Samo na području opštine Ulcinj oko 30 osoba „bavi se“ izlovom ribe pomoću eksploziva. Koliko ih je duž kompletne crnogorske obale jedino ribe znaju, jer im puca svakodnevno. Sa krivolovom se ne staje ni tokom unaprijed najavljenih zvaničnih sportskih takmičenja…
Tako u proteklih nekoliko godina nijedan međunarodni kup u podvodnom ribolovu u Crnoj Gori nije prošao, a da ribolovci nijesu pod vodom nailazili na slike užasa i tone ubijene ribe na isturenim pozicijama od Ulcinja do Boke. Slična stvar se dogodila 22. aprila na takmičenju u Budvi odakle su snimci obišli region i potvrdili ono što u Crnoj Gori svi znaju nezvanično, a samo jedna opština i formalno. Ulcinjski projekat Opština Ulcinj jedina je u Crnoj Gori protekle dvije godine prikupljala podatke o ovoj pojavi koja je u savremenim evropskim zemljama iskorijenjena u 20. vijeku. Riječ je o monitoringu obale koji uključuje i evidenciju nelegalnih aktivnosti poput krivolova eksplozivom.
dinamit
Kako je Pobjedi saopšteno iz Kancelarije za međunarodnu saradnju i projekte u Ulcinju – koja uz podršku Kraljevine Norveške sprovodi projekat Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema posredstvom očuvanja morske faune – ubijanje ribe nedozvoljenim sredstvima, odnosno improvizovanim eksplozivnim napravama (dinamitom) rasprostranjeno je, pogotovo za vrijeme mrijesta ribe.
– Na osnovu analize kritičnih tačaka koju smo obrađivali u toku protekle dvije godine, primijetili smo da su najugroženije pozicije rt Đerane, Žuti brijeg, Široki zaliv, Bašbuljuk, i uvala Valdanos koje su identifikovane kao kritične tačke na kojima se riba lovi improvizovanim eksplozivnim napravama. Nakon mnogobrojih sastanaka koje smo imali sa partnerima u projektu, a to su Uprava policije, Uprava za inspekcijske poslove, Ministarstvo ruralnog razvoja i poljoprivrede i KSR Bojana, upoznali smo ih sa problemom i obavili zajednički monitoring najugroženih pozicija – navode iz Kancelarije.
Zvanični spisak lica koja se bave ovom vrstom nelegalne aktivnosti nemaju jer su to operativni podaci Uprave policije.
– Na osnovu informacija lokalnih ribara, te Uprave policije koja ovo potvrđuje, broj osoba koje se bave ovom vrstom nelegalne aktivnosti obuhvata oko 30 lica. Samo u Ulcinju… – kažu učesnici projekta monitorniga. Prema njihovim riječima, najveći problem za procesuiranje dinamitaša je pribavljanje čistih i jasnih dokaza jer ubijena riba ne služi kao dovoljan materijalni dokaz na sudu.
Pomorski fakultetu iz Kotora priredio je danas Info dan za svoje privredne partnere i stručnjake iz pomorske prakse angažovane na Fakultetu, a gostima i studentima obratio se dekan prof. dr Danilo Nikolić.
On je predstavio ostvarene značajne rezultate Fakulteta u prethodnom periodu i ukazao na buduće planirane aktivnosti na nacionalnom i međunarodnom nivou. Posebno mjesto je dao uspješnoj saradnji sa partnerskim institucijama iz privrede iz oblasti pomorstva i srodnih privrednih grana, te saradnji sa pomorskim fakultetima iz regiona, prije svega kroz realizaciju velikog broja međunarodnih naučno-istraživačkih projekata. Prisutnima su se obratili prodekanica za nastavu doc. dr Tatijana Dlabač koja je predstavila aktivnosti odvijanja nastavnog procesa na Fakultetu, kao i prodekan za međunarodnu saradnju i kvalitet doc. dr Špiro Ivošević koji je izložio aktivnosti u vezi mobilnosti nastavnika, saradnika i studenata Fakulteta – navodi se u saopštenju.
Tokom današnje svečanosti, direktor renomiranog brodarskog sertifikacionog društva iz Splita – Hrvatskog registra brodova, Damir Roje, uručio je dekanu Nikoliću sertifikat koji potrvđuje usaglašenost planova i programa novih studijskih programa Fakulteta, Nautika i pomorski saobraćaj, Brodomašinstvo i Pomorska elektrotehnika sa zahtjevima STCW konvencije i IMO modelima kurseva 7.01, 7.02, 7.03, 7.04 i 7.08. Takođe je uručen sertifikat o uvođenju novog Sistema menadžmenta kvalitetom prema standardu ISO 9001:2015.
– Roje je ovom prilikom naglasio značaj međunarodne sertifikacije Fakulteta u cilju priznavanja diploma na međunarodnom tržištu rada. Ovim je nakon dugogodišnjeg predanog rada na Fakultetu zaokružen proces sertifikacije i međunarodnog priznanja Pomorskog fakulteta Kotor kao značajnog subjekta u obrazovanju i obuci studenata i pomoraca u regionu. Kao potvrda kontinuirane saradnje sa partnerima iz pomorske privrede, upriličeno je potpisivanje ugovora o saradnji sa Lukom Kotor u oblasti monitoringa emisije zagađivača i gasova staklene baste iz kruzer brodova u akvatorijumu Kotorskog zaliva. Ugovor su potpisali dekan Nikolić i izvršni direktor Luke KotorLjubo Radović, koji je izrazio zadovoljstvo uspostavljanjem saradnje – dodaju sa Fakulteta.
Dekan Pomorskog fakulteta i direktor Luke Kotor
Osim Luke Kotor i Hrvatskog registra brodova, među partnerima Fakulteta su i Crnogorska plovidba, kompanija Dabinović, Agencija „Boka Adriatic“, Uprava pomorske sigurnosti, Port of Adria, Mornarica Vojske Crne Gore, Institut za standardizaciju Crne Gore i Montenegro Marine Surveys.
Kako navode u saopštenju, Info dan i sertifikacija Pomorskog fakulteta Kotor dio je projekta Međunarodna sertifikacija pomorskog obrazovanja u Crnoj Gori – EDUMAR, koji finasiraju ministartva prosvjete i nauke.
Gradonačelnici Budve i Kotora Dragan Krapović i Vladimir Jokić poručili su da će od Uprave za inspekcijske poslove zatražiti da se poruše polazna i dolazna stanica buduće turističke žičare “Zip line” iznad plaže Jaz.
Oni su time podržali zahtjeve nekoliko desetina mještana budvanskih i kotorskih Mjesnih zajednica Jaz, Lastve Grbaljske, Savina i Svinjišta, koji su se okupili na protestu organizovanom na Žutoj gredi iznad Jaza, na mjestu gdje je izgrađena polazna stanica.
I dok je vlansik “Zip line” Milutin Tripković pokazao dokumentaciju da ima od obje opštine, resornih ministarstava, te Direkcije za saobraćaj i Morskog doobra saglanosti “na osnovu koje je i dobio kredit od 150.000 eura od banke da izgradi žičaru, mještani su ostali pri stavu da se kako tvrde nelegalno izgrađena postrojenja moraju porušiti.
Jaz – protest građana – foto PRiSMA
Naglašavajući da su se pismeno obraćali svim državnim institucijama da reaguju, te da su predali krivične prijave Specijalnom tužilaštvu, predsjednik Savjeta mjesnih zajednica Grblja Željko Ćetković je kazao da je samo pitanje dana kada će investitor čeličnim sajlama povezati nelagno izgrađenu polaznu i dolaznu stanicu i staviti u funkciju žičaru.
“Pozivamo poslednji put Upravu za inspekcijske poslove da odradi svoj posao i poruši nelegalno sagrađene objekte. U slučaju da to ne učine, biće podnijeta krivična prijava. Dovljno smo čekali. Pozivamo sve države institucije i službenike, čiji je posao da čuvaju blago Crne Gore i razvijaju crnogorski turizam, da nam pomognu da sačuvamo Jaz od ovog nelegalnog napada i da iskoriste svoj uticaj na Upravu za inspekcijske poslove, kako bi odradila svoj posao i porušila nelegalno sagrađene objekte, koji ugorožavaju ljude”, poručio je Ćetković na protestnom skupu.
On je kazao da trasa žičare ide iznad kupališne zone, iznad kuća, iznad 10.000 kupača svakoga dana u toku ljeta.
Plaža Jaz – Foto Montenegro blogspot.com
“Postavljamo pitanje ko je taj čiji je posao da čuva ono što se vodi kao najveće crnogorsko bogatstvo. Ko je taj koji treba da čuva plažu sa možda najvećim neiskorišćenim potencijalom u Crnoj Gori. Zaslužna za ovu situaciju u koju smo došli je Direkcija za saobraćaj i njihovo rješenje kojim su izdali u zakup stotinjak kvadrata u putnom pojasu investitoru, na pola metra od najprometnijeg dijela Jadranske magistrale, uzurpirajući i rušeći trotoar, ogradu i autobusko stajalište, na koje je usmjereno naselje sa više od 1.500 stanovnika. I to sve za par stoiana eura godinšnje”, ustvrdio je Ćetković.
Jaz – protest građana – foto PRiSMA
On je dodao da Direkcija za soabraćaj time preuzima ulogu i urbaniste, pa zakupcu daje rješenje o postavljanju platoa za stanicu žičare.
“Predali smo krivičnu prijavu specijalnom tužiocu protiv tri potpisnika ovog rješenja Radojice Poleksića, Marka Spahića i Sava Parače. Drugi zalsužni za ovu situaciju je Uprava za inspekcijske poslove, koja nas je uredno mjesecima ignorisala, da bi nas obavijestili da investitor ima urednu dokumentaciju za gradnju polazne stanice. Potpuno je jasno svakome ko iole poznaje pravo da rješenje Direkcija za saobraćaj ne može biti dokumenta koji omogućava gradnju. U zakonu jasno stoji da jedini validni dokument za izgradnju objekata je građevinska dozvola, koju u ovom slučaju izdaju opštine Budva i Kotor, koju investitor nema”, naveo je Ćetković.
Gradonačlnik Kotora Vladimir Jokić je naglasio da su na velikom zboru građana Grblja, nedavno održano i on i Krapović kazali da njihova lojalnost stoji kod građana Budve, Kotora, Grbljana i onoga što je poštovanje zakkona.
„Jednako kako smo vama rekli, tako smo rekli investitoru. Objekta koji je izgrađen na teritoriji opštine Kotor, nije predviđen Planom privremenih lokacija i neće biti ucrtan sve dok postoji mještana Grblja da se tako nešto desi. Opština Kotor će u svemu ostati ono što je slovo zakona i poštovanje procedura. Ovjdne je prilika Ministratsva održivog razvoja , Upravnoj i građevinskoj inspekciji da pokažu d aim je interes Kotora, Grblja i poštoivanje zaikona na prvom mjestu. To će pokazati tako što će reagovati na vaše prijave. Umjesto toga nailazimo na ćutnju. Ispred Opštine Kotor ćemo podnijeti inicijativu građevinskoj inspeicji da reaguje na bespravno sagrađen objekat”, kazao je on.
Krapović je dodao da nema ni logičkih ni zakonskih utemeljenja da se ovako izgrađeni objekat stavi u funkciju.
“Smatramo da to ugrožava osnovne funkcije stanovanja i privređivanja na plaži Jaz. Ne vidim bilo koga relevantnijeg do građana da odluče o ovom problemu. Ovo je postao obrazac ponašanja za državnu upravu, bila to Uprava za inspekcijske poslove, Direkcija saobraćaj ili Ministarstvo turizma ili saobraćaja, svi se nekako oglušuju. Čini mi se da su neki i zadovoljni što smo mi došli na vlast pa od nas traže da mi špaljemo incijative, kako bi se oni bavili svojim poslom, kako se valjda ne bi nekome zamjerili. Mi ćemo poslati inicijative, ne zbog njih, nego zbog građana Grblja, ali tražimo da konačno preuzmu ono što je u njihovoj nadležnosti. Državni organi se ne bave svojim poslom na teritoriji opštine Budva. Da se bave svojim poslom, mi danas ne bi bili u haosu u kojem smo”, kazao je Krapović.
Jaz – protest građana – foto PRiSMA
Pravni zastupnik mještana, advokat Dimitrije Dapčević je naveo da investitor gradi žičaru, a da pri tome nema građevinsku dozvolu.
“Dozvola je neophodna za ovakvu vrstu objekta. Resorni opštinski sekretarijati su se izjasnili da pomenuta lokacija nije predviđena Planom privremenih objekata, pa shodno tome se ne može izdati građevinska dozvola”, naglasio je Dapčević.
Predsjdnik Udruženja ugostitelja Budve Vido Markićević je kazao da to Uduruženje podržava mještane u njihovom nastojanju da se spriječi gradnja žičare.
“Neprimjereno je da se žičara pravi na ovoj trasi, vjerovatno postoji negdje u zaleđu prostor da se takav sadržaj izgradi”, kazao je Markićević.
Tripković: Imam sve dozvole
Vlansik “Zip line” Milutin Tripković je kazao da ima sve neophodne dozvole za gradnju žičare.
“Dobio sam sve saglansnosti na osnovu kojih sam legalno izgradio objekat. Ostalo je samo da se žičara stavi u funkciju. Sada se ovo dešava. Ja sam na osnovu dokumentacije dobio i kredit od 150. 000 eura. Da li bi ijedna banka dala kredit da dokumentacija koju sam joj dostavio nije bila u redu”, kazao je Tripković pokazujući novinarima detaljno sve saglasnosti koje je dobio.
On je naglaiso da je Planom privremenih objekata za zonu Morksog dobra, taj objekat ucrtan.
“Ja sam vlansik žičare na Đurđevića tari za koju sam dobio brojne plakete i nagrade. Riječ je o turističkoj atrakciji, koja je potpuno sigurna i takve priče da bi žičara ugrozila život ili bilo kome egzistenciju su neprimjerene. Ne želim ni sa kime da se sukobim, ali ja govorim dokumentima i činjenicama. Ovakva žičara postoji svuda u svijetu i kao takva je prihvaćena kao jedna turistička ponuda. Ne želim da nastavim sa radovima dok se ova situcija ne razriješi”, kazao je Tripković.
Lokalitet „Rimski mozaici” u Risnu tokom prošlog mjeseca posjetilo je 3.039 posjetilaca, što je za 115,99 % više u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je taj lokalitet obišlo 1.407 posjetilaca – saopštila je Turističlka organizacija Kotor.
Tokom aprila je na rimskim mozaicima u Risnu gdje je najčuvenija umjetnička predstava rimskog boga sna – Hipnosa, bilo 14,31% pojedinalnih posjeta, dok su grupne posjete iznosile 85,69%.
U periodu od 1.januara. do 30.aprila, Rimske mozaike je posjetilo 3.305 posjetilaca, što je za 99,10% više u odnosu na prošlu godinu, kada je lokaltet obišlo 1.660 gostiju. Od ukupnog broja posjeta, broj turista koji su došli posredstvom “Kotor Open Tour-a” iznosi 1.065, dok je “Montenegro Shorex-om” stiglo 1.017 gostiju”- stoji u saopštenju TO Kotor.
TO je na uzorku od 2.287 posjetilaca uradila i statistički pregled turista po zemljama, odakle posjetioci dolaze na Rimske mozaike.
“Najviše je bilo turista iz: SAD – 14,7%, Italija – 11,5%, Crna Gora – 11,2%, Španija – 9,1%, Velika Britanija – 8,1%, Rusija – 5%, Njemačka – 5%, Kanada – 4%, Indija – 3,7%, Mexico – 2%, Hrvatska – 2,3%, Brazil – 2%, Kina – 2%, Mađarska – 1,9%, Japan – 1%. Zemlje sa udijelom ispod 1% su Portugal, Argentina, Egipat, Malta, Portoriko, Turska, Slovačka, Litvanija, Danska, Švajcarska, Holandija, Australija, Slovenija, Austrija, Norveška, Kosovo, Srbija, Bugarska, Češka, Albanija, Island.”-naveli su u TO Kotor.
Predstavnici turističkih agencija
Novo – vjenčanja na Rimskim mozaicima
Organizovanje čina vjenčanja na Rimskim mozaicima biće još jedna od usluga koja će se turistima i našim državljanima nuditi na ovom atraktivnom lokalitetu u Risnu.
Ideja je pokrenuta od strane Turističke organizacije Kotor, u saradnji sa organizacijom Žene Risna, a uz finansijsku podršku Opštine Kotor.
Prvih pet vjenčanja biće besplatno zahvaljujući podršci predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića, mada još nije utvrđeno koji mladenci će ostvariti pravo na besplatno vjenčanje.
Prodajom malog plutajućeg doka Jadranskog brodogradilišta Bijela (JBB) koga je stečajna uprava te firme prošle sedmice prodala kupcu iz Turske, Crna Gora definitivno ostaje bez tehničkih mogućnosti da iz mora podigne iole veći brod. Osim što je to problem tehničke i ekonomske prirode jer će sad svi domaći brodari sva svoja plovila morati da dokuju u inostranstvu, ovo je postao i svojevrstan sigurnosti i bezbjedonosni problem.
Naime, prodajom malog dok JBB, Crna Gora više nema nikakav tehnički kapacitet za hitna, tzv. havarijska dokovanja plovila kojima zbog oštećenja podvodnog dijela trupa prijeti potonuće ili se iz nih zbog toga u more izlivaju zauljene tečnosti i druge štetne materije. Narušena bezbjedonosna dimenzija prodaje malog doka u Bijeloj podrazumijeva to što nakon njegovog skorog odlaska za Tursku, Mornarica Vojske CG više nigdje u našoj državi neće moći da radi redovnog ili havarijskog održavanja, podigne iz mora većinu svojih ratnih i pomoćnih brodova, pa se ionako „tanka“ tehnička logistička podrška Mornarici, praktički potpuno briše.
Ni nakon više od mjesec ipo dana, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) nije odgovorilo na pitanje da li je taj resor saglasan sa razvojem situacije u kojoj Crna Gora, nakon prodaje malog doka JBB stranom kupcu, u potpunosti ostaje bez kapaciteta za dokovanje većih plovila.
“Da li bi ovakav razvoj situacije doprinio dodatnom smanjenju sigurnosti plovidbe u crnogorskim vodama ? Na koji način država namjerava da riješi problem nedostatka kapaciteta za izvođenje havarijskih dokovanja iole većih plovnih objekata na Crnogorskom primorju, u slučaju prodaje malog doka JBB ?”- pitanja na koja nismo dobili odgovor iz Direktorata za pomorstvo MSP, koji vodi kapetan Vladan Radonjić.
Zbog gašenja JBB u kome je Vlada prije dvije godine pokrenula stečaj, dvije domaće pomorske kompnaije “Crnogorska plovidba” Kotor i “Barska plovidba” Bar nikada ni jedan od svoja četiri prekookeanska trgovačka broda za prevoz rasuteog tereta, na remont i održavanje neće dovesti u svoju državu. “Crnogorska plovidba” je naime, redovan ciklus održavanja i petogodišnjih dokovanja svoje flote već počela u inostranstvu gdje je krajem januara u kineskoj luci Guangzhou remontovala i dokovala svoj prvijenac, brod “Kotor”, a na jesen će to negdje u inostranstvu morati da uradi i njihov drugi brod “Dvadeset prvi maj”. Prodajom malog doka JBB, bez mogućnosti da budu dokovani u Crnoj Gori ostalo je i šest trajekata “Pomorskog saobraćaja” Kamenari, remorkeri barske firme “Ocean Montenegro”, tegljači bijeljanskog “Boka Pilota”, većina flote hidrograđevinskih plovila kompanije “Yu Briv” iz Kotora, najveći putnički brod u državi “Le Coche d eau” iz Tivta…
Uvodjenje fregate 34 u dok u Bijeloj – arhiva
Mali dok Jadranskog brodogradilišta Bijela, sa pripadajućom opremom, prodat je jedinom ponuđaču, tuskoj kompaniji “Ozata Trasnaclika Sanayi ve Ticaret” po ceni od 2,1 milion eura. “Dok 6” kako je njegov zvanični naziv, ima 9.006 bruto tona, dug je 165 i širok 34 metra, a iz mora može podići brodove teške do 10 hiljada tona. Za sopstvene potrebe 1968. godine izgradilo ga je samo brodogradilište Bijela, a posljednjih godina zbog neodržavanja, dok je doveden u tehnički prilično loše stanje. Na njemu se trenutno remontuje pučinski remorker PR-41 “Orada” Mornarice Vojske Crne Gore koji će, pos vemu sudeći, ostati zabilježen kao zadnji brod koji je dokovan u JBB jer će Turci uskoro preuzet posljednji od dva bijeljanska plutajuća doka. Veliki dok JBB naime, još prošle godine prodat je za 11 miliona eura litvanskoj kompaniji AB Vakaru Laivu Gamykla, i ona bi trebala uskoro da ga iz Bijele otegli na Baltik.
U CRNOJ GORI UNIŠTENA BRODOGRADNJA, “NAŠI” DOKOVI JOŠ RADE
Crna Gora je do prije nepunih deset godina imala ukupno 4 plutajuća doka za remonte drugih plovila – dva u Bijeloj i dva u bivšem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu. Odlukama Vlade oba brodogradilišta su uništena, oko 800 ljudi koji su radili u toj industriji je ostalo bez posla, a pomorska proivreda države ostavljena je bez mogućnosti da u Crnoj Gori dobije adekvatnu tehničku podršku. Dva bijeljanska plutajuća doka svoj život i privređivanje nastaviće u Turskoj i u Litvaniji, dok su dva nekadšnja tivatska doka već odavno u pogonu kod novih gazda u Njemačkoj I Holandiji koji na njima stiču profit. Naime, nakon što mu je Vlada za samo 3,26 miliona eura prodala kompletnu imovinu Arsenala, kanadski milijarder Piter Mank je 2008. i 2009. za ukupno preko 5 miliona eura, prodao dva plutajuća doka iz Tivta.
Veliki dok kapaciteta 12 hiljada tona kupila je čuvena njemačka brodogradjevna korporacija „Lurssen Werft“, a mali dok kapaciteta 3.500 tona preuzeo je kupilo holandsko brodogradilište „Reimerswaal“. Oba tivatska doka i dalje sjajno služ/že nove vlasnike, stim što je „Lurssen“ veliki Arsenalov dok posebno uredio. Naime, nakon dolaska u teglju iz Crne Gore u ljeto 2008., dok je u Rendsburgu detaljno opravljen, a na njemu je dograđen i poseban pokrivač koji omogućava da se dok potpuno zatvori i zaštiti od uticaja nepovoljnih vremenskih uslova. To je ključna osobina za ovaj tehnički plovni objekat jer se bivši tivatski dok u Njemačkoj sada koristi za izgradnju novih mega-jahti po kojima je, kao i po gradnji i remontu sofisticiranih ratnih brodova, “Lurssen” stekao svjetsku slavu. Prva jahta izgrađena u bivšem Arsenalovom doku, super-luksuzna 87-metarska “Phoenix 2”, iz njega je izašla već u februaru 2009.
Turistička organizacija Tivat bila je domaćin dvodnevne posjete tom gradu Dominique Savidan, novinarke čuvenog francujsog nedjeljnika “Le Parisien”. Francuska novinarka boravila je prošle nedjelje uz četvorodnevnoj posjeti Crnoj Gori od čega je dva dana posvetila Tivtu, jer će “Le Parisien” uskoro objaviti tri njena velika članka posvećena Tivtu i njegovoj turističkoj ponudi.
Inače, ugledni pariški nedjeljnik štampa se u preko 1,3 muiliona primjeraka i osim u Francuskoj, distribuira se u nekoliko desetina država svijeta.
TO Tivat je za novinarku “Le Parisiena” priredila obilazak marine i nautičko-turističkog naselja Porto Montenegro, te ovdašnjih restorana “Al posto giusto”, “Byblos”, “One” kao i najluksuznijeg hotela u Boki – “Regent Porto Montenegra”. Osim upoznavanja sa turističkom, gastronomskom i enološkom ponudom Tivta, Dominique Savidan je posjetila Kotor, Budvu, Sveti Stefan i Petrovac.
Turistička organizacija Tivat u narednom periodu, u saradnji sa agencijom “Top one”, ugostiće predstavnike više medija iz Srbije, kao i ekipe austrijskih televizija TV ORF 2 i 3sat, koja pokriva i Njemačku.
Ekipe austrijskih televizija ovdje će snimiti emisije iz serijala “The taste of Europe”, na lokaciji u Gornjoj Lasti. Kako bi pritom na najbolji mogući način prezentirala lokalno gastronomsko nasljeđe, TO Tivat će autrijske TV ekipe ugostiti u saradnji sa Udruženjem žena Tivat, pa će Austrijanci biti u prilici da vide i snime interesantna mjesta, jela, tradiciju i druge autentične lokalne tivatske zanimljivosti.
Zadarska kompanija Adriatic propeleri godinama je radila u prostorima Poduzetničkog inkubatora na Novom Bokanjcu, a sada je zahvaljujući investiciji od 6,7 milijuna kuna uselila u novoizgrađene vlastite prostore u Gospodarskoj zoni Lonići u Bibinjama.
Radi se o zemljištu od 6150 kvadratnih metara te 1000 kvadrata poslovnog prostora na dvije razine u kojima će biti nastavljena osnovna djelatnost popravaka, modifikacije i optimizacije brodskih propelera, a na jesen će biti otvorena i suha marina koja će na svojih 4000 kvadratnih metara moći primiti oko stotinjak brodova.
Zbog toga Adriatic propeleri, uz sedam sada zaposlenih, planiraju otvoriti još desetak novih radnih mjesta.
– Cijeli smo projekt preko Ministarstva gospodarstva aplicirali za europske fondove namijenjene regionalnom razvoju. Tako smo dobili 3,3 milijuna kuna nepovratnih sredstava, što je za našu obiteljsku tvrtku bilo itekako značajno, izjavio je nakon otvorenja novih poslovnih prostora u Bibinjama Ante Boris Martinović.
Grupa mještana Krtola kod Tivta preko sbog advokata Petra Samardžića podnijela je Vrhovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv odgovornih u Inspekciji sigursnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor, Upravi pomorske sigurnosti, JP „Morsko dobro“ Budva i kompaniji „YU Briv“ iz Kotora, zbog kako navode, uzupriranja javnog dobra – pristaništa mulo Bazdanj u Krtolima i stum u vezi sticanja protivpravne imovinske koristi.
Ovo pristanište od prošle godine u zakupu je Komunalnog preduzeća Tivat, ali je uprkos tome, „Yu Briv“ nastavio da ga kosriti. Naime, ta firma već godinama na mulu Bazdanj drži vezano nekoliko svojih plovila za izvođenje hidrograđevinskih radova, među kojima su trajekt „Vasilije“ i remorker „Krstio“ a odnedavno ovdje im se pridružio i još jedan „Yu Brivov“ brod – tehničko plovilo „Jovan“ na kome je ukrcan i bivši vojni desantno-jurisšni čamac koga kotorska firma pregrađuje i oprema u specijalno vatrogasno i plovilo za ekološke intervencije.
U krivičnoj prijavi, mještani Krtola i njihov advokat ističu da „Yu Briv“ državnu imovinu mulo Bazdanj “već godinama zloupotrebljava kao privezište za privredne plovne objekte, iako je mulo Bazdanj u svim zvaničnim državnim dokumentima označeno je kao pristanište sa izričitom namjenom za pristajanje turističkih brodića.”
“Budući da se mještani bave turističkom djelatnošću, u tome su onemogućeni, a plovni objekti koji su nezakonito privezani za morsku obalu narušavaju prirodni ambijent i zaštićenu zonu morskog dobra.”- stoju u prijavi i podsjeća na nalaz inspektora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željka Lompara od 26.avgusta 2015. On je, izašavši na lice mjesta po prijavi građana, utvrdio da su “plovila vezana za pristanište koje nije predviđeno za duže vezivanje plovila”, zbog čega je ispektor zaključio “da je time ugrožena sigurnost pristaništa koje nije predviđeno za duže vezivanje plovila.”
YU BRIV plovila april 2017
Podsjeća se i na više do sada bezuspješnih sastanaka i obraćanja mještana i MZ Krtoli predstavnicima Opštine Tivat, “Morskog dobra” (koji su podržali zahtjve mještana da se plovila “Yu Briva” uklone sa muka Bazdanj) kao i Lučke kapetanije i Uprave pomorske sigurnosti, jer problem do danas nije riješen.
“U konkretnom slučaju se radi o kršenju zakona koje traje već 10 godina i smatramo da je ovo skandalozno ponašanje okrivljenih koji se stavljaju iznad zakona i pokazuju da u Crnoj Gori nema vladavine prava niti jednakosti pred zakonom. Imajući u vidu ignorantski odnos državnih i opštinskih organa vlasti nadležnih za rješavanje ovog problema i dužinu trajanja uzurpacije morskog dobra, kojom se naravno označenom preduzeću pribavlja i protivpravna imovinska korist, opravdano sumnjamo da se u konkretnom slučaju radi o namjernoj opstrukciji odgovornih službenih lica“- stoji u krivičinoj prijavi koju je adnokat Samardžić ovih dana podnio Vrhovnom državnom tužilaštvu, a sa njome je upoznao i Delegaciju EU u Crnoj Gori i gradonačelnicu Tivta dr Snežanu Matijević.
Tradicionalni Prvomajski uranak koji su ove godine stolivljani organizovali na brdo Vrmac – lokalitet „Vlaka“, okupio je jedan broj Kotorana, Tivćana i građana okolnih mjesta koji su na ovaj način obilježili 1. Maj – međunarodni praznik rada.
Udruženje „Kamelija“ i MZ Stoliv, ovim nastavljaju neprekinutu poslijeratnu tradiciju obilježavanja ovog praznika koja se od 1946. godine organizovala u Stoliv – „Pod kostanje“ kao centralna opštinska manifestacija uz učešće gradske muzike. Kasnije se ovaj praznik obilježavao u Gornjem Stolivu, od nedavno ispred Doma kulture, a na ovom mjestu još prije četrdeset godina.
Na ovaj lokalitet-proplanak, gdje je inače granica G.Stoliva i G.Lastve, za vrijeme Austro-ugarske monarhije, meštri iz kovačnice Nika Marinovića iz Stoliva, postavili su ornamentni gvozdeni križ-krst do kojeg su se odvijale procesije na Veliki petak sa učešćem vjernika iz pravca G.Stoliva i G.Lastve.
Danas, povodom 1. Maja, poštovaoci ovog praznika i zaljubljenici prirode, penjući se od Donjeg Stoliva uz strme padine Vrmca, uložili su znatan fizički napor, iznoseći sa sobom sve što je neophodno za proslavu. Jedan broj učesnika pristigao je iz pravca G.Lastve, a Marko Marković iz Dobrote, rodom stolivljanin, motorom „Tomosom“ od Trojice, povrh Vrmca do Vlake.
Prvomaski uranak G. Stoliv
Svima su od znatne pomoći bile isvrsno obilježene pješačke staze kroz brdo Vrmac za koji se nadamo, da će zbog svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti, konačno biti proglašen Parkom prirode.
Iako uz znatno skromnije učešće građana nego ranijih godina, organizacija je bila na izuzetnom nivou, sa interesantnim detaljima koji su zabilježeni našim foto aparatima.
Tako se na proplanku vila državna zastava, a u blizini postavljena skromna izložba starih fotografija iz arhiva Udruženja „Kamelija“ sa prikazima obilježavanja ovog praznika na raznim lokalitetima kroz prošlost.
Zalažući se za očuvanje svih pozitivnih tradicionalnih vrijednosti naših krajeva, ovom prilikom je, poslije dugo godina, okićen i „Mađ“. On se ranije kitio maltene ispred svakog doma, na obali – po pontama, a lastovljani su ga kitili i na obližnji Velji Vrh otkuda se vidi čitava Boka.
Pored bogate zakuske sa gradela i dobre kapljice za koje su se učesnici pobrinuli, pripremljen je i bogat prilog direktno iz prirode. Dobri poznavaoci samoniklog jestivog bilja Igor Stjepčević i Romeo Mihović, sakupivši znatnu količinu tog bilja u okolini, održali su prisutnima malu prezentaciju o mogućnosti njihove svakodnevne upotrebe i u slučaju vanrednih okolnosti i preživljavanja u prirodi.
Za izletnike ovo je bila prilika da obiđu obližnje vidikovce, ulaz u „Vilinu jamu“ lokalitet „Na petokraku“ gdje su talijani za vrijeme II sv. rata zarobili i kasnije strijeljali nekoliko mladih antifašista.
Nekolicini mlađih učesnika, vjerovatno će najviše u uspomeni ostati igra s loptom i jurcanje sa svojim ljubimcem po nesvakodnevnim terenima i šumarcima.
Ujed jedne pčele, ublažen je malim setom prve pomoći za koji se pobrinuo organizator, a koji sigurno nije pokvario kompletan utisak o divno provedenom prvomajskom prazniku sa željom da iduće godine ovo preraste u širu manifestaciju.
Prema navodima Regionalnog centra za posebno zaštićena područja RAC/SPA iz Tunisa, koji djeluje u okviru Barselonske konvencije, od septembra 2016 godine, došlo je do pojave masovnog uginuća školjke palasture (Pinna nobilis) u dijelu Mediterana koji zahvata vode Španije.
Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva, hrane i zaštite životne sredine u toj zemlji, izvijestilo je o izuzetno visokoj smrtnosti palasture koja dostiže i do 90% u obalnom dijelu grada Almerije dužine od 60 km, dok podaci iz pokrajni Granada i Malaga ukazuju na 100% mortalitet.
U oblasti Valensije i Balearskih ostrva, u uzorcima uginulih jedinki pronađene su spore Protozoa za koje se vjeruje da su uzročnici ovako masovnog uginuća. Takođe, na Čafarinskim ostrvima u blizini obale Maroka, došlo je do 90% smrtnosti što upozorava na mogućnost širenja oboljenja po čitavom Mediteranu.
Palastura je ugrožena i zaštićena vrsta u mnogim zemljama i po zakonima EU (Aneks II protokola o posebno zaštićenim područjima i biodiverzitetu u Mediteranu u okviru Barselonske konvencije i Aneks IV Direktive 92/43 / EEC o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima EK).
Palasture Boka Kotorska
Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora u saradnji sa partnerima iz Španijei Francuske sprovodi projekat PinnaSPOT: „Proučavanje, zaštita i mogući uzgoj školjke palasture (Pinnanobilis) u Bokokotorskom zalivu”, finansiran od strane Fondacije Princ Albert II od Monaka.
Ovim putem, apelujemo na naučnu i stručnu javnost da proširi ovo obavještenje u okviru naučne zajednice u zemlji i regionu i po mogućnosti dostavi povratnu informaciju o povezanim slučajevima, poručuju iz IBM Kotor.
