Galatea Gallery iz Podgorice i Biskupski ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu organizovali su povodom blagdana Velike Gospe u istoimenom svetilištu u Pomirdbenoj dvorani na ostrvu Gospa od Škrpjela izložbu na kojoj se akvarelima „Ljepote Boke Kotorske” predstavila slikarka Ljudmila Riskina iz Moskve.
Izložbu je otvorio potpredsjednik Opštine Kotor Branko Nedović, koji je kazao da mu je posebno zadovoljstvo što se obraća u Pomirdbenoj dvorani Gospe od Škrpjela, na otvaranju Riskine izložbe koju čine 23 rada u akvarelu / tehnici, a la prima, nastala tokom prošle i ove godine.
“Na slikama su prikazane ljepote Boke Kotorske koje zadive svakoga ko se sa njima makar jednom sretne, ali samo umjetnici imaju dar od Boga da tu ljepotu zabilježe kičicom, riječju, notom.. Ljudmila Riskina je to prenijela na ova 23 platna tehnikom kojom slika od 2012. godine i učestvuje na međunarodnim izložbama u Rusiji i Crnoj Gori, gdje je osvojila niz nagrada i priznanja. Njeni radovi nalaze se u mnogim kolekcijama u Rusiji, Crnoj Gori, Indiji, Španiji, Italiji i SAD.
O njenom slikarstvu pohvale ističu istaknuta imena slikarskog svijeta. Profesor na umjetničkoj katedri u Moskvi Igor Donij između ostalog navodi: „Ljudmilini radovi
su puni srdačnosti i lirizma. Urađeni su na visoko profesionalnom nivou, sa prefinjenim osjećanjem poetike morskog pejzaža. Iskrenost i laka, radosna energija autora pozitivnom energijom ispunjavaju gledaoca”.
Natalija Gorda, član Saveza umjetnika Rusije piše:„Izvrsna, neobična i kreativna Ljudmila! Plahovitost boja i smjeli postupci samo govore o visokoj umjetničkoj vještini. Ekspresivno, smjelo, sjajno!”
A Tatjana Strežbecka, član Sankt – peterburškog Saveza umjetnika konstatuje: „Nježno i istovremeno blistavo i veselo slikarstvo, kao sama Ljudmila. Talentovanost
i visoko profesionalni radovi uzbuđuju gledaoca i prenose ga u svijet ljepote, ispunjavajući nas sve emocijama sreće.”
Ovo su bili i više nego dovoljni razlozi da se Galatea Gallery zainteresuje za ovu umjetnicu i uključi je u svoj program decenijske saradnje sa Župnim uredom u Perastu, jer je ovo već deveta izložba koju zajedno organizuju Galatea Gallery i Biskupski Ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu, što je postala i tradicija pred Veliku Gospu ovdje na Gospi od Škrpjela”, rekao je Nedović.
Prva godina prošla je bolje od očekivanog. Jako smo zadovoljni rezultatima, odazivom nautičara i kako se marina uklopila u mjesto. Ovo je očiti primjer kako se mjesto ubrzano razvija zahvaljujući marini, s ponosom kaže Splićanka Danijela Crljen, direktorica ACI marine “Veljko Barbieri” u Slanomu.
Ova marina je 22. po redu u ACI-jevom sastavu, a nosi ime po osnivaču ACI-ja. Ima dva valobrana i šest pontonskih gatova, a vrijednost investicije bila je 60 milijuna kuna.
Prvu godišnjicu postojanja proslavila je 3. kolovoza. Nekomu tko je često u Slanomu teško je u to povjerovati jer marina izgleda kao da je oduvijek dio središnjeg mjesta Dubrovačkog primorja; uklopljena u uvalu, privlači ljepotom i jednostavnošću, bjelinom, širinom i čistoćom, tišinom koju remeti samo šuštanje jedara na vjetru.
Zaslužni za uzlet kraja
Iako je bilo onih nezadovoljnih namjerom izgradnje marine u Slanomu, danas je većina Slanjana složna u razmišljanju da je pridonijela napretku njihova mjesta, teško devastiranog ratom 1991.-1995., nakon kojeg se malo-pomalo oporavljalo. Nanovo su započeli skromno, da bi danas Slano imalo presudnu ulogu u turističkom i gospodarskom razvoju ovoga kraja.
– Svi profitiraju, od privatnog smještaja do ljudi koji su otvorili dodatne sadržaje koji trebaju našim nautičarima – od obrta za čišćenje plovila do transfer agencija – dodaje Danijela Crljen.
ACI marina “Veljko Barbieri” registrirana je za 200 plovila dugih do 20 metara. To je manja marina, ali se upravo zbog te činjenice jako dobro uklopila u Slano, ističe 36-godišnja direktorica, najmlađa čelnica jedne hrvatske marine.
Sadržaji koje nudi marina su vanjski bazen, restoran koji će raditi i tijekom zime, trgovina nautičke opreme, servis, rent-a-car i masažni kutak koji će se iduće godine proširiti na mali welness centar. Imaju oni mnogobrojne planove za koje vjeruju da će uskoro biti i realizirani, kao što je gradnja novih poslovnih prostora, za koje već imaju cijeli niz zainteresiranih zakupaca. Mlada direktorica kreativna je “zvijezda vodilja” jednog malog tima koji je pun entuzijazma i želje da ova mala marina postane jedna od najboljih.
A na dobrom je putu. Dok sjedimo na taraci restorana i pozdravljamo se s nautičarima koji prolaze rivom do svoje jedrilice ili jahte, gotovo da ne vidimo niti jedan prazan vez. Oni koji su bili skeptični prema izgradnji marine u slanskoj uvali “kapitulirali” su, pa danas priznaju kako im je podigla kvalitetu ponude u cijelom mjestu, a privatnim iznajmljivačima i cijene apartmana koje nude turistima.
– Svi komentari su pozitivni. Pola djelatnika naše marine baš je iz općine Dubrovačko primorje, uglavnom su iz Slanoga ili nekoliko okolnih mjesta. Sretni su što su tu dobili posao, zahvaljujući kojemu mogu ostati živjeti doma – ističe direktorica, koja svaki dan putuje na posao iz Dubrovnika. U Gradu je završila američki koledž, magistrirala, osnovala obitelj i ostala, a spletom sretnih okolnosti pozvana je da bude direktorica ove marine u kojoj je na godišnjem vezu u prvoj godini postojanja bilo već više od 60 posto plovila.
– To su plovila koja su njihovi vlasnici odlučili držati ovdje tijekom cijele godine, a većina njih produžila je najam veza i na sljedeću godinu jer su zadovoljni našom uslugom – kaže Danijela Crljen.
Slano Foto Tonči Plazibat/HANZA MEDIA
Prebacili brodove iz Dubrovnika
– Dvadesetak dubrovačkih nautičara čak je prebacilo svoje brodove iz marine Dubrovnik u Slano – potvrđuje direktorica priču koju smo već načuli među dubrovačkim vlasnicima plovila. Razlog je tome lakši izlazak na otvoreno more koji nudi slanska marina, jer za izlazak iz dubrovačke potrebno je preploviti cijelu rijeku Omblu.
– Puno je lakše gostima na plovilima što se tiče tranzita, odnosno dnevnih vezova. U marini Dubrovnik izgubi se pola sata plovidbe do mosta. Odavde su svi začas do Šipana i Mljeta – pojašnjava direktorica. Jedino što je u vezi marine još ostalo neriješeno pristupni je put do marine, oko kojega su se lani “lomila koplja” između uprave ACI marine i čelnika općine Dubrovačko primorje Nikole Knežića.
– Projekt je, koliko znam, gotov, a imam informacije da su dozvole pri samom kraju. Radovi bi trebali započeti nakon sezone – ističe direktorica, koja nam nije smjela otkriti koje su sve poznate osobe – a bilo ih je – dolazile na svojim ili iznajmljenim jahtama u Slano, jer bi time prekršila pravilo diskrecije koje oni pažljivo njeguju.
Novi režim pješačkog saobraćaja uspostavljen je početkom avgusta za putnike sa kruzera na području luke u Kotoru tako što se putnici usmjeravaju na glavni pješački prelaz, preko puta ulaska u stari Grad.
Kako bi se u ovom dijelu grada uspostavio komunalni red, taksi stajalište je izmješteno na dio parkinga na rivi.
Obilježavanje licenciranih taxi vozila, njih 123, počinje danas i to posebnim naljepnicama kako bi nadležne inspekcije i institucije mogle lakše da sprovode kontrolu obavljanja taksi djelatnosti.
Lokalna samouprava razmatra mogućnosti uređenja statusa i svih ostalih lica čija je djelatnost vezana za putnike sa kruzera, kako bi se svima omogućila jednakost u obavljanju djelatnosti.
U cilju uvođenja reda, rasterećivanja saobaćajanih gužvi i poboljšavanja bezbjednosti đaka, od septembra, sa početkom školske godine, turistički autobusi će sa Benova biti preusmjereni na prostor bivše Autoboke i hotela Fjord.
Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora danas će takođe raspisati i tender za nabavku svjetlosne signalizacije. Sve ovo predstavlja samo prvi korak u uvođenju komunalnog reda i rješavanju saobraćajnih problema u gradu, čiji će se rezultati vidjeti u narednom periodu.
Pozivamo građane da sve sugestije i primjedbe u funkcionisanju novog sistema saobraćaja prijave lokalnoj samoupravi preko “Sistema 48”.
Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je po službenoj dužnosti postupak za gubitak crnogorskog državljanstva gradonačelniku Kotora Vladimiru Jokiću, odmah nakon što je od Uprave policije dobilo Jokićevo uvjerenje o državljanstvu Republike Srbije dobijenom nakon 3. juna 2006, pišu Dnevne novine.
Postupak je pokrenut po sili zakona, a predmet je vraćen kotorskim nadležnim organima koji će uzeti izjavu od Jokića, saopšteno je iz crnogorskog MUP-a Dnevnim novinama.
Podsjećamo, Jokić je početkom jula saopštio da je državljanin Crne Gore, te da nema državljanstvo nijedne druge države.
To je bio odgovor Jokića na ranije medijske napise da je u trenutku izbora na funkciju predsjednik Opštine Kotor imao dva državljanstva – crnogorsko i srpsko.
Šoć: Jokićeve odluke pravno valjane
Ukoliko predsjedniku opštine Kotor Vladimiru Jokiću bude oduzeto crnogorsko državljanstvo, on više neće moći da obavlja tu funkciju, ali odluke koje je donio ostaju na snazi, kazao je TVCG advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć. Ističe, međutim, da MUP mora da odgovori kako je Jokić stekao crnogorsko državljanstvo, odnosno kako je moguće da se sada osporava nešto što je u momentu sticanja bilo zakonito.
Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je po službenoj dužnosti postupak za gubitak crnogorskog državljanstva gradonačelniku Kotora Vladimiru Jokiću, odmah nakon što je od Uprave policije dobilo Jokićevo uvjerenje o državljanstvu Republike Srbije dobijenom nakon 3. juna 2006, objavile se danas Dnevne novine.
“Treba da se vidi čitava procedura kako je on stekao državljanstvo Crne Gore. Onda da se vidi, ako je taj postupak tekao po zakonu, onda se postavlja pitanje, kako je moguće sada da nešto što, je u momentu kada je stečeno bilo zakonito, koji je razlog da se sada osporava. Razlog može biti samo jedan – da prvobitna odluka nije donijeta na osnovu valjanih činjenica potrebnih za sticanje državljanstva. A ako je to tako postavlja se pitanje ko to nije utvrdio činjenice, a dužan je bio da utvrdi organ koji donosi odluku o tome”, kazao je Šoć.
On ističe da su odluke koje je Jokić donio i dalje pravno valjane.
“On ih je donio kao neko ko je imao legitimitet i legalitet da ih donosi. Od momemta gubljenja državljanstvam, ako ga izgubi, toga momenta više ne može biti gradonačelnik i njemu ta funkcija prestaje po sili zakona”, zaključio je Šoć.
„KotorArt je preživio pokušaj gašenja i iz tog pokušaja izašao je još jači i kvalitetniji. Nećemo pretjerati ako kažemo da je IX međunarodni festival KotorArt TRIJUMF kulture i umjetnosti nad politikom, TRIJUMF kvaliteta, vrijednosti, talenta, istrajnosti, hrabrosti, posvećenosti i ljubavi nad svim njihovim suprotnostima. I možda najvrjednije: trijumf duhovnog nad materijalnim“, ocijenio je pijanista Ratimir Martinović na konferenciji povodom završetka IX Međunarodnog festivala KotorArt koji je počeo 30. juna.
„Ovogodišnji festival je TRIJUMF ali i zavještanje, legat crnogorske kulture u namjeri da se nijednom pojedincu, festivalu, nijednom subjektu kulturnog djelovanja u Crnoj Gori ne desi ono što se desilo KotorArtu: da 30 dana prije festivala sa gotovim, spremnim programom, bude ukinut državni budžet iz političkih razloga. U istoriji su postojale mecene umjetnosti kojima su posvećivana djela, mecene koje su zlatnim slovima uklesane u umjetnost koju su podržavali. Te mecene nisu ostale upamćene toliko po poslovima koji su im donijeli kapital već po bezvremenoj umjetnosti u koju su se ugradili. Nažalost, kroz istoriju pa i u sadašnjosti imamo i one koji nam daju drugačije primjere i koji se drugačije zovu“, dodao je Martinović.
On je istakao da su se DBDM i KotorArt desili zahvaljujući podršci pokrovitelja i sponzora ali i razumijevanju umjetnika i ogromnoj podršci medija.
„U proteklih mjesec i po KotorArt je bio medijski najpraćeniji festival na čemu smo veoma zahvalni medijima ne samo u Crnoj Gori već i regionu. Festival se desio zahvaljujući činjenici da su gotovo svi programi bili rasprodati, ne samo zbog kvaliteta umjetnika koji su gostovali, već zbog podrške koju nam je javnost pružila od samog početka sporenja sa našim resornim ministarstvom. Ta masovnost posjete, od prvog koncerta 13. jula, do posljednjeg, jučerašnjeg, 13. avgusta nama je dodatno ohrabrenje i potvrda ispravnosti svih odluka i postupaka koje smo donijeli u proteklom periodu. Na sve to, podrška nam je stizala i od onih koji nisu bili u publici ali jesu naši prijatelji festivala, prijatelji Kotora, Boke i Crne Gore. Od najpoznatije svjetske pijanistkinje Judže Vang, Simona Trpčeskog, Ive Josipovića, poznate blogerke Jelene Vuković / Ginger in Montenegro, preko brojnih drugih znanih i manje znanih ljudi, tokom cijelog festivala stizale su poruke podrške i ohrabrenja koje su nam bili dodatni vjetar u jedra. Neke od fotografija koje su pristigle tokom trajanja festivala vidjećete na monitoru, a sve one nose jednu od poruka ovogodišnjeg festivala: Kultura iznad politike“, naglasio je Martinović.
Ovogodišnji KotorArt trajao je od 30. juna do 13.avgusta i sastojao se iz 4 programske cjeline: KotorArt-Međunarodni Festival Klapa Perast (30. juna i 1.jula), KotorArt -Kotorski festival pozorišta za djecu (od 01.-12. Jula), KotorArt-Pjaca od filozofa (24.jula) i KotorArt-Don Brankovi Dani Muzike (od 13.jula-13. avgusta). Festival je organizovan pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i uz podršku sponzora Coca Cola, Luštica Bay, Hoteli Palma i Palmon Bay i Sava Osiguranje.
„Na ovogodišnjem festivalu učestvovalo je preko 1000 učesnika iz 20 zemalja svijeta. Izvedena su ukupno 243 programa (36 u glavnom i 207 u pratecem programu). Učesnike smo dočekali iz: Crne Gore, Srbije, BiH, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Jermenije, Poljske, Francuske, Italije, Velike Britanije, Ukrajine, Njemačke, Kazahstana, Danske, Rusije, Južne Afrike, Turske, Španije i Grčke. Ovogodišnji festival posjetilo je preko 50 000 posjetilaca“, saopštila je Sara Lakičević, PR KotorArta.
Martinović inače direktor Don Brankovih dana muzike, muzičkog segmenta KotorArta čijim programom je juče završen ovaj festival, podsjetio je da je umjesto prvobitnih 16, održano 11 koncerata.
„Zaista posebna atmosfera svih ovih koncerata na otvorenom i rekao bih, poslije odslušanih koncerata i razgovora sa svim umjetnicima, posebna inspiracija našim Kotorom i Bokom. Da rezimiram, ovogodišnji festival je potpuno opravdao dva slogana pod kojima se održavao: „KotorArt Renesansa“, ukazujući da je procvat umjetnosti moguć uz malo hrabrosti i puno ljubavi, i drugi, koji sve vrijeme vidite ovdje na ekranu a to je:“ Kultura iznad politike“, ocijenio je Martinović.
KotorArt podrška
Prema njegovim riječima, u odlučivanju o dokazanim vrijednostima kulture, umjetnosti ali i baštine, obrazovanja i svega drugog što spada u sferu javnog interesa i javnog dobra, „ne bismo se smjeli rukovoditi dnevno-političkim interesima“.
„Da li će neka škola da se izgradi ili ne, da li će neki festival da se ugasi ili ne, da li će neki put da se probije (…) to su sve predmeti javnog interesa a ne dnevnih politika i prostori sukoba političkih neistomišljenika. KotorArt je već pisao nadležnim Centrima kulture u Bijelom Polju i Pljevljima da upravo naši – KotorArt Talenti budu među prvima koji će svirati na novim klavirima za koje smo pročitali da ih valjda kupuje Ministarstvo kulture. Ne možemo dočekati!
Sigurni smo da ćemo i u toj situaciji doživjeti trijumf umjetnosti i na sjeveru naše zemlje!“, zaključio je Martinović.
Zahvaljujući na podršci medijskim pokroviteljima i prijateljima, Lakičević je istakla da je KotorArt je bio pracen kao nikada do sada o čemu govori i sledeci podatak o više od 1000 medijskih objava u štampanim i elektronskim medijima u Crnoj Gori i zemljama regiona.
Situacija na požarištu kod Topliša koje inače, različitim intenzitetom gori već oko 20 dana, danas oko podneva se pogoršala. Snažni sjeverozapadni vjetar jetar je raspirio vatru koja se spuštala prema Tivatskom polju.
Tivatski i krtoljski vatrogasci uložili su maksimum napora da obuzdaju požar koji je u jendom trenutnu bio “prešao” makadamski put kod Topliša i prenio se na rastinje u polju. Vatra je zaprijetila kući familije Ristević i farmi koza porodice Ginjača, ali su ti objekti uspješno odbranjeni. Spriječemo je i širenje požara prema vodoizvorištu i pumpnoj stanici Topliš. Na terenu je bilo šest ekipa Službe zaštite i spašavanja Tivta i Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića, a u pomoć im je pritekla i jedna ekipa SZS Kotor. Sa druge strane požarnog fronta prema Grblju i selu Lješevići, kotorski vatrogasci su preduzeli sve mjere da spremno dočekaju vatru.
“U pojedinim trenucima bilo je baš žestoko i naporno. Uspjeli smo da odbranimo objekte u polju najbliže Toplišu. Razvukli smo preko 300 metara tzv. vatrogasne pruge i sada natapamo teren, ali nije izvjesno da će ti spriječiti da vatra ponovno ne izbije večeras ili sutra. Sve zavisi od vjetra jer je ovdje teren takav a rastinje veoma gusto, da je požar gotovo nemoguće potpuno ugasiti u ovakvim okolnostima.” –kazao je oko 15.30 sati komandir SZS Tivat Zoran Barbić.
Inače, ovaj požar posljedica je požara koji je još 17.jula izbio u reonu Solila i zbog kojeg je tog dana saobraćaj na lokalnom putu Tivat-Radovići bio u višečasovnom prekidu. Tivatski i krtoljski vatrogasci kojima su tada pomagale i ekipe sa aerodorma Tivat sa specijalnim aerodromskim protivpožarnim vozilom “Rosenbauer panther”, uspjele su da suzbiju i gotovo potpuno ugase tu vatru, ali se ona narednih dana opet rasplamsala i proširila prema Toplišu jer je u pravo vrijeme, kada je to bilo i dogovoreno da se uradi, izostala intervencija protivpožarnih aviona Direktorata za vanredne situacije koji su tada mogli relativno lako da potpuno ugase ovaj požar.
Gori u Krašićima, ugašen manji požar u velikom Gradskom parku
Samo što su lokalizovali i pod kontrolu stavili požar na Toplišu, vatrogasci su danas poslijepodne u Tuvtu morali opet da intervenišu i na terenu iznad Krašića gdje se takođe rasplamsala vatra i došla na domak prvih kuća. Sve raspoložive snage SZS Tivat i DVD „Krtoli“ iz Radovića upučene su u taj dio opštine i uspjele su da odbrane kuće i požar stave pod kontrolu. Večeras će ekipe dežurati i na Tolipšu i iznad Krašića.
SZS Tivat je u poslijepodnevnim satima ugasila i manji požar koji je izbio u velikom Gradskom parku, u blizini gradske kapele. Intervenisale su dvije ekipe, a požar je ugašen bez da je pričinio veću štetu jer je brzo primijećen, a i sami građani koji su pozvali vatrogasce, su odmah krenuli da gase plamen u parku.
Situacija na požarištu kod Topliša koje inače, različitim intenzitetom gori već desetak dana, danas oko podneva se pogoršala. Vjetar je raspirio vatru koja se spušta prema Tivatskom polju.
Srećna okolnost je što ovdje nema stambenih objekata koji bi mogli biti ugroženi, a tivatski i krtoljski vatrogasci ulažu maksimum napora da obuzdaju požar.
Požar Tivat čitalac FB
Na terenu je šest ekipa Službe zaštite i spašavanja Tivta i Dobrovoljnog vatropgasnog društva “Krtoli” iz Radovića
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak u Jelsi na Hvaru kako se projekt izgradnje Pelješkog mosta nastavlja, istaknuvši da je to strateški projekt za Republiku Hrvatsku i najveći pojedinačni projekt koji se financira sredstvima EU, a trebao bi biti realiziran do 2020. ili 2021. godine.
“Što se tiče Pelješkog mosta mislim da je tu Vlada Republike Hrvatske bila sasvim jasna i to sam rekao prije nekoliko dana. Ne samo da se nastavlja projekt izgradnje Pelješkog mosta nego smo dobili osiguranih 357 milijuna eura,” rekao je novinarima premijer Plenković u Jelsi, vezano za izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića koji je u nedjeljnom intervjuu sarajevskom portalu Faktor.ba rekao kako drži da Hrvatska ne smije graditi Pelješki most prije nego što se definira pomorska granica između dvije države i BiH osigura pravo nesmetanog pristupa otvorenome moru.
Predsjednik hrvatske Vlade ponovio je kako se zauzima za dijalog sa svim susjedima, dakle i s BiH, te da se u tom smislu vezano za izgradnju Pelješkog mosta razgovaralo na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH u Sarajevu početkom srpnja.
“Ako bilo što treba pojasniti, sve ćemo pojasniti našim susjedima, međutim tehničke karakteristike mosta su takve da one omogućavaju neškodljiv prolaz svim vrstama plovila koja bi mogla ići prema moru”, naglasio je premijer Plenković.
Na novinarski upit očekuje li međunarodni spor u vezi s Pelješkim mostom, predsjednik Vlade RH odgovorio je niječno.
“Očekujem da se izgradi Pelješki most u okviru projekta povezivanja juga Dalmacije s ostatkom Hrvatske. To je strateški projekt za Republiku Hrvatsku i najveći pojedinačni projekt koji se financira sredstvima Europske unije i nadam se kako ćemo to realizirati negdje do 2020. ili 2021. godine,” poručio je Plenković.
Premijer Plenković u Jelsi na otoku Hvaru nazočio je svečanoj sjednici jelšanskoga Općinskog vijeća u povodu Dana grada.
Za crnogorske jedriličare Igora Lesa, JK Delfin Tivat i Milivoja Dukića, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog, u danskom Arhusu završena regata za olimpijske klase pod nazivom „Test Event”.
Najbolji jedriličari planete su imali priliku da se upoznaju sa regatnim poljem ,gdje će se dogodine u istom periodu održati Svjetsko prvenstvo.
Biće to prvo takmičenje na kojem će se djeliti vize za Tokio.
Les je u Arhusu zauzeo 31. mjesto (25, 25, 24, 40, 30, 45, 25, 28), a Dukić 35. (50, 20, 21, 36, 18, 25, 47, 30).
Izuzetno kvalitetna regata u Arhusu, bila je ujedno i poslednja provjera pred najvažniji događaj ove godine, a to je Svjetsko prvenstvo u klasi Laser Standard koje se održava u Splitu i počinje 12. septembra.
U Arhusu se sada jedri “medalrace”, posle koje će biti poznati osvajači medalja.
Aarhus Sailing Week
Za odličja se bore i članovi Jedriličarskog kluba Mornar iz Splita Tonči Stipanović, koji je bio sedmi, i Filip Jurišić, koji je bio deseti.
Jedriličarski kluba “Mornar” je organizator Svjetskog prvenstva, čiji jedriličar Stipanović je osvajač srebra na Olimpijskim igrama u Brazilu.
Lesa pred Svjetsko prvenstvo u Splitu očekuje još i Gran prix Mornara u Splitu krajem mjeseca.
