo, samo su neki od brendova čiji se proizvodi mogu prepoznati na rajskim plažama i uvalama. Čepovi, boce, vrećice pakiranja, sve su to dobro poznati predmeti koji nam svakodnevno svima prolaze kroz ruke, a nakon kratkog korištenja ostaju trajno u okolišu. Ambalaža je jedan od najzastupljenijih oblika jednokratne plastike, što je vidljivo iz prikupljenog otpada.
– Iskorjenjivanje kulture bacanja i okretanje višekratnim materijalima moraju podržati i sami proizvođači. Tvrtke moraju osvijestiti da svi zajedno snosimo posljedice njihovog poslovanja i stjecanja profita. Normaliziranjem i nametanjem jednokratne upotrebe i uvjeravanjem javnosti da je plastika jeftina, praktična i sigurna, korporacije zarađuju novac na račun okoliša. O tome se mora govoriti u javnom prostoru i njihova odgovornost se treba zakonski regulirati, dodaje Andrić.
U tijeku je donošenje direktive EU o smanjenju učinaka određenih plastičnih proizvoda na okoliš, pozivamo ministra Ćorića da se založi za ambiciozniju varijantu direktive koja bi uključivala i osnažene mjere proširene odgovornosti proizvođača.
U okviru projekta međunarodne saradnje „Zajedno u prošlosti-zajedno u budućnosti“ u programu Evropa za građane, pod pokroviteljstvom EU, delegacija Opštine Čepin iz Hrvatske boravi od juče u posjeti Herceg Novom.
„Učešćem u ovom projektu mi obnavljamo staro prijateljstvo, sa željom da ga u budućnosti zajedno ojačamo, kako to i samo ime projekta poručuje. Te namjere potvrdićemo potpisivanjem sporazuma o saradnji, što je planirano za dva dana. Snaženje veza među ljudima i njegovanje dobrosusjedskih odnosa svakako će biti najvažniji rezultat ovog projekta“, poručio je predsjednik Opštine Stevan Katić pozdravljajući danas načelnika Čepina Dražena Tonkovca i članove delegacije.
Katić im je poželio dobrodošlicu u Herceg Novi, istakavši zadovoljstvo što zvanična saradnja počinje pod okriljem programa Evropske unije.
„Dobro nam došli u grad kulture i turizma, grad prirodnih ljepota od morske obale do vrhova prelijepog Orjena. Proći ćete ulicama koje su mamile brojne velikane, kojima su hodili Njegoš i Ivo Andrić, a drevna zdanja posvjedočiće vam o bogatstvu kulturno-istorijske baštine Herceg Novog, njegovoj raznolikosti i potencijalima. Danas grad koji se ubrzano razvija, Herceg Novi će vas dočekati raširenih ruku“, kazao je Katić.
Delegacija Čepina u posjeti Herceg Novom
On je podsjetio da veza među naša dva grada traje preko pet decenija, ali posredno. Naime, Herceg Novi se još 1965. godine pobratimio sa Osjekom, u čijem sastavu je bio Čepin.
„Opština Čepin poznata je po uspjehu u oblasti privrede i poljoprivredne proizvodnje, dok je Herceg Novi usmjeren na razvoj svih grana turizma i podsticanje uzgoja i valorizacije organskih, domaćih proizvoda. S tim u vezi, siguran sam da će naša saradnja biti od koristi za privrednike dva grada, te da će rezultirati korisnom razmjenom iskustava, novim idejama i partnerstvima“, kazao je Katić.
Zahvalio se predstavnicima Opštine Čepin, koji su prepoznali da je Opština Herceg Novi pouzdan partner, otvorena za nove ideje i veoma aktivna u apliciranju na prekograničnim projektima, te dodao da se raduje budućim inicijavama i projektima.
Tonkovac: Povezivanje privrednika i turističkog sektora
„Evropa je ta koja ujedinjuje i miri, ne samo nas zemlje Balkana, već cijelu Evropu, da krenemo u jedan novi smjer, u budućnost koja je bolja za nas“, istakao je načelnik Opštine Čepin Dražen Tonkovac. Iz tog razloga, kako misli, prošao je projekat „Zajedno u prošlosti-zajedno u budućnosti“, kao jedan od samo četiri odobrena među 40 prijavljenih u cijeloj Hrvatskoj.
Zahvalio se Opštini Herceg Novi što je prihvatila inicijativu da se obnovi staro prijateljstvo, a što je EU prepoznala kao dobar korak. On je objasnio da je realizacija projekat krenula u martu ove godine, te kazao da se raduje budućoj saradnji. Pozvao je predstavnike Herceg Novog da budu gosti Čepina povodom sledećeg Dana opštine.
„Vi ste turističko mediteransko središte, mi smo kontinentalci, naučili smo raditi i proizvoditi. Nadam se da ćemo uspješno povezati naše privrednike i vaš turistički sektor“, rekao je Tonkovac, primijetivši da su na crnogoroskom tržištu već prisutni proizvodi iz Čepina.
On je predstavio Čepin, govoreći o lokalnoj upravi, privredi, istoriji, kulturi, tradiciji i običajima ove najveća opštine u kontinentalnoj Hrvatskoj, a druge najveće u cijeloj republici.
Delegacija Čepina u posjeti Herceg Novom
Njegovo obraćanje pratila je video prezentacija opštine, a potom i izlaganje Ivice Berakovića sa Poljoprivrednog instituta Osijek. O poljoprivredi u Herceg Novom – aktuelnom stanju, potencijalima i povezanosti sa turizmom, govorio je menadžer Opštine Herceg Novi Dragan Šimrak. Istoriju, kulturu i turističku ponudu grada predstavio je Dalibor Vuković iz Turističke organizacije Herceg Novi, a potom je direktor marketinga Instituta „Dr Simo Milošević“ Nikola Mračević prezentovao ponudu ove jedine banje u Crnoj Gori i nosioca zdravstvenog turizma.
Nakon sastanka u Institutu Igalo, za delegaciju Čepina upriličena je turistička tura kroz Stari grad i hercegnovske tvrđave. Čelnici dva grada posjetili su i dva velika kompleksa u izgradnji na teritoriji Herceg Novog – Portonovi i Lazure.
U okviru projekta „Zajedno u prošlosti-zajedno u budućnosti“, koji implementira Kancelarija za međunarodnu saradnju, biće upriličena i svečanost potpisivanja Sporazuma o saradnji Herceg Novog i Čepina, 20. septembra (četvrtak), u 11 sati u Velikoj sali Skupštine opštine Herceg Novi.
Projekat Općine Čepin „Zajedno u prošlosti-zajedno u budućnosti“ u potpunosti je finansiran iz programa Evropa za građane. On je jedan od pet projekata koji su odobreni po javnom pozivu početkom ove godine, za koji je uslov bilo povezivanje najmanje dva partnerska grada, od koji jedan mora biti u državi članici EU. Ideja na kojoj se zasniva projekt leži u obnovi prijateljstva s opština Herceg Novi i Čepin, koje su se pobratimile još davne 1965. godine, kada je Čepin još bio u sastavu grada Osijeka. Cilj je ostvarivanje saradnje i razmjena iskustava između dvije opštine, kao i podizanje svijesti svih građana EU o pripadnosti zajednici jednakih vrijednosti.
Sekretar Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo Petar Vujović i samostalna savjetnica za projekte Ivona Petrović, prisustvovali su 5. Koordinacionom sastanku svih partnera na projektu „IRENE – Interregional Renewable & ENErgy efficiency network“, održanom proteklog vikenda u prostorijama „Solarnog edukacijskog centra“ u Zadru u Republici Hrvatskoj. Ovom prilikom, analizirane su do sada realizovane aktivnosti, sa posebnim osvrtom na pilot projekat – instalaciju novih sistema rasvjete.
Takođe, razmatralo se i o konceptu promotivne kampanje projekta, koji je predstavljen partnerima, a analizirane su i do sada prikupljeni projektni prijedlozi za bazu podataka na temu energetske efikasnosti.
Projekt ¨IRENE – Interregional Renewable & ENErgy efficiency network¨, u okviru Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020, zajednički sprovode Zadarska županija (Rapublika Hrvatska), Eko centar „Delfin“ i Opšina Tivat (Crna Gora), Asocijacija za ekonomski razvoj „Redah“ i Grad Mostar (Bosna i Hercegovina), te Agencija za razvoj Zadarske županije „Zadra nova“ kao vodeći partner.
Glavni cilj projekta je zaštita i očuvanje životne sredine i unapređenje održivog korišćenja prirodnih resursa u prekograničnim područjima, kroz zajednički razvoj i umrežavanje lokalnih sistema upravljanja energijom u prekograničnom području za unapređenje energetske efikasnosti i korišćenja sistema obnovljivih izvora energije u javnom sektoru.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.915.820,00€. Implementacija projekta traje do 31. decembra 2019. godine
Druga polovina septembra u Luštici Bay je rezervisana za dva interesantna događaja – Kotorski vremeplov i Tango maraton (Port of tango), u petak 21. i u nedjelju 23. septembra.
Prezentacija kotorskog načina života, multimedijalni program „Kotorski vremeplov“, posvećen je gradskom životu Kotora tokom proteklih vjekova, a priprema ga i realizuje kotorska organizacija „Che nova” uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.
„Izvođenje u Luštici Bay je prvi put da se program odvija van Kotora. Za ovu priliku Kotorski vremeplov će se dešavati na više različitih mjesta u naselju. Nadamo se da će ovom interesantnom putovanju kroz vrijeme prisustvovati što više Bokelja i posjetilaca jer nas očekuje zaista lijep događaj“, najavila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.
Tango ljubitelje u nedjelju 23. septembra u Luštici Bay očekuje velika revija plesa strasti, počev u 12 časova pa sve do 18 sati. Tango maraton je trodnevna manifestacija koja će se održati na promenadi Luštica Bay i na dvije lokacije u Porto Montenegru – Jahting klubu /Yachting Club/ i hotelu Ridžent /Regent /, u organizaciji plesne škole „Tango i tačka“.
Luštica Bay Marina
Posjetioce očekuje najbolja tango muzika a organizator je najavio učešće internacionalnih DJ-eva. Iz Italije, Mađarske, Turske, Argentine i Crne Gore.
U Luštici Bay je nedavno održana zložba slika prodajnog tipa, autora studenata Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja. U jedinstvenoj galeriji na otvroenom, u srcu Marina naselja ispred hotela Čedi /The Chedi / predstavljeno je više od 20 radova na teme „Luštica – Ljudi, zemlja i more“.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore organizovalo je jubilarnu XV Crnogorsku konferenciju o kontroli pušenja pod nazivom „Zdravim srcem u borbi protiv pušenja”.
Učesnici XV Crnogorske konferencije o kontroli pušenja održanoj u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović” u Podgorici, a koju je otvorila direktorka direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore dr Mevlida Gusinjac, bili su:kardiohirurg dr Aleksandar Mugoša, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, sa temom „Ja i pušenje”, prim dr Nebojša Bulatović, direktor Klinike za kardiologiju KCCG sa predavanjem „Preporuke za prevenciju kardiovaskularnih oboljenja – pušenje” i kardiohirurg dr Aleksandar Radović koji je govorio na temu „Pušenje i kardiohirurška oboljenja”.
Tokom tri mjeseca realizacije kampanje „Uhvati čist talas“ na oko 30 plaža i ugostiteljskih objekata u Budvi ovog ljeta prikupljene su velike količine ambalažnog otpada, koji će u potpunosti biti recikliran. U organizovanoj akciji selektivnog prikupljanja ambalažnog otpada, prikupljeno je 90 tona staklene i jedna tona plastične ambalaže. Posebno je prikupljana i aluminijumska ambalaža, a posjetioci plaža su odvojili ukupno 12 hiljada limenki, što čini 250 kilograma ove vrste otpada.
Na ovaj način, inicijator projekta, kompanija Coca-Cola HBC Crna Gora u saradnji sa još sedam partnera, uspostavila je i sprovela u praksi pravilan sistem za upravljanje ambalažnim otpadom.
„U Budvi smo ove godine kroz kampanju „Uhvati čist talas“ zaokružili put otpada – od njegovog nastanka pa do reciklaže. Ovo je pilot projekat koji smo pripremali 12 mjeseci, ali je trud zaista vrijedio jer smo izuzetno zadovoljni postignutim rezultatima i količinama ambalažnog otpada koje će biti reciklirane, čime smo dali konkretan doprinos zaštiti životne sredine. Na ovaj način smo očuvali i morski ekosistem, jer je otpad završio na za to predviđena mjesta, umjesto na plažama ili u moru, čime smo i opravdali naziv kampanje. Željela bih da zahvalim partnerima akcije koji su posvećeno radili kako bi ovaj pilot projekat bio uspješan, a posebnu zahvalnost dugujemo i vlasnicima 32 plažna bara koji su prepoznali značaj ovakve inicijative i dali svoj nemjerljiv doprinos“, kazala je Andrea Radonjić, menadžer za javne i regulatorne poslove u kompaniji Coca-Cola HBC Crna Gora.
Čist talas ovog ljeta zapljusnuo budvanske plaže
Na 32 plažna bara i plaže aktivisti kampanje edukovali su posjetioce, motivišući ih da praznu ambalažu odvoje u namjenske posude – posebno staklo, plastika i limenke. Tako selektovan otpad je dalje slat na pripremu za reciklažu, a potom i na samu reciklažu. Partneri na projektu su Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, kompanija Coca – Cola HBC Crna Gora, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Opština ,,Budva“, preduzeće ,,Komunalno“ Budva, Regionalna deponija ,,Možura“ Bar i Ekološki pokret ,,Ozon“.
Partneri su izrazili očekivanje da će ovaj projekat sledećih godina biti proširen i na ostale opštine.
Luka Kotor AD nije osporavala bilo kome pilotažu u Bokokotorskom zalivu i u skladu sa datim koncesionim pravom, ima isključivo pravo obavljanja privredne djelatnosti, koja uključuje i pomorsku pilotažu u akvatorijumu luke Kotor, saopštio je bivši izvršni direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac.
“U skladu sa postojećim zakonskim okvirom, kontrolnu funkciju u vezi funkcionisanja i rada Luke Kotor AD kao koncesionara vrši u ime države Crne Gore Lučka uprava. U tom smislu, Lučka uprava je morala konstatovati, pokrenuti postupak ili preduzeti mjere prema koncesionaru, Luci Kotor AD u vezi sa pitanjem pomorske pilotaže. Međutim, ovakvog zahtjeva ili postupka nije bilo od strane Lučke uprave povodom ovog slučaja. Uporedna evropska praksa u datoj oblasti pokazuje da se pomorska pilotaža ne može podvesti pod načelo zaštite konkurencije, jer je to u koliziji sa bezbjednošću plovidbe i zaštite životne sredine. Zato u evropskim lukama, a isto tako i najvećoj pomorskoj luci u Crnoj Gori, u Baru, pomorsku pilotažu u sklopu ostalih lučkih usluga, obavlja koncesionar. U okviru pravne regulative EU, lučke usluge, uključivši i pomorsku pilotažu, tretiraju se kao javne usluge, koje ne podliježu tržišnoj konkurenciji iz razloga javnog interesa u domenu bezbjednosti i zaštite životne sredine”, navodi se u saopštenju Kusovca.
Dodaje da “u svijetu nema primjera da u jednoj luci pomorsku pilotažu vrši više pilotskih službi. Jedna pilotska služba u luci – to je svjetska praksa”.
“Dio novčanih sredstava stečenih od pomorske pilotaže treba da budu investirani u infrastrukturu luke, a investicije u infrastrukturu luke Kotor su hitne i neophodne.U mom manadatu ti prihodi su bili preko 700.000 eura na godišnjem nivou. Prihodi od pilotaže, kao lučke usluge, su investirani u infrastrukturu luke Kotor, koja je u vlasništvu Države. Primjenom načela slobodne konkurencije na djelatnost koja je u javnom interesu, prihodi po ovom osnovu su drastično pali. Na kraju, skrećem pažnju javnosti da je Luka Kotor AD u vlasništvu grada Kotora 57 odsto. Ubijeđen sam u svoje ispravno postupanje u obavljanju funkcije izvršnog direktora Luke Kotor AD u periodu 2013-2017, a sve u cilju očuvanja javnog interesa”, zaključio je Kusovac.
“Međunarodno stručno savjetovanje o zaštiti podvodnih arheoloških lokaliteta i edukaciji profesionalnih ronilaca 2018.” naziv je konferencije koja je otvorena danas u bečićkom hotelu Splendid. Konferenciju je otvorio ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović.
“Ova Konferencija ima višestruki značaj jer će se prezentovati teme koje se odnose na zaštitu podvodnih arheoloških lokaliteta, nove rezultate podvodnih arheoloških istraživanja u Crnoj Gori, pomorsku trgovinu kroz istoriju, te osposobljavanje profesionalnih ronilaca ” kazao je Bogdanović.
Direktor RCUD-a, “Regionalnog ronilačkog centra za podvodno razminiranje i obuku ronilaca” iz Herceg Novog, mr Veselin Mijajilović je istakao da se moraju na savremen način primijeniti u Crnoj Gori najnovije mjere zaštite brodskih tovara i drugih arheoloških ostataka na dnu mora koji su pronadjeni i za koje su ustanovili da su potonuli u periodu od IV vijeka prije nove ere pa do XV vijeka nove ere.
Konfereoncija o Podvodnom arheološkom blagu CG
“Cilj ove Konferencije je da na putu Crne Gore u Evropsku uniju damo doprinos u pronalaženju najboljih rješenja za efikasnu borbu protiv kriminala umjetninama i za efikasnu zaštitu i valorizaciju podvodnih kulturnih dobara, koja predstavljaju, izmedju ostalog, istoriju Crne Gore sa kojom se ponosimo u društvu evropskih naroda”, zaključio je Mijajilović.
Predsjednik prestižne “Internacionalne akademije podvodne tehnike i nauke” iz Rima, profesor Sebastiano Tusa, koji je ujedno ministar kulture regijie Sicilija delegiran za more, je naglasio da je Crna Gora uvela u svoje akte ronjenje kao aktivnost u zaštiti podmorja i da će Akademija dati svu svoju podršku, i dodao “ Moja uloga je ovdje višestruka: predstavljam Akademiju, Siciliju i Italiju – koja je posvećuje veliku pažnju podmorju i njegovoj zaštiti i stoga će dati Crnoj Gori nesebičnu podršku a posebno iz svojih iskustava“.
Na otvaranju su govorili i Nataša Pešić, generalni sekretar Vlade Crne Gore kao i član Borda direktora RCUD-a Vladan Radonjić.
Konfereoncija o Podvodnom arheološkom blagu CG
Konferenciju organizuju RCUD-Regionalni ronilački centar za podvodno razminiranje i obuku ronilaca iz Herceg Novog u saradnji sa Internacionalnom akademijom podvodne tehnike i nauke iz Rima, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore.
