U okviru XV Međunarodne radionice za duvačke instrumente koju NVO “Ars Praesentia Boke Kotorske” i tivatska Muzilka škola priređuju u Tivtu, od 9. do 15.septembra održaće se radionica za saksofoniste.
Radionicu će voditi profesor Bojan Vukelić do 11. septembra, kada se projektu priključuje sastav “BG SAX 4” , a 13. septembra i članovi njemačkog kvarteta”Saxofinquadrat”.
Pored seminarskih aktivnosti polaznici radionice će dobiti priliku da sviraju sa beogradskim i sa njemačkim kvartertima saksofinista. Koncerti su planirani za 11. septembar, u 20 sati u naselju Luštica Bay, odnosno 13.septembar u 20 sati u Zborci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru.
Realizaciju ovog projekta pomogli su Gothe Institut iz Beograda, Opština Tivat, Ministarstvo kulture Crne Gore, Luštica Bay i Porto Montenegro.
Vlada je ranije utvrdila da će zbog većeg obima zagađenja od procijenjenog u Brodogradilištu Bijela, trošak sanacije kontaminiranog zemljišta i grita koštati pet miliona eura više nego što je planirano.
Transport grita iz Bijele drumskim putem do 10 puta je skuplji od odvoza tog opasnog otpada brodovima, pokazala je studija Agencije za zaštitu životne sredine, piše „Dan”, koju je imao na uvid.
U tom dokumentu razmatra se i mogućnost da se grit transportuje i željezničkim putem, što je mnogo skuplje nego pomorskim putem. Željeznički i drumski prevoz opasnog otpada je štetan po životnu sredinu.
U analizi se navodi da je najmanja procijenjena cijena transporta morskim putem na daljinu, pet eura po toni na 1.000 kilometara, a najviša 25 eura. Lokalni pomorski transport bi koštao od 10 do 50 eura, a željeznički od 10 do 30 eura po toni na 1.000 kilometara. Najskuplji i najopasniji vid transporta je drumski, gdje je najniža cijena procijenjena na 10 eura po toni na 1.000 kilomenara, a najviša čak 250 eura.
U dokumentu se navodi da se u Bijeloj nalazi 141.648 tona grita, što znači da bi najskuplja opcija transporta morskim putem na daljinu koštala 3,5 miliona na 1.000 kilometara, a drumski čak 35 miliona.– Krajnje odredište bilo koje opcije trenutno nije poznato. Stoga će svaka od opcija imati „otvoreni kraj” odakle će se postići bilo koja međunarodna destinacija, koja će biti predložena po odluci izvođača radova na tenderu, piše u analizi.
Dodaje se da bi prevoz željezničkim putem povlačio za sobom nužno i drumski transport do željezničkih stanica.
Željezničke stanice koje su identifikovane kao pogodne za izvoz otpadnog grita su Podgorica, Bar i Nikšić u Crnoj Gori, a Ploče i Metković u Hrvatskoj. Za korišćenje isporuke brodovima moguće su dvije opcije.
– Prva opcija otpreme je da se koriste međunarodni teretni brodovi koji mogu stići do bilo koje međunarodne luke, u blizini krajnjeg odredišta. Druga opcija odnosi se na isporuku pomoću priobalnih plovila u Baru, gdje se otpad može staviti u voz ili kamion za dalji transport ka konačnom odredištu – konstatuje se u analizi.
Grit
Dodaju da pošto konačna destinacija nije poznata, kvantitativno poređenje troškova u ovom slučaju nije izvodljivo.
– Stoga je data relativna procjena troškova. Po kilometru, prevoz morem se smatra najjeftinijim. Prevoz kamionima će biti relativno skup, naročito ako je konačna destinacija na znatnoj udaljenosti. Upotreba voza može biti konkurentna upotrebi kamiona ako je konačna destinacija na znatnoj udaljenosti. Korišćenje voza za destinacije na kratke udaljenosti nije konkurentno, jer će upotreba voza uvijek zahtijevati najmanje jedan dodatni korak rukovanja: od kamiona ili od utovarivača (u Baru). Koristeći citate iz uporedivih međunarodnih projekata, dobijen je raspon troškova za svaku od tri transportne tehnike – konstatuje se u analizi.
Vlada je ranije utvrdila da će zbog većeg obima zagađenja od procijenjenog u Brodogradilištu Bijela, trošak sanacije kontaminiranog zemljišta i grita koštati pet miliona eura više nego što je planirano.
Prema vladinoj informaciji o aktivnostima na projektu „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje” sanacija će koštati 17.965.127 eura, bez PDV-a, umjesto 12.822.800. Procijenjena vrijednost nadzora nad izvođenjem radova biće 510.000 eura, dok je ranije bila 196.800. U dokumentu piše da treba ukloniti i sanirati 141.648 tona otpadnog materijala.
Bijela – Grit
Vlada je u oktobru 2014. potpisala ugovor o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj koji je postao efektivan 17. novembra 2014. Kredit od 50 miliona je namijenjen za sanaciju četiri lokacije na kojima se nalazi industrijski opasan otpad – bazeni crvenog mulja i deponija čvrstog industrijskog otpada u KAP-u, deponiju grita i kontaminiranog zemljišta u Brodogradilištu Bijela, deponiju pepela i šljake Maljevac Termoelektrane i flotaciono jalovište Gradac u Pljevljima.
U pripremnoj fazi koja je koštala 750.000 eura, utvrđeni su preliminarni iznosi neophodni za sanaciju svake pojedinačne lokacije, pa je procijenjeno da je za Gradac potrebno 6.042.500, Maljevac 4.010.540, Bijelu 12.822.800, basene crvenog mulja 3.308.700, a deponiju čvrstog industrijskog otpada u KAP-u 17.192.450 eura.
Pripremaju tender
Iz Agencije za zaštitu životne sredine je saopšteno da je u toku priprema tenderske dokumentacije za remedijaciju tla lokacije Brodogradilišta Bijela.
– Javni poziv za izbor izvođača radova biće objavljen nakon odobrenja dokumentacije od strane Svjetske banke. S obzirom na to da je priprema tenderske dokumentacije u toku, a imajući u vidu procedure na osnovu kojih se sprovodi ovaj tenderski postupak, nijesmo u mogućnosti da govorimo o sadržini nacrta dokumentacije, kako ne bismo ugrozili cjelokupan proces – kažu u Agenciji.
Morsko dobro je od početka godine zaključno sa avgustom, ostvarilo prihod od oko 6,5 miliona eura, što predstavlja 87% od planiranih 7,2 miliona za ovu godinu.
Prema riječima PR Morskog dobra Ivane Lazović, gostujući u programu Radio Budve samo od zakupa kupališta prihodovano je skoro 3,5 miliona eura.
“Kada je u pitanju Budva, u pometnutom periodu, po osnovu davanja u zakup kupališta, privremenih objekata, terasa, pristaništa, privezišta i ostalih objekata obalne infrastrukture u zoni morskog dobra, ostvaren je prihod u iznosu od 2,7 miliona eura, od čega je polovina iznosa uplaćena direktno na račun Opštine Budva”, kazala je Lazović.
Kako je istakla, s obzirom da tek očekuju realizaciju pojedinih ugovora, može se desiti da do kraja godine planirana cifra od 7,2 miliona eura bude premašena.
Najnoviji snimak visoke rezolucije pokazao je da u Marijanskom rovu, na 8.178 metara dubine, živi vrsta ribe koju naučnici nijesu vidjeli nikada do sada, prenosi www.pcnen.com
Otkriće japanskih naučnika znači da je postavljen novi rekord u kategoriji organizama koji žive na najdubljem mjestu u okeanu, a koji je do sada iznosio 8.152 metara.
Naučnici do sada nisu znali da li organizmi uopšte mogu da opstanu na tolikoj dubini, s obzirom na to da se smatra da ćelije prestaju da funkcionišu na 8.200 metara dubine zbog ogromnog pritiska (82.372 paskala), prenosi B92.
Da bi privukli ribu koja pripada porodici Liparidae iz reda škarpine, naučnici su upotrijebili podmornicu koja je bila prekrivena mrtvim skušama kao mamcima.
Neimenovana riba dugačka je oko 20 centimetara, a istraživači navode da će nastaviti da proučavaju ovo neobično biće kako bi pokušali da dođu do novih saznanja o morskom životu na velikim dubinama.
Usvim vidovima registrivanog smještaja na Hercegnovskoj rivijeri, trenutno boravi 14.534 zvanično prijavljenih turista što je 8 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopšteno je iz Turistička organizacija Herceg Novi.
Od ukupnog broja njih 14.018 su stranci, 516 posjetioci iz Crne Gore.
U privatno smještaju boravi 9.995, turista, u hotelima 4.229, hosteli 223, kampovi 27.
Kroz terminalnu zgradu Aerodroma Tivat tokom avgusta prošao je ukupno 247.931 putnik, što je 10,8% bolji rezultat nego u istom mjesecu 2016. godine.
Prosječno je tokom avgusta 2017. dnevno promet uznosio skoro 8 hiljada putnika što je na nivou vazdušnih luka koje godišnje oplužuju preko 2,9 miliona putnika.
Na pistu tivatskog aerodroma tokom prošlog mjeseca sletjela su 1.254 aviona na redovnim i čarter letovima, odnosno vazduhoplova tzv. generalne avijacije. To je 2,8 odsto više od broja ostvarenih rotacija vazduhoplova u avgustu prošle godine. U prosjeku je tivatska vazdušna luka u avgustu 2017. svakog dana prihvatala i opsluživala po 40 aviona.
Inače, u periodu od 1.januara do 1.septembra ove godine, aerodrom Tivat zabilježio je ukupan promet od 854.032 putnika i 4.702 aviona. Očekuje se da će već u drugoj polovini septembra tivatski aerodrom, prvi put u svojoj istoriji, dočekati ili ispratiti milionitog putnika tokom jedne poslovne godine.
U orgnizaciji izdavačke kuće “OBODSKO SLOVO” iz Podgorice i NIP ART PRESS iz Budve, veliki i najprevođeniji ruski pisac VJEČESLAV GLEBOVIČ KUPRIJANOV, boravi ovih dana u Crnoj Gori.
Tim povodom, u u četvrtak, 7. septembra, u organizaciji NIP ART PRESS iz Budve, u press centru hotela TRE CANNE u Budvi, u 20 sati, biće održano književno veče poznatog ruskog pisca i prevodioca VJEČESLAVA GLEBOVIČA KUPRIJANOVA.
Pored Kuprijanova, u program će učestvovati, ruska pjesnikinja NATALIJA RUMARČUK, pjesnikinja i prevodilac VERA HORVAT iz Beograda, pjesnik RADOMIR ULJAREVIĆ iz Podgorice i novinar i publicist RANKO PAVIĆEVIĆ iz Budve.
VJEČESLAV GLEBOVIČ KUPRIJANOV, rodjen je 23. decembra 1939. godine u Novosibirsku u Rusiji. Završio je Moskovski institute stranih jezika i matematičku lingvistiku.
Do sada je objavio oko pedeset knjiga, medju kojima su zbirka poezije Oda vremenu, Čas pjevanja, U prvom licu, Život teče, Dozvolite da se obratimo, Domači zadaci, roman Plavi mantil vasione i mnoge druge. Njegove knjige, prevedene sun a više od dvadeset svjetskih jezika. Član je Udruženja književnika Rusije i Srbije, a dobitnik je većeg broja medjunarodnih književnih nagrada.
Ruska pjesnikinja Natalija Rumarčuk, koja će govoriti svoju poeziju, objavila je pored ostalih i knjigu putopisne proze pod nazivom, Zašto si zavvolela pjesnika, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
Izložba slika Ive i Ljubomira Stanišića biće otvorena u četvrtak 07. septembra 2017. godine u 21 sat u Galeriji ljetnjikovca Buća-Luković.
Izložbu će otvoriti teoretičarka i istoričarka umjetnosti Marija Saičić sa početkom u 21h.
Ljubomir Stanišić živi i radi u Nikšiću. Do sada je imao 81 izložbu u zemli i inostranstvu.
Ljubomir o svom stvaralaštvu: moje slike najviše odgovaraju karakteristikama poetskog realizma. Kroz klasičan pristup slici izražavam svoju poetiku. Moj realizam nije klasičan u smislu Ruskih i Francuskih realista s kraja 19. vijeka, ali su ti stari majstori meni bili jako dobra škola. To što sam naučio iz njihovog stila, koristim na svoj način, da preko platna izrazim sve ono o čemu mislim i što smatram važnim. Za pravu likovnu umjetnost potreban je, pored talenta i veliki rad. Kroz svoje radove pokušavam naći neke uspomene, koje su vremenom potisnute, a na mene su ostavile upečatljiv trag.
Iva Stanišić je završila ALU, a master e upisala na LA u Beogradu . Do sada je imala četiri samostalne i pet kolektivnih izložbi.
“Volim žive, tzv. ‘sirove’ boje jer mislim da u ljudima bude neku posebnu emociju. Makar je to slučaj sa mnom. One kod mene stvaraju živost, ‘probude’ me, pokrenu. Prvo sam krenula sa apstrakcijom, a onda se kao motiv pojavila žena u apstrakciji. To se samo “nametnulo”, kaze Stanišić.
I dok čekamo službenu klimatološku ocjenu ljeta 2017., jasno je da je ono u Dalmaciji je bilo ekstremno sušno. U Splitu i Dubrovniku ljeto je bilo i rekordno sušno.
U Dubrovniku je u tri ljetna mjeseca (jun, jul i avgust) palo tek 2.7 litara kiše na kvadratni metar. To je tek 1.7% od prosječne ljetne količine (meteorološki podaci postoje od 1961. godine). Do ove godine najsušnije ljeto u Dubrovniku je zabilježeno 2007. godine. Tada je u tri ljetna mjeseca palo 14.7 mm kiše. U zadnjih 9 mjeseci u Dubrovniku, dva su bila potpuno suha s 0 mm oborine (avgust 2017. i decembar 2016).
U Splitu (meteorološki podaci se vode od 1948. godine) je u ovogodišnjem ljetu palo tek 7.6 mm kiše. To je samo 6.3% od prosječnih 119.8 mm za tri ljetna mjeseca. Do ove godine rekordno sušno ljeto u Splitu je zabilježeno još 1950. godine kada je u tri ljetna mjeseca palo 9.3 mm kiše. Tog ljeta je u Splitu izmjerena i rekordno visoka temperatura od 38.6°C (5. srpnja 1950.) godine. Taj rekord vrijedi i dalje. Ove godine je najviša temperatura u Splitu iznosila 37.9°C (9. avgusta 2017).
Ljeto je bilo sušno i u drugim mjestima Dalmacije. U Kninu je palo 16% prosjeka, Šibeniku 14% Hvaru 16%, Lastovu 11%. Od većih gradova najbolje je „prošao“ Zadar s 24% oborina.
Osim prirodnim ljepotama Mljet privlači i bogatom poviješću. U podmorju tog otoka otkriveno je jedno od najvećih nalazišta amfora starih 2 tisuće godina, što je prva zabilježila kamera HRT-a.
Na dvadesetak metara ispod mora otkriveno je jedno od najvećih nalazišta amfora. Sami stručnjaci priznaju, ovakvo otkriće je pravo iznenađenje.
“Kao lokalitet koji je pronađen nedevastiran i u svojoj cjelovitosti. Riječ je o 150 amfora, 3 različita tipa, koje potječu s kraja prvog stoljeća”, objasnio je voditelj Odjela za podvodnu arheologiju iz Hrvatskog restauratorskog zavoda Igor Miholjek.
Amfore u dubini zapravo je zaštitio pjesak, odnosno mulj. Prekrivene pjeskom ostale su nepromijenjene gotovo 2 tisućljeća.
Istraživanje je sufinancirao i Nacionalni park Mljet. Osim od kradljivaca čelnici parka željeli su baštinu zaštiti i od nautičara jer dolaze sve veći brodovi sa sve većim sidrima.
Većina amfora ostaje na svom mjestu. Sve će pokriti zaštitnim mrežama i otvoriti javnosti.
Amfore foto HRT
Ronioci i znanstvenici nastavljaju sa svojim poslom, mljetske dubine kriju još brojne tajne.
