Manji zemljotres kod Tivta

0
Zemljotres

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je u danas u 16,32 sati zemljotres manje jačine sa epicentrom na području Tivta.

Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS).

Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 kilometara.

Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području, saopšteno je iz Sektora za seizmologiju.

Morsko dobro: Neophodno inoviranje postojećeg modela upravljanja plažama

0
Radionica JPMD

Strategija održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori trebalo bi da se fokusira na uspješne prakse i inoviranje postojećeg modela, kako bi se obezbijedila kvalitetna turistička ponuda, ocijenjeno je na današnjoj radionici u Budvi.

Učesnici radionice povodom početka izrade strategije održivog upravljanja plažama, koju je organizovalo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, smatraju da bi ona trebalo da doprinese kvalitu turističke ponude, konkurentne sličnim destinacijama na Mediteranu i u skladu sa dugoročnom vizijom turističkog razvoja Crne Gore.

Iz Morskog dobra su saopštili su da je rok za izradu strategije januar, ali da se prve smjernice očekuju već u novembru i decembru, kada će javnost imati priliku da ocjeni dotadašnji rad i ponudi sugestije, aktivno učestvujući u javnim raspravama i radionicama.

Za izradu strategije održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori, Morsko dobro je, nakon sprovedenog tenderskog postupka, izabralo konzorcijum koji čine Hotelsko i destinacijsko savjetovanje iz Zagreba, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Urbanistički institut Hrvatske i Proficiscor iz Zagreba.

„Cilj radionice bio je da pored prezentacija rada, metodologije i dinamičkog plana izrade strategije, podstakne aktivno učešće predstavnika relevantnih institucija koje učestvuju u kreiranju turističke ponude Crne Gore, koji će dati doprinos za uspješnu izradu navedenog dokumenta“, navodi se u saopštenju.

Radionica

Na radionici su, pored direkotra Morskog dobra Predraga Jelušića, govorili i predstavnici Službe za održivi razvoj morskog dobra i konzorcijuma zaduženog za izradu strategije.

U diskusiji su učestvovali i predstavnici ministarstava održivog razvoja i turizma i pomorstva i saobraćaja, Lučke kapetanije, turističkih organizacija Ulcinja i Tivta, Privredne komore, udruženja turizma i ugostiteljstva i lica sa hendikepom, Uprave za inspekcijske poslove, kao i zainteresovani građani.

Zadar je doslovno pod vodom, potopljene su ulice, bolnica, shopping centar

0

Jako nevrijeme jutros je pogodilo Zadar. Kako javljaju lokalni mediji, grad je u kaosu, neke škole otkazale su nastavu, a dijelovi grada su bez struje. Poplavljene su ceste i podrumi.

“Stožer civilne zaštite Grada Zadra donio je odluku o odgodi nastave u poslijepodnevnoj smjeni u svim osnovnim i srednjim školama na području Grada Zadra. Također, sve škole obvezne su osigurati dežurstva profesora i djelatnika te prihvat djece u slučaju da netko od učenika ipak dođe u školu”, objavljeno je na stranicama Grada Zadra.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić potvrdio je da je obilna kiša u ponedjeljak tokom jutra poplavila dijelove zadarske bolnice. Kujundžić je novinarima rekao da je veliki broj prostorija u bolnici poplavljen pa je dogovoreno da se, bude li potrebe, hitni pacijenti prevoze i zbrinjavaju u Gospiću i Šibeniku.

Zadar – foto index.hr

“Ozbiljna je poplava, veliki broj prostorija u bolnici je nažalost poplavljen ili voda curi”, rekao je Kujundžić dodavši da je u stalnom kontaktu s ravnateljem zadarske bolnice koju će obići tijekom dana.

Obilna kiša u Zadru poplavila je kuće i podrume, a iz Meteorološke postaje Zadar izvijestili su da je od 8 do 10 ujutro palo oko 190 litara kiše po četvornom metru, što je više nego dvostruko od prosječnih mjesečnih padalina od 98 litara.

/Index.hr/

 

Plenković – foto hina

Plenković: U Zadru nema ljudskih žrtava, sve ekipe su na terenu

Vladino izaslanstvo predvođeno premijerom Andrejom Plenkovićem u ponedjeljak je održalo sastanak sa članovima kriznog stožera u prostorijama Javne vatrogasne postrojbe Grada Zadra, nakon kojeg je premijer poručio da srećom nema ljudskih žrtava, a na terenu su ekipe koje će pomoći sanaciju poplavljenih područja.

“Srećom nema ljudskih žrtava, to je ono najvažnije u ovom trenutku. Sve su ekipe na terenu, koje nastoje pomoći ljudima sa crpkama i na druge načine kako riješiti problem vode koja je ušla u kuće i podrume”, izjavio je Plenković nakon sastanka na kojem su ga zadarski župan Božidar Longin i gradonačelnik Branko Dukić izvijestili o stanju u Zadru nakon obilnih kiša i poplava.

Ministar obrane Damir Krstičević kazao je da je vojska na raspolaganje Zadru stavila crpke koje se također mogu koristiti za ispumpavanje vode, kako bi se što prije situacija sanirala i stavila pod kontrolu.

Najavio je također kupovinu 6 bespilotnih letjelica vrijednosti 15 milijuna eura, koje će se financirati sredstvima iz europskih fondova, a osim u ribarstvu koristit će se za pomoć u otkrivanju piromana.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su svi pripadnici MUP-a, Policijske uprave zadarske i policijskih postaja na terenu, rade na održavanju javnog reda i mira i reguliranju prometa.

“Bilo je jutros problema, međutim, dobrom i koordiniranom akcijom, efikasnošću i pravovremenim uputama i koordinacijom svih sastavnica sustava spriječene su veće poteškoće”, kazao je.

Nakon sastanka kriznog stožera premijer i ministri uputili su se u zadarsku bolnicu, gdje je poplava izazvala najveće štete. U pratnji premijera je i ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Očekuje se dolazak u Zadar i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

/Hina/

Organizacioni odbor: Grad spreman za dolazak relikvija Svetog Leopolda

0
Radni sastanak

Rodni grad Svetog Leopolda spreman je za dolazak tijela ovog velikog sveca, sve službe i preduzeća sproveli su preuzete obaveze i međusobna saradnja je na visokom nivou, konstatovano je danas na završnom sastanku organizacionog odbora u Herceg Novom.

Dogovoreni su i preostali detalji koje je potrebno ispratiti, kako bi ovaj događaj prošao na najbolji mogući način.

Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Miloš Bigović, koji je i predsjednik odbora, istakao je zadovoljstvo nivoom saradnje, da su svi na besprjekoran način odgovorili zahtjevima i sve aktivnosti teku prema planu.

Zahvalio se članovima odbora, koji su na molbu lokalne uprave pristali da budu dio ovog tijela, jer, kako je rekao, bez koordinacije svih učesnika dobra organizacija ne bi bila moguća.

Don Robert Tonsati, član odbora ispred Kotorske biskupije, kazao je da je grad ispunio sve što se očekuje prilikom organizacije ovako velikog događaja. Sretni su i zahvalni svima koji su izašli u susret, pokazali spremnost i shvatanje značaja vraćanja tijela „sveca iz Herceg Novog koji je osvojio svijet“ u rodni grad.

Dodao je da je za sada najavljen organizovani dolazak 20 autobusa, ali i brojnih vjernika iz zemlje i regiona koji će stići privatnim vozilima.

Program dolaska Svetog leopolda

Prema planiranom programu, tijelo Svetog Leopolda u Herceg Novi dolazi 15. septembra oko 13 sati. Tada će u parku „Boke“ biti upriličena Liturgija dočeka (Služba riječi), a potom tijelo ostaje izloženo štovanju vjernika do ponoći. U 18 sati slavi se pjevana večernja, a u 19.30 sati je bdjenje.

Od ponoći do 7.30 sati sledećeg dana relikvija će biti u obližnjoj crkvi Sv Antuna, koja će biti otvorena za molitvu.

U subotu, 16. septembra, u 10 sati počinje svečana koncelebrirana Misa, a kasnije, od 16.30 sati Misa ispraćaja, nakon ćega će tijelo se relikvija uputiti ka Dubrovniku.

Feštine mažoretke iz Kotora vicešampionke Evrope

0

Feštine mažoretke iz Kotor su zvanične vicešampionke Evrope u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj formaciji za 2017 godinu! One su osvojile ukupno 13 medalja na XIX Evropskom prvenstvu koje je održano od 6 – 11.septembra u Laškome – Slovenija.

Jako smo ponosni na kompletne naše formacije, posebno na juniorski tim koji je u velikoj konkurenciji najboljih evropskih klubova na našu žalost za samo jedan bod izgubio zlatnu medalju i titulu sampionki,sto svakako ne umanjuje uspjeh nasih cura i vicešampionsku titulu za 2017. godinu!

Naš mladi kadetski tim je svojim prvim učešćem na Evropskoj mazoret sceni, pokazao da nema straha za buducnost mažoret plesa u Crnoj Gori.

U neformacijama (solo i duo sistemi) 1 zlato 4 srebra i 5 bronzi za nas tim. Kompletan feštin tim je potvrdio da je u samom  evropskom vrhu u mažoret plesu u konkurenciji 89 klubova,sa preko 2000 mazoretki iz 12 zemalja.

Mažoretke Fešta

Ovo je 12 uzastopno prvenstvo za naš klub i serija Evropskih uspjeha je nastavljena! Nećemo se zaustavljati, vec kao sto to i dolikuje nasim šampionkama nastavljamo sa radom i novim izazovima!

Od 15. septembra kreće nova mažoret sezona za sve naše kategorije a u toku su i upisi novih članica, poručuje Mirjana Miljanović trener i koroegraf feštinih mažoretki.

Peticija sa 3000 potpisa za zabranu upotrebe jednokratnih plastičnih kesa

1
Plastične kese

Iz inicijative za Crnu Goru sa minimumom otpada, Zero Waste Montenegro, prije dva dana su Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT) predali peticiju sa 3.000 potpisa podrške crnogorskih građana za zabranu jednokratnih plastičnih kesa.

Kao razlog takvom zahtjevu, iz ZWM su ranije saopštili da prosječan stanovnik Crne Gore godišnje iskoristi i odbaci više od 600 plastičnih kesa, koje  se u Crnoj Gori ne recikliraju, pa završe ili u prirodi ili na deponijama.

Nezavisno od te inicijative, sličnu ovih dana pripremaju Nacionalni parkovi Crne Gore, u saradnji sa MORT i Delegacijom Evropske Unije u Crnoj Gori.

U ekološkoj kampanji “Budi šampion”, koja je u toku, od sredine oktobra će ključne poruke i aktivnosti biti usmjerene na podizanje svijesti upravo o smanjenju upotrebe plastičnih kesa.

Taj dio kampanje biće realizovan u saradnji sa Volijem, MPM (Cosmetics marketi) i Franca marketima, gdje će kupcima biti dijeljeni platneni cegeri sa sloganom “Neću kesu! Imam ceger”

Iz NPCG su kazali da će kese biti dijeljene u objektima tih marketa koji gravitiraju nacionalnim parkovima.

“Različitim aktivnostima ćemo nastojati da kod građana probudimo svijest o tome da se smanjenjem upotrebe plastičnih vrećica i promjenom loših navika može uticati na smanjenje nivoa otpada, te istovremeno i na smanjenje novčanih sredstava koja je potrebno obezbijediti za uklanjanje istog”, kazali su iz NPCG.

Upotreba plastičnih kesa je zabranjena u više država širom svijeta. Najprije su zabranjene u Zanzibaru, potom u Butanu, Ruandi, Eritreju…

U Bangladešu je upotreba plastičnih kesa zabranjena pošto je njihov otpad blokirao sisteme za odvod i uzokovale ozbiljne poplave.

Plastične kese

Kese su zabranjene i u nekim gradovima i državama Sjedinjenih Američkih Država. San Francisko je prije deset godina postao prvi američki grad u kojem je upotreba plastičnih kesa zabranjena. Devet godina kasnije, kese su zabranjene širom Kalifornije.

Krajem avgusta, plastične kese su zabranjene u Keniji, gdje će, kako je predviđeno zakonom, svako ko bude uhvaćen u prodaji, proizvodnji ili nošenju takvih kesa, biti kažnjen zatvorskom kaznom do četiri godine ili novčano – kaznom u iznosu do 38.000 dolara. U toj zemlji, kako se procjenjuje, građani tokom samo jednog mjeseca upotrijebe 24 miliona kesa.

Evropska unija je 2015. odobrila pravila u ograničavanju upotrebe plastičnih kesa, kojima je zemljama članicama dozvoljeno da uvedu dodatne poreze ili potpuno zabrane jednokratnu upotrebu plastičnih kesa. Plan je da se upotreba plastičnih kesa do 2025. godine smanji za 80 odsto.

Kada su u Irskoj počeli da plastične kese naplaćuju 22 centa po komadu, njihova upotreba je smanjena za 90 odsto. Tada je broj kesa koje prosječan građanin Irske koristi godišnje bio 18! U Danskoj, gdje se kese naplaćuju od 1994. godine, taj broj je prije dvije godine bio četiri kese godišnje po osobi. Jedan Njemac koristi sedamdesetak plastičnih kesa godišnje. U Poljskoj je kazna za prodavca koji zapakuje robu u plastičnu kesu 1.300 eura, a građani kese plaćaju čak 1,7 eura.

U Crnoj Gori, kupci u marketima manje plastične kese dobijaju besplatno, dok one veće, plaćaju tri centa i više, u zavisnosti od trgovine. Plastične kese su čest “ukras” na drveću, obalama i vodi crnogorskih rijeka.
U svijetu se za proizvodnju plastičnih kesa potroši četiri odsto svjetske proizvodnje nafte.

Na internet stranici The World Counts navode da je samo u 2016. godini, na Zemlji svake sekunde upotrijebljeno 160 hiljada plastičnih kesa. To je 700 kesa po čovjeku. Od svih tih kesa, tek jedan odsto se reciklira. Većina kesa je napravljena od polietilena, kojem su vjekovi potrebni da se razgradi.

Smeće bacaju posjetioci i stanovništvo

Na području NPCG, kako su kazali, otpad najviše nastaje u kontaktnim zonama, gdje se u najvećoj mjeri i nalaze “privremena odlagališta”, u najvećoj mjeri zbog nesavjesnih posjetilaca i stanovništva. Otpad koji se nalazi u zoni parkova je uglavnom organskog – grane drveća, šiblje… i neorganskog porijekla – guma, plastika, limenke, metal, staklo… Iz NPCG su  kazali da su spremni da u budućem periodu ulože dodatne napore u iznalaženju rješenja za uspostavljanje mehanizama stroge kontrole odlaganja otpada u skladu sa postojećom zakonskom regulativom, kao i Planovima i godišnjim Programima upravljanja NPCG.

Dodaju i da je jedan od prioriteta NPCG u narednom periodu  mapiranje lokaliteta i uklanjanje otpada u Nacionalnim parkovima.

U narednom periodu na više lokacija na Skadarskom jezeru biće, kako su kazali, postavljene table sa upozorenjem građanima i posjetiocima da otpad ostavljaju na mjestima predviđenim za tu namjenu.

/Damira Kalač/

“Između treptaja” izložba fotografija na Rimskim mozaicima

0

“Između treptaja” naziv je prve samostalne izložbe fotografa autora Ranka Maraša, koja je svečano otvorena u nedjelju na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu.

Izložbu je otvorila novinarka Tamara Vuković.

,,Danas kada svi imamo mobilne telefone sa kamerom ili foto aparat, u vremenu kada se svi trude da na društvenim mrežama objave što atraktivniju fotografiju treba se istaći i biti profesionalac među amaterima. Za profesionalnu fotografiju, naravno nije dovoljno imati dobar foto aparat, svijetlost i vještu ruku, treba puno raditi na sebi i usavršavati tehniku. Plod Rankovog dugogodišnjeg rada možemo vidjeti na njegovim fotografijama. Između treptaja odmarati oči lijepim pejzažima Boke, neiscrpne Rankove inspiracije”, dodala je Vuković.

Ispred organizatora prisutne je pozdravio v.d, direktor Turističke organizacije Kotor Mirza Krcić

Sagradili marinu s 358 vezova za Portonovi

0
Portonovi

Nakon gotovo godine dana od početnih pregovora i sklapanja ugovora s kompanijom Azmont Investments, uskoro se privodi kraju jedan od naših najznačajnijih projekata u posljednje vrijeme, marina Portonovi Resort u Kumboru pokraj Herceg Novog, izvijestili su iz šibenske kompanije Marinetek koja djeluje u sklopu NCP grupe.

– Portonovi Resort pokraj Herceg Novog slovi kao trenutno jedno od najvećih nautičkih destinacija na Mediteranu. Pored marine, gradi se 275 luksuznih domova kao i One&Only hotel najviše kategorije. Obzirom da će po završetku svih radova Portonovi biti jedinstven i luksuzni turistički kompleks, Marinetek je za gradnju marine ponudio širok raspon vlastitih tehničkih rješenja kako bi se korisnicima usluga marine pružila najkvalitetnija moguća usluga – doznajemo u šibenskoj firmi.

Marinu Portonovi dizajnirao je “Marin Projects”, specijalizirana međunarodna konzultantska tvrtka sa sjedištem u svjetskom pomorskom centru u Portsmouthu.

– Planirano je da marina bude u upotrebi tijekom cijele godine, kako za jahte i super jahte u vlasništvu korisnika vila i apartmana u samom resortu, tako i one u kraće zaustavljanju na njihovim krstarenjima – govore iz Marineteka.

Marina broji 238 vezova za jahte dužine od 7 do 70 metara unutar zatvorenog bazena, s mogućnošću prihvata jahti duljine do 120 metara duljine na vanjskom lukobranu.

– Veliki raspon različitih veličina plovila, dodatni su zahtjevi na koje smo trebali odgovoriti, a s obzirom na naše dugogodišnje iskustvo u preko 60 sličnih projekata u Hrvatskoj i više od 30 na cijelom Sredozemnom moru, to za nas nije bio veliki problem – kažu u Marineteku.

Većina jahti ima vez uz plutajuće pontonske gatove, za plovila duljine do 15 metara osiguran je vez uz Marinetek fingere, dok je za veće jahte predviđen standardni ‘mediteranski četverovez’. Za gradnju pontonskih gatova korišteno je više tipova standardnih Marinetek pontonskih elemenata, od najvećih Super Yacht pontona širine 4 metra i mase do 45 tona, do najnovijih All Concrete Heavy Duty pontona širine 2,5 metra.

Svi pontonski elementi međusobno su spojeni poluflexibilnim spojnim setovima sa gumenim amortizerima i čeličnim vijcima, koji uz precizan dizajn gradnje samih elemenata osiguravaju dugi vijek trajanja uz praktično vrlo malo održavanje. Pontoni su pričvršćeni uz kopno takozvanim wall guide-ovima.

– Cjelokupni akvatorij marine zaštićen je čvrstim valobranima na betonskim pilotima kako bi se sačuvala prirodna cirkulacija mora kroz marinu. Ulaz u marinu je postavljen prema istoku, odnosno prema Tivtu. Kao dodatna zaštita od valov iz Tivatskog zaljeva, ispred ulaza postavljen je 180 metara dugi plutajući valobran sastavljen od Marinetek valobranskih elemenata širine pet metara – kažu u Marineteku.

Uz samu benzinsku postaju za plovila u marini postavljen je Marinetekov ponton s ugrađenim separatorom za pročišćavanje vode osmišljen na način da otpadne vode, masti i ulja istječu u kanalice postavljene cijelim dužinom pontona te se prikupljaju u ugrađeni sigurnosni uređaj odnosno separator. Posebnim tehnološkim procesima uređaj odvaja otpadne tvari, pročišćava vodu prije samog puštanja vode u more dok se ulja i masti iz separatora nakon određenog vremena prazne iz zapremnika separatora.

Inače, Crna Gora uzbudljiva je destinacija koja tokom čitave godine nudi bezbroj otkrića. Zahvaljujući svojim prekrasnim prirodnim ljepotama i povijesnim znamenitostima, ali i vrlo prihvatljivoj poreznoj politici, posljednjih godina postaje nezaobilazna destinacija za razvoj prvoklasnih turističkih resorta.

Portonovi se nalazi na zavidnom položaju između planine i mora, pokraj predivnog srednjovjekovnog grada Herceg Novi, na manje od sata vožnje automobilom od međunarodnih aerodroma luka u Dubrovniku i Tivtu.

Najljepša pjesma o Boki – Ivana Kružić pobjednica

2
Boka Kotorska – foto Boka News

Na konkursu NVO “Bokeški Forum” pod nazivom “Tivat 2017” na kojem se birala najljepša pjesma o Boki, žiri u sastavu: Katica Čavor, Dragan Popadić i Neven Staničić, kao najbolju odbarao je pjesmu Ivane Kružić iz Tivta, kojoj je pripala i novčana nagrada od 200 eura.

„Pobjeda mi prija i nije mi neočekivana. Što se novca tiče, zbog njega se i nisam prijavila, tako da svoju nagradu darujem humanitarnoj akciji “Bokeškog Foruma” kojom se ovom zbirkom skuplja novac za djecu sa posebnim potrebama – rekla je Ivana Kružić.

Drugo i treće mjesto i nagrade od po 150 eura ravnopravno su podjelila dva Kotoranina – Mašo Čekić i Nikola Marković.

Pored tri prvoplasirane i nagrađene pjesme u zbirku, koja će biti štampana našli su se i sledeći autori: Draginja Basekić, Anton Toni Petricevic, Ilija Lakušić, Marjan Šantić, Maja Kršić, Branka Denda, Joško Bošković, Ratko Pavlović, Olja Novaković, Ksenija Vujadinović, Ivan Di Ceglie, Anka Marković, Marijana Mišić Škanata, Snežana Vukićević-Čvoro, Mare Vujinović, Dunja Crnogorac,Veljko Hercegovac, Gracija Marović, Ksenija Tešović, Lepotа Kuzmаnović, Branko Perišić i Ciesielska Małgorzata.

Kompletan prihod od prodaje buduće zbirke namjenjen je djeci sa posebnim potrebama iz Tivta koja su svojim ilustracijama i dala poseban šarm knjizi, a knjiga bi trebalo da bude u štampi do kraja oktobra. Nagrade pobjednicima biće uručene na svečanoj promociji knjige.

Prvo mjesto

IVANA KRUŽIĆ

Pogledajte golubice ovu obalu zlatnu,

Na njoj me snagom dojila mati

I šaptala tiho u ručice male:

„Ovo more modro dušu će ti dati.“

Puštala me spokojno u zagrljaj slani,

Čuvaće me, znala je, ta ruka viteška,

Tijelu mome darovaće šesta,

Da joj budem prava beleca bokeška.

Kroz vrtove ove raskošne, beskrajne

Djetinjstvo mi rumeno trčalo i cvalo,

Pa plodove zrele, sunašca od žada

Na usnama gladnim u med pretvaralo.

Prekrila sam snove plaštom od safira,

Spokojna ih mladost privila u skute

Da ih njiše, ljubi, u visine baca,

Dok talasi miruju, dok uvale ćute.

U vlasima kose maestral i bura,

A jugo u srcu pronašao žice,

Primorska se pjesma rodila k’o čedo,

Zaljuljala barke, upalila svice.

Na kameno krilo, osunčano, toplo

Spuštala sam obraz umoran od želja,

Sa bokeškom zorom, sapatnicom mojom

Čekala sam snagu svoju, svog Bokelja.

Pa molila vjetar za sve oči suzne,

Za sve ruke bijele čežnjom okovane

Da nemire stiša, nadu da probudi

I u trenu skupi snove razbacane.

Molitvu i sjetu još tka duša moja,

Al’ ljepotom zovem otkucaje sata

I pogledom grlim tihi smiraj dana,

A baršun pokriva obalu od zlata.

I poslednji pogled na nju će mi pasti.

Dok nestaje sjaja iz zelenog oka

Nek’ me svojom toplom pomiluje rukom,

U njedra nek’ me primi moja draga Boka.

Do tog trena mogu zvjezdama da pričam,

Mogu biti dio galebovog leta,

Vi ćete, golubice, meni krila biti,

Vi ste moja radost, moja ljubav sveta.

Cvjetajte, gledajte ovu obalu modru,

Na njoj ste sigurne k’o u krilu mom,

Tu ste mi nježnost na grudima pile,

Ova plava bajka vaš je topli dom.

 

Nevrijeme i u Dalmaciji

0
Nevrijeme Rogoznica – www.dalmacijadanas.hr

Lokalno izraženi grmljavinski pljuskovi izazvali su bujice u velikom dijelu Dalmacije u nedjelju navečer.

Ciklona s područja Italije sve naglašenije djeluje na vrijeme u Hrvatskoj. Radi se o cikloni Gracija koja je dijelovima obale donijela najjače oborine u dosadašnjem dijelu godine. Nakon višemjesečne suše oborine su dobrodošle, no kako to obično biva nakon suše, oborine znaju biti izrazito obilne i donijeti drugu vrstu problema.

Ekstremne količine oborina tijekom nedjelje pale su na dijelovima sjevernog Jadrana.

Poplave na sjevernom Jadranu

U Pazinu su na meteorološkoj postaji DHMZ-a u nedjelju ujutro izmjerene čak 142 litara kiše po kvadratnom metru. To je znatno više od mjesečnog prosjeka za rujan koji iznosi 109.9 litara kiše.

I meteorološke postaje mreže Pljusak.com bilježe troznamenkaste količine kiše koje su pale prošle noći i jutros. U Poljanama (iznad Ičića) palo je od ponoći čak 179 litara kiše. Još neke količine su: Marčelji 162, Jurdani 150 (od čega u sat vremena 49.8 mm), Žminj 126.7, Rijeka Pehlin 109, Preluk 104.

Večernje nevrijeme u Dalmaciji

U večernjim satima neverini su zahvatili Dalmaciju. Prvo sjevernu, a zatim i srednju.

Ranovečernji olujni oblak najviše se “istresao” na području Rogoznice. Na tamošnjoj mjernoj postaji palo je čak 80 litara kiše, što premašuje mjesečni prosjek!

Brojne inervencije u Rogoznici

U DVD-u Rogoznica potvrdili su nam da su imali brojne intervencije u večernjim satima. U kratko vrijeme izašli su na deset intervencija ispumpavanja poplavljenih objekata. Zbog bujica pod vodom su se našli podrumi, apartmani, restorani, kafići. Rogoznički vatrogasci kažu da su bujice na cestama dosezale i pola metra, a da su zbog začepljenih šahti puno problema imali i na samoj rici

Nevrijeme Primosten – www.dalmacijadanas.hr

Olujno jugo rušilo stabla u Primoštenu

Predsjednik DVD-a Primošten, Josip Jadrijević, rekao nam je da su primoštenski vatrogasci tijekom dana imali intervenciju zbog stabla koje je uslijed olujnih udara juga palo na parkirani automobila, a navečer su imali intervenciju ispumpavanja nakon nevremena.

Nevrijeme se u prvom dijelu večeri nastavilo kretati prema Trogiru, Splitu i srednjodalmatinskim otocima.

Šoltanska pijavica

U Gornjem Selu na otoku Šolti za vrijeme nevremena zabilježena je pijavica koja je čupala stabla, a oštetila je i nekoliko kuća. Na jednoj od njih digla je stolove u zrak, razbijala prozore, vrata…

Lokalno jačeg nevremena bilo je na Braču i Hvaru, a neverin u Splitu nije donio većih problema jer je palo 10-ak litara kiše.

Uslijed nevremena u Sinju u 20 sati i 45 minuta udari vjetra srušili su vrbu na parkirani automobil. Na mjesto nesreće stigli su policija i vatrogasci.

Poplave na omiškom području

Nevrijeme je oko 21 sati zahvatilo omiško području. Na Crometeo postaji Borak u svega sat vremena palo je 50 litara kiše po kvadratnom metru. U gradu Omišu također je nevrijeme donijelo obilne oborine, a kiša je zatekla brojne nespremne turiste. Na nekoliko lokacija intervenirali su vatrogasci koji su praznili začepljene šahte u namjeri da spriječe plavljenje starog dijela grada. U susjednim Kučićima palo je ekstremnih 82 litre kiše po kvadratno metru u svega sat i pol vremena.

Makarske prometnice pod vodom

Oko 21 sati i 30 minuta nevrijeme je zahvatilo makarsko područje. U vrijeme pisanja teksta nevrijeme tamo i dalje traje, a već se nekoliko prometnica našlo pod vodom. Na pojedinim mjestima dubina vode doseže i pola metra.