Peticija sa 3000 potpisa za zabranu upotrebe jednokratnih plastičnih kesa

1
Plastične kese

Iz inicijative za Crnu Goru sa minimumom otpada, Zero Waste Montenegro, prije dva dana su Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT) predali peticiju sa 3.000 potpisa podrške crnogorskih građana za zabranu jednokratnih plastičnih kesa.

Kao razlog takvom zahtjevu, iz ZWM su ranije saopštili da prosječan stanovnik Crne Gore godišnje iskoristi i odbaci više od 600 plastičnih kesa, koje  se u Crnoj Gori ne recikliraju, pa završe ili u prirodi ili na deponijama.

Nezavisno od te inicijative, sličnu ovih dana pripremaju Nacionalni parkovi Crne Gore, u saradnji sa MORT i Delegacijom Evropske Unije u Crnoj Gori.

U ekološkoj kampanji “Budi šampion”, koja je u toku, od sredine oktobra će ključne poruke i aktivnosti biti usmjerene na podizanje svijesti upravo o smanjenju upotrebe plastičnih kesa.

Taj dio kampanje biće realizovan u saradnji sa Volijem, MPM (Cosmetics marketi) i Franca marketima, gdje će kupcima biti dijeljeni platneni cegeri sa sloganom “Neću kesu! Imam ceger”

Iz NPCG su kazali da će kese biti dijeljene u objektima tih marketa koji gravitiraju nacionalnim parkovima.

“Različitim aktivnostima ćemo nastojati da kod građana probudimo svijest o tome da se smanjenjem upotrebe plastičnih vrećica i promjenom loših navika može uticati na smanjenje nivoa otpada, te istovremeno i na smanjenje novčanih sredstava koja je potrebno obezbijediti za uklanjanje istog”, kazali su iz NPCG.

Upotreba plastičnih kesa je zabranjena u više država širom svijeta. Najprije su zabranjene u Zanzibaru, potom u Butanu, Ruandi, Eritreju…

U Bangladešu je upotreba plastičnih kesa zabranjena pošto je njihov otpad blokirao sisteme za odvod i uzokovale ozbiljne poplave.

Plastične kese

Kese su zabranjene i u nekim gradovima i državama Sjedinjenih Američkih Država. San Francisko je prije deset godina postao prvi američki grad u kojem je upotreba plastičnih kesa zabranjena. Devet godina kasnije, kese su zabranjene širom Kalifornije.

Krajem avgusta, plastične kese su zabranjene u Keniji, gdje će, kako je predviđeno zakonom, svako ko bude uhvaćen u prodaji, proizvodnji ili nošenju takvih kesa, biti kažnjen zatvorskom kaznom do četiri godine ili novčano – kaznom u iznosu do 38.000 dolara. U toj zemlji, kako se procjenjuje, građani tokom samo jednog mjeseca upotrijebe 24 miliona kesa.

Evropska unija je 2015. odobrila pravila u ograničavanju upotrebe plastičnih kesa, kojima je zemljama članicama dozvoljeno da uvedu dodatne poreze ili potpuno zabrane jednokratnu upotrebu plastičnih kesa. Plan je da se upotreba plastičnih kesa do 2025. godine smanji za 80 odsto.

Kada su u Irskoj počeli da plastične kese naplaćuju 22 centa po komadu, njihova upotreba je smanjena za 90 odsto. Tada je broj kesa koje prosječan građanin Irske koristi godišnje bio 18! U Danskoj, gdje se kese naplaćuju od 1994. godine, taj broj je prije dvije godine bio četiri kese godišnje po osobi. Jedan Njemac koristi sedamdesetak plastičnih kesa godišnje. U Poljskoj je kazna za prodavca koji zapakuje robu u plastičnu kesu 1.300 eura, a građani kese plaćaju čak 1,7 eura.

U Crnoj Gori, kupci u marketima manje plastične kese dobijaju besplatno, dok one veće, plaćaju tri centa i više, u zavisnosti od trgovine. Plastične kese su čest “ukras” na drveću, obalama i vodi crnogorskih rijeka.
U svijetu se za proizvodnju plastičnih kesa potroši četiri odsto svjetske proizvodnje nafte.

Na internet stranici The World Counts navode da je samo u 2016. godini, na Zemlji svake sekunde upotrijebljeno 160 hiljada plastičnih kesa. To je 700 kesa po čovjeku. Od svih tih kesa, tek jedan odsto se reciklira. Većina kesa je napravljena od polietilena, kojem su vjekovi potrebni da se razgradi.

Smeće bacaju posjetioci i stanovništvo

Na području NPCG, kako su kazali, otpad najviše nastaje u kontaktnim zonama, gdje se u najvećoj mjeri i nalaze “privremena odlagališta”, u najvećoj mjeri zbog nesavjesnih posjetilaca i stanovništva. Otpad koji se nalazi u zoni parkova je uglavnom organskog – grane drveća, šiblje… i neorganskog porijekla – guma, plastika, limenke, metal, staklo… Iz NPCG su  kazali da su spremni da u budućem periodu ulože dodatne napore u iznalaženju rješenja za uspostavljanje mehanizama stroge kontrole odlaganja otpada u skladu sa postojećom zakonskom regulativom, kao i Planovima i godišnjim Programima upravljanja NPCG.

Dodaju i da je jedan od prioriteta NPCG u narednom periodu  mapiranje lokaliteta i uklanjanje otpada u Nacionalnim parkovima.

U narednom periodu na više lokacija na Skadarskom jezeru biće, kako su kazali, postavljene table sa upozorenjem građanima i posjetiocima da otpad ostavljaju na mjestima predviđenim za tu namjenu.

/Damira Kalač/

“Između treptaja” izložba fotografija na Rimskim mozaicima

0

“Između treptaja” naziv je prve samostalne izložbe fotografa autora Ranka Maraša, koja je svečano otvorena u nedjelju na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu.

Izložbu je otvorila novinarka Tamara Vuković.

,,Danas kada svi imamo mobilne telefone sa kamerom ili foto aparat, u vremenu kada se svi trude da na društvenim mrežama objave što atraktivniju fotografiju treba se istaći i biti profesionalac među amaterima. Za profesionalnu fotografiju, naravno nije dovoljno imati dobar foto aparat, svijetlost i vještu ruku, treba puno raditi na sebi i usavršavati tehniku. Plod Rankovog dugogodišnjeg rada možemo vidjeti na njegovim fotografijama. Između treptaja odmarati oči lijepim pejzažima Boke, neiscrpne Rankove inspiracije”, dodala je Vuković.

Ispred organizatora prisutne je pozdravio v.d, direktor Turističke organizacije Kotor Mirza Krcić

Sagradili marinu s 358 vezova za Portonovi

0
Portonovi

Nakon gotovo godine dana od početnih pregovora i sklapanja ugovora s kompanijom Azmont Investments, uskoro se privodi kraju jedan od naših najznačajnijih projekata u posljednje vrijeme, marina Portonovi Resort u Kumboru pokraj Herceg Novog, izvijestili su iz šibenske kompanije Marinetek koja djeluje u sklopu NCP grupe.

– Portonovi Resort pokraj Herceg Novog slovi kao trenutno jedno od najvećih nautičkih destinacija na Mediteranu. Pored marine, gradi se 275 luksuznih domova kao i One&Only hotel najviše kategorije. Obzirom da će po završetku svih radova Portonovi biti jedinstven i luksuzni turistički kompleks, Marinetek je za gradnju marine ponudio širok raspon vlastitih tehničkih rješenja kako bi se korisnicima usluga marine pružila najkvalitetnija moguća usluga – doznajemo u šibenskoj firmi.

Marinu Portonovi dizajnirao je “Marin Projects”, specijalizirana međunarodna konzultantska tvrtka sa sjedištem u svjetskom pomorskom centru u Portsmouthu.

– Planirano je da marina bude u upotrebi tijekom cijele godine, kako za jahte i super jahte u vlasništvu korisnika vila i apartmana u samom resortu, tako i one u kraće zaustavljanju na njihovim krstarenjima – govore iz Marineteka.

Marina broji 238 vezova za jahte dužine od 7 do 70 metara unutar zatvorenog bazena, s mogućnošću prihvata jahti duljine do 120 metara duljine na vanjskom lukobranu.

– Veliki raspon različitih veličina plovila, dodatni su zahtjevi na koje smo trebali odgovoriti, a s obzirom na naše dugogodišnje iskustvo u preko 60 sličnih projekata u Hrvatskoj i više od 30 na cijelom Sredozemnom moru, to za nas nije bio veliki problem – kažu u Marineteku.

Većina jahti ima vez uz plutajuće pontonske gatove, za plovila duljine do 15 metara osiguran je vez uz Marinetek fingere, dok je za veće jahte predviđen standardni ‘mediteranski četverovez’. Za gradnju pontonskih gatova korišteno je više tipova standardnih Marinetek pontonskih elemenata, od najvećih Super Yacht pontona širine 4 metra i mase do 45 tona, do najnovijih All Concrete Heavy Duty pontona širine 2,5 metra.

Svi pontonski elementi međusobno su spojeni poluflexibilnim spojnim setovima sa gumenim amortizerima i čeličnim vijcima, koji uz precizan dizajn gradnje samih elemenata osiguravaju dugi vijek trajanja uz praktično vrlo malo održavanje. Pontoni su pričvršćeni uz kopno takozvanim wall guide-ovima.

– Cjelokupni akvatorij marine zaštićen je čvrstim valobranima na betonskim pilotima kako bi se sačuvala prirodna cirkulacija mora kroz marinu. Ulaz u marinu je postavljen prema istoku, odnosno prema Tivtu. Kao dodatna zaštita od valov iz Tivatskog zaljeva, ispred ulaza postavljen je 180 metara dugi plutajući valobran sastavljen od Marinetek valobranskih elemenata širine pet metara – kažu u Marineteku.

Uz samu benzinsku postaju za plovila u marini postavljen je Marinetekov ponton s ugrađenim separatorom za pročišćavanje vode osmišljen na način da otpadne vode, masti i ulja istječu u kanalice postavljene cijelim dužinom pontona te se prikupljaju u ugrađeni sigurnosni uređaj odnosno separator. Posebnim tehnološkim procesima uređaj odvaja otpadne tvari, pročišćava vodu prije samog puštanja vode u more dok se ulja i masti iz separatora nakon određenog vremena prazne iz zapremnika separatora.

Inače, Crna Gora uzbudljiva je destinacija koja tokom čitave godine nudi bezbroj otkrića. Zahvaljujući svojim prekrasnim prirodnim ljepotama i povijesnim znamenitostima, ali i vrlo prihvatljivoj poreznoj politici, posljednjih godina postaje nezaobilazna destinacija za razvoj prvoklasnih turističkih resorta.

Portonovi se nalazi na zavidnom položaju između planine i mora, pokraj predivnog srednjovjekovnog grada Herceg Novi, na manje od sata vožnje automobilom od međunarodnih aerodroma luka u Dubrovniku i Tivtu.

Najljepša pjesma o Boki – Ivana Kružić pobjednica

2
Boka Kotorska – foto Boka News

Na konkursu NVO “Bokeški Forum” pod nazivom “Tivat 2017” na kojem se birala najljepša pjesma o Boki, žiri u sastavu: Katica Čavor, Dragan Popadić i Neven Staničić, kao najbolju odbarao je pjesmu Ivane Kružić iz Tivta, kojoj je pripala i novčana nagrada od 200 eura.

„Pobjeda mi prija i nije mi neočekivana. Što se novca tiče, zbog njega se i nisam prijavila, tako da svoju nagradu darujem humanitarnoj akciji “Bokeškog Foruma” kojom se ovom zbirkom skuplja novac za djecu sa posebnim potrebama – rekla je Ivana Kružić.

Drugo i treće mjesto i nagrade od po 150 eura ravnopravno su podjelila dva Kotoranina – Mašo Čekić i Nikola Marković.

Pored tri prvoplasirane i nagrađene pjesme u zbirku, koja će biti štampana našli su se i sledeći autori: Draginja Basekić, Anton Toni Petricevic, Ilija Lakušić, Marjan Šantić, Maja Kršić, Branka Denda, Joško Bošković, Ratko Pavlović, Olja Novaković, Ksenija Vujadinović, Ivan Di Ceglie, Anka Marković, Marijana Mišić Škanata, Snežana Vukićević-Čvoro, Mare Vujinović, Dunja Crnogorac,Veljko Hercegovac, Gracija Marović, Ksenija Tešović, Lepotа Kuzmаnović, Branko Perišić i Ciesielska Małgorzata.

Kompletan prihod od prodaje buduće zbirke namjenjen je djeci sa posebnim potrebama iz Tivta koja su svojim ilustracijama i dala poseban šarm knjizi, a knjiga bi trebalo da bude u štampi do kraja oktobra. Nagrade pobjednicima biće uručene na svečanoj promociji knjige.

Prvo mjesto

IVANA KRUŽIĆ

Pogledajte golubice ovu obalu zlatnu,

Na njoj me snagom dojila mati

I šaptala tiho u ručice male:

„Ovo more modro dušu će ti dati.“

Puštala me spokojno u zagrljaj slani,

Čuvaće me, znala je, ta ruka viteška,

Tijelu mome darovaće šesta,

Da joj budem prava beleca bokeška.

Kroz vrtove ove raskošne, beskrajne

Djetinjstvo mi rumeno trčalo i cvalo,

Pa plodove zrele, sunašca od žada

Na usnama gladnim u med pretvaralo.

Prekrila sam snove plaštom od safira,

Spokojna ih mladost privila u skute

Da ih njiše, ljubi, u visine baca,

Dok talasi miruju, dok uvale ćute.

U vlasima kose maestral i bura,

A jugo u srcu pronašao žice,

Primorska se pjesma rodila k’o čedo,

Zaljuljala barke, upalila svice.

Na kameno krilo, osunčano, toplo

Spuštala sam obraz umoran od želja,

Sa bokeškom zorom, sapatnicom mojom

Čekala sam snagu svoju, svog Bokelja.

Pa molila vjetar za sve oči suzne,

Za sve ruke bijele čežnjom okovane

Da nemire stiša, nadu da probudi

I u trenu skupi snove razbacane.

Molitvu i sjetu još tka duša moja,

Al’ ljepotom zovem otkucaje sata

I pogledom grlim tihi smiraj dana,

A baršun pokriva obalu od zlata.

I poslednji pogled na nju će mi pasti.

Dok nestaje sjaja iz zelenog oka

Nek’ me svojom toplom pomiluje rukom,

U njedra nek’ me primi moja draga Boka.

Do tog trena mogu zvjezdama da pričam,

Mogu biti dio galebovog leta,

Vi ćete, golubice, meni krila biti,

Vi ste moja radost, moja ljubav sveta.

Cvjetajte, gledajte ovu obalu modru,

Na njoj ste sigurne k’o u krilu mom,

Tu ste mi nježnost na grudima pile,

Ova plava bajka vaš je topli dom.

 

Nevrijeme i u Dalmaciji

0
Nevrijeme Rogoznica – www.dalmacijadanas.hr

Lokalno izraženi grmljavinski pljuskovi izazvali su bujice u velikom dijelu Dalmacije u nedjelju navečer.

Ciklona s područja Italije sve naglašenije djeluje na vrijeme u Hrvatskoj. Radi se o cikloni Gracija koja je dijelovima obale donijela najjače oborine u dosadašnjem dijelu godine. Nakon višemjesečne suše oborine su dobrodošle, no kako to obično biva nakon suše, oborine znaju biti izrazito obilne i donijeti drugu vrstu problema.

Ekstremne količine oborina tijekom nedjelje pale su na dijelovima sjevernog Jadrana.

Poplave na sjevernom Jadranu

U Pazinu su na meteorološkoj postaji DHMZ-a u nedjelju ujutro izmjerene čak 142 litara kiše po kvadratnom metru. To je znatno više od mjesečnog prosjeka za rujan koji iznosi 109.9 litara kiše.

I meteorološke postaje mreže Pljusak.com bilježe troznamenkaste količine kiše koje su pale prošle noći i jutros. U Poljanama (iznad Ičića) palo je od ponoći čak 179 litara kiše. Još neke količine su: Marčelji 162, Jurdani 150 (od čega u sat vremena 49.8 mm), Žminj 126.7, Rijeka Pehlin 109, Preluk 104.

Večernje nevrijeme u Dalmaciji

U večernjim satima neverini su zahvatili Dalmaciju. Prvo sjevernu, a zatim i srednju.

Ranovečernji olujni oblak najviše se “istresao” na području Rogoznice. Na tamošnjoj mjernoj postaji palo je čak 80 litara kiše, što premašuje mjesečni prosjek!

Brojne inervencije u Rogoznici

U DVD-u Rogoznica potvrdili su nam da su imali brojne intervencije u večernjim satima. U kratko vrijeme izašli su na deset intervencija ispumpavanja poplavljenih objekata. Zbog bujica pod vodom su se našli podrumi, apartmani, restorani, kafići. Rogoznički vatrogasci kažu da su bujice na cestama dosezale i pola metra, a da su zbog začepljenih šahti puno problema imali i na samoj rici

Nevrijeme Primosten – www.dalmacijadanas.hr

Olujno jugo rušilo stabla u Primoštenu

Predsjednik DVD-a Primošten, Josip Jadrijević, rekao nam je da su primoštenski vatrogasci tijekom dana imali intervenciju zbog stabla koje je uslijed olujnih udara juga palo na parkirani automobila, a navečer su imali intervenciju ispumpavanja nakon nevremena.

Nevrijeme se u prvom dijelu večeri nastavilo kretati prema Trogiru, Splitu i srednjodalmatinskim otocima.

Šoltanska pijavica

U Gornjem Selu na otoku Šolti za vrijeme nevremena zabilježena je pijavica koja je čupala stabla, a oštetila je i nekoliko kuća. Na jednoj od njih digla je stolove u zrak, razbijala prozore, vrata…

Lokalno jačeg nevremena bilo je na Braču i Hvaru, a neverin u Splitu nije donio većih problema jer je palo 10-ak litara kiše.

Uslijed nevremena u Sinju u 20 sati i 45 minuta udari vjetra srušili su vrbu na parkirani automobil. Na mjesto nesreće stigli su policija i vatrogasci.

Poplave na omiškom području

Nevrijeme je oko 21 sati zahvatilo omiško području. Na Crometeo postaji Borak u svega sat vremena palo je 50 litara kiše po kvadratnom metru. U gradu Omišu također je nevrijeme donijelo obilne oborine, a kiša je zatekla brojne nespremne turiste. Na nekoliko lokacija intervenirali su vatrogasci koji su praznili začepljene šahte u namjeri da spriječe plavljenje starog dijela grada. U susjednim Kučićima palo je ekstremnih 82 litre kiše po kvadratno metru u svega sat i pol vremena.

Makarske prometnice pod vodom

Oko 21 sati i 30 minuta nevrijeme je zahvatilo makarsko područje. U vrijeme pisanja teksta nevrijeme tamo i dalje traje, a već se nekoliko prometnica našlo pod vodom. Na pojedinim mjestima dubina vode doseže i pola metra.

Izložba “Dodir mora” novosadskog likovnog umjetnika Šandora Šlajfa

0
Dodir mora – Šandor Šlajf

Izložba “Dodir mora” novosadskog likovnog umjetnika Šandora Šlajfa biće otvorena u ponedjeljak u  11.septembra u 19 sati u u galeriji „Lipa“ kompleksu Luštica Bay kod Tivta.

Umjetnik će se predstaviti slikama sa motivima mora – sa fokusom na brodove i na brodska pristaništa.

Dodir mora – Šandor Šlajf

Među slikama koje će publika moći da pogleda su „Starac i more“, „Kud plovi ovaj brod?“, „Pogled sa palube“, „Osvajači“, „Ples na vodi“ i druge.

Dodir mora – Šandor Šlajf

Šlajf je do sada imao 75 samostalnih i više od 200 kolektivnih izložbi. Završio je osnovne studije na Akademiji klasičnog slikarstva, Univerzitet Educons, u Sremskoj Kamenici a slikarstvo je dugi niz godina učio kod akademskog slikara Viktora Škrabanja.

Završen sajam jaht-čarter industrije u Tivtu

Zabavama za učesnike sajma i posade izloženih jahti, večeras je u Porto Montenegru završeno treće izdanje međunarodnog sajma jah-čarter industrije MYBA Pop-up Superyacht Show koji priređuju menadžment tivatskog nautičkog centra i i prestižna međunarodna asocijacija jahting brokera MYBA.

Sajam čija je osnovna namjera da stručnoj javnosti predstave sve prednosti Crne Gore i Boke Kotorske za razvoj industrije čarterovanja jahti, okupio je preko 80 predstavnika brokerskih i pomorskih agencija, predstavnika osiguravajućih društava, snabdjevača i drugih koji se bave pruććanjem raznih usluga u jahting industriji, kao i više od 20 brodova dužine od 25 do skoro 70 metara. Zainteresovani predstavnici brokera i agencija imali su prilike da u neposrednom kontaktu sa vlasnicima i kapetanima tih brodova i obilaskom samih jahti vezanih na mulu 1 Porto Montenegra, saznaju sve detalje o ponudi tih brodova koji se čarteruju u regionu istočnog Mediterana. Na seminaru koji je održan u subotu u Porto Montenegru, učesnici sajma upoznati su sa svim prirodsnim, ali i administrativno-fiskalnim povoljnostima koje im pružaju Crna Gora, odnosno jadranski region za razvoj jaht-čarter industrije.

„Nakon tri godine rada sa marinom Porto Montenegro na ovom sajmu, imam osjećaj kao da smo kod kuće. Ove godine imamo najbolji „lajn ap“ jahti koje smo imali u ove tri godine. Brokeri i čarter agenti imaju priliku da uđu u svaku od njih jer je suština da se upoznaju sa vlasnicima i kapetanima jahti i da otkriju ovu destinaciju. Svaki put kad dođem ovdje, iznenadim se koliko novih stvari naučimo i njenoj ljepoti. O tome se takođe mnogo govori kada je u pitanju čarter industrija“- istakla je na zvanilnoj ceremoniji otvaranja sajma koja je održana u subotu, Fiona Maureso, predsjednica MYBA asocijacije. Učesnike sajma pozdravio je  drektor marine Porto Montenegro Tony Browne, a svečanom otvaranju ove manifestacije prisustvovali su i  Marko Petričević, generalni direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom u Ministarstvu odrćivog razvoja i turizma Crne Gore, kao i direktorka Turističke organizacije Tivat, Gabrijela Glavočić.

Iako vremenske prilike, pogotovo u petak i subotu, nisu išle na ruku organizatorima na sajmu su se ipak okupili neki od veoma interesantnih brodova, poput dvije superjahte iz tzv. Zlatne flote-Golden Shadow (67m), Golden Osprey (30m), te impresivne jahte Riana (42m), Lord of the Seas (58m), Ice Lady (43m), Dragon Fly (31m), Pida (35m)….Među učesnicima su bili i predstavnici nekih od najznačajnijih imena svjetske jahting i čarter industrije, poput kompanija Fraser, Ocean Independence, Northrop & Johnson, Camper & Nicholson i YCO.

U pomorskoj nesreći na ulazu u Boku poginuo jedriličar

0

U višečasovnoj akciji niza službi, nešto prije 16 sati spašena su tri člana posade jedrilice „Tromb“ koja je oko 13 časova stradala u akvatorijumu na ulazu u Boku Kotorsku, između uvala Dobreč i Žanjic.

Naime, veliko more i jak južni vjetar, bacili su jedrilicu dužine 8 metara na hridine kod Dobreča i ona je nakon udara u stijene, ostala nasukana. Na žalost, tom prilikom jedan od četvoro ljudi na brodu je izgubio život, dok su se troje  uspjeli spasiti i popeti na hridine koje su zasipali veliki valovi.

„Čim smo  dobili informaciju o nesreći, aktiviran je nacionalni plan traganja i spašavanja i angažovani su efektivi Uprave pomorske sigurnosti, Plovne jedinice MUP-a, Lučke kapetanije Kotor, Inspekcije sigurnosti plovidbe iz Kotora, Službe zaštite i spašavanja i Hitne medicinske pomoći iz Tivta, Gorske službe spašavanja i Regionalnog ronilačkog centra RCUD iz Bijele. Angažovani su i helikopteri za izviđanje terena i akvatorijuma oko lokaliteta nesreće, preživjeli su locirani,  ali nam je trebalo vremena da im se približimo jer su veliki talasi zvačajno otežali pristup obali spasilačkim plovilima“- kazao nam je oko 16.15 sati direktor UPS Crne Gore Safet Kočan koji je da ekipom bio na mjestu nesreće.

Prema njegovim riječima, troje preživjelih kojje je sa stijena evakuisala ekipa Službe zaštite i spašavanja Tivat sa brzim gliserom Porto Montenegra, nisu povrijeđeni ali su u šoku, pa su adekvatno medicinski zbrinuti. Izvučeno je i tijelo stradalog koji tek treba da bude zvanično identifikovano, a na lice mjesta uputili su se i istražni organi koji će naložiti dalje istražne radnje radi rasvjetljavanja svih okolnosti pod kojima se dogodila ova tragična nesreća.

Prema nezvaničnim informacijama, stradao je skiper i vlasnik jedrilice „Tromb“, Z.N. iz Kotora. Ovaj privatni preduzetnik bio je pasionirani ljubitelj jedrenja, veoma iskusan i vješt jedriličar koji je osvajao brojne trofeje na regatama u zemlji i inostranstvu. Z.N je prije desetak godina bio i predsjednik JK „Lahor“ a važio je i za velikog mecenu tog kluba i mladih kotorskih jedriličara.

Direktor UPS Safet Kočan je istakao da nema zagađenja mora jer je u nesreći stradala taktička jedrilica, odnosno plovilo koje nema motor pa nema ni prosipanja goriva i ulja u more.

Kotor – Sistem48 primljene 63 prijave

0
Kotor – foto Boka News

Za nešto više od mjesec dana od početka rada novog servisa Opštine Kotor – Sistema48 primljene su 63 prijave koje su nadležne službe redovno procesuirale i većina je riješena u naznačenom roku od 48 sati.

Najviše prijava (16) odnosilo se na rješavanje problema odlaganja smeća, čišćenje rijeka i riječnih kanala, te atmosferskih magistralnih kanala i zalivanje zelenila, i one su proslijeđene Komunalnom preduzeću. Po 13 prijava proslijeđeno je Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora i novoformiranoj Službi za inspekcijske poslove.

Osim prijava koje se odnose na komunalne probleme, poput nepropisnog parkiranja ili nedozvoljenih građevinskih radova, na koje se reaguje u veoma kratkom vremenskom roku, bilo je i više onih koje ukazuju na šire, kompleksnije probleme. Zahvaljujući Sistemu48 te su prijave predočene organima lokalne samouprave i aktivno se radi na njihovom rješavanju, poput problema koji se tiču saobraćaja, prilaza školama i bezbjednosti đaka u osnovnim školama u Dobroti i Škaljarima, ili poput stanja na sjevernom ulazu u Stari grad i na bedemima.

Prijave koje zbog realnih okolnosti ne mogu biti riješene u navedenom roku, zavedene su od strane nadležnih službi i, čim se steknu uslovi, biće po njima postupljeno.

Najviše prijava primljeno je putem Viber broja, zbog mogućnosti slanja fotografija i video zapisa, čime se značajno olakšava posao nadležnim službama.

Specifičnost Sistema48 Opštine Kotor jeste, što osim komunalnih problema čije je rješavanje osnovna funkcija servisa, lokalna samouprava ažurno odgovara građanima na najrazličitija pitanja, pa čak i ona koja ne spadaju u direktnu nadležnost Opštine. Tako je, u kontaktu sa nadležnim ustanovama i institucijama, odgovoreno na prijave koje se odnose na stanje na moru i u moru, na plažni mobilijar, napajanje električnom energijom i slično, što govori u prilog činjenici da je Opština Kotor na usluzi građanima, te da se ne bavimo formom već suštinskim problemima i njihovim rješavanjem.

Opština Kotor poziva sve građana da koriste Sistem48 koji omogućava maksimalnu transparentnost. Sve prijave, kao i svi odgovori nadležnih službi i podnosilaca prijava dostupni su na uvid građanima na portalu sistem48.kotor.me.

Imajući u vidu navedene podatke, može se reći da Sistem48 uspješno funkcioniše i ispunjava svoju osnovnu funkciju – davanja jasnih i pravovremenih povratnih informacija građanima, podnosiocima prijava, poručuju iz Opštine Kotor.

Sveti Ilija (1104 m) od sada dostupniji

Sv. Ilija (1104 m) na Sniježnici, dominantna kota, crkva i vidikovac na razmeđi Ubala i Gornjeg Morinja,odnosno opština Herceg Novi i Kotor, postaje još dostupniji za posjetu. Na inicijativu Gorana Vukovića, povremenog stanovnika obližnjeg Šćepan dola, a uz saglasnost i pomoć u materijalu MZ Ubli, Sekcija za markacije i vodičku službu planinarskog kluba „Subra“, izvela je markiranje postojećeg pristupa u skladu sa standardima planinske staze.

Naime, stazu su i do sada pred crkvenu slavu održavali radnici hercegnovskog Komunalno stambenog preduzeća, ali nije postojala adekvatna tipska signalizacija.

Markiranjem staze od ostataka karaule na Gomijeskom dolu, kao i kraćeg odvojka sa puta Karaula-Ubli, do vrha Sv. Ilija, omogućena je bezbjednija posjeta, bez potrebe za prethodnim poznavanjem staze i terena. Bilo bi šteta da nije tako, jer se staza savladava za samo 20-ak minuta hoda, dobro je održavana i dostupna gotovo svima.

Pred samim vrhom, u dubokom hladu bukove šume, Crkveni odbor i MZ Ubli, uz pomoć privrednika Herceg Novog, uredili su prostrano i lijepo osmišljeno odmorište sa drvenim stolovima i klupama, gdje se inače, prilikom slave, organizuje zajednički ručak.

Sam vrh je jedan od najboljih vidikovaca na Boku Kotorsku, što je već, samo po sebi,sasvim dobar motiv da ova tačka preraste u jednu od atrakcija našeg zaleđa. Posebno je dobar pogled na unutrašnji zaliv, Gospu od Škrpjela i Sv. Đorđa, ali i na Lovćen, Tivat sa okolinom, Lušticu, kao i sam ulaz u Boku Kotorsku.

Bokeljima Sv. Ilija od davnina služi i kao svojevrsna, prirodna meteorološka stanica: ovaj stureni vrh na spoju Boke i Orjena, izložen je stalnom sukobljavanju ova dva klimata, a iskustvo govori da kad oblaci legnu na Sniježnicu – kiša je sigurna!

Po podacima mr Ilije Stanovčića, objavljenim u knjizi „Ubli hercegnovski“, prvobitnu crkvicu je još početkom 20-og vijeka „svoltao i uredio ubajski klesar Petar Mitrov Pavlović“. Vremenom je crkva pretrpjela znatna oštećenja, pa je prije nekih 7-8 godina temeljno obnovljena. Za otvaranje crkve za posjetu valja prethodno kontaktirati paroha Ubala, Špira Živkovića, odnosno porodicu Dragana Radinovića (Tivat), koja je, uz ostale, zaslužna za obnovu ovog vjerskog zdanja.