U organizaciji NIP ART PRESS iz Budve, u galeriji hotela Queen of Montenegro u Bečićima, sinoć je otvorena samostalna izložba slika NEDELJKA SIMANIĆA iz Kotora, pod nazivom “MORE I GRADOVI”.
Umjetnik se ljubiteljima umjetnosti predstavio, sa 15 slika galerijskog formata, radjenih u tehnici ulje na platnu, pretežno sa motivima iz Boke i Crnogorskog primorja.
Budva
Za slikara Nedjeljka Simanića, slikanje je prije svega, oblik ispoljavanja životnih radosti, način da se svijet skupljen u vizuelnom iskustvu pretoči na platno specifičnim jezikom boje, linije i forme, kazala je otvvarajući njegovu izložbu, Aleksandra Kapetanović, arhitektica-knzervatorka iz Kotora. Izložene slike umjetnika su posebmo značajne, jer ukazuju na ljepotu i vrijednost predjela koje vidimo i mi koji tu živimo i i onih, koji kroz ove predjele prolaze. Ljepotu, koju smo u obavezi da , kako bi nastavila da bude inspiracija za buduće generacije i umjetnike, kazala je pored ostalog Aleksandra Kapetanović.
Sa otvaranja izložbe
Simanić se slikarstvom bavi već 30 godina, a za to vrijeme, naslikao je preko 1.000 radova, koji se nalaze uglavnom u privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu.
Samostalnu izložbu Nedeljka Simanića iz Kotora, u galeriji QUEEN u Bečićima, biće otvorena do 2. maja, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
U budvanskoj Modernoj galeriji u četvrtak, 20. aprila 2017. godine, u 20 sati, biće otvorena izložba slika Ivane Babić, dipl.ing.arh, iz Budve.Autorka će se publici predstaviti slikama malog formata (ulje na platnu, akril i kombinovana tehnika). Izložbu će otvoriti Jasminka Grgurević, konzervatorka-restauratorka, a tom prilikom nastupiće i Rinat Kurmašev, pijanista i kompozitor iz Ukrajine.
Ivana Babić je rođena 28. maja 1984. godine u Sarajevu. Osnovno i srednje obrazovanje stekla je u Budvi. Diplomirala je 2008. godine na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, gdje je od 2008. do 2014. radila kao saradnik u nastavi. Od 2003. do 2007. godine učestvovala je na nekoliko grupnih izložbi. Dobitnica je nagrade „19. decembar“ za izuzetan studentski uspjeh za 2006. godinu.Osim slikarstva i crtanja, kojima se bavi od ranog djetinjstva,stvara i u domenu grafičkogdizajna, fotografije idizajnaenterijera. Živi i radi u Budvi.
Istoričaraka umjetnosti mr Lucija Đurašković o stvaralaštvu Ivane Babić, između ostalog, je istakla:
„Pripadajući krugu umjetnika koje je odnjegovala arhitektura, ona, takođe, preko svog nesumnjivog talenta, potpuno kreativno ostvarenje pronalazi u svijetu slikarstva, nesebično nam podarujući likovna djela koja plijene i privlače bogatstvom vizuelnih senzacija potkrijepljenih duhovnošću osobenog estetskog senzibiliteta.Kroz radove, uglavnom manjeg formata, u tehnikama ulje i akrilik, umjetnica se opredjeljuje za pejzaž kao motiv koji joj, uvijek iznova, budi inspiraciju i pruža najviše mogućnosti za iskaz skrivenih unutarnjih stremljenja. Bilo da je to motiv sa „obrisom“ prepoznatnjivog urbanog jezgra, mora, šume ili jezera, ili pak, nekog mističnog predjela iz snoviđenja, Ivana koristi isključivo boju, kao davno utemeljen sezanovski princip, kojom formira i plohu, i oblik, i obris, gradeći sopstvenu likovnu poetiku lirski oplemenjenu pretapanjem suptilnih gradacijskih tonova. U središtu njenih istraživanja su, dakle, trijada boja-svjetlost-materija i njihov odraz kroz energetsku relaciju umjetnik-slika-posmatrač.“
Novi kruzer „Koningsdam“ čuvene holandske kompanije „Holland America Line“ (HAL) prvi put je danas uplovio u Boku Kotorsku.
„Koningsdam“ koji je u upotrebi tek godinu dana, trenutno je „perjanica“ u floti HAL-a i najveći bros koji je ikada uzgrađen za tu kompaniju. Luksuzni mega-kruzer od 99.836 bruto-tona, dugačak 297 i širok 38 metara, prvi je u tzv. „Pinnacle“ klasi novih HAL-ovih brodova za turistička putovanja. Brod posvećen prvom holandskom kralju u posljendjih 100 godina Vilemu Aleksanderu, karakteriše kombinacija tradicije i velikog pomorskog nasljeđa koje baštini HAL sa izuzetno visokim nivoom luksuza i usluge za maksimalno 2.650 putnika koje ovaj brod moće ukrcati.
Veliki holandski kruzer izgrađen je u brodogradilištu italijanske korporacije Fincantieri u Margeri kod Venecije. Pokreću ga četiri MAK dizel motora koji proizvode električnu energiju za napajanje dva velika azipoda sa kojima veliki kruzer postiže maksimalnu brzinu od čak 23 čvora.
KONINGSDAM danas u Kotoru
„Koningsdamom“ su u Kotor stigla 2.582 putnika i 997 članova posade. Budući da je riječ o prvom uplovljavanju novog broda u Kotor, „Koningsdam“ su posjetili predstavnici preduzeća Luka Kotor predvođeni v.d. direktorom Ljubom Radovićem i agencije „Boka Adriatic“ iz Kotora koja je HAL-ov pomorski agent u Crnoj Gori. Oni su novom brodu i njegovoj posadi poželjeli dobrodošlicu u Crnu Goru i po običaju, razmijenili tradicionalne poklone sa zapovjednikom holandskog kruzera.
„Sve nijanse plave boje Mediterana“ naziv je izložbe slika poznatog kineskog umjetnika Zhang Runshia koja je sinoć otvorena u galeriji „Gayo“ u nautičkom centru Porto Montenegro u Tivtu.
Postavku čini desetak ulja na platnu velikog formata sa za umjetnika koji dolazi iz Kine, neuobičajenim mediteranskimm motivima i koloritom, a što je produkt Runshievog boravka i rada u Crnoj Gori u organizaciji galerije „Gayo“.
“Zhang Runshi je dobio veliku inspiraciju prirodnom ljepotom Crne Gore, plavim morem, plavim nebom i savršenim prirodnim uslovima. Možemo reći da mu je Crna Gora dala snagu i postala izvor stvaralaštva. To se može osjetiti kroz boje koje je koristio u svojim slikama.”- kazao je, zvanično otvarajuči izložbu, kineski ambasador u Crtnoj Gori Cui Zhu Wei. Ističući da dvije zemlje gaje prijateljske odnose koji su posljednjih godina posebno unapređeni u domenu ekonomije, ambasador Zhu Wei je najavio i intenziviranje saradnje Crnne Gore i Kine u domenu kulture, pa će tako narednog mjeseca delegacija crnogorsjih umjetnika posjetiti Kinu, a u Crnoj Gori će biti otvorena izložba posvećena tradicionalnoj kineskoj ruralnoj arhitekturi.
Ističući da je riječ o “autoru upečatljivog senzibiliteta”, ministar kulture Crne Gore mr Janko Ljumović naglasio je da je crnogorska stručna javnost već imala nekoliko prilika da se upozna sa opusom Zhang Runshia.
“Njegovi radovi dostojno reprezentuju sve vrijednosti i slikarske parametre post-impresionizma. Estetski i likovni vokabular umjetnika energično i samosvojno reflektuje raznorodne elemente svjetlosne i kolorističke posebnosti ovog podneblja. Autorov neposredan i upečatljiv doživljaj crnogorskog ambijenta, podsjeća nas na univerzalne vrijednosti – zajedničke kako za kineski, tako i za crnogorski kulturni i sociološki kontekst”- kazao je, pored ostaloga Ljumović.
Otvaranju izložbe Zhang Runshia u Porto Montenegru prisustvovala je i tivatska gradonačelnica dr Snežana Matijević, a program je upotpunjen nastupom dua flauta- violina Bruna Matijević i Nevila Klakor.
Herceg Novi je tokom protekle noći pogodilo jako nevrijeme, koje je nanijelo materijalnu štetu na više lokacija širom grada.
Za dva sata palo je i do 60 litara kiše po kvadratnom metru, a udari vjetra dostizali su jačinu od 120 kilometara na sat.
Evidentirana je materijalna šteta na javnim površinama, vozilima i objektima.
Na više mjesta u gradu vjetar je oborio preko 30 stabala, a u Bijeloj i na Gomili pričinio veću materijalnu štetu na dva stambena objekta.
U Sutorini je došlo do kratkotrajnog izlivanja rijeke, uslijed kojeg je voda prodrla u dva objekta.
Tokom cijele noći opštinske službe i preduzeća su pratili stanje na terenu i radili na otklanjanju posljedica, a istim intenzitetom nastavljaju i danas.
Komisija za štete koja je formirana u Opštini Herceg Novi stara se o utvrđivanju nivoa štete i odlučuje o zahtjevima građana da im se ista nadoknadi.
Pozivamo sve građane da štetu koju primijete prijave putem „Sistema 48“, pozivom na broj telefona 19800.
Riblji fond u Mediteranu dramatično se smanjuje; zagađenje, klimatske promjene i prekomjerni izlov prijete njegovoj bioraznolikosti, objavio je početkom travnja zajednički istraživački centar Europske unije, upozoravajući da se više od 90 posto ribljeg fonda prekomjerno iskorištava, dovodeći neke vrste na granicu izumiranja, te da je u posljednjih pola stoljeća nestalo 34 posto riblje populacije i 41 posto morskih sisavaca.
Od tih se informacija, međutim, drastično razlikuje ono što se proteklih dana i tjedana moglo čuti po lokalnim peškarijama: ribe u Jadranu nikad više! Posebno komarče!
– Nažalost, takve izjave daleko su od stvarnosti, kaže prof. dr. sc. Sanja Matić-Skoko, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. A ni s komarčom nije kako se čini.
O čemu se radi, prof. dr. Matić-Skoko detaljno nam je objasnila, razbijajući pogrešnu sliku da možemo trajno računati na obilje te ribe.
Nezavidna situacija
– Svi ribarstveni i biološko-ekološki pokazatelji govore da je stanje komercijalno važnih vrsta riba i drugih morskih organizama u nezavidnoj situaciji. Mnogi utjecaji čovjeka – lokalno onečišćenje, klimatske promjene na regionalnoj ili globalnoj razini… – mogu znatno djelovati na riblje zajednice, smanjujući im raznolikost, obilje i plodnost, a povećavajući osjetljivost na različite infekcije i parazite, te smrtnost.
S druge strane, dodaje prof. dr. Matić-Skoko, klimatske promjene djeluju na mnogo široj skali koja ima potencijal promijeniti distribuciju ribljih vrsta, njihovu gustoću, a samim time i strukturu ribljih zajednica.
– To najbolje vidimo na pojavi u zadnjih dvadesetak godina gotovo 50 novih vrsta riba u Jadranu koje inače nastanjuju mora toplija od našeg. Iako brojni čovjekovi utjecaji mogu biti odgovorni za promjene u zajednicama riba, većina stručnjaka smatra da loše upravljanje ribarstvom može proizvesti najdalekosežnije izravne i neizravne posljedice – smanjenje obilja, promjene u veličini i sastavu vrsta, promjene u hranidbenom lancu…
Ti učinci mogu se zamijetiti na kratkoročnoj i dugoročnoj vremenskoj skali, za što naša sugovornica uzima primjer upravo komarče u Jadranu.
– Činjenica je da se u zadnje vrijeme često može čuti da komarče ima više nego ikad prije i da se lovi u velikim količinama. To je istina, ali riječ je o mladim jedinkama od najviše dvije-tri godine starosti koje se lovi upravo onda kad je komarča najosjetljivija, u jesenskom razdoblju pred mrijest.
S druge strane, u populaciji nedostaju stare velike jedinke, a u ribarstvenoj znanosti takva je situacija alarm za dodatni oprez zbog mogućeg kaskadnog učinka u idućim godinama: tako veliko obilje mladih riba treba, naime, neizmjerno puno energije, odnosno hrane, plijena koji u takvoj situaciji lako može doživjeti kolaps, što će se onda povratno odraziti kroz gladovanje komarče u sljedećoj godini.
– Dodatno, prelovljavanje će dovesti do daljnje neravnoteže – još više će nedostajati starijeg dijela populacije koja je kostur stabilnosti i koja daje najveći i najkvalietniji reproduktivni potencijal. Kod riba koje su dvospolci, kao komarča, to znači da će u populaciji nedostajati onog drugog spola koji se razvija nakon treće godine starosti, a to su u slučaju komarče ženke, s obzirom da se ona prvo razvija kao mužjak.
Nedostatak ženki
Štoviše, znanstvenici iz IOR-a zamijetili su da su sve manje i mlađe jedinke upravo ženke, što znači da je već došlo do unutrašnjeg mehanizma kojim se komarča nastoji osigurati od reproduktivnog neuspjeha, odnosno nedostatka ženki za razmnožavanje.
Uz to, objašnjava dalje prof. dr. Matić-Skoko, obilje i gustoća mladih jedinka vidljiva je kroz pojačanu borbu za hranu i zaklon u zajednicama riba, što rezultira izguravanjem srodnih vrsta. Drugim riječima, zbog “povratka” komarče, koja se prvenstveno hrani školjkašima, rakovima i drugom ribom, bit će manje neke druge vrste. Isto tako, na primjer sve manji ulovi cipala i lubina mogu se dovesti u vezu s pojačanim obiljem strijelke, koja je još donedavno bila tek rijetka vrsta u Jadranu.
O tome što se može učiniti, na koji se način situacija može normalizirati i je li to uopće moguće s obzirom na eutrofikaciju i vjerojatno teško zaustavljivi proces zatopljavanja mora, prof. dr. Matić-Skoko kaže da je sve moguće, uz znatan angažman čovjeka, kroz promjenu razmišljanja, promjenu navika i samog načina rada.
– Puno toga se može i mora učiniti želimo li sačuvati bioraznolikost i obnoviti riblje resurse, no dug je to proces i pitanje je imamo li više vremena za djelovanje – zadnji je trenutak da gospodarenje postane više adaptivno, praktično i ciljano ako resurse želimo očuvati i obnoviti, zaključuje naša sugovornica.
Klima i čovjek – najveći krivci
Cijeli je niz vrsta, upozorava prof. dr. Sanja Matić-Skoko, za koje se u zadnje vrijeme bilježe značajne razlike u pojavnosti, obilju i biomasi, ‘i to ne samo riba, već i rakova, glavonožaca i školjkaša’.
– Teško je generalizirati i staviti sve te promjene pod istu ‘kapu’. Najtočnije bi bilo reći da su nastale kao sinergijski učinak klimatskih i ekoloških promjena, uz stalni čovjekov pritisak kroz ribolov.
Te promjene kratkoročno mogu biti pozitivne jer povišenje temperatura i količine hranjivih tvari (eutrofikacija) u početku čini dobre uvjete za pojačano obilje ribe, no dugoročno, to će se obilje svakako negativno odraziti na neke druge vrste, što, opet, vodi do neželjenih rezultata u ribarstvu – manjeg ulova ukupno, kao i manjeg ulova ciljanih vrsta.
Dan planete Zemlje obilježava se ekološkim akcijama svakog 22. aprila. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore već tradicionalno, u saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, školama i drugim ustanovama organizuje akcije čišćenja i uređenja morskog dobra. Ove godine realizovaće se sledeće akcije:
U opštini Tivat, u nedjelju, u 23. aprila, u 9 sati u saradnji sa NVU “Škart” organizovaće se akcija čišćenja plaže i parka Župa, sakupljanja otpada i odlaganja u kontejnerima predviđenim za to. U sklopu akcije prisutnim građanima će se podijeliti ekološkie vrećice. Ova akcija će takođe biti sastavni dio akcije čišćenja morskog dna i obale koju istog dana organizuje opština Tivat.
U opštini Kotor, u petak 21. aprila, sa početkom u 10 sati, Javno preduzeće će u saradnji sa NVO „NVO Eko Centra “Delfin” iz Kotora realizovati akciju “Moj grad-zeleni grad Kotor 2017” koja podrazumijeva čišćenje glavnog gradskog parka, prikupljanje otpada i sadnju sadnica mediteranskog ukrasnog bilja, te održavanje edukativne radionice “Održivo upravljanje otpadom-reciklaža” za učenike osnovne škole, kao i podjelu informativno edukativnog materijala. U akciji će učestovovati JKP “Kotor”, učenici OŠ”Veljko Drobnjaković” iz Risna, NU “Aventurin” i učenici OŠ “Njegoš” iz Kotora.
U opštini Budva, u četvrtak 20. aprila, sa početkom u 10 sati, JP “Morsko dobro” će u saradnji sa NVO „Green Net – Zelena mreža“ sprovesti akciju čišćenja i uređenja prostora i plaže ispred bivšeg JRB-a. Od plastičnih čepova za flaše koje će volonteri ranije sakupiti po budvanskim plažama djeca školskog i predškolskog uzrasta će praviti umjetnine. Takođe, djeca iz vrtića “Ljubica Jovanović Maša” će izvesti kratak skečna temu očuvanja Planete Zemlje. U ovoj akciji učestvovaće volonteri NVO “Green Net”, radnici JKP “BUDVA”, učenici OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša” i “Druge osnovne škole”, djeca vrtića “Ljubica Jovanović Maše”, aktivisti fitness studia “Positive”, službenici JU “Grad Teatar Budva”, kao i ostali građani i turisti dobre volje.
U opštini Herceg Novi, u petak 21. aprila, sa početkom u 10 sati, u saradnji sa NVO udruženje roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Zrak Sunca“ realizovaće se akcija čišćenja i uređenja dječije plaže i plaže prilagođene za lica sa invaliditetom ispred prve faze Instituta u Igalu. Od prikupljenog otpadnog i prikladnog raspoloživog materijala organizovaće se maskenbal za djecu, kao i izložba radova učenika osnovnih i srednjih škola koji će crtati dok traje akcija. U akciji će učestvovati volonteri ove NVO, vrtići, Osnovne i Srednje škole iz Herceg Novog, štićenici Dječijeg doma iz Bijele, djeca i omladina sa teškoćama u razvoju,„Stambeno komunalno“ doo, Institut „Dr Simo Milošević“, i drugi.
Morsko dobro
U opštini Bar, u saradnji sa Izviđačkim odredom „24. novembar“, u subotu 22. aprila, sa početkom u 10 sati, će se organizovati akcija uklanjanja otpada sa gradske plaže na potezu od Gradske marine do ušća rijeke Željeznice. Sakupljeni otpad će se selektivno odlagati u plastičnim kesama i deponovati na za to predviđeno mjesto.Istog dana je planirana i sadnja palmi na mjestima na kojima su stradale u ovogodišnjem nevremenu. U akciji će učestvovati djeca iz Osnovnih i Srednjih škola iz Bara, Mjesne zajednice Bar I i II i Šušanj, Javno preduzeće Komunalne djelatnosti, volonteri NVO „Ribari“, NVO „Proeko“, Savez izviđača Crne Gore, NVO „Info Sport CG“, NVO „Povjerenje“, NVO „Adrija“, predškolska ustanova „Svetionik“, itd.
U opštini Ulcinj, u subotu 22. aprila, u 10 sati, JP “Morsko dobro” će u saradnji sa NVO „Zeleni Korak”, realizovati akciju čišćenja, košenja trave na dijelu Borove šume, na potezu od kupališta “Sapore di Mare” do Ženske plaže. U akciji će učestvovati volonteri nevladine organizacije “Zeleni korak”, NVO “RDA-UBA” Ulcinj, NVO “Bojana” Ulcinj i NVO “ULinfo” Ulcinj.
U opštini Budva, u subotu 22. aprila i nedjelju 23. aprila, JP “Morsko dobro” će u saradnji sa NVO „Porat Budva-Pizana”, Izviđačkim odredom Budva i NVO “Green Home” realizovati akciju čišćenja i uređenja gradskog bazena-plivališta i okoline. Akcija će obuhvatiti čišćenje od otpada morskog dna u bazenu i morskog dna u dijelu koji se nalazi sa spoljašnje strane bazena, čišćenje, uređenje i opravka zidova tribina i bazena, postavljanje mobilijara i uređenje okolnog javnog prostora.
Na Jadranskom sajmu u Budvi, u četvrtak 20. aprila u 11 sati, biće svečano otvoreni 43. Sajam hrane, 35. NAUTIC SHOW – Sajam nautike, 25. METUBES- Međunarodni sajam turizma i opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo i 22. Sajam ekologije.
Sajam hrane, manifestacija pod znakom globalne sajamske asocijacije UFI, već decenijama predstavlja međunarodnu poslovnu platformu, koja pruža domaćim i inostranim kompanijama mogućnost da internacionalizuju svoje poslovanje, ostvaruju prekograničnu saradnju po raznim osnovima, upoznaju širok krug profesionalaca iz oblasti prehrambene industrije, ali i direktno prezentuju proizvode i usluge potrošačima, u konkurentskim uslovima. Ove godine na Sajmu nastupa 84 izlagača, od čega je 63 direktnih, a dolaze iz 7 zemalja.
Više od četvrtine su novi izlagači, koji se sajamskim nastupom tržištu predstavljaju prvi put. Prisutne su kompanije iz različitih sektora: industrija mesa i mesnih prerađevina, mediteranska prehrana, pekarska i konditorska industrija, organska hrana, vinski sektor…
U nizu kolektivnih nastupa proizvođača, najavljujemo i prisustvo inostranih kompanija koje, poput mađarskih, čeških i srpskih proizvođača, u okviru njihovih nacionalnih štandova, prepoznaju Crnu Goru i Jadranski sajam kao mjesto sa značajnim potencijalom za regionalni plasman roba i usluga.
U programskom dijelu Sajmova hrane i turizma, izdvajamo cjelodnevnu konferenciju na temu “Turizam u funkciji razvoja proizvodnje hrane” čiji učesnici dolaze iz CEFTA regiona, a čiji je organizator Privredna komora Crne Gore. Pored navedene konferencije izdvajaju se i prezentacija Univerziteta Mediteran na temu “Uloga NTO u promovisanju turističke destinacije” i “Utvrđivanje starosti stabala maslina u cilju unapređenja brenda crnogorskog maslinovog ulja”, u organizaciji Društva maslinara Bar, navodi se u saoštenju.
Po tradiciji, posjetioci će u okviru izlagačkih štandova i zvaničnog programa Sajma hrane biti u prilici da degustiraju prehrambene proizvode i saznaju korisne informacije na temu zdrave prehrane, tradicionalnih prehrambenih proizvoda i sve o aktuelnom segmentu organske hrane.
26. izdanje METUBES-a okupiće u Budvi 56 izlagača, od kojih su 30 direktni iz ukupno 7 zemalja. Na sajmu putem turističkih zajednica, organizacija i udruženja biće promovisana turistička ponuda Crne Gore i regiona. Kao i prethodnih godina, brojni turistički aranžmani biće ponuđeni na štandovima turističkih agencija. Raznovrsne segmente manifestacije upotpunjuju proizvođači, prodavci i distributeri opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, kao i ponuda pratećih djelatnosti u funkciji turizma poput obrazovnih insititucija, softverskih agencija, medijskih kuća, agencija za zapošljavanje itd. Drago nam je istaći promocije festivala na sajmu kao promotera turističkih destinacija.
22. Sajam ekologije odvijaće se zajedno sa Sajmom hrane gradeći na taj način jedinstvenu sajamsku platformu posvećenu prije svega očuvanju životne sredine kao preduslova i resursa za uzgoj zdrave hrane. Pored izlagača za koje je ekologija uslov svih uslova u proizvodnji kojom se bave, na Sajmu će se predstaviti i nekoliko kompanija koje nude sisteme za tretman otpada i postrojenja za korišćenje biomase sa ciljem povećanja energetske efikasnosti i boljeg iskorišćenja resursa. Posebno raduje činjenica da je u okviru sajma ekologije prvi put prisutna i jedna od finansijskih institucija koja će promovisati kreditne linije za energetsku efikasnost i unapređenje uslova života građenja sa ciljem postizanja veće harmonije čovjeka sa prirodom koja ga okružuje.
Uoči najavljenih sajamskih manifestacija, 19.04, održaće se 4. Sjednica češko-crnogorske međuvladine komisije o ekonomskoj saradnji. U radu sjednice učestvovaće veći broj visokih državnih zvaničnika sa obije strane. Jadranski sajam će, na dan otvaranja, 20.04, na štandu Republike Češke biti domaćin potpisivanja međudržavnog sporazuma između Republike Češke i Crne Gore.
Na samom pragu ljetnje turističke sezone, 35. Sajam nautike je doprinos promociji značajnog, rastućeg segmenta turističke industrije – nautičkog turizma. Manifestacija se, zajedno sa zahtjevima tržišta protokom godina mijenjala, kako u smislu lokacije, tako i strukture, namjene i veličine plovila i prateće nautičke opreme i usluga. Prilagođavajući se tim promjenama, ovogodišnja manifestacija u izlagačkoj ponudi ima plovila različitih namjena – dnevna i vikend plovidba, sport i ribolov, radna i pomoćna plovila od različitih materijala, zanatske i serijske proizvodnje. Mnoga od njih sadrže inovativne tehnologije i moderne, efikasne pogone u kompaktnim dimenzijama. Različitim nivoima opreme su prilagodljiva, a odnosom cijene i kvaliteta pristupačna najširem krugu kupaca, te svojim dimenzijama racionalizuju troškove eksplatacije.
Odslikavajući veličinu plovila, i Nautic show je kompaktnih dimenzija, i imajući u vidu taj okvir, sa brojnim i raznovrsnim segmentima opreme i usluga. Na sajmu su predstavljeni brodski i vanbrodski motori, gumenjaci, jet-ski, kajaci, kanui, oprema za sportove na vodi, servisne usluge, čarter, pomorska agentura, trening, obuka i ukrcaj pomoraca, specijalizovani mediji i vodeni sportovi. U okviru Sajma će svoje aktivnosti predstaviti kompanije i obrazovne institucije specijalizovane za kadrove u oblasti nautičkog turizma. Svoje prodajne programe na Sajmu predstavlja 14 izlagača, zastupajući ujedno preko 40 poznatih nautičkih brendova.
Posjetioci sajamskih manifestacija imaju priliku da učestvuju u nagradnoj igri koju Jadranski sajam priređuje u saradnji sa izlagačima.
Dodjelom tradicionalnih priznanja EXPO TROPHY po izboru stručnog žirija, Jadranski sajam će odati priznanje najuspješnijim izlagačima.
Svečano otvaranje zakazano je za četvrtak, 20. april sa početkom u 11 sati na Jadranskom sajmu. Sajam će svečano otvoriti predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković. Očekuje se prisustvo nj. e. ambasadora Mađarske i Republike Češke.
Radno vrijeme za posjetioce je od 20. do 23. aprila od 10 do 19 sati.
Radionica pod nazivom “Uvod u permakulturu” održaće se u subotu 22. aprila u Tivtu u organizaciji Opštine Tivat i partnera projekta “StroNGO”.
Radionica je namjenjena predstavnicima civilnog sektora, medija, sportskih društava, političkih partija sa teritorije opština Tivat, Herceg Novi, Budva i Kotor, a vodiće je Aleksandrina Vujačić, dipl. ing. el. / dizajnerka permakulture.
Cilj radionice je da se učesnici/ce upoznaju sa osnovnim principima permakulture- ogranka ekološkog inženjeringa koji se bavi dizajniranjem održivih sistema kopiranjem obrazaca iz prirode. Oslonjena na etičke i dizajnerske principe, permakultura dizajnira sve: od održivih ljudskih naseobina, preko održivih energetskih sistema i održivih sistema za proizvodnju hrane, pa do održive ljudske zajednice.
Rezultati primjene permakulture su poljoprivredno produktivni i stabilni ekosistemi visokog biodiverziteta, koji zadovoljavaju sve potrebe čovjeka. Radeći sa prirodom umjesto protiv nje rezultira maksimizacijom rezultata rada i minimizacijom uložene energije uključujući ljudski rad kao energent.
Inače, vodeći partner u projektu “StroNGO” je NVO “Expeditio” iz Kotora, dok su ostali partneri četori organizacije as područja Boke Kotorske: “Naša Akcija” iz Kotora, “Urban Nova” iz Herceg Novog, Kulturno-zavičajno udruženje “Napredak” Gornja Lastva iz Tivta i “Agora” iz Budve. Projekat je odobren kroz program Evropske unije IPA 2014 Civil Society Facility Montenegro.
U Crnoj Gori u srijedu će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, a u višim predjelima na sjeveru snijeg.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom popodnevna na jugu prestanak padavina i djelimično razvedravanje.
Vjetar povremeno umjeren do pojačan, na udare i jak, uglavnom zapadni i sjeverni.
Jutarnja temperatura od minus četiri do 12, najviša dnevna od jedan do 16 stepeni.
U četvrtak će se vrijeme stabilizovati i uslijedit će nekoliko sunčanih, ali i dalje prilično vjetrovitih dana.
Najviše dnevne temperature do vikenda će se kretati do 17°C, a od nedjelje stiže novo naoblačenje i pljuskovi, ali i rast temperatura do maksimalnih 22°C.
