Zakup javnog prostora kao zlato: 54.000 € za jedan ‘kvadrat’ pulta na Pilama

0
Pila Dubrovnik

Dubrovački gosti očito su pravi avanturisti i obožavatelji kajakaštva kad su iznajmljivači tih malih plovila spremni platiti nepojmljivih 405.200 kuna, oko (54.000 €) samo za mogućnost postavljanja informativnog pulta na dubrovačkim Pilama.

Taj je iznos, naime, ponuđen za zakup jednog kvadratnog metra javne površine na ulazu u spomeničku jezgru s Pila.

Na javni konkurs Grada Dubrovnika, objavljen 15. aprila, za deset pultova namijenjenih informatorima o trgovinama, galerijama, sportskim i rekreativnim sadržajima, stiglo je 13 ponuda. Gradska uprava tražila je najmanje 80.000 kuna po jednom informativnom pultu. Najniža postignuta cijena je 100 hiljada, a najviša je spomenutih 405.200 kuna.

– Budući da zaključci o odabiru nisu još verificirani, ne možemo vam dati podatak o svim ponuđenim iznosima zakupnina, kao ni imena ponuditelja – kaže Branka Vukić, pročelnica gradskog Odjela za gospodarenje nekretninama.

U konkursu stoji kako informatori smiju djelovati samo unutar jednog kvadratnog metra uz postavljeni pult. Pritom, treba imati na umu da informatori, animatori ili tzv. bookeri, na tim štandovima ne prodaju usluge, nego samo nude brošure, primjerice s ponudama vožnje kajacima ili druge rekreativne sadržaje, a nitko ne jamči da će turist koji uzme brošuru platiti tu izletničku turu. Spremnost za izdvojiti 54 hiljada eura u jednoj sezoni samo za reklamiranje, a to ne uključuje plate “bookera”, govori koliko je kajakaški posao u Dubrovniku unosan.

Grad je naredio da informatori ove godine moraju biti odjeveni u mornarske majice. Informatori će se i ovog ljeta pod suncem i vrućinama boriti za pažnju svakog turista, a zabranjeno im je postavljanje suncobrana.

U ovom gradu, očito, nema granice kad su u pitanju cijene, bilo zakupa javnih površina, poslovnih prostora, parkirališta ili ugostiteljskih usluga. Još lani, najveća cijena za korištenje javne površine na Pilama iznosila je 350.000 kuna. Grad Dubrovnik je za lanjsku sezonu, kao početnu cijenu po pultu, postavio 30.000 kuna.

Početna cijena ujedno je i iznos jamčevine, pa su ovogodišnjim povećanjem na 80 tisuća kuna htjeli izbjeći praksu da se isti zakupac natječe s nekoliko različitih tvrtki ili obrta. U natječaju stoji kako će Grad zadržati jamčevinu ako ponuditelj sam odustane od prihvaćene ponude, a svaki natjecatelj ima pravo samo na jedno mjesto.

– Cijene su basnoslovne i zbog toga se svi mi moramo baviti s nekoliko različitih stvari kako bismo platili zakupninu. Grad potiče takve cijene i umjesto da uvede reda, stanje nikad nije bilo gore. Zar je normalno da dubrovački taksisti plaćaju godišnju naknadu za korištenje autotaksi-stajališta tri tisuće kuna, a da se kvadrat prostora na otvorenom plaća nekoliko stotina tisuća za pola godine – kaže jedan od prijašnjih zakupaca pulta na Pilama (podaci poznati redakciji).

Istodobno, tvrtka “Tisak” za svoju trafiku na Pilama, samo nekoliko metara udaljenu od prvog informativnog pulta, plaća 3240 kuna mjesečno, potvrdili su iz Grada Dubrovnika. To je godišnje 38.880 kuna, ili više nego deset puta manje od obližnjih “kajakaša”.

Trenutačno se na internetu mogu naći ponude za trosatne izletničke ture kajakom oko dubrovačkih zidina i otočića Lokruma, po cijeni od oko 670 kuna za dvije osobe, a u cijenu je uključen najam plovila s opremom, te voda i voće. Za one s manje avanturističkog duha, za tu se cijenu, na 24 sata, može unajmiti vozilo najviše klase za razgledavanje okolice Dubrovnika.

Ne čudi da su se zakupci gradskog prostora borili za svaki centimetar na Pilama, pa se događalo da jedan od “bookera” ulijeće u prostor konkurencije. No, nakon nekoliko međusobnih sukoba i zbog pretjeranog broja informatora, prošlo su ljeto pale i kazne, a one se kreću od dvije do 10 hiljada kuna.

Dukić se plasirao u finale Svjetskog kupa

0
Milivoj Dukić

Milivoj Dukić, član jedriličarskog kluba „Jugole Grakalić“ Herceg Novi osvojio 28. mjesto na takmičenju World Cup serije, koja je održana u Hyèresu u Francuskoj.

Sjajnim vožnjama zadnja dva dana, četiri poslijednje regate, Milivoje je uspio da ostvari rezultat koji mu je donio direktan plasman na finale Svjetskog kupa u Santanderu u Španiji, koje je na programu od 4. do 11. juna ove godine.

-Sada je i zvanično. Kvalifikovao sam se za finale Svjetskog kupa koje će se održati u Santanderu u Španiji, napisao je na svom facebook profilu Dukić.

Kako je Turistička organizacijaHerceg Novog podržala njegove nastupe u kvalifikacijama, sa ponosom vas  pozivamo veceras od 20 sati u “Palubu” na Škveru, gdje će biti upriličeno druženje uz koktel povodom ovog velikog Dukićevog uspjeha.

Peraštani okitili Mađ

1

Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra.

Običaj je da posljednji mladoženja bere stablo hrasta i postavi ga na centralni peraški trg ispred crkve Svetog Nikole. Stablo mještani  okite flašicama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnim trakicama.

Tradicija je da stablo uz zvuke tamburica podiže posljednji oženjen u mjestu. Nakon toga mještani i gosti obilazi grad uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sa suvim kolačima – koromanima.

Ove godine Mađ je podigao Vladimir Vuksanović, uz zvuke “Škuribande”.

Vladimir Vuksanović

Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih dvadesetak godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju,

Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.

Mađ 2017.

Iz Arhive

Prvog maja kroz Boku na pontama mandraća postavili bi se velike grane okićene sa komadićima robe raznih boja, a u 5 sati ujutro glazba bi svirala-okolo grada. To je bio običaj jer je to bio početak dobrog doba.“

  1. Fiorelli /Arh. Brajk.V (Kotor),37.

Malo je dokumentacije koja obrađuje ovaj običaj. Jedan od rijetkih je dokument kojim se opat – nadžupnik don Ante Rosa ispred Opštinskog-nadžupnog ureda u Perastu obraća Kraljevskom srezkom načelstvu u Kotoru 27. aprila 1930. u kome se kaže –

” Slavnom,

Kr. Srezkom Načelstvu u Kotoru

Prastari je običaj u Perastu, da omladina svake godine na 1. maja proslavi početak mjeseca Bl.Gospi posvećena.

Toga dana nakiti se pred crkvom hrastova grana uz pucnjavu iz pušaka, iza toga omladina sluša sv. misu, iza koje imaju zajednički zajutrak, na koji može, da pristupi svaki gradjanin.

Proslava svršava pjevanjem uobičajnih narodnih pjesama. Mlijeko za zajutrak u dužnosti su da nose svih mješćani, koji imaju stoke. Pišući došao je do znanja, da je ove godine zabranjena svaka radnička proslava 1.maja.

Pošto gore spomenuta omladinska proslava nema nikakove veze ni odnosa sa nikakovom radničkom proslavom dana l.maja koja u obće u Perastu nije bila nit je u običaju te radnici kao takovi ne učestvuju, molim se taj Slav. Kr. Naslov, da bi i ove godine mogla ne smetano obaviti rečena omladinska proslava da se ne prekine starodrevni narodni običaj.

O riješenju moli se da bi taj Kr. Naslov obavijestio mjestnu žandarmerijsku postaju.

Opat – Nadžupnik Don Ante Rosa

Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/

“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.

Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.

Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.

Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svi čašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.

Mlijeko za kavu tog dana, po običaju, dali su vlasnici stoke u gradu.

Ha dan 14 maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”

 

Međunarodni praznik rada 1.maj

0
1.maj
1.maj

Danas je Međunarodni praznik rada 1.maj kojeg slavimo ga kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Čikagu na ovaj datum 1886. godine, kada se gotovo 400.000 radnika diglo kako bi izborili pravo na osmosatno radno vrijeme.Tokom tih demonstracija ubijeno je više od dvije stotine radnika, a osmero ih je u kasnijem suđenju osuđeno na smrt pod lažnom optužbom bacanja bombe.

U 20. vijeku ovaj datum se posebno slavio u socijalističkim zemljama kada su održavane masovne parade tokom kojih se radnička klasa divila postignućima svojih zemalja. Istovremeno, demokratski svijet koji je prigrlio ovaj radnički praznik, na taj dan se borio za veća radnička prava pa su uskoro dobili i pravo na plaćeni godišnji odmor.

Ilustracija-protesta Čikago-1896.

Danas se 1. maj slavi širom svijeta, a u većini zemalja proglašen je i državnim praznikom.

Neobična je činjenica da se samo u SAD-u, gdje je sve i počelo, Praznik rada više ne obilježava na ovaj datum već se pod nazivom Dan rada (Labour day) obilježava prvog ponedjeljka u septembru.

praznik-rada
praznik-rada

Pijesak pun zlatnih dinara – arheološka senzacija sa morskog dna

0
Pronađeni novac

Kad je jedan od članova lokalnog ronilačkoga kluba blizu izraelskog mediteranskoga grada Caesaree tokom podvodnog izleta na dnu slučajno ugledao zlatni novčić, nije ni slutio da je to artefakt koji je u pijesku ležao hiljdu godina.

Međutim, kad su na njegov poziv i ostali ronioci iz grupe počeli rukama kopati po pijesku, pronašli su još zlatnika i shvatili da se pred njima nalazi veliko arheološko otkriće.

Ronioci nisu čuvali tajnu za sebe, nego su odmah obavijestili udrugu Israel Antiques Authority, pa su u zajedničkoj akciji, uz pomoć detektora za metal, sa dna u nekoliko dana izvadili čak 2000 zlatnih novčića raznih veličina, težina i vrijednosti.

U službenom izvješću navodi se kako je riječ o dinarima koji su se koristili kao sredstvo plaćanja u doba vladavine kalifata Fatimida, u razdoblju od 909. do 1171. godine.

Ovo je najveća količina zlatnog novca dosad pronađena u Izraelu, a arheolozi smatraju da je riječ o teretu potonulog broda koji ih je prevozio u Egipat. Grad Caesarea Maritima je tijekom vladavine Rimljana bio važna luka na Mediteranu. Utemeljio ga je u razdoblju od 22. do 10. godine prije Krista izraelski kralj Herod Veliki na mjestu nekadašnjeg feničkog naselja Turrisa Stratonisa.

Kapetan Petar Želalić na razglednici

0
Kapetan Petar Želalić

Hercegnovska klasična Knjižara So izdala je razglednicu s motivom jednog od najpoznatijih bokokotorskih kapetana iz vremena jedrenjaka – kap. Petrom Želalićem.

Na poleđini kolor-razglednice rafiniranog dizajna, na kojoj je i vinjeta s konturama Boke Kotorske, piše dvojezično:

„Najpoznatiji Bijeljanin, kap. Petar Želalić (18. v) postao je prvi pravoslavac vitez Malteškog reda, jer je 1760. g. iz ruku Turaka oteo „Krunu otomansku“, tada najveći ratni brod na Mediteranu – i odveo ga na Maltu. Portret nepoznatog autora. Pomorski muzej Crne Gore – Kotor.

„Eminent captain from Bijela, Petar Želalić (18th century), became the first Orthodox Knight of Malta after seizing “The Ottoman Crown” in 1760, at the time the largest sailing ship on the Mediterranean, and sailing it to the island of Malta. Portrait – unknown painter. Montenegro Maritime Museum, Kotor.“

Ovo je jedina razglednica u javnoj prodaji koja za motiv ima ličnost koja je podvigom, uticajem, i kulturnim narativom zadužila generacije. Filateliste će obradovati podatak da je numerisano svega 30 primeraka.

Hercegnovska Knjižara So poodavno baštini poštansku kulturu, ne samo od trenutka kada je objavila pet razglednica starog Herceg Novog sa upravo onim motivima koje je prvi gradski ali i regionalni knjižar i izdavač, Jovo Sekulović (1879–1950), štampao prije otprilike 100 godina (kako koji motiv), nego je objavila i jedinu crno-bijelu razglednicu u javnoj prodaji, a na kojoj se vidi Sat kula, heraldički simbol grada osnovanog zbog trgovine solju 1382. godine.

Dodjeljene nagrade – Regata EST 105 Libera, Bari – Herceg Novi

0

Uspješno odjedrena regata EST 105 Libera, Bari – Herceg Novi, sinoć je proslavljena uz dobro druženje i dodjelu nagrada za najuspješnije timove.

Iz Barija je u petak 28.aprila krenulo 62-ak jedrilica, od kojih je samo jedna iz Crne Gore, no većina se suočila sa izazovom, jakim jugom. Tokom noći je u hercegnovsku luku uplovilo 18 krstaša, a do cilja u Tivtu još tridesetak manjih brodova.

Prva je u gradsku luku na Škveru uplovila je „Only lu“.

Podsjećamo da se u okviru “Sailing vikenda” organizuju još dvije regate: Južno- jadranska regata (01.05), kao i KUP Herceg Novog (02.05). Takođe, u gradskoj luci je otvoren i sajam organske hrane koji je danas izazvao veliku pažnju i okupio ljubitelje domaćih proizvoda.

Sailing weekend je realizovan u organizaciji TO HN, Agencije za gazdovanje gradskom lukom, JK Jugole Grakalić i Opštine HN.

Prenosimo vam dio atmosfere sa sinoćnje-dodjele nagrada.

Budva – Izložba Marka Lakušića

0
izložba – Marko Lakušić

U organizaciji NIP ART PRESS iz Budve, u galeriji hotela Queen of Montenegro u Bečićima, u utorak, 2. maja u 20 sati, biće otvorena samostalna izložba slika, akademskog slikara Marka Lakušića iz Podgorice.

Umjetnik će se predstaviti sa 15 radova galerijskog formata, radjenih u tehnikama: ulje i akrilik na platnu, a njegovu izložbu će otvoriti, istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Marko Lakušić je završio Fakultet likovnih umjetnosti (slikarski odsjek) na Cetinju, u klasi profesora Dragana Karadžića.

Do sada je imao tri samostalne i više kolektivnih izložbi. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG), od 2009. godine, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.

Orascom za tvrđavu Mamula traži tehničke uslove

0
Mamula – Foto Boka News

Kompanija Orascom Hotel Management Mamula Montenegro predala je zahtjev za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za rekonstrukciju i izgradnju hotelskog kompleksa na ostrvu Lastavica i tvrđave Mamula na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Kao dio švajcarske kompanije Orascom Hotel Management u Crnoj Gori, novoosnovana firma Orascom Hotel Management Mamula Montenegro predstavlja nacionalnu projektnu kompaniju odgovornu za realizaciju projekta.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara je u julu 2014. godine izdala konzervatorske uslove za izradu konzervatorskog projekta za zaštitu i revitalizaciju ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula, na zahtjev Ministarstva održivog razvoja i turizma.

U konzervatorskim uslovima precizirano je na koji način treba zaštititi i revitalizovati tvrđavu Mamula. Prvi stav je da savremena namjena kao i raspored funkcija u utvrđenju treba da budu prilagođeni istorijskim, ambijentalnim i memorijalnim vrijednostima utvrđenja i cjelokupne lokacije.

U restauraciju ostrva i tvrđave predviđeno je ulaganje od 15 miliona eura.

Mamula kompijuterska simulacija
Mamula kompijuterska simulacija

Program Orascoma podrazumijeva uspostavljanje muzeja, 23 hotelske sobe sa recepcijom i spa-centrom, četiri ugostiteljska objekta, prodavnice, bazene, klub za vodene sportove na nemotomi pogon i izgradnju kompletne infrastrukture.

Skupština je krajem 2015. godine, dala zeleno svjetlo za ugovor sa Orascomom o dugoročnom zakupu lokaliteta ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula, na period od 49 godina.

Vrijeme – za 1.maj pretežno sunčano

0
Boka kotorska – foto Miro

Danas u južnim predjelima promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a na sjeveru umjereno do pretežno oblačno, tokom jutra ponegdje moguće slabe padavine.

Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, povremeno umjeren do pojačan, na jugoistoku i jak.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 10 do 24 stepena.

1.maj – ponedjeljak:

Pretežno sunčano. Poslijepodne na sjeveru moguća lokalno kratkotrajna nestabilnost.

Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 14, najviša dnevna od 14 do 25 stepeni.