Hercegnovska klasična Knjižara So izdala je razglednicu s motivom jednog od najpoznatijih bokokotorskih kapetana iz vremena jedrenjaka – kap. Petrom Želalićem.
Na poleđini kolor-razglednice rafiniranog dizajna, na kojoj je i vinjeta s konturama Boke Kotorske, piše dvojezično:
„Najpoznatiji Bijeljanin, kap. Petar Želalić (18. v) postao je prvi pravoslavac vitez Malteškog reda, jer je 1760. g. iz ruku Turaka oteo „Krunu otomansku“, tada najveći ratni brod na Mediteranu – i odveo ga na Maltu. Portret nepoznatog autora. Pomorski muzej Crne Gore – Kotor.
„Eminent captain from Bijela, Petar Želalić (18th century), became the first Orthodox Knight of Malta after seizing “The Ottoman Crown” in 1760, at the time the largest sailing ship on the Mediterranean, and sailing it to the island of Malta. Portrait – unknown painter. Montenegro Maritime Museum, Kotor.“
Ovo je jedina razglednica u javnoj prodaji koja za motiv ima ličnost koja je podvigom, uticajem, i kulturnim narativom zadužila generacije. Filateliste će obradovati podatak da je numerisano svega 30 primeraka.
Hercegnovska Knjižara So poodavno baštini poštansku kulturu, ne samo od trenutka kada je objavila pet razglednica starog Herceg Novog sa upravo onim motivima koje je prvi gradski ali i regionalni knjižar i izdavač, Jovo Sekulović (1879–1950), štampao prije otprilike 100 godina (kako koji motiv), nego je objavila i jedinu crno-bijelu razglednicu u javnoj prodaji, a na kojoj se vidi Sat kula, heraldički simbol grada osnovanog zbog trgovine solju 1382. godine.
Uspješno odjedrena regata EST 105 Libera, Bari – Herceg Novi, sinoć je proslavljena uz dobro druženje i dodjelu nagrada za najuspješnije timove.
Iz Barija je u petak 28.aprila krenulo 62-ak jedrilica, od kojih je samo jedna iz Crne Gore, no većina se suočila sa izazovom, jakim jugom. Tokom noći je u hercegnovsku luku uplovilo 18 krstaša, a do cilja u Tivtu još tridesetak manjih brodova.
Prva je u gradsku luku na Škveru uplovila je „Only lu“.
Podsjećamo da se u okviru “Sailing vikenda” organizuju još dvije regate: Južno- jadranska regata (01.05), kao i KUP Herceg Novog (02.05). Takođe, u gradskoj luci je otvoren i sajam organske hrane koji je danas izazvao veliku pažnju i okupio ljubitelje domaćih proizvoda.
Sailing weekend je realizovan u organizaciji TO HN, Agencije za gazdovanje gradskom lukom, JK Jugole Grakalić i Opštine HN.
Prenosimo vam dio atmosfere sa sinoćnje-dodjele nagrada.
U organizaciji NIP ART PRESS iz Budve, u galeriji hotela Queen of Montenegro u Bečićima, u utorak, 2. maja u 20 sati, biće otvorena samostalna izložba slika, akademskog slikara Marka Lakušića iz Podgorice.
Umjetnik će se predstaviti sa 15 radova galerijskog formata, radjenih u tehnikama: ulje i akrilik na platnu, a njegovu izložbu će otvoriti, istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.
Marko Lakušić je završio Fakultet likovnih umjetnosti (slikarski odsjek) na Cetinju, u klasi profesora Dragana Karadžića.
Do sada je imao tri samostalne i više kolektivnih izložbi. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG), od 2009. godine, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
Kompanija Orascom Hotel Management Mamula Montenegro predala je zahtjev za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za rekonstrukciju i izgradnju hotelskog kompleksa na ostrvu Lastavica i tvrđave Mamula na ulazu u Bokokotorski zaliv.
Kao dio švajcarske kompanije Orascom Hotel Management u Crnoj Gori, novoosnovana firma Orascom Hotel Management Mamula Montenegro predstavlja nacionalnu projektnu kompaniju odgovornu za realizaciju projekta.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara je u julu 2014. godine izdala konzervatorske uslove za izradu konzervatorskog projekta za zaštitu i revitalizaciju ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula, na zahtjev Ministarstva održivog razvoja i turizma.
U konzervatorskim uslovima precizirano je na koji način treba zaštititi i revitalizovati tvrđavu Mamula. Prvi stav je da savremena namjena kao i raspored funkcija u utvrđenju treba da budu prilagođeni istorijskim, ambijentalnim i memorijalnim vrijednostima utvrđenja i cjelokupne lokacije.
U restauraciju ostrva i tvrđave predviđeno je ulaganje od 15 miliona eura.
Mamula kompijuterska simulacija
Program Orascoma podrazumijeva uspostavljanje muzeja, 23 hotelske sobe sa recepcijom i spa-centrom, četiri ugostiteljska objekta, prodavnice, bazene, klub za vodene sportove na nemotomi pogon i izgradnju kompletne infrastrukture.
Skupština je krajem 2015. godine, dala zeleno svjetlo za ugovor sa Orascomom o dugoročnom zakupu lokaliteta ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula, na period od 49 godina.
Danas u južnim predjelima promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a na sjeveru umjereno do pretežno oblačno, tokom jutra ponegdje moguće slabe padavine.
Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, povremeno umjeren do pojačan, na jugoistoku i jak.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 10 do 24 stepena.
1.maj – ponedjeljak:
Pretežno sunčano. Poslijepodne na sjeveru moguća lokalno kratkotrajna nestabilnost.
Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 14, najviša dnevna od 14 do 25 stepeni.
Sandula, posebna vrsta broda koju su za ribolov na Palagruži razvili komiški ribari, ponovno plovi, ovoga puta na Atlantik, na europski Festival mora i maritimne baštine koji će se u svibnju održati u francuskoj pokrajini Bretanji, u zaljevu Morbihan.
Novu komišku sandulu nazvanu “Molo Palagruža” sagradili su brodograditelji Tonko Božanić Pepe i Šime Mardešić Palagruža, a prije puta u Bretanju u subotu su je porinuli na komiškoj rivi uz “svjedoke” iz splitske Udruge Cronaves i kuma Nikše Mardešića Funcija.
“Gradnju barke inicirala je Udruga Palagruža pod okriljem Cronavesa, a svjetsku premijeru imat će 22. svibnja u Morbihanu, u gradu Vannesu, gdje će biti porinuta kao hrvatska predstavnica na Festivalu mora i maritimne baštine”, kazao je Plamenko Bavčević, predsjednik Udruge Cronaves.
Sandula je konstruirana da zadovolji uvjete plovidbe na otvoreno more i ukrcaj velike količine tereta u brod. Kao osnova za takav brod poslužila je gajeta, hrvatski tradicionalni ribarski brod koji se za potrebe Komižana u početku gradio na otoku Korčuli. Komiški ribari su naknado gajeti dodali fokle i po potrebi produžetke folki (bočne stranice koje su povisile brod) te bi tada gajetu nazivali ofalkona gajeta ili gajeta s postavljenim folkama.
Gajete za potrebe Komižana gradile su se na otoku Korčuli, komiški ribari i meštri imali su osnovna znanja za popravak gajeta, a prvi počeci brodogradnje u Komiži počinju oko 1920. godine.
Festival “Tjedan zaljeva Morbihan”, koji se od 22. do 28. svibnja 2017. održava u području “Malog mora” u francuskoj pokrajini Bretanji, jedan je od najznačajnijih europskih pomorskih, kulturnih i turističkih događaja.
Na posljednjem festivalu 2015. “specijalno počašćeni gost” bila je Hrvatska, najmlađa članica Europske unije. Tim pozivom francuski organizatori na simboličan su način širom otvorili vrata maritimnoj, kulturnoj i turističkoj suradnji između Francuske i Hrvatske.
Iako je organizator ovogodišnjeg Europskog festivala mora i mornara izmijenio koncepciju gostovanja inozemnih grupa, Hrvatskoj je još jednom ukazao posebnu pažnju osiguravši joj počasno mjesto u sklopu “Willage of European Maritime heritages” (Sela europske maritimne baštine) s Italijom koju predstavljaju regije Emilia-Romagna i Lago maggiore, Francuskom s predstavnicima Occitane i Provence, Nizozemskom, Irskom i Španjolskom koju predstavlja pokrajina Galicija.
U Europskom maritimnom selu u gradu Vannesu Hrvatska će cjelodnevnim kulturno-zabavnim i edukativnim programima predstaviti europskoj javnosti svoje pomorske zanate, ribarske vještine, tradicionalnu primorsku kuhinju i autentične hrvatske proizvode, o čemu će se brinuti Udruga Palagruža iz Komiže pa će se tako i naša bogata tradicija plovidbe i pomorskih vještina prezentirati na tradicijskom brodu – komiškoj sanduli.
Programi na kopnu održavat će se u Hrvatskom maritimnom muzeju, posebno postavljenom za tu prigodu, u kojem će Muzej Staroga Grada izložbom odabranih fotografija na temu slavne starogradske pomorske kulture predstaviti i dio zajedničke hrvatske maritimne baštine.
Crna Gora u ritmu Evrope – Pobjednici – Djeca Tivta
Pobjednici takmičenja “Crna Gora u ritmu Evrope” su djeca iz Tivta. Na toj manifestaciji nastupila su djeca iz 21 crnogorske opštine i svi su predstavljali po jednu evropsku državu.
Prijavljen je bio veliki broj djece, a djeca svake opštine dobila su svog ambasadora i na jeziku te države su se predstavila na nacionalnoj televiziji.
Pobjednici Tivćani pjevali su portugalsku pjesmu, a nagrada je putovanje u tu zemlju.
Osim puta u Portugal, nagrada pobjedniku je 50 odsto novca prikupljenog od SMS glasova, koji će se uplatiti u budžet tivatske lokalne uprave, sa preporukom da bude upotrijebljen za programe namijenjene djeci.
Finalno takmičenje prenosila ja TVCG, a taj muzičko-scenski događaj podržale su ambasade evropskih zemalja u Crnoj Gori.
Cilj manifestacije je promocija interkulturalnosti, tolerancije, ravnopravnosti polova, poštovanje ljudskih prava, različitosti, saradnje i doživotnog učenja. U okviru programa manifestacije, organizovane su i besplatne edukacije za djecu učesnike. Takođe, takmičenje će doprinijeti prepoznavanju, razvijanju i podsticanju mladih talenata u Crnoj Gori.
Takmičenje “Crna Gora u ritmu Evrope” namijenjeno je djeci osnovnih i srednjih škola, a osmišljeno je u skladu sa Evropskom poveljom o učešću mladih u životu na opštinskom i regionalnom nivou i drugim evropskim dokumentima koji tretiraju problematiku mladih.
Ovo je bilo prvo takmičenja ovog tipa u Crnoj Gori, a prema propozicijama, domaćin narednog takmičenja biće pobjenik – Opština Tivat.
Takmičenje je podržano od strane ambasadora zemalja Evrope i Evropske unije.
Hercegnovsku gradsku luku ispunilo je danas dvadesetak velikih italijanskih jedrilica koje su po lošem vremenu stigle na cilj regate iz Barija.
Iz Barija je krenulo 62-ak jedrilica, od kojih je samo jedna iz Crne Gore, no većina se suočila sa izazovom. Tokom noći je u hercegnovsku luku uplovilo 18 krstaša, a do cilja u Tivtu još tridesetak manjih brodova.
Prva je u gradsku luku na Škveru uplovila je „Only lu“.
Tradicionalno, već 12 godina početkom maja italijanski nautičari otvaraju sezonu u Herceg Novom. Sportsko turistički program pod nazivom Sailing weekend sada je proširen i na druge gradove na Crnogorskom primorju.
“Zbog lošeg vremena i pucanja djelova jedrilica, jarbola, kormila, motora, odustalo je 15-ak brodova i vratili su se nazad”, kazao je predsjednik organizacionog odbora regate Saša Keković.
Prema riječima Kekovića regata donosi dobro i gradu i državi.
“Oko 70 odsto njih je već bilo ovdje tako da su znali šta ih ovdje čeka. Jedriličari baš vole Herceg Novi”, kazao je Keković.
Međunarodni turistički budvanski karneval, pod sloganom „Naoružaj se ljubavlju“počeo je u petak nakon što su maske, predvođene Dragoljubom Đuričićem i njegovim bubnjarima, “Abrumom“ pozvale građane Budve i turiste na feštu. Zabava se zatim nastavila u kafićima i restoranima unutar zidina Starog grada do kasno u noć.
Maske iz svih krajeva svijeta dolaze u Budvu kako bi bile dio „Velike karnevalske povorkе“ koja se održava danas, subota 29. aprila i završava velikim vatrometom. Iste večeri, očekuju nas i koncerti na više bina unutar Starog grada, a nastupiće Rambo Amadeus, Dragoljub Đuričić i drugi.
Treći dan Karnevala je posvećen najmlađima, održava se „Mala karnevalska povorkа“ i niz edukativno-zabavnih igara i programa na bini. Pored bogatog kulturno-zabavnog programa, neizostavni dio Karnevala je „Slatki kutak“, gdje će se služiti tradicionalni slatkiši budvanskog kraja.
Tu nije kraj provodu, ove godine prvi put, u susret prvomajskim praznicima muzički program se nastavlja i u nedjelju 30. aprila uveče, kada će biti organizovan koncert na trgu ispred Starog grada, a nastupiće budvanski bend “Mazzom u fugazzu” i zatim “Who See”!
Karneval u Budvi označava i nezvaničan početak ljetnje turističke sezone, što mu daje posebnu draž i veselu atmosferu svih dana trajanja!
Projekt Centra (kuće) maslina i maslinovog ulja u Jezerima, ostrvo Murte, koji će objediniti tradiciju maslinarstva s proizvodnjom, gastronomijom i trgovinom, predstavili su početkom sedmice načelnik Općine Tisno Ivan Klarin i ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje Kate Šikić Čubrić, najavivši da će projekt aplicirati za EU fondove.
Kuća maslina i maslinovog ulja u Jezerima bit će i edukacijski centar i mjesto razmjene i prodaje lokalnih proizvoda i svega što se veže uz maslinu i maslinovo ulje, rekao je Klarin. Posjetiteljima će se prezentirati povijest maslinarstva od antike i danas.
Također, to će biti mjesto gdje će se moći prodati ili kupiti ulje i donijeti ga na analizu. U sklopu centra bit će i gastronomski dio, restoran koji će biti usko povezan s temom masline. Turistička važnost projekta je velika, naglasio je Klarin.
Arhitekt Dinko Peračić predstavio je arhitektonski koncept zgrade za koju je kazao da će i sama biti dio postava. Riječ je o zgradi od suhozida slaganog u linijama i jednostavno kamenom popločanom predprostoru, a unutra posjetitelje dočekuje ambijenti oblih i mekih linija i ugodnih materijala, rekao je.
Detaljniji koncepta Kuće maslina i maslinova ulja predstavila je ravnateljica Muzeja Betinske drvene brodogradnje Kate Šikić Čubrić.
Zgrada će biti podijeljena u više tematskih cjelina s kušaonicom i suvenirnicom u prizemlju, polivalentom dvoranom koja će ljeti biti otvorena, a zimi se transformirati u zatvoreni prostor za različite manifestacije.
Na prvom katu bit će muzejski postav, dok je drugi kat ravni krov. Jednim njegovih dijelom dominira s maslinom i prostorom za odmor, a na drugom dijelu krova bit će kameni mlin koji će posjetitelji moći iskušati.
U tijeku je izrada glavnog projekta, do kraja godine očekuju se dozvole, a gradnja će početi 2018. godine. S tim kompleksnim projektom, vrijednosti od 8 do 10 milijuna kuna, aplicirat će se na EU fondove.
S obzirom na iskustvo Muzeja betinske drvene brodogradnje, tišnjanski načelnik Klarin je uvjeren da će i Centar maslinarstva doprinijeti kulturnoj i turističkoj ponudi te gospodarskom razvoju otoka.
