Volodimir Zelenski Foto: Volodimir Zelenski, profil na platformi X / HRT
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je partnere na odlučnost u obrambenoj saradnji.
U svom noćnom obraćanju naciji, Zelenski je nosio majicu sa sloganom po uzoru na “Make America great again” Donalda Trumpa. Na majici je pisalo “učinom Rusiju ponovno malom”.
– Računamo na jedinstvo u promicanju odluke naših partnera da pozovu Ukrajinu u NATO. I također u razvoju našeg obrambenog sustava. Moramo aktivnije pozivati naše partnere na odlučnost u obrambenoj suradnji. Također moramo zajedno raditi na koracima koji će Ukrajini omogućiti da se oporavi od ovog rata što je prije, rekao je.
Vaterpolisti Katara pobijedili su sinoć u Podgorici ekipu Budućnosti 15:11 (2:4, 5:2, 5:3 i 3:2), u utakmici trećeg kola Regionalne A1 lige.
Podgoričkom timu bio je to prvi takmičarski meč u bazenu Sportskog centra Morača.
Kataro je do pobjede vodio Ljubomir Kovačić sa pet golova, Dragan Marković i Marko Milić postigli su po dva, a po jedan Pavo Vičević, Ivan Marković, Veljko Vujović, Dušan Milaš i Nikola Marković.
U ekipi Budućnosti najefikasniji je bio David Stevović sa tri gola, Neđo Baštrica, Igor Uskoković i Goran Grgurević postigli su po dva, a po jedan Matija Brguljan i Mlađan Janović.
S očekivanjem da će do 30% svjetske flote koristiti vjetar do 2050., pomorska industrija ulazi u novu eru održivih rješenja.
Bureau Veritas (BV) objavio je detaljno izvješće o tehnologiji pogonskih sustava na vjetar, istražujući ključne trendove i izazove s kojima se suočava pomorska industrija.
Prema podacima BV-a, do kraja jula 2024. na više od 45 brodova diljem svijeta bilo je instalirano preko 105 pogonskih sustava na vjetar. Ova brojka predstavlja početak šireg prihvaćanja ove tehnologije, s procjenama da bi do 2050. godine do 30% svjetske trgovačke flote moglo koristiti energiju vjetra, piše Safety4Sea.
Utjecaj cijena goriva i ugljika
Sve veći troškovi tradicionalnih goriva i regulacija emisija ugljika potiču pomorsku industriju na istraživanje alternativnih izvora energije. Izvješće naglašava da će, s povećanjem cijena goriva i ugljika, vjetropogon postati sve atraktivniji kao održiva opcija za smanjenje troškova operacija i emisija.
Izazovi u implementaciji pogonskih sustava na vjetar
Unatoč obećavajućem napretku, izvješće BV-a naglašava brojne prepreke koje usporavaju šire prihvaćanje pogonskih sustava na vjetar. To uključuje regulatorne barijere, tehničke izazove, te nedostatak povjerenja unutar industrije. Ako industrija želi ispuniti ciljeve Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o neto nultim emisijama do 2050., ti izazovi moraju se hitno rješavati.
Definiranje učinkovitosti i odabir sustava
Učinkovitost pogonskih sustava na vjetar varira ovisno o specifičnostima broda, tehnologiji koja se koristi, operativnim uvjetima te rutama plovidbe. BV izvješće ističe da je točno donošenje odluka ključno za uspješnu integraciju ovih sustava, posebno kod brodova s velikim palubnim prostorom poput teretnjaka, tankera i brodova za prijevoz plina. Kod brodova s ograničenim prostorom, poput putničkih i kontejnerskih brodova, izazovi su veći.
Tehničke i operativne prepreke
Izvješće također ukazuje na tehničke izazove poput težine sustava, mogućeg smanjenja kapaciteta tereta i potrebe za jačanjem strukture broda. Poseban naglasak stavlja se na prilagodbe postojećih brodova, gdje su tehnički i financijski izazovi upravljivi, ali su ključne brige vezane uz sigurnost, stabilnost plovila i udobnost posade.
Budući trendovi i ušteda goriva
U budućnosti se očekuje pooštravanje zahtjeva za uštedom goriva, što će povećati važnost korištenja obnovljivih izvora energije, poput vjetra. Primjena pogonskih sustava na vjetar mogla bi igrati ključnu ulogu u ispunjavanju tih zahtjeva, a dugoročna održivost ovisit će o daljnjem razvoju tehnologije i smanjenju troškova.
Zaključno, BV naglašava da unatoč postojećim izazovima, budućnost pogonskih sustava na vjetar u pomorskoj industriji izgleda obećavajuće, s potencijalom za značajne uštede goriva i smanjenje emisija.
U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a osam lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo sedam nezgoda, Nikšiću tri, a u Danilovgradu, Bijelom Polju i Herceg Novom po dvije nezgode.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Kotoru i Budvi.
Izdato je 480 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 53 prekršajne prijave.
Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.
U sklopu aktivnosti donošenja predloga Budžeta za 2025. godinu, Sekretarijat za lokalnu upravu organizovao je sastanak predstavnika Opštine sa Savjetom Mjesne zajednice Krtoli. Na listi infrastrukturnih i drugih prioriteta na ovom dijelu tivatske teritorije našli su se predlozi poput izgradnje trotoara od Doma kulture ka Plavim horizontima, uređenje prostora oko Doma kulture i centralnog trga u Radovićima, ali i uređenje loakcija kao što su gumna, kružni tok ka Plavi horizontima i vidikovci.
Sastanku je prisustvovao potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić koji je istakao kako je evidentan značajno manji broj zahteva prema kapitalnom Budžetu u poređenju sa prethodnim godinama. „Kada zbrojimo broj podnijetih zahtjeva te njihovu sadržinu, možemo zaključiti da u ukupnom, projektovana cifra iznosi oko 500.000€. Ovo dokazuje veliki rad i odličnu saradnju Mjesne zajednice i Opštine u prethodnom periodu i da je mnogo toga do sada urađeno. Posebno treba imati u vidu da se MZ Krtoli suočila sa značajnim izazovima i činjenicom da je teritorijalno najveća MZ“ – istakao je Brinić.
Na sastanku se moglo čuti da je izgradnja trotoara na potezu od Doma kulture ka plaži Plavi horizonti uslovljena radovima na vodovodnom i kanalizacionom sistemu. U planu je uređenje neposredne okoline Doma kulture u centru Radovića, što je predviđeno relevantnim planskim dokumentima. U planu je uređenje parkinga sa 15 parking mijesta, a dio prostorija u prizemlju Opština će ustupiti Ministarstvu sporta i mladih za potrebe rada Omladinskog servisa.
Direkcija za investicije i Komunalno preduzeće će kroz manje investciije oplemeniti prostor vidikovaca. Tokom sastanka razgovaralo se o mogućim modalitetima uređenja nekoliko gumna kao autentičnih prostora, posebno imajući u vidu da se ista velikom većinom nalaze u privatnom vlasništvu.
Građani Krtola zainteresovani su za uređenje trga u centru Radovićima. Kako bi projekat bio realizovan potrebno je izraditi neophodnu projektnu dokumentaciju a procijenjena vrijednost radova iznosi oko 370.000€ bez pdv-a.
Samo neki od do sada realizovanih projekata su adaptaciji Doma kulture za potrebe privremenog odvijanja nastave i vrtića, asfaltiranje puteva kroz Đuraševiće, Gošiće, Krašiće, Radoviće, proširenje javne rasvjete, uređenje više vidikovaca, prilaznog puta i parkinga kod crkve Sv. Gospođe. U toku je izgradnja nove škole „Branko Brinić“, a slijedi početak izgradnje I faze fekalne i atmosferske kanalizacije i zamjena cjevovoda u iznosu od 2.5 miliona eura i nastavak radova kod crkve Sv. Gospođe.
Sastanku su u ime Opštine prisustvovali rukovodioci Sekretarijata za uređenje prostora, Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti, Direkcije za investicije, Sekretarijata za lokalnu upravu, Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor i Službe zaštite i spašavanja. O predlozima Mjesne zajednice razgovarali su i predstavnici Komunalnog preduzeća, Vodovoda i kanalizacije i Parking servisa.
U noći između 26. i 27. oktobra 2024. godine kazaljke na satu pomjeramo jedan sat unazad, čime će se vratiti standardno srednjoevropsko vrijeme i završiti period ljetnog te ćemo preći na zimsko računanje vremena.
Pomjeranje kazaljki na satu trebalo je odavno postati stvar prošlosti.
U martu 2019. godine većina u Evropskom parlamentu izglasala je ukidanje sezonskog pomjeranja sata nakon što je 84 posto učesnika ankete izrazilo podršku toj ideji.
No u anketi je učestvovalo samo 4,6 miliona ljudi, što je otprilike jedan posto evropske populacije, od kojih su dvije trećine bili Nijemci.
Sljedeći korak trebalo je biti da svaka članica Evropske unije odluči hoće li zadržati ljetno računanje vremena (CEST) ili se vratiti na standardno (CET).
Međutim, postojala je zabrinutost da bi takva odluka mogla dovesti do različitih vremenskih zona širom Evrope, stvarajući potencijalno “šarenilo” vremenskih zona.
Promjena na ljetno računanje vremena trebala je posljednji put biti primijenjena u martu 2021. godine, ali se pitanje od tada nije ponovo razmatralo u Briselu, jer čini se da među državama članicama nema značajnog interesa za rješavanje ovog pitanja.
Srednjoevropsko vrijeme (CET) zapravo je standardno vrijeme, a ne zimsko vrijeme, kako se često kolokvijalno naziva.
Uvođenje ljetnog računanja vremena podrazumijeva da tokom ljeta ustajemo sat vremena ranije.
Ovaj sistem je na snazi od 6. aprila 1980. godine, kada je uveden s ciljem boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla, kao mjera za uštedu energije nakon naftne krize 1973. godine.
Međutim, dugoročno gledano, ljetno računanje vremena nije donijelo očekivane uštede. Iako se smanjuje potreba za večernjom rasvjetom, energija potrebna u jutarnjim satima, posebno tokom prijelaznih mjeseci poput aprila i oktobra, značajno se povećava zbog potrebe za grijanjem domova. Tako se pokazalo da sada trošimo više energije nego prije.
Većina modernih uređaja, poput računara i mobilnih telefona, automatski će se prebaciti na zimsko računanje vremena. Ali ako koristite analogni sat ili stariji uređaj, ne zaboravite da u noći sa 26. na 27. oktobar ručno pomjerite kazaljke unazad za jedan sat – sa tri na dva sata.
Hercegnovski strip festival daće podršku i pomoć organizaciji novonajavljenog trebinjskog festivala posvećenog devetoj umjetnosti. Tim povodom u utorak je održan radni sastanak organizatora HSF-a i čelnika grada Trebinja i Opštine Herceg Novi.
Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, ističe da ova manifestacija budi veliko interesovanje.
-Smatram da zajedno Trebinje i Herceg Novi mogu da relizuju za nas itekako značajnu investiciju koja će svakako donijeti prihode i za Opštinu Herceg Novi i za grad Trebinje i nikako ne može biti trošak. To je naš dugoročni cilj. Nema generacije koje nisu zainteresovane, bilo da su u pitanju mladi, bilo da su u pitanju stariji ljudi kada je u pitanju strip i ono što što želimo da istaknemo danas ovdje je da popunimo neki period kada nije pretjerano veliki broj turista na području Trebinja, kaže Mirko Ćurić.
Jovan Subotić iz HSF-a izrazio je veliko zadovoljstvo što je grad Trebinje iskazao želju da se posveti devetoj umjetnosti i da u svoj kulturni program uvrsti jednu manifestaciju sličnu strip festivalu u Herceg Novom.
– Regionalno postoji desetak, petnaestak ovakvih manifestacija i one su odraz soficistiranosti i bogatstva ponude jednog grada i spremni smo, moji prijatelji organizatori, Nebojša Mandić, Nikola Ćurčin i ja da stavimo našu mrežu kontakata, naše iskustvo u funkciju kreiranja jednog fantastičnog festivala u Trebinju u 2025. godini, napominje Subotić.
Postoji izuzetno dobra saradnja na nivou dva pobratimska grada, potvrdio je Mirko Mustur, potpredsjednik opštine Herceg Novi
– Gradovi koji se bave turizmom, koji žele da unaprijede svoju ponudu i koji žele da budu prepoznatljivi u Evropi pa i u svijetu moraju da imaju takve manifestacije gdje će dovesti poznate ljude i gdje će ti ljudi prenijeti informaciju svom gradu i na neki način biti naši predstavnici. Zato ovo ima izuzetan značaj i da će kao benefit koji će i Trebinje imati kada uđe u ovu priču, smatra Mustur.
Miljan Vuković, direktor Kulturnog centra Trebinje je kazao da je ovaj grad u proteklom periodu postao prepoznatljiva tačka u regionu, ali kako je istakao sa ljubomorom su 18 godina posmatrali na HSF koji izrasta u naznačajniji festival devete umjetnosti u Jugoistočnoj evropi ali i šire.
-Postoji jedna vrsta “rupe” u kulturnoj ponudi Trebinja, a to je upravo jedan festival koji će se baviti umjetnošću stripa i te vrste ponude u oblasti kulture. Mi smo iskoristili naše prijateljske i bratske veze koje imamo sa Herceg Novim i sa ljudima koji rade u oblasti kulture u Herceg Novom i da tako kažem u potpunosti smo ih stavili u jednu vrstu službe da postavimo novi festival u Trebinju, kaže Vuković.
Najavljeni strip festival biće održan u maju naredne godine.
Konferencija o interkulturalizmu, posvećena razvoju digitalne otpornosti i strategiji za mlade u borbi protiv rasizma i ksenofobije u onlajn prostoru, biće održana danas u Kotoru.
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, konferenciju organizuje taj Vladin resor zajedno sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i Savjetom Evrope.
Navodi se da je Interkulturalna konferencija “Centra Sjever-Jug” dio nove inicijative Savjeta Evrope pokrenute u skladu sa rezultatima sa Samita šefova država i vlada Savjeta Evrope u Rejkjaviku.
Iz Ministarstva su pojasnili da je inicijativa osmišljena u okviru napora da se premoste rastuće podjele između globalnog sjevera i juga,
dodatno podstaknute sve izraženijim sajber i digitalnim prijetnjama.
“Konferencija će mapirati trendove i prijetnje onlajn ksenofobije i rasizma kroz prizmu mladih širom svijeta, sa fokusom na Evropu, Afriku i Bliski Istok i rezultiraće definisanjem seta preporuka za buduće inicijative mladih u ovoj oblasti”, kaže se u saopštenju.
Na otvaranju koferencije govoriće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin
Ibrahimović, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka i zamjenik generalnog sekretara Savjeta Evrope Bjorn Berg.
Nikola Milić najozbiljniji je kandidat i ima velike šanse da postane predsjednik Vatepolo-plivačkog saveza Crne Gore.
Milić je i zvanično podnio kandidaturu za mjesto prvog čovjeka crnogorskih vodenih sportova, podrškom šest od devet aktivnih klubova – Jadrana, Budve, Budućnosti, Akvatik Verdea, Mladosti i Baterflaja.
Milić (40) je bio vaterpolista mlađih kategorija Primorca, u kome je igrao od osme do 19. godine, da bi se zbog poslovne karijere, nakon završenih studija ekonomije preselio u Herceg Novi.
Od 2009. godine je u hotelskom (turističkom) biznisu, a posljednjih godina član je uprave Jadrana.
Ranije su čelnici Primorca najavili da će za mjesto predsjednika VPSCG predložiti Veljka Uskokovića, proslavljenog vaterpolistu.
Zvanično, imena kandidata trebalo bi da budu poznata danas, a Izborna skupština VPSCG zakazana je za 1. novembar.
Teroristički napad na Tursku zrakoplovnu industriju, Foto: Stringer/REUTERS
U terorističkom napadu na objekat Turske vazduhoplovne i svemirske industrije (TUSAS) u Ankari poginulo je sadam osoba, uključujući dvoje napadača, dok su 22 povrijeđene, saopštio je ministar unutrašnjih poslova te zemlje Ali Jerlikaja.
On je danas novinarima rekao da su počinioci napada vjerovatno članovi zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK), prenosi Rojters.
Jerlikaja je kazao da su dvoje terorista, od kojih je jedna bila ženska osoba, eliminisani.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, koji se nalazi u ruskom gradu Kazanju na godišnjem samitu grupe država BRIKS, osudio je teroristički napad.
Tužilac u Ankari pokrenuo je istragu o napadu, javljaju mediji.
Još niko nije preuzeo odgovornost za napad.
TUSAS je jedna od najvažnijih turskih kompanija u oblasti odbrane i vazduhoplovne industrije, a između ostalih projekata, proizvodi KAAN, prvi borbeni avion turske proizvodnje.
Dva glavna vlasnika su turske oružane snage i civilni ogranak turske vlade zadužen za poboljšanje obrambenih sposobnosti i upravljanje vojnom nabavkom.
