Bugarski državljanin B.B. smrtno je stradao u nesreći na budvanskoj plaži Jaz.
Budvanska policija je uhapsila srpskog državljanina V.D. koji je osumnjičen da je skuterom sinoć oko 20 sati udario u pedalinu u akvatorijumu plaže Jaz.
Bugarski turista se nalazio na pedalini sa svojim prijateljima, a nakon udesa je pokazivao znake života.
Izdahnuo je na putu do kotorske Opšte bolnice.
Srpskom državljaninu je određeno zadržavanje do 72 sata po nalogu kotorskog osnovog tužioca.
Na vidiku je početak tješnje saradnje sa kotorskom opštinom na području Orjena na ovih dana veoma aktuelnom pitanju protivpožarne i ostale bezbijednosti. Na inicijativu Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, iznešenoj na opštinskom koordinacionom tijelu, stupili smo u kontakt sa direktorom Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, gospodinom Ratom Brajkovićem, u cilju sinhronizacije aktivnosti, poručili su iz ove ustanove.
Naime, glavna saobraćajna, ali ujedno i bezbjednosna komunikacija, put Vrbanj-Orjensko sedlo-Crkvice, još od avgusta 2013. je u potpunom prekidu, pa tako i za vatrogasna i vozila hitne pomoći, što stvara nepotrebnu, a potencijalno riskantnu sigurnosnu situaciju.
Orjen
Predlog Direkciji temelji se na potrebi krčenja kotorskog dijela puta u neophodnoj širini za prolazak ovih vozila, kao i privremenom saniranju prekida komunikacije kod Orjenskog sedla. Sa naše strane, smo izveli neophodne korake na terenu, gdje je izašao sudski vještak građevinske struke, Tatjana Vuković, na još od 2014. godine oštećeni (takozvani) Donji most, na putu Vrbanj-Orjensko sedlo.
Ovo oštećenje je toliko suzilo širinu kolovoza, da predstavlja veliku prijetnju očuvanju komunikacije ka Sedlu, što bi, u kombinaciji sa već prekinutom trasom ka Crkvicama, moglo prouzročiti nesagledive posljedice u slučaju izbijanja kakve incidentne situacije u središn
Orjen
joj zoni Orjena, koja bi se tako našla saobraćajno potpuno odsječena.
Napomenimo da se radi o austrougarskom makadamskom putu, građenom početkom 20-og vijeka u vojno-strategijske svrhe, žili-kucavici Orjena. Po sakupljenim informacijama, u momentu izrade put je imao državni značaj, a zatim, regionalni, budući da spaja dvije opštine, da bi se na kraju sveo na status nekategorisanog puta, bez opredijeljenih sredstava za redovno održavanje. Kad se sve to ima u vidu-još je i u dobrom stanju!
U narednom periodu, Agencija planira kandidovati ovaj memorijalni put za prekogranični projekat s ciljem razvoja održivih oblika turizma u Parku prirode „Orjen“.
Gradonačelnik Mato Franković uputio je službeni dopis direktoru Lučke uprave Dubrovnik Blažu Pezi na temu dolazaka brodova na kružnim putovanjima u sezonama 2018. i 2019. godine, piše DuList.
Isto tako, isti dopis na znanje je upućen ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću i ministru turizma Gariju Cappelliju.
Uvažavajući činjenicu kako postojeći ugovori s cruising kompanijama ističu tek 2019. godine, gradonačelnik Franković dopisom izražava potrebu da se koordinacijom državnih i lokalnih razina vlasti osigura što primjerenija alokacija dolazaka brodova već u sezoni 2018. godine, a u cilju postizanja što veće kvalitete ukupne turističke ponude koja je samo u protekloj godini Dubrovniku donijela više prestižnih titula najbolje destinacije na Jadranu.
Gradonačelnik ističe kako je ‘sadašnje stanje u pravom smislu riječi neodrživo, a pritisci na povijesnu jezgru prilikom vršnih opterećenja prometa, posebice krajem tjedan, kada samo tijekom nekoliko jutarnjih sati u Grad uđe preko 7.000 ljudi ne donosi ništa dobro u smislu očuvanja spomeničke baštine, ni u pitanju sigurnosti, a nikako niti u kvaliteti doživljaja posjetitelja.’
– Dugoročni cilj Grada Dubrovnika jest osigurati da u jednom trenutku unutar zidina ne bude više od 4.000 gostiju s brodova na kružnim putovanjima. Smatramo da je to optimalan broj koji osigurava kvalitetan život građanima Dubrovnika, a našim gostima najbolji mogući doživljaj putovanja i uživanja u ljepotama i svekolikoj ponudi Dubrovnika. Uvjeren sam da se taj cilj može postići boljim planiranjem i disperzijom termina dolazaka brodova za što je nužno zajedničko djelovanje – rekao je Franković.
– Grad Dubrovnik ne dijeli goste po nikakvom osnovu, pa tako ni prema načinu dolaska u destinaciju. Međutim, čvrsto smo opredijeljeni osigurati ugodan boravak svim svojim gostima neovisno o načinu njihova dolaska. Istovremeno, upravljanje turizmom u destinaciji ima za cilj i ugodan život naših građana, smanjenje prometnih gužvi i posebno, pritisaka na povijesnu jezgru Dubrovnika koja je od 1979. godine pod zaštitom UNESCO-a – zaključio je dubrovački gradonačelnik.
U veličanstvenoj atmosferi omiškog Trga Sv. Mihovila, gdje na napučeni kameni trg nije više ni igla mogla stati, mnogobrojni posjetitelji uživali su u 51. završnici muških klapa Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2017.
Upravo zbog velike potražnje za kartama, organizator je u suradnji s Turističkom zajednicom grada Omiša osigurao dodatno i prijenos na video zidu u neposrednoj blizini Trga, na lokaciji Park hrvatskih branitelja – Nasip Toreta, neposredno uz more, u sklopu novog Omiš Summer Treat Festivala. Svaka od deset klapa koje su izborile finale, redoslijedom: BOŠKET – Zagreb, PORAT – Lumbarda, KRUNIK – Kučine, FILIP DEVIĆ – Split, STINE – Zagreb, KORDA – Lumbarda, MUNITA – Zadar, PRASKA – Podstrana, BUNARI – Vodice i VINČACE – Novi Vinodolski otpjevala je po dvije pjesme, od kojih je zaista teško bilo izabrati najbolje, i reakcijom publike pokazale da u iskonsku klapsku pjesmu u modernim vremenima ima sve više zaljubljenika.
Klape Omiš
Stručno povjerenstvo u sastavu: Mirko Barišić, mo. Mojmir Čačija, Mićo Friganović, prof. Rajmir Kraljević, dr. Marko Rogošić, dr. Ivana Tomić Ferić i prof. Velebit Veršić, odlučilo je Zlatni Štit dodijeliti klapi Vinčaceiz Novog Vinodolskog, Srebrni štit pripao je klapi Bunari iz Vodica, dok je klapa Praska iz Podstrane zavrijedila brončani štit, te srebrni leut druga nagrada publike. Prvu nagradu publike i zlatni leut osvojila je klapa Stine iz Zagreba, dok je treća nagrada publike pripala klapi Korda iz Lumbarde.
Popularne City Games održane su sinoć na prepunim tribinama otvorenog bazena u Kotoru.
Ukupno je učestvovalo osam ekipa, od kojih je pet bilo iz Kotora, dvije iz Herceg Novog i jedna ekipa iz Trebinja. Posjetioci su uživali u napetim i zabavnim disciplinama poput vodene košarke, letećeg vaterpola i vesla,dok smijeha i adrenalina nije nedostajalo.
Evo i rezultata:
Jadranski Škver iz Herceg Novog ostvario je 58 bodova, ekipa Triatlon takođe iz Herceg Novog 53 boda. Nakon njih, sledećih pet pozicija zauzele su kotorske ekipe i to: Kotorska furija 53 boda, Vjetropion 39 bodova, Vikinzi 26 bodova, Fortunelice 22 boda i Leteći šugamani 8 bodova. Ekipa iz Trebinja osvojila je 2 boda.
U crnogosrko finale plasirala se ekipa iz Kotora, Kotorska furija, koje će se održati 27. jula u Herceg Novom gdje će se boriti, sa najboljima, za titulu nacionalnog prvaka a ujedno i predstavnika Crne Gore na međunarodnom polufinalu u Beogradu krajem augusta.
City Games
Treba svakako istaći kako upravo predstavnici Crne Gore već dvije godine drže titulu međunarodnih City Games prvaka, što je dodatni motiv svim ekipama da izbore svoj put do međunarodnog finala u Biogradu na Moru 2. septembra i ponovo obrane tu titulu.
Takmičenje u Kotoru, drugi po redu crnogorski City Games challenger, organizovali su Turistička organizacija opštine Kotor i Opština Kotor , u suradnji s agencijom Adria events.
Spektakularna izložba monumentalnih skulptura duž cijelog nautičkog naselja Porto Montenegro u Tivtu, otborena je minulog vikenda. Najveću art-postavku na otvorenom u Crnoj Gori priredila je svjetski priznata galerija Bel-Air Fine Art iz Švajcarske u saradnji sa podgoričkom galerijom Gayo i menadžmentom tivatskog nautičkog centra.
Širom Porto Montenegra postavljena je 21 monumentala skulptura međunarodno priznatih umjetnika kao što su Ričard Orlinski, Karol Fojerman i Hiro Ando. Nakon otvaranja svoje prve galerije u Ženevi 2004. godine, Bel-Air Fine Art izgradila je imidž i povjerenje umjetničke javnosti širom svijeta, sarađujući sa svjetski priznatim umjetnicima – te je realizovala umjetničke performanse u Parizu, Kanu, Veneciji, Abu Dabi-u, Dubaiju, Bejrutu i Majamiju. Ovog su ljeta prvi put u Crnoj Gori donijeli selekciju savremenih skulptura, acrnogorska javnost će imati priliku da uživa u njima tokom jula i avgusta mjeseca, rekao je Danilo Kalezić, PR i marketing menadžer Porto Montenegra.
Osnivač i vlasnik Bel-Air Fine Art Fransoa Šabanio kazao je da je odmah po dolasku Porto Montenegro “planula ljubav na prvi pogled”, na Vencijanskom bijenalu upoznao se i sa podgoričkim galeristom Gajom Vojvodićem “sa kojim smo shvatili da se može desiti nešto veliko kad je u pitanju saradnja jer smo zajednički dijelili veliku ljubav prema savremenoj umjetnosti.”
Jedna od skulptura – foto Dragan redzo
“Porto Montenegro kao prestižna nautička destinacija nam je od početka vrlo interesantan jer su naši klijenti mahom nautičari. Naše galerije su u San Tropeu, Kanu, Marbelji, u Švajcarskoj, ali zahvaljujući saradnji sa Gajom i dolasku ovdje ova marina me očarala.”- istakao je Šabanio, vlasnik mreže od 15 evropskih galerija okupljenih u brendu Bel-Air Fine Art. Otvaranju izložbe pored ostalih, prisustvovala je i gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević.
Kornate, današnji raj za nautičare, ljudi su nastanili prije više hiljada godina o čemu svjedoče arheološki lokaliteti. Sustavna istraživanja na Tarcu otkrivaju i nove spoznaje o hiljadugodišnjoj povijesti, a finansiraju ih Nacionalni park Kornati, Ministarstvo kulture i Hrvatska zaklada za znanost – u sklopu projekta AdriaS.
Ostaci ranokršćanskog zdanja, uz crkvicu Gospe od Tarca iz 14. stoljeća – i pripadajuće mu bizantske utvrde Turete na brdu – bili su putokaz u tisućljetnu prošlost kornatskoga života. A svaka nova istraživačka kampanja – pomicala je spoznaje stoljećima unatrag. “Radi se vjerojatno o rimskoj vili koja se u kasnoantičko doba nastavila razvijati i prerasla u nešto što bi mogao biti jedan mali samostan”, kaže voditeljica arheoloških istraživanja na otoku Kornatu Irena Radić Ross.
Oni koji su odabrali Tarac za svoje prebivalište, pomno su birali. Polje s lokvom vode, brdo za obranu od napadača – sve je tu na dohvat ruke. No nisu Rimljani prvi nastanili Kornate. Podno utvrde Turete tragovi su života još od prapovijesti. Živjeli su tu još u 1. tisućljeću prije Krista – Liburni! Počivališta kasnoantičkih stanovnika i nakon tisućljeća i pol otkrivaju njihov zanatski rukopis – za gradnju grobnica koristili su kamene ploče, oblikovali ih i lijepili žbukom koju su nanosili rukama.
Bogata kornatska povijesna baština i uređeni lokalitet javnosti će biti predstavljeni 2020. – na 40. godišnjicu osnivanja Nacionalnog parka. Do tad, na lokalitetu treba riješiti i temeljni njegov problem – a to je činjenica da se nalazi na posjedima u privatnom vlasništvu.
Ako ste mislili da povrće raste samo u zemlji, u zabludi ste. Ono raste i na dnu moru, jednostavno se kuva i puno je zdravih sastojaka! Upoznajmo moćne alge!
Iako se na zapadu morsko povrće spravlja tek posljednja dva do tri desetljeća, u azijskoj kuhinji ono je baza svakog obroka već stotinama godinama. More nam daje naš najizdašniji izvor dugolančanih omega-3 masnih kiselina pa ipak još uvijek rijetko jedemo alge, najčešće tek u obliku sushija, piše Zivim.hr
Zahvaljujući procesu fotosinteze, morsko povrće u sebi istodobno prikuplja i sunčevu energiju i brojne minerale iz mora. Tako je prepuno klorofila, a obiluje i natrijem, kalijem, kalcijem, fosforom, magnezijem, željezom i brojnim drugim mineralima u tragovima. Malo je poznato da su upravo morske alge najbogatiji izvor joda te time najpouzdaniji štit od radijacije i ostalih zagađivača iz neposredne okoline. U stanju su iz organizma očistiti čak i tragove teških metala.
Ne odbacujte ih tako brzo
Dodamo li da je ljudska plazma najsličnija morskoj vodi, bit će nam jasnije kako nam za zdravlje trebaju i nutrijenti iz morske vode, odnosno morsko povrće.
U ljetno vrijeme, kiosci su prepuni magazinima s čijih naslovnih stranica vrište nazivi novih, učinkovitih dijeta, obećavajući ovaj put konačnu pobjedu. Upravo hrana iz vode može nam itekako pomoći u topljenju masnih naslaga i djelotvornom odstranjivanju viška tekućine.
Kotor svakodnevno posjeti na hiljade turista, međutim, grad sve više postaje interesantan za strance koji počinju biznis, otvaraju suvenirnice, restorane, prodavnice…
Brojni novootvoreni lokali čiji su vlasnici Turci, Rusi, Talijani nude široku lepezu proizvoda i usluga, koji nisu karakteristični samo za Boku i Kotor.
Na ulazu od Gurdića, (južna gradska vrata) skoro je otvoren ugostiteljski lokal „Hoste“, vlasnika Talijan, Massimiliana Ranaura, koji za naš portal kaže:
„Porijeklom sam Talijan, malo mjesto blizu Torina, mada tamo nikada nisam živio. Inače, dolazim iz Malezije. Još 2011. sam čuo mnogo lijepog o Crnoj Gori, Kotoru, od mojih prijatelja i biznismena koji su ga posjetili. Osim o ljepotama, govorili su mi i o sigurnosti i bezbjednosti destinacije. Te godine sam posjetio Kotor, zapazio ovaj trg i lokal koji mi je bio veoma interesantan, ispod luka sa dvoje vrata, gdje je dosta prometno… Nakon nekoliko godina vratio sam se sa porodicom, ali ne kao turista. Otvorio sam mali restoran, sa raznim specijalitetima, tzv. tapas – skupno ime za različite vrste hladnih ili toplih predjela u španjolskoj kuhinji, koji se poslužuju s vinom“.
Inače, vlasnik Massimiliano je zaljubljenik u kuvanje, pa tako u svom restoranu za posjetioce, od ujutro do uveče, priprema sve ono što je na meniju.
Hoste – Kotor
Na naše pitanje kako to da nema u ponudi najpoznatije italijansko jelo pizzu, sa osmijehom kaže kako je želio ponuditi nešto drugačije, i da je za njega italijanska hrana favorit.
„Moja je ideja da razvijem posao. Ovog ljeta sam startovao u Kotoru, a na jesen u Tivtu imam namjeru otvoriti veći restoran. Jedan od problema sa kojim sam se susreo prilikom otvaranja je spora administracija…“
Na pitanje kako tumači činjenicu da sve više stranaca u Kotoru započinje biznis, Massimiliano kaže da ljudi sami donose odluke, probaju sreću. Osim poslovnog okruženja, za mene koji sam radio u Maleziji, Karibima, ovo je još jedna biznis lekcija.
Hoste – Kotor
„Hoste“ vas poziva da probate neke drugačije okuse…
