Turistička organizacija Herceg-Novi je na sajmu turizma u Londonu, pored predstavljanja turističke ponude dogovorila je i dolazak turističkih blogera, osnivača i vlasnika travel portala „Two monkeys travel group“, Katrine Kach Umandap-Howe i Jonathana David Howe, obavještavaju iz TOHerceg Novi.
Vrlo uticajni blogeri iz Velike Britanije, koji su prošle godine i zvanično rangirani među 50 najboljih u svijetu, putuju po svijetu i prenose svoja iskustva kreirajući turističko mijenje, a njihove putopise i preporuke su do sada redovno prenosile najveće medijske kuće poput CNN-a, BBC-a, Forbsa, Huffington posta, Buisness insidera, Al Jazeere, Cosmopolitena, Yahoo travela i mnogih drugih.
Kach i Jonathan stižu 18. novembra i u Herceg Novom će provesti pet dana, tokom kojih će ih predstavnici TOHN provesti u obilazak svih najbitnijih lokaliteta i turističkih kapaciteta našeg grada, a poseban akcenat će biti na jedrenju i toj vrsti ponude.
Kontakt sa blogerima je uspostavljen i finalni dogovor realizovan na Svjetskom sajmu putovanja u Londonu (World Travel Market London 2017) gdje je Turistička organizacija Herceg Novi prošle sedmice predstavila ponudu našeg grada.
Pored dogovora sa dvoje blogera čiji putopisi garantuju pojavljivanje Herceg Novog u najznačajnijim svjetskim medijima koji se bave turizmom, TOHN je imala brojne kontakte sa agencijama iz Velike Britanije, a sa određenim turoperatorima iz Francuske dogovorena je saradnja koja će otpočeti od proljeća 2018. godine.
Na londonskom sajmu TOHN se u okviru crnogorske turističke ponude predstavila za pultom sa Hunguest Hotelom Sun Resort u okviru zajedničkog promotivnog štanda sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, Ministarstvom održivog razvoja i turizma i ostalim lokalnim organizacijama.
Sa krpljenja jedne od havarija na problematicnom vodovodu za Krtole
Ponuda kompanije „Erkang“ iz Podgorice u iznosu od 774.109 eura sa PDV-om, prihvaćena je kao najpovoljnija na tenderu Opštine Tivat za rekonstrukciju vodovoda za Krtole, na potezu od kotorske raskrsnice do Solila. Ostalih pet ponuda koje je podnijelo nekoliko firmi iz Podgorice, Nikšića i Herceg Noviog odbačene su kao neipravne.
Rezulat je to komplikovane tenderske procedure koja traje jop od naja mjeseca, a koju lolalna uprava sprvodi da riješi jedna i od većih komunalnih problema u Tivtu. Naime, odabrani izvođač će postojeći cjevovod promjera 400 milimetara koji je izgrađen prije samo 7 godina, ali je u međuvremenu pucao više od 60 puta, potpuno demontirati i zamijeniti novim cijevima od duktila koje trpe veći pristisak u mreži. Novi cjevovod opet će se postaviti u jednoj od kolovoznih traka lokalnog puta Tivat-Radovići, u dužini od oko 2.300 metara. Posao podrazumijeva i radove na stabilizaciji terena u koji će se postavljati novi cjevovod jer je riječ o močvarnom zemljištu punom podzemnih voda. Novi vodovod gradiće se po projektu barske kompanije „Virmont“ koga kao odgovorni projektant, potpisuje Vojo Rajković.
Rok za završetak posla je 75 dana od dana potpisivanja ugovora sa izvođačem. Iako je u izgradnju ovog vodovoda 2010., Opština Tivat već jednom uložila oko 700 hiljada eura, a u popravke brojnih havarija koje su na njemu uslijedile dodatnih još preko 300 hiljada eura, niko u lancu lokalna uprava-izvođač-nadzor nije snosio bilo kakvu odgovornostt zbog nekvalitetnog obavljenog posla i štete pričinjene gradskoj kasi i mještanima Krtola koji zbog pucanja cijevi često ostajali bez vode.
Protekle sedmice u Skoplju je održan „Bizns forum“, na kojem su se makedonskoj javnosti i poslovnom svijetu, predstavili investitori i privrednici iz Tivta.
„Biznis forum“ je održan u Privrednoj komori Makedonije u sklopu manifestacije „Dani Tivta u Skoplju“ na inicijativu Ambasade Crne Gore u Makedoniji i u saradnji sa Udruženjem ugostiteljstva i turizma pri Privrednoj komori Makedonije. Forum su otvorili: počasni konzul Crne Gore u Makedoniji i predsjednik Privredne komore Makedonije Branko Azeski, ambasador Crne Gore u Makedoniji Predrag Mitrović, predsjednica opštine Tivat Snežana Matijević i predsjednica Udruženja ugostiteljstva i turizma pri Privredoj komori Makedonije Sonja Bibanovska.
Predsjednica opštine Tivat se zahvalila domaćinima na prilici da „privrednici koji su ponos Tivta predstave turističke i investicione potencijale Tivta“.
Otvarajući forum, predsjednik Komore, Branko Azeski je istakao da obim ukupne trgovine između Republike Makedonije i Crne Gore u prvih osam meseci tekuće godine iznosi 23,7 miliona američkih dolara, te da je kao takav mali. On je naglasio da postoji osnova za jačanje saradnje posebno u oblastima turizma i prehrane.
Predsjednica Udruženja ugostiteljstva i turizma, Sonja Bibanovska je istakla da statistički podaci o broju turista koji su posjetili Makedoniju, a prema realizovanom broju noćenja, pokazuju, da je samo 0,9% ukupnog broja stranih turista iz Crne Gore .
Biznis forum u Skoplju
Bibanovska je prisutne upoznala sa nekim već preduzetim konkretnim aktivnostima na planu inteziviranja buduće saradnje: “Radićemo na realizaciji info-ture iz Makedonije u Crnu Goru i stvaranju zajedničkih turističkih proizvoda Makedonije i Crne Gore, koji će se realizovati na nivou Privredne komore Makedonije i Privredne komore Crne Gore, u sklopu procesa regionalnog povezivanja Zapadnog Balkana.”
Forum je otpočeo izlaganjem „Tivat – uspješan brend Crne Gore – prošlost, sadašnjost i budućnost“, sekretara za ekonomski razvoj i preduzetništvo u Opštini Tivat Petra Vujovića. Direktor za odnose sa Vladom i član borda direktora kompanije „Adriatic Marinas“, Predrag Leković prisutnima je predstavio projekat najveće i najatraktivnije marine na Jadranu, Porto Montenegra. Ispred kompanije „Luštica Development“, o projektu i dosadašnjim ulaganjima govorio je marketing menadžer Damir Moškov. Hotelske kapacitete i sveobuhvatnu ponudu predstavili su: hotel „Regent Porto Montenegro“ ispred kojeg je govorio PR i marketing menadžer Milo Radonjić, hotel „Franca“ koji je predstavila PR i marketing menadžer Milica Kočović, hotel „Magnolija“ ispred kojeg je govorio direktor Nemanja Ćuković i hotel „Pine“, koji je predstavljala menadžer prodaje Zlatinka Maslarević. Na forumu se predstavila i kompanija „Riana Montenegro Holdings“ ispred koje je govorila PR koordinatorka Sanja Milosavljević.
Predsjednik Privredne komore Makedonije Branko Azeski, rekao je da će predložiti da se Opština Tivat predstavi na jednoj od sljedećih aktivnosti u okviru Berlinskog procesa podrške zapadnom Balkanu.
Forumu su ispred Opštine Tivat prisustvovali potpredsjednici opštine Ilija Janović i Dejan Maslovar i savjetnik predsjednice za ekonomska pitanja Zoran Petranović. Nakon radnog dijela uslijedio je koktel za prisutne i učesnike. „Biznis forumu“ je prisustvovalo 30-ak privrednika iz Makedonije, a događaj su ispratile i 3 makedonske televizije.
“Volimo govoriti da imamo najljepše more na svijetu, ali ‘ajmo ga sačuvati”, kaže Dalibor Mezulić, pasionirani udičar iz Pule. On i njegovi prijatelji, rekreativni ribolovci, planiraju osnovati udrugu za zaštitu prirodnih resursa u moru. Tko bolje zna za stanje u moru od onih koji svakodnevno točaju tunje u njemu. A stanje je, upozoravaju, crno da crnje gotovo i ne može. Na osnivanje udruge potaknuo ih je i nedavno objavljen članak u Novom listu o velikom izlovu orada plivarice Poletuša.
– Nevjerojatno je da netko u jednu noć ulovi 20 i više tona orada ribolovnim alatima koji nisu za to predviđeni. Slažem se da je to čisti krivolov. A kazne, ako ih uopće netko i uhvati, su smiješne. U početku je to, prije nekoliko godina, radio možda jedan brod, jedna plivarica, a sad tko zna koliko njih. Priča se da plivarice iz Dalmacije dolaze do južne Istre samo zbog orada, uopće ne pomišljaju loviti srdele. Navodno, čak i kad ulove srdelu, nju bacaju u more da bi privukli orade. Nažalost, postalo je općeprihvatljivo kršiti zakone. Gleda se samo profit, a ovo zatvoreno more to neće izdržati. Resursi nisu neograničeni, kaže Mezulić.
Riba – nema
Upozorava da nekih ribljih vrsta više uopće nema, nestale su, ne love se na tunju. Mola nema već dugo, baraji su sitni, teško je uloviti validnog, riboni narastu maksimalno do deset dekagrama, škrpina je postala ugrožena vrsta, kantari su minijaturni, jedino se orada u sezoni mrijesta može nešto malo više upecati. No, i to je sad postalo upitno. Mezulić, koji je specijalist za lov orada na udicu, tvrdi da se do 27. listopada još ponešto lovilo na pozicijama oko Brijuna – na Penedi, Grongeri, u Fažanskom kanalu. Prolaskom plivarica ostalo je jedno veliko – ništa.
– Odvukli su jata na pučinu i tamo ih polovili. Nepovratno su uništili ta jata. Ona će se teško ili se nikad neće oporaviti. Kažu da orada ima puno, ali na ovaj ih način uskoro sigurno više uopće neće biti. Sve skupa neće dobro završiti. Još mi je moj nonić govorio da se morsko dno nekad crnilo od riba. Na moru sam od svoje treće godine, vidim da je iz godine u godinu sve manje živog svijeta u dubinama. Zaroniš i vidiš da nema ničega, tu i tamo koji barajčić, poneka očada, ali sve u svemu – pustinja. Dosta je toga. Ovo more mora biti i za buduće generacije, da i naša djeca mogu baciti udicu i uloviti nešto za svoj gušt. Treba razmišljati o budućim generacijama. Uostalom, i od turizma živimo. Tko će dolaziti kod nas ako u restoranu bude morao plaćati jadranskog jastoga više od tisuću kuna za kilogram, kaže.
Nameće se pitanje – što učiniti.
– Treba početi raditi na osvješćivanju ljudi, ribara. Ceh ribara bi to morao činiti. Jer sutra neće biti ribarstva, neće biti ribe. Nama rekreativcima je to stil života, mi jedva čekamo sezonu orada da nešto ulovimo, da guštamo. Bilo bi žalosno da se uvede lovostaj za orade zbog neodgovornih ribara, ali to je sigurno jedna od opcija kad orada više ne bude. Jer nitko ništa ne kontrolira, kaže Mezulić.
Ističe još jednu činjenicu – u šumama ne manjka divljači, a ribe u moru nema, što znači da lovci brinu o ravnoteži, dok na moru nikoga nije briga. Udrugom žele upozoriti nadležne institucije na navedene probleme, jer sadašnje stanje je – neodrživo.
Upitali smo znanstvenike što oni kažu na intenzivan izlov orada, je li on koristan, kako to neki žele prikazati. Jednoznačan odgovor nismo dobili. Dr. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo smatra da plivarice to ne bi smjele činiti, bez obzira što je, na neki način, orada u Jadranu postala “korov”.
– Bolje bi bilo da se izlovljava jedna druga vrsta – strijelka, kao što to čine u Turskoj, upozorava Dulčić na puno gori problem koji prijeti Jadranu.
U Istri najgore
Njegov kolega dr. Leon Grubišić kaže da u našem moru nikad nije bilo toliko orada.
– Nismo mogli ni sanjati da ćemo u posljednjih pet godina imati ovoliko komarči. Još uvijek istražujemo uzroke. Postoje tri moguća razloga za to – jedan je globalno zatopljenje koje je podignulo temperaturu mora, što je pak produžilo sezonu mrijesta, drugi je mrijest koji završi u moru iz uzgoja, a treći to što je u talijanskim lagunama zabranjen izlov oradela, kaže Grubišić.
Problem u uzgoju su, u manjoj mjeri, i bjegovi iz kaveza, no veći predstavlja mrijest koji se, naravno, ne može zadržati unutar kaveza. Naime, dio se orada, prije nego što ih se stavi na tržište, uspije izmrijestiti. Grubišić to objašnjava činjenicom da su uzgajivači svojevremeno mlađ nabavljali iz Francuske, jer je bila nestašica domaćih orada. Ta komarča, koja je navikla na hladnije more, kod nas se hrani cijele zime i brže raste. Zbog toga se u kavezima počela i mrijestiti. Isti problem nije se, međutim, dogodio s brancinom.
– Njega je u “divljini” vjerojatno izgurala strijelka, dok je orada pravi oportunist, hrani se svime na što naiđe, radi ogromne štete školjkarima. Problem je velik uzduž cijele naše obale, ali najveći je u Istri. Valja pritom napomenuti da orade jedu i druge vrste. E, sad, pitanje je možemo li na njen masovni izlov gledati pozitivno ili negativno. Jedna struja kaže da ih se izlovom treba dovesti u red, dok su drugi protiv takvih mjera. Znam za slučajeve velikih ulova plivarica u Istri. U Dalmaciji nisu toliko veliki, jer je dublje more. Kod nas se udičari sad oštre, jer orade polako putuju prema jugu, kaže Grubišić. Podsjeća da prije 30-ak godina orada gotovo da više nije bilo. U 90-ima je čak bio uveden i lovostaj.
Delegacija učenika i profesora Srednje mješovite škole “Mladost” iz Tivta danas putuje u posjetu srednjoškolcima jednog od najbogatijih kineskih distrikta – Jiading u Šangaju sa kojim Opština Tivat ima uspostavljenu posebnu vrstu saradnje.
U Kinu odlaze učenici Rozalija Francesković, Ognjen Đuričić, Petar Brinić, Maša Bogdanović, Anja Andrić i Đorđe Čavor u pratnji direktorice SMŠ “Mladist” Jovanke Vujačić i profesorice engleskog jezika Nade Barovuić , odnosno profesora istorije Žarka Ostojića.
Tivatska delegacija će u Kini boraviti do 22. novembra i biće u prilici da se upozna sa obrazovnim sistemom NR Kine, sa njihovim školama i radom ali i sa znamenitostima najvećeg grada ove azijske zemlje.
Direktorica Vujačič je kazala das u lani obostrani posjetama, uspostavili saradnju sa kineskim srednjim školama iz Jiadinga.
“Ova nova posjeta je veoma bitna za nas jer se ranije uspostavljena druženja nastavljaju i produbljuju, razmjenjuju se iskustva i upoznaje nova kultura. Boravićemo u njihovoj Gimnaziji prirodno- matematičkog smjera, veoma kvalitetnoj školi , petoj po kvalitetu u Šangaju gdje se učenici pripremaju za prestižne šangajske fakultete. Uzvratna posjeta Kineza Tivtu je planirana 21. januara 2018. kada će njihovih 6 učenika sa profesorima boraviti kod nas a mi ćemo se potruditi da im ovdje bude zanimljivo i prijatno”- istakla je Vujačić.
Na 19. Međunarodnoj veslačkoj regati, koja je održana u subotu 11.novembra u Portorožu, ekipa Srednje pomorske škole iz Kotora zauzela je treće mjesto i osvojila bronzanu medalju.
Medalja je osvojena u konkurenciji 16 ekipa iz Slovenije, Hrvatske i Italije.
Prvo mjesto osvojila je ekipa grada Portoroža, inače veterani njihovog Pomorskog fakulteta, drugo mjesto zauzeli su veslači Pomorskog fakulteta Portorož, a odmah za njima do cilja je stigla kotorska ekipa.
Veslacka regata Portorož
Sastav veslačke ekipe Srednje pomorske škole iz Kotora činili su: Andrej Krivokapić (kormilar), Nikola Čavor (kapiten), Andrija Milinović (štroker), veslači: Nikola Femić, Petar Đolović, Strahinja Ratković, Vasilije Ćirković, Ljubo Pavićević, Dean Miljanić, Matija Milatović, Božo Radović, Marko Novak i Bogdan Knežević
Veslače su pratili profesori Milan Franović, Željko Gotesgreber i Darko Botica.
Veslacka regata Portorož
Podsjetimo, ovo je 36. regata na kojoj su učestvovali kotorski veslači, a ukupno je osvojeno 35 medalja – 14 zlatnih, 13 srebrnih i 8 bronzanih.
Kompanija Luštica Development AD Tivat objavila je danas imenovanje Marka Di Ruijtera (Marc De Ruijter) za generalnog direktora hotela The Chedi Luštica Bay Crna Gora koji se gradi na samoj obali u Luštica Bay marini, kao luksuzni objekat sa pet zvjezdica i najveći hotel te kategorije u Boki Kotorskoj.
Di Ruijter ima više od 20 godina iskustva u hotelima u hotelima širom SAD-a, Belgije, Francuske, Mauricijusa i Ujedinjenih Arapskih Emirata. U Tivat on dolazi sa mjesta generalnog direktora u hotelu Sofitel Jumeirah Beach u Dubaiju.
Hotel Chedi, koji treba da bude otvoren tokom ljetnje sezone 2018. godine, prvi je od sedam hotela čija je izgradnja predviđena u okviru Luštice Bay, turističkog grada vrijednog 1,1 milijardu eura. Za novi hotel već su stigli i prvi upiti i rezetrvacije gostiju koji će u njemu odsjesti narednog ljeta.
Rezidencijalno odmaralište Luštica Bay će se prostirati na oko sedam miliona kvadrata spektakularnog pejzaža i netaknute prirode tivatskog dijela poluostrva Luštica.
“Crna Gora je svakako destinacija u nastajanju kada je turizam u pitanju. Tri stvari su me privukle kada je ova pozicija u pitanju: ljepota Crne Gore i njen veliki potencijal, koncept Luštice Bay i njegova savršena integracija u lokalnu baštinu područja, i na kraju, Chedi brend i njegovi prepoznatljivi hoteli, sa izuzetnim nivoom usluga i intuitivnim luksuzom koji se lako uklapa u sveobuhvatni koncept Luštice Bay. Očekujemo odličnu prvu godinu i uvjereni smo da je Chedi dobar dodatak postojećoj hotelskoj ponudi u regionu. Prvi upiti i rezervacije su već stigli što nam je još jedan razlog za uzbuđenje zbog predstavljanja Chedi Luštica Bay svijetu“, izjavio je Di Ruijter.
Luštica bay – budući izgled
Smješten uz šetalište u glavnoj marini, novi hotel The Chedi Lupštica Bay će donijeti novu vrstu luksuza u bokokotorski zaliv, kao i bogate prateće sadržaje. Hotel će imati 111 soba, 51 u sklopu hotela i 60 u vidu privatnih kondominijuma koji će biti dostupni kao ekskluzivna studio stanovi za odmor. Predviđen je internacionalni restoran, cjelodnevni restoran, bar, konferencijski i poslovni centar, kao i otvoreni grijani bazen, spa i fitness centar sa zatvorenim grijanim bazenom i teretanom. U sklopu hotela su i visokokvalitetni maloprodajni i poslovni prostori na šetalištu marine.
Promocije zbornika zadova o paštrovskoj i budvanskoj tradiciji - foto Predrag Šušić
1 od 6
Promocije zbornika zadova o paštrovskoj i budvanskoj tradiciji
Promocije zbornika zadova o paštrovskoj i budvanskoj tradiciji
Promocije zbornika zadova o paštrovskoj i budvanskoj tradiciji
Promocije zbornika zadova o paštrovskoj i budvanskoj tradiciji
Promocije zbornika zadova o paštrovskoj i budvanskoj tradiciji
Promocije zbornika zadova o paštrovskoj i budvanskoj tradiciji
U sklopu programa posvećenih nematerijalnoj kulturnoj baštini zavičaja, u subotu je u budvasnkoj Modernoj galeriji, u pristutstvu izuzetno velikog broja posjetilaca, predstavljenjen zbornik radova o paštrovskoj i budvanskoj muzičkoj tradiciji „Začuh vilu u dubravu đe pjesan poje“ (drugo dopunjeno i korigovano izdanje, 35 radova, tiraž 300, br. strana 412), koji su uredili dr Zlata Marjanović, etnolomuzikološkinja iz Pančeva, i Dušan Medin, arheolog i master menadžer u kulturi iz Petrovca na Moru.
Recenzenti zbornika su nedavno počivši akad. Petar Vlahović, prof. dr Anika Skovran i mr Dobrila Popović. Drugo izdanje zbornika štampano je uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore za 2017. godinu, u suizdavaštvu Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Budva, Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni pijesak“ i Društva za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru, a u okviru biblioteke „Kulturno nasljeđe Paštrovića“ (recenzent biblioteke je svjetski čuveni maestro Bojan Suđić, rodom iz Paštrovića).
U cilju afirmacije gotovo zaboravljenih i sve manje rasprostranjenih tradicionalnih muzičkih izraza, kako bi se podstakla što šira javnost da do ovog zbornika dođe i da ga koristi, knjiga se sinoć nije prodavala, već su svi posjetioci besplatno dobili primjerak. Sa istim ciljem, izdavači su Školi za osnovno muzičko obrazovanje Budve poklonili 50 primjeraka zbornika. Na ovaj način, gotovo polovina tiraža je u jednom danu razdijeljena.
U ime Ministarstva kulture, na početku programa obratila se Dobrila Vlahović, savjetnica za kulturnu baštinu, koja je istakla kontinuiranu podršku Ministarstva kulture kvalitetnim projektima kroz svoj godišnji Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara, koji se realizuje u kontinuitetu već više godine. Pohvalila je Budvu kao grad koji brine o svojoj kulturno baštini i ukazala na tri projekta koja su od Ministarstva podržani njihovi nosioci Opština Budva i JU Muzeji i galerije Budve (zbornik radova o muzičkoj tradiciji Paštrovića i Budve, izložba i okrugli sto o spomen-obilježjima sa teritorije budvanske opštine i konzervacija kamene plastike iz Muzeja grada Budve).
Promocije zbornika zadova o paštrovskoj i budvanskoj tradiciji
Recenzentkinja zbornika, mr Dobrila Popović, savjetnica za muziku i muzičko-scensko stvaralaštvo Ministarstva kulture ukazala je na značaj ove publikacije, brojne autore koji su u njenom stvaranju učestvovali, kao i širok obuhvat tema, kako iz domena muzike, tako i iz muzički bliskih tema. Predstavila je i sadržaj zbornika, tj. cjeline koje su obrađene: istorijat istraživaja i sadašnje stanje istraženosti, muzika, ples, pozorište, institucije, festivali muzički portreti, kompozicije, novija izdanja i CD-ovi o muzici ovog kraja, bibliografija o muzici Paštrovića itd.
Davor Sedlarević, spec. vaspitač tradicionalnih igara i pjesama (KUD „Mijat Mašković“, JU Centar za kulturu Kolašin), istraživač, stručni saradnik na izradi zbornika i autor rada o tradicionalnim igrama paštrovskog kraja, osvrnuo se na jedinstvenost ovakve publikacije na prostoru Crne Gore, kao i na značaj etnoloških, etnomuzikoloških i etnokoreoloških istraživanja nematerijalne kulturne baštine naše zemlje, još uvijek nedovoljno istražene. Posebno je naglasio značaj višegodišnjih istraživanja muzičke tradicije Paštrovića i podsjetio na sopstvena iskustva i napore u cilju adekvatnog istraživanja, objedinjavanja građe i afirmacije narodnih igara i pjesama kolašinskog kraja, što je prošle godine i rezultiralo time da igre i pjesme iz Kolašina budu proglašene kulturnim dobrom Crne Gore.
Promocije zbornika zadova o paštrovskoj i budvanskoj tradiciji
Dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja koja već tri decenije istražuje muzičku tradiciju Crnogorskog primorja i urednica zbornika, govorila je o muzičkoj tradiciji Paštrovića i Budve i to zvučno „ilustrovala“ muzičkim nastupima. Naime, učenici Škole za osnovno muzičko obrazovanje Budve, koje je za ovu priliku spremila prof. Katarina Popović, uz pratnju na klaviru prof. Slađane Babović, izveli su aranžmane dvije budvanske i paštrovske pjesme, a članovi folklornog ansambla „Nikola Đurković“ iz Kotora (rukovodilac Predrag Šušić), nastupili su sa tri primorske pjesme u a cappella izvođenju, kojima ih je prethodnih dana naučila dr Zlata Marjanović, boraveći u stručnoj posjeti ovom ansamblu.
Dušan Medin, urednik publikacije, upoznao je prisutne sa novim izdanjem, ukazujući na inicijativu da se ista knjiga objavi usljed malog tiraža prvog izdanja koji je prošle godine objavljeno (200 primjeraka) i u kratkom periodu razdijeljeno. Takođe, osvrnuo se na kompleksnost izrade zbornika i brojne autore i saradnike koji su u ovom projektu učestvovali. Takođe, u ime uredništva zahvalio je Ministarstvu kuture Crne Gore, Sekretarijatu za društvene djelatnosti Opštine Budva i JU Muzeji i galerije Budve na podršci, kao i svima koji su doprinijeli da do ovog izdavačkog projekta dođe.
Promocije zbornika zadova o paštrovskoj i budvanskoj tradiciji
Podsjećamo da je zbornik rezultat rada dva multidisciplinarna okrugla stola „Paštrovske muzičke teme“, održana u Beogradu i Petrovcu na Moru 2014. godine, na kojima je uzelo učešća preko 20 istaknutih naučnika, stručnjaka, pedagoga i umjetnika iz Crne Gore i Srbije. Prvo izdanje zbornika objavili su prošle godine Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni pijesak“ i Društva za kulturni razvoj „Bauo”.
Dubrovački dnevnik je prenio informaciju sa društvenih mreža, facebook stranica ‘Autobusi Hrvatska’ o pokušaju ilegalnog imigranta iz Maroka da uđe u Hrvatsku na crnogorsko-hrvatskoj granici.
Naime, jedan se Marokanac, ne bi li ilegalno prošao hrvatsku granicu, dva sata vozio ispod autobusa.
Otkriven imigrant koji se vozio ispod autobusa
Njegove namjere su otkrivene u Crnoj Gori, a zbog njegovog bizarnog pokušaja, na teren su izašli i pripadnici Hitne medicinske pomoći Crne Gore.
Našeg sagovornika najbolje predstavljaju medalje koje je osvojio na internacionalnim takmičenjima i uspjesi koje je postigao u boćarkom sportu. Osvojio je zlato na Mediteranskim igrama 2009. godine, zlato i srebro na Svjetskom prvenstvu 2009. godine, srebro na Evropskom prvenstvu 2010. godine, srebro i bronzu na Svjetskom prvenstvu 2011. godine, srebro i bronzu na Svjetskom prvenstvu 2013, kao i srebro na Mediteranskim igrama iste godine, srebro na Evropskom prvenstvu 2015, zlato i srebro na Svjetskom prvenstvu 2016, dva zlata na Igrama malih zemalja 2017, bronzu na Svjetskom prvenstvu u Maroku 2017! Ovo je lična karta najuspješnijeg sportiste Crne Gore, boćara Miroslava Petkovića iz Tivta.
Skromno, kakav je oduvijek i bio, u intervjuu za Boka News, Miroslav Petković nam je otkrio trnoviti put kojim je prošao da bi stigao do uspjeha, razgovarao s nama o najdražoj medalji, školi boćanja, budućim planovima…
Vašoj kolekciji medalja pridružila se još jedna bronzana na Svjetskom prvenstvu u Casablanci?
Na ovom Svjetskom prvenstvu sam igrao dvije discipline: krug i precizno izbijanje. U disciplini krug sam izgubio od reprezentativca iz Hrvatske, sa 19 : 18 i mislim da sam mogao dati mnogo više jer sam u krugu uvijek imao bolje rezultate. Međutim, to su neki trenuci u sportu koju odlučuju… Na koncu, osvojio sam peto mjesto. Što se tiče preciznog izbijanja, do finala sam stigao sa najboljim rezultatima. Međutim, u finalu sam napravio jedan kiks… ustvari, možda to i nije bio kiks, jer … od 2009. godine ovoliki broj medalja osvojiti, mislim da nijedan boćar na svijetu nije uspio.
Pratio sam vaš nastup putem live stream-a i čini mi se da od kada ste postali reprezentativac, nikada lošije niste odigrali precizno izbijanje. Imao sam utisak da Vas je sustigao umor?
Na to pitanje je jako teško odgoviriti. Na prvenstvima je posljednjih dana takmičenja prisutan veliki napor jer se igra veliki broj utakmica. Dan prije sam igrao i ispao u krugu, a već sutradan sam igrao finale. Možda i jeste i nije umor, ali veliki fizički i psihički napor je svakako. Evo primjera, na Prvenstu Europe u Nici 2016, igrao sam dva finala u dva sata. Izgubio sam finale u pojedinačnoj borbi od predstavinika Italije. Nakon deset minuta sam igrao finale precizno, i napravio rezultat od 33 boda od 37 mogućih, što nikada niko nije na svijetu napravio u finalnim takmičenjima. Osvojio sam zlato. Znači, prije dvadest minuta sam izgubio u jednoj disciplini da bi ubrzo postao evropski prvak u drugoj … Tu je potrebna jaka koncetracija i naravno fizička spremnost. I onda se postavlja pitanje što je tu preovladalo…
Miroslav Petković
Imali ste problema prilikom odlaska na Svjetsko prvenstvo u Maroko? Što se dogodilo?
Nažalost dogodila se greška u Boćarskom savezu i pogrešnom tumačenju međugraničnih propisa da državljanima Crne Gore nisu potrebne vize za Maroko. Inače i od FIBE je stigao dopis da nam vize nisu potrebne. Kada smo stigli u Instanbul bilo je jasno da se ne može putovati bez viza, ali su nas pustili za Maroko kada smo im pokazali papire, poziv za svjetsko prvenstvo. Kada smo stigli u Casablanku, na aerodromu smo čekali sedamnaest sati da bismo ušli u državu. Nije bilo jednostavno, ali smo i to prošli…
Što Vas očekuje u narednoj 2018. godini?
Od ove godine sam član Boćarskog kluba „Hidroelektrana“ iz Kupara. Potpisao sam ugovor sa njima i ove sezone nastupam u Drugoj hrvatskoj boćarskoj ligi, jug. Sljedeće godine su Mediteranske igre koje su meni posebno drage i, naravno, pripremaću se za učešće. Naime 2009. godine sam osvojio prvo zlato za Crnu Goru od kada je postala nezavisna država, zatim Evropsko prvenstvo.
Osvojili ste sve što se može osvojiti u boćarskom sportu; očekujemo i medalje sa Olimpijade2024?!
Pariz će biti domaćin sljedećeg Svjetskog prvenstva, a očekujemo da će boćanje postati olimpijski sport do 2024. u Parizu.
Naravno da mi je želja biti tamo i popeti se na postolje, jer znam da to mogu. U Crnoj Gori sam osvojio sve što se može osvojiti, ustvari volim izazove, a olimpijske igre to zaista jesu.
Miroslav Petković – foto Boka News
Škola boćanja u Tivtu koju ćete voditi trebala bi uskoro početi sa radom?
Smatram da će se u Boćarskom savezu Crne Gore mnoge stvari promijeniti i krenuti na bolje kada je u pitanju afirmacija boćarskog sporta. Postigli smo dogovor oko otvaranja boćarske škole koja bi trebala da počne sa radom narednog mjeseca.
Škola će, kako ste već rekli, biti otvorena u Tivtu. Velike napore zajedno sa mnom uložila je i profesorica fizičkog vaspitanja Olivera Mitošević koja je inicirala cijelu priču. Bio sam u osnovnoj školi na prezentaciji ovog sporta. Još nije sve defisano, ali mislim da će škola zaživjeti i privući dosta omladine koja će biti u prilici da se bavi ovim sportom.
Nažalost, boćanje kod nas još uvijek nije na pravi način prepoznato kao sport. Tu ima dosta prostora za rad sa mladima i promjenu na bolje, a jedan od načina je i otvaranje škole boćanja.
Koja medalja Vam je najdraža i za Vas najznačajnija?
Nikoga ne mogu da krivim, ali godinama sam od bivših selektora bio neopravdano zapostavljan. Prvi put sam 2009. godine došao na red da igram neku disciplinu koja nije brzinsko izbijanje, u kojoj sam bio najbolji u Crnoj Gori. Jasno je bilo da u brzinskom izbijanju zbog jake konkurencije nisam mogao osvojiti medalju, ali jesam u drugim disciplinama. To tadašnji selektor nije prepoznao. Selektor Mićo Vuksanović koji je došao 2009. godine, postavio me da igram u preciznom izbijanju. To su bile Mediteranske igre na kojima sam osvojio zlatnu medalju, prvu za Crnu Goru od kada je postala samostalna država. To mi je jedna od najdražih medalja. Tada se u Crnoj Gori, konačno saznalo za boćanje, a ja sam dobio status vrhunskog sportiste.
Prošle godine sam na Svjetskom prvenstvu osvojio zlato i srebro. Osjećaj je fantastičan, neopisiv. Ustvari, svaka medalja za mene ima svoju draž i vezuje me za neki poseban trenutak!
