Mrdujska regata - Foto Božidar Vukičević / Hanza media
1 od 3
Mrdujska regata - Foto Božidar Vukičević / Hanza media
Mrdujska regata - Foto Božidar Vukičević / Hanza media
Mrdujska regata - Foto Božidar Vukičević / Hanza media
Uz šampanjac, vatromet, fanfare i buran pljesak podrške, uručene su nagrade pobjednicima 86. Mrdujske regate krstaša jedrene tokom subote u splitskom akvatoriju.
Među flotom od 191 jedrilice, najbrži su bili momci kotorskog kluba „Lahor“ na brodu „Tutta Trieste 2“ s kormilarom Milošom Radonjićem.
Ovom 27-godišnjem pomorskom strojaru pobjednički pokal uručio je gradonačelnik grada Splita Andro Krstulović Opara, dok je drugi pokal medijskog pokrovitelje Slobodne Dalmacije primio iz ruku glavnog urednika Jadrana Kapora. A 12-članoj posada među kojima i jednoj dami, medalje je oko vrata stavio Žarko de Grisogono, predsjednik JK Labuda, kluba organizatora ove najstarije i najmasovnije regate na Jadranu.
Ujedno su nagrade uručene prvoplasiranim po skupinama, ali i laureatima Mrdujske regate, kormilarima za vjernost, odnosno dugogodišnje jedrenje.
Uz povelje, te brončane, srebrne i zlatne plakete, darovan je i zlatni prsten Anti Tonku Čapkunu i to za više od 25 godina sudjelovanja na ovoj legendarnoj jedriličarskoj utrci. “Trofej ing. Žarka Deškovića” dobio je Ivan Kuret kormilar “Oriona 2” iz JK Labuda, dok je pokal za najbrži brod do otočića Mrduje otišao u ruke Rajku Kujundžiću skiperu “Molo Longo Tutta Trieste” riječkog kluba Galeb.
Dodijeljena je i nagrada za fair-play, odnosno posljednja jedrilica regate i to brodu “Anastasia”, skipera Siniše Bizjaka iz JK Špinut.
Uz mediteranski zvuk, bogat kulturno-zabavni program, ribu, vino i pivo, ispred zidina Staroga grada u Budvi u subotu je održana najstarija tradicionalna ribarska fešta na primorju 52. “Dan širuna”.
Pučkom feštom, koja se već pola vijeka tradicionalno organizuje u metropoli turizma, zvanično je spuštena zavjesa na ovogodušnju ljetnju sezonu u metropoli turizma. Više stotina posjetilaca zabavljalo se uz cjelodnevni program za koji se pobrinula Turistička organizacija Budve, Opština Budva i Klub za sportski ribilov“ Širun“, koji je prije 52 godine pokrenuo ovu zabavno-gastronomsku feštu. A turisti i posjetioci, koji su došli, uprkos ne baš lijepom vremenu, da isprate ovogodišnju sezonu, osim odlične zabave mogli su i besplatno da degustiraju kako ribu, vino i pivo, tako i domaće specijalitete.
Obezbijeđeno je ukupno 1.500 kilograma ribe, 1.000 litara vina i 600 litara piva, koje je obezbijedila Nikšićka pivara. Fešta, koja se tradicionalno organizuje u prvoj sedmici oktobra, započela je u 16.30 časova defileom budvanske Gradske muzike sa mažoretkma i Feštađunima, koji su prošetali glavnim šetalištem od Stare autobuske stanice do centralne bine ispred zidina Staroga grada gdje je potom održan koncert.
Iako je bilo najavljeno da će feštu otvoriti gradonačelnik Budve Dragan Krapović, on se izvinio i kazao da ne želi da koristi ovakve manifestacije za političku promociju. Podsjećamo, Demokrate su prošle godine zamjerile tadašnjem gradonačelniku Srđi Popoviću iz redova DPS što je iskoristio pučku feštu za prikuplanje političkih poena.
„Vezano za vaš zahtjev za botvaranje manifetscaije „Dan širuna“, želim da vam se zahvalim na upućenom pozivu. Smatram da je ova manifetscaija organizovana od strane KSR „Širun“ zabavnog karaktera i da bi moje otvaranje jednog ovakvog događaja moglo od strane javnosti biti pogrešno protumačeno, kao zaloupotreba funkcije predsjednika Opštine. Kako bih želio da fešta „Dan širuna“ protekne u pozitivnoj atmosferi i vedrom duhu, što je i njen osnovni cilj, molim vas da prihvatite moje izvinjenje što zbog navedenog razloga ne mogu otvoriti ovu manifetsciju“, naveo je Krapović u dopisu upućenom organizatorima.
Feštu je zvanično otvorio predsjednik KSR „Širun“ Tihomir Fabris. I dok su najmlađi uživali u bogatom programu, koji se odvijao na bini, centralni dio programa je svakako bilo je pečenje ribe na punktovima postavljenim uz zidine Staroga grada.
Dan širuna – foto V.L
Članovi KSR „Širun“ poslužili su brojne građane, koji su u redovima čekali su da dođu do komada plave ribe, kako bi degustirali ovaj specijalitet po kome je i cijela fešta dobila ime. Oni koji vole takmičarski duh, imali su prilike da se okušaju u tradicionalnim sportskim igrama poput potezanja konopa, skidanje pršute sa jarbola.
Posjetioci su imali priliku da učestvuju u narodnim sportskim igrama poput skidanja pršute sa jarbola i vuče konopa, a sve prisutne zabavljala je klape „Harmonija“ i “Contra” iz Splita, zatim Monika Knezović i Stranger Trio iz Budve kao i NVO “Feštađuni”, KUC „S.M. Ljubisa“ i „Teatar 303“.
Turistički potencijali Kotora mogu se kvalitetnije valorizovati, između ostalog i povećanjem cijena određenih segmenata ponude i smanjenjem pritiska na staro urbano jezgro, posebno prilikom dolaska više kruzera u istom danu, smatraju u Turističkoj organizaciji Kotor. Uz podatak da obilazak dubrovačkih zidina košta oko 20 eura, direktorica TO Kotor Ana Nives Radović, najavila je povećanje cijene karte za posjetu kotorskim bedemima od tri do šest eura.
Ona je podsjetila da je prema podacima „Monstata“ Kotoru do 1. septembra ove godine Kotor posjetio 33 odsto (33.542) više turista nego u istom periodu prošle godine. Zabilježeno je i 27 odsto više noćenja, 17 odsto više izletnika, dok je brodova bilo tri odsto manje. Posjeta Rimskim mozaicima bilježi rast od dva procenta, a za osam odsto bilo je više jahti. Bedeme je posjetilo 170. 640 turista, u odnosu na 2016. godinu kada je Kotor sa San Đovanija posmatralo njih 110.656.
Photo: Boka News
– Postoje još uvijek segmenti iz kojih možemo izvući novac uvođenjem nekih drugih prihoda za koje smatramo da neće biti veliko opterećenje, ni za turiste, ni za agencije, a gradu će svakako biti dragocjen izvor prihoda – kazala je Radovićeva „Radio“ Kotoru. Govoreći o problemu pritiska na staro gradsko jezgro, pogotovo prilikom dolaska većeg broja turista sa nekoliko kruzera u istom danu, kojih može biti i oko 10 hiljada, ukazala je na potrebu njihovog dislociranja.
-Ako svi oni odjednom uđu u Stari grad i u jednom trenutku kreću da prelaze ulicu, nastaje saobraćajni i kolaps u svakom drugom smislu. Ono što treba raditi je da ih vodimo na različite lokacije izvan starog dijela grada, ka Rimskim mozaicima u Risnu, Perastu, pećini u Lipcima – zaključila je Radovićeva koja je najavila povećanje zarade od boravka jahti, (ove godine bilo ih je 1.703), podvukavši da gosti sa ovih plovila za sada ne plaćaju izletničku taksu.
Tutta Trieste 2-pobjednici 86. Mrdujske regate - foto JK Labud
1 od 4
"Tutta Trieste 2"
Barcolana- Tutta trieste 2
Barcolana
"Tutta Trieste 2"-pobjednici 86. Mrdujske regate
Na 86. Mrdujskoj regati trijumfovala je posada “Tutta Trieste 2” sa 27-godišnjim skiperom Milošom Radonjićem iz kotorskog kluba Lahor koja je nakon 2:35,42 sata jedrenja, po jakoj buri uspjela doći prije svih, prije flote od 191 jedrilice koliko ih je u 11 sati startalo podno splitskog Sustipana i uputilo se prema otočiću Mrduji, zajedrilo oko njega i nazad u Split.
Osam minuta iza njih prolaz kroz cilj sviran je Toniju Bulaji za kormilom “Ola” iz JK Marina Kaštela, dok se treće jedreno vrijeme ovogodišnje tradicionalne Labudove regate piše brodu “Fatamorgana 2” skipera Mate Arapova iz JK Mornara.
– Nismo se baš nadali trijumfu u ovako jakoj konkurenciji. Čak smo se i prevrnuli, pa imali havariju, no uspjeli Mrduju okrenuti kao drugi – zadovoljno nam zbori Miloš koji je sa bratom Markom ima tek tri mjeseca vlasnik ove jurilice tipa “Ceecarelli 53” duge 17,20 metara, a na brodu ih je jedrilo njih 12, među kojima i jedna dama Iva Malešević, koja je očito donijela sreću i epitet pobjednika 86. Mrdujske regate.
Što se tiče ostalih prolazaka kroz cilj, u jedrenom vremenu: četvrta pozicija se piše jedrilici “Toto” skipera Mario Hrvoj, JK Špinut, dok je peti “Gringo 2” Roberta Sandalić, JK Uskok-Zadar, šesti “Orion 2” Ivan Kuret, JK Labud, sedmi “Bare V” Mirko Fatović, JK Labud, osmi “Barba Branko” Filip Zlatan Zoričić, JK Labud, te deveti “Croatel One” Marin Mišura JK Labud te deseti “Dubrovnik” Denis Vukas “JK “Orsan” Dubrovnik.
Ovu Mrduju, zahvaljujući buri koja je na startu brojila od 15 do 20 čvorova, no tokom jedrenja penjala se preko 30 čvorova na refule, uz veći val, obilježile su i brojne havarije.
Bilo je pucanja jarbola, kormila, jedara, prodora mora u brodove, pucanja opreme, ali i kupanja te na kraju spašavanja. Uoči samog starta brod “Remorker” skipera Ozrena Marušića iz JK Splita, dug 5,5 metra tip “Sea scape 18”, okrenuo se i u more je upao 15-godišnji člana posada Duje Dobronić. Srećom bez ozljeda, te je Duje sam doplivao do kopna.
Odustali su zbog problema sa opremom: posada “Molo Longo Tutta Trieste”, skipera Rajka Kujundžića iz riječkog “Galeba” koji su prvi u nakon 44 minute jedrenja okrenuli Mrduju, no na kraju su spas morali potražili u luci Milna. Odustao je od jedrenja i Nikola Dešković, brod “Polet Furiosa” koji su kao treći okrenuli Mrduju.
Bez prolaska kroz cilj ostao je i Dubrovčanin Jadran Gamulin na brodu “Stradivaria”, pa Joško Berket i brod “Marina Kaštela” koji je rekorder Mrduje sa 2:09 sati jedrenja, te “One” Karla Kureta, i mnogi drugi….
Bilo je i jedno kupanje – prije starta brod “Remorker” skipera Ozrena Marušića iz JK Splita, okrenuo se i u more je upao 15-godišnji člana posada Duje Dobronić. Srećom bez ozljeda, te je sam doplivao do kopna.
Na hridi Brača nasukao se brod “Stella polaris” skipera Marina Tonča Rosandića kojeg su do Milne oteglili članovi Hrvatske gorske službe spašavanja i to gumenjakom, koji je na kraju bio spas i za još par jedrilica. I brod Lučke kapetanije Split “Pojišan” u teglju je imao brod “Republika Broč” skipera Mate Škarića iz JK Postira.
Mrduja 2017. – foto Slobodna Dalmacija
Na kraju je i brod Lučke kapetanije Split “Pojišan” u tegalju uzeo brod “Republika Broč” skipera Mate Škarića iz JK Postira.
Srećom sve je prošlo bez većih posljedica, osim velike štete nan brodovima, koja će se tek brojati…
Prevrnule se jedrilice
Tokom Mrdujske regate kod otoka Brača u subotu su se uslijed jake bure prevrnule tri jedrilice, izvijestio je za Hinu kapetan Davor Vidan iz u Lučke kapetanije Split. Jedrilice su se prevrnule oko 13 sati, a u pomoć posadama stigla su plovila Lučke kapetanije Split. Uz Lučku kapetaniju, u akciji spašavanja sudjelovao je i riječki centar MRCC, služba 112 te brod HGSS-a i regatni odbor.
Opalo stablo i lisce na prilazni put do NP Biogradska gora
Kapije NP Biogradska gora biće zatvorene za posjetioce danas i sjutra, tj. 7. i 8. oktobra, zbog drveća koje je usljed jakog vjetra palo na prilazni put koji vodi do Parka.
Služba zaštite Nacionalnog parka je već bila na terenu i raščišćava put od snijega i opalog granja.
Zbog loših vremenskih prilika, molimo sve posjetioce da ni tokom sjutrašnjeg dana ne planiraju posjetu NP Biogradska gora.
NP Biogradska gora će blagovremeno obavjestiti javnost o ponovnom otvaranju, kad se u potpunosti normalizuje stanje na putu.
Petnaest do dvadeset centimetara snijega iznenada je prethodne noći zabijelilo Orjen iznad 1300 metara nadmorske visine. Jeste da su prognoze pominjale mogućnost za snijeg, ali ovo je bila prava zimska sniježna oluja praćena veoma jakom burom.
Osim ljudi, snijeg je zatekao i prirodu: bukova šuma se nakon ljetnje suše taman ponovo zazelenila, pa su snijeg i vjetar savijali grane do pucanja, a dosta stabala je i iščupano iz korijenja.
Orjen snijeg – foto Agencija
Zbog toga je jutros bilo veoma teško doći terencem do Orjenskog sedla. Stado krupne stoke još uvijek je na Orjenskom sedlu, na ljetnjoj ispaši koja to očito više nije. Sa ovog mjesta vidi se da je snijeg pokrio i ostale planine kroz Crnu Goru, stvorivši pravi zimski ambijent početkom oktobra.
Saobraćaj na putu Prijepolje – Pljevlja preko prelaza Jabuka ka Crnoj Gori je u prekidu zbog snijega koji je danas pao na tom području, a nekoliko šlepera i autobusa je privremeno blokiralo kretanje ostalih vozila.
Najveći broj vozila je i dalje sa ljetnjim gumama pa problema u kretanju na uzbrdicama imaju i automobili, javio je novinar Bete.
Saobraćajna policija, koja radi na normalizaciji saobraćaja apeluje na vozače da budu maksimalno oprezni u vožnji.
Na Jabuci je više od 20 centimetara snijega, a u babinskom kraju nema struje.
Snijeg u polimskom kraju pada od ranih jutarnjih časova, a sniježni pokrivač je formiran i na području od oko 600 metara nadmorske visine.
Dubrovnik: Olujni vjetar s kišom rušio stabla, zatvorio most
Dubrovački most
Olujni vjetar praćen kišom izazvao je u području Dubrovnika odrone, rušio je stabla i kidao tende, a na Mostu Franja Tuđmana na Jadranskoj magistrali kod Dubrovnika, prevrnuo je kamp-prikolicu.
Županijski centar javlja o srušenim stablima u Dubrovniku i Cavtatu, o odronima na magistralnom putu Slano-Trsteno i na lokalnim putevima, prenijela je agencija Hina.
Dubrovački vatrogasci su intervenisali desetak puta da bi uklonili stabla s ulica i puteva i sa oštećenih vozila.
Most Franja Tuđmana prošle noći je bio zatvoren za saobraćaj, a otvoren je danas prije podne.
Makedonija: Prvi snijeg, očekuje se i jak vjetar
U planinama Makedonije je danas pao prvi ovogodišnji snijeg, a i drugdje je znatno zahladnjelo.
Prvi snijeg je osvanuo na planima Vodno, Skopskoj Crnoj Gori, na Popovoj šapki – na Šar planini i u Zimskom centru Mavrovo.
Hidrometeorološka služba kaže da je u Mavrovu snijega jutros bilo tek jedan santimetar.
Prognoza za danas je kiša mjestimično u većem dijelu Makedonije, u a u planiskim predjelima iznad 1.500 metara i sneg.
Temepratura će danas, po prognozi, biti najviše 16 stepeni Celzijusa, što je desetak stepeni manje nego juče.
Očekuje se i jak vetar, brzine do 70 kilonemetara na sat.
Poznati hercegnovski kantautor Vlado Georgiev glavna je zvijezda Dočeka Nove godine koji će Turistička Organizacija i Opština Herceg Novi pokloniti svom gradu i gostima i to u četvorodnevnom programu od 30. decembra 2017.do 2. januara.2018. godine.
Doček Nove 2018. godine realizuje se sa akcentom na hercegnovske muzičare, pa će tako na Trgu Nikole Đurkovića, 30. decembra nastupiti i Dragoljub Đuričić sa svojim bendom Balkanska lavina. Toga dana je predviđena i manifestacija nazvana Dječija Nova godina, tokom koje će najmlađe, poklonima i adekvatnim programima, zabavljati Deda mraz i novski umjetnici.
Nova 2018. godina će se na hercegnvoskom glavnom trgu dočekati uz pomenutog kantautora Vlada Georgiva dok će kao predgrupa nastupiti hercegnovska grupa Boka bend.
Prvog dana 2018. godine u sklopu novogodišnjeg programa koji je pripremila Turistička organizacija Herceg Novi, na trgu će svoj koncert održati poznati beogoradski pop-rock sastav Van Gogh, dok će drugog januara poklon koncert Novljanima i njihovim gostima održati, takođe beogradski sastav, Tropico bend.
Osim toga što će ovogdišnji program trajati četiri dana novina za Doček 2018. godine je i činjenica da je Turistička organizacija obezbjedila da se tokom tih dana za posjetioce dijele besplatno gavice, vino, pivo, sokovi , a 31. decembra i prvog i drugog janura obezbjeđen je i cijelodnevni zabavni program u kojem će nastupati klape iz Herceg Novog, dok će tokom sve tri noći nastupati i brojni hercegnovski muzičari koji će zagrijevati atmosferu pred koncerte glavnih gostiju.
Program privremenih objekata za zonu Morskog dobra, ali i onu kojom gazduje Opština Budva, ubuduće će donositi Ministarstvo održivog razvoja (MORT).
Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, MORT će program donositi na predlog lokalne uprave i preduzeća “Morsko dobro“ na pet godina, a ne tri kako je do sada bio slučaj.
To je novina koju donosi Zakon koji je nedavno usvojen u Skupštini, uprkos velikom protestu stručne javnosti i opozicije.
Problem privremenih lokacija i objekata godinama je aktuelan u Budvi, imajući u vidu da ih je svake godine oko 600.
Svakako najkritičnija situacija je u zoni Starog grada, koja je pretvorena u veliko kafansko dvorište zbog brojnih ugostiteljskih lokala i terasa.
Opština je formirala i radnu grupu koja bi trebalo da izvrši izmjene i dopune aktulenog Plana privremenih objekata, za zonu Staroga grada i cjelokupnu teritoriju Budve.
Novim zakonskim rješenjima, MORT će, međutim, dati posljednju riječ.
Kotor – foto Boka News
“Urbanističke uslove za privremene objekte izdaje Ministarstvo. Tehničke uslove za privremene objekte pribavlja investitor od organa za tehničke uslove. Program donosi Ministarstvo za period od pet godina, na osnovu predloga jedinica lokalne samouprave odnosno pravnog lica koje upravlja područjem morskog dobra, odnosno nacionalnog parka, a po prethodno pribavljenom mišljenju organa državne uprave nadležnog za zaštitu životne sredine i organa uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara. Ministarstvo može donijeti program i za jedinicu lokalne samouprave pojedinačno, odnosno za područje morskog dobra i nacionalnih parkova“, piše u Zakonu.
Pojašnjava se da su privremeni oni objekti čije se građenje, odnosno postavljanje, ne definiše planskim dokumentom.
“Privremeni objekti ne mogu se postavljati… ako narušavaju komunalne funkcije, ugrožavaju infrastrukturu i zelene površine, narušavaju integritet kulturnih dobara sa zaštićenom okolinom, ugrožavaju životnu sredinu, kao ni na lokacijama u neposrednoj blizini primarnih ugostiteljskih objekata definisanim programom privremenih objekata“.
Turisti koji bi željeli zagrabiti šaku pijeska za uspomenu s talijanskih plaža i odnijeti ga kući mogli bi se suočiti s kaznom koja ide čak do 3 hiljade eura.
Specifična pravila, kao i visina kazni, razlikuju se od jedne do druge talijanske regije, kaže nacionalna turistička zajednica.
Vlada na Sardiniji, primjerice, nedavno je postrožila zakon te zabranila odnošenje pijeska čak i u malim količinama, kao i kamenčića, kvarca i školjki.
Po zakonu uvedenom ovog ljeta, svatko tko “uzme, zadrži ili prodaje male količine bez dozvole” suočit će se s kaznom između 500 i 3000 eura.
Mjera je rezultat činjenice da se pijesak u velikim količinama odnosio s plaža, kaže agencija.
BBC piše navodeći lokalni izvještaj da je u tri ljetna mjeseca 2015. gotovo pet tona pijeska zadržano na aerodromu Elmas.
Pijesak je otkriven i u druge dvije zračne luke, Alghero i Olbia.
Plaže na Sardiniji stvarale su se kroz milijune godina. “Uzimanje male bočice pijeska ne čini se puno ali ako milijuni turista to učine, tone i tone će svake godine nestajati”, kažu talijanske vlasti.
