PM Jahting klub postao dio evropske Match Race ture

0
Regata Hiljadu ostrva +2

Porto Montenegro Jahting klub od ove sezone upisan je na mapi i u kalendaru evropskih regata, jer je zvanično postao dio tradicionalne evropske Match Race ture. Ovaj događaj uključuje i veliko dvobojsko jedrenje PMYC Match Race, koje se održava od 17. do 19. marta u akvatorijumu tivatskog zaliva.

Evropski Match Race Tour, koji se sastoji od sedam stanica i velikog finala, novi je Match Race format kreiran u cilju promocije dvobojskog jedrenja, i afirmaciji jedriličara mlađih generacija, kako bi se međusobno takmičili i napredovali u svjetskom rangu. Ova tura se organizuje kroz 7 zemalja, i ima isto toliko etapa prije Velikog finala početkom septembra u Raveni u Italiji, a samo osmoro prvorangiranih na generalnoj ljestvici učestvovaće na ovom finalu. Prva etapa je započela u februaru u Šibeniku, a Porto Montenegro je druga stanica EMRT ture, i okupiće najbolje jedriličare Mediterana i Evrope.

Ponosno objavljujemo da je Porto Montenegro Jahting klub dio Evropskog Match Race-a. Pet godina intenzivnog rada u sklopu match race regati rezultirali su ovim članstvom, uz mnoge klubove sa dužom tradicijom, poput Monako Jahting kluba, istakla je koordinatorka PM Jedriličarskog kluba Mia Prekajski. Ovo je fantastična inicijativa koja će dvobojskom jedrenju dati novu dimenziju! Radujemo se istom, dodaje Thomas Czajka, aktuelni pobjednik Bozićnog Match Race-a koji je održan u Trstu.

PM Jahting klub je izabran kao EMRT stanica i regatni domaćin, zbog svoje izuzetnosti i perfektnosti u organizaciji regati, posebno kada je u pitanju dvobojsko jedrenje, izvrsnih sadržaja i uslova jedrenja u akvatorijumu tivatskog zaliva, koje s velikim zadovoljstvom svake godine iskusim, akcentovao je Neven Baran, jedan od osnivača i organizatora Evropskog Match Race-a. U ime EMRT-a je veliko zadovoljstvo čestitati PM Jahting klubu na zasluženom učešću, jer vjerujem da je jedrenje u Crnoj Gori jedan od najvećih nautičkih potencijala Crne Gore, s posebno talentovanim jedriličarima, dodao je Baran.

Strani naučnici proučavaju fenomen komiške hobotnice

0
Hobotnica

Tim naučnika iz Hrvatske, Italije, Španjolske i Portugala, od studenog 2016. godine, provodi projekt CONFISH, punog naziva „Connectivity among Mediterranean fishery stakeholders and scientists resolves connectivity of fishery populations”, unutar kojega se radi na proučavanju populacije hobotnica u Komiži.

Projektni partneri u Hrvatskoj su Prirodoslovno-matematički fakultet iz Zagreba i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita. Jedan od ciljeva naučnika tima je daljnje razumijevanje razvoja ove vrste i njenog značaja za održivi način življenja u Komiži. Projekt završava u aprilu 2018., a tijekom provedbe naglasak će biti stavljen na uključivanje ​​cjelokupne zajednice Komiže u projektna istraživanja.

CONFISH je Interreg MED projekt kojem je cilj povezivanje mediteranske ribarske zajednice. Glavni cilj projekta je promicanje prijenosa znanja između lokalne zajednice (uključujući i ribare, ali ne isključivo samo njih) i naučnika koji su uključeni u, iskorištavanje, upravljanje i zaštitu Mediteranskog ribarstva. Krajnji cilj projekta CONFISH je pripremiti alate koji će pomoći u održavanju i poboljšanju načina života i osnovnih aktivnosti zajednice kao i u pripremi zajednice za neke buduće izazove.

Krajem marta, projektni partneri CONFISH projekta započinju sa ciklusom radionica u Komiži na kojima će se raspravljati o budućnosti ribarstva s posebnim naglaskom na važnost hobotnice za komišku zajednicu. Od kraja marta 2017. do februara 2018. održat će se ukupno tri radionice kako bi se lokalna zajednica uključila u identifikaciju prioriteta i pronalaženju strateških opcija za održivu budućnost ribarstva i cjelokupnu dobrobit zajednice. Sudjelovanje svih ključno je za oblikovanje budućnosti ribarstva, jer ribarstvo je svakodnevica Komiže. Aktivno sudjelovanje svih neophodno je kako bi se raspravila i zamislila budućnost Komiže.

www.slobodnadalmacija.hr

Darmanović: Prevlaka nije otvoreno pitanje

0
Darmanović Stier

Crna Gora i Hrvatska dvije su prijateljske zemlje s bliskom saradnjom na temama u obostranom interesu, a razgraničenje na Prevlaci nije otvoreno političko pitanje, kazao je za Hinu crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Darmanović je u intervjuu za Hinu govorio o bilateralnim odnosima, razgraničenju na Prevlaci i novoj formi regionalne suradnje – Jadranskoj trilaterali.

“Razgraničenje na Prevlaci za nas nije otvoreno pitanje u političkom smislu”, naglasio je Darmanović.

Imamo Protokol o privremenom režimu iz 2002. koji se bez većih problema provodi u praksi, dodao je.

“Dvije zemlje o ovom pitanju razgovaraju otvoreno, konstruktivno, u prijateljskoj atmosferi i ako ne uspijemo sami doći do obostrano prihvatljivog rješenja, definirat ćemo načn za zajednički nastup pred međunarodnim institucijama”, rekao je šef crnogorske diplomacije.

Darmanović je pozdravio nedavno pokretanje Jadranske trilaterale, Hrvatske, Albanije i Crne Gore, usmjerene na jačanje suradnje u integracijskim procesima, gospodarstvu i sigurnosnim pitanjima.

“Hrvatska je pokrenula tu inicijativu. Prvenstveno se radi o potrebi da se suradnja triju jadranskih država, sadašnjih i buduće članice NATO-a, koje dijele zajedničke vrijednosti i imaju odlične odnose, produbi i obogati konkretnim aktivnostima i projektima koji će doprinijeti stabilnosti, sigurnosti i ekonomskom napretku regije”, kaže Darmanović i naglašava da je nakon nedavnog incijalnog sastanka u Splitu Jadranska trilaterala sada i formalni regionalni mehanizam suradnje.

Na području sigurnosne saradnje dogovoreno je da se poseban fokus stavi na borbu protiv terorizma i radikalizma, te da se promovira program UNDP-a o prevenciji zagađenja Jadranskog mora i obalnog područja, kaže Darmanović.

Prevlaka - Photo Boka News
Prevlaka – Photo Boka News

“Prihvaćen je i hrvatski prijedlog da se u energetici zajednički nastupi prema Europskoj komisiji i traži da se Jadransko-jonski plinovod ponovo uključi na listu projekata od zajedničkog interesa, što daje prednost u korištenju fondova EU”, rekao je crnogorski ministar.

Predviđeno je i jačanje zajedničkog angažmana triju zemalja u razvoju turizma, prometne infrastrukture i u tom smislu podržana je izgradnja Jadransko-jonske autoceste, zaključio je crnogorski ministar.

 

Tivćani i Dubrovčani – “Muzika stvara prijateljstva”

0
Sa koncerta

Sjajnim koncertom pod nazivom “Muzika stvara prijateljstva” održanim sinoć u koncertnoj dvorani Muzičke škole Tivat, konkretno je započela nedavno dogovorena saradnja tivatske Muzičke i Umjetničke škole “Luka Sorkočević” iz Dubrovnika.

Nakon intoniranja crnogorske i hrvatske himne koje je izveo orkestar Muzičke škole Tivat, nastupili su gosti iz Dubrovnika – profesori i đaci Umjetničke škole “Luka Sorkočević” koji su publici prirediji sjajan muzički događaj. Višeminutni aplauz i pozivi na bis, bili su više nego zaslužena nagrada za goste iz Dubrovnika koji su pokazali odličnu uvježbanost i veliki muzički talenat.

U auditorijumu su inače, bili predsjednik crnogorskog parlamenta Ivan Brajović i gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević koja je pozdravila prisutne. Publici su se obratili i predstavnik Ministarstva prosvjete Crne Gore Veljko Tomić i direktori Muzike škole Tivat Pina Bubanja i dubrovačke Umjetničke škole Dživo Brčić.

Sa koncerta

Kako je ranije najavljeno, saradnja dviju škola odvijaće se u njihovom predstavljanju u Crnoj Gori i Hrvatskoj, kroz koncertne i seminarske aktivnosti njihovih učenika i profesora, a dvije obrazovne ustanove će,  kada se za to steknu uslovi, zajedno nastupati prema evropskim fondovima „u cilju prepoznatljivosti, unaprijeđenja i daljeg razvoja obije škole“.

Vandalski čin na bazenu Jadrana na Škveru

3
Bazen

Proteklog vikenda na bazenu Jadran u gradskoj luci na Škveru desio se vandalski čin. Naime u noći između petka i subote, nepoznata lica su pokušala da obiju svlačionicu koja se nalazi na zapadnoj strani bazena, u koju se ulazi sa zapadne šetnice. Panel na vratima je izbijen, međutim provalnici nisu uspijeli da uđu u svlačionicu jer su vrata dodatno obezbijeđena sa unutrašnje strane u periodu kada bazen tokom zimskih mjeseci ne radi.

Pored pokušaja provale, načinjena su oštećenje na fasadnoj oblozi bazena. Takođe na istoj strani plivališta polomljene su sve klapne i rešetke na ventilatorskim izduvima, kao lampe koje se nalaze na ulazu ispred samih svlačionica, te samim tim učinjena materijalna šteta.

Ovo je već drugi pokušaj provale u bazenski prostor, s obzirm da je predhodnog ljeta pokušano obijanje magacinskog prostora koji se takođe nalazi na istoj strani plivališta.

Škver

Pokušaj provale je prijavljen upravi policije PJ Herceg Novi kao i Komunalnoj policiji, obije službe su odmah po prijavi kluba izašle na teren te uradile uviđaj.

 

”To sam ja” – izložba fotografija 12 novskih fotografa

0
To sam ja

”To sam ja” naziv je izložbe  12 novskih fotografa koja će biti otvorena u Galeriji “Josip Bepo Benković” u srijedu, 15.marta u 19 sati.

Ovo je prvi put da se novski fotografi zajedno predstavljaju javnosti. Po riječima direktora galerije, Đura Belog Prijića, kao i u slučaju “Hercegnovske likovne scene” namjera je da se fotografija više promoviše kao medij i da se pokaže koji autori-fotografi žive i stvaraju u Herceg Novom.

Izložbom iz objektivnih razloga nisu obuhvaćeni svi stvaraoci, ali je bilo potrebno napraviti prvi korak. Ostvarena je odlična saradnja sa autorima sa nadom da će se Novljanima u budućem periodu predstaviti veći broj autora. Ostaje potreba boljeg međusobnog povezivanja novskih fotografa, a u galeriji “Josip Bepo Benković” su, kako kažu, spremni na saradnju.

Na izložbi će biti predstavljeni radovi Vanje Berberović-Šuberić, Jefta Bjelice, Danila Brajovića,Voislava Bulatovića, Branke Čelanović-Ilijanić, Miodraga Gaba Golubina, Jasona Golda, Zorane Mandić, Igora Mareša, Miloša Samardžića, Tomislava Stanića i Dejana Stojanovića.

Izložba će biti otvorena do 1.aprila.

Dan Malostonske kamenice

0
ston

Ston i Mali Ston i ove su godine domaćini Dana malostonske kamenice, gastronomske manifestacije koja se tradicionalno održava uz blagdan svetog Josipa. Morska poslastica iz Malostonskog zaljeva, poznata do svojstvima afrodizijaka, nadahnuće je za novu dalmatinsku festu uz dobro vino i klapske pjesme.

Stoga, ako još ne znate kamo ove subote, 18. ožujka upišite u svoj vikend raspored ovu primamljivu morsku manifestaciju. Uz degustiranje na brodu, dalmatinski folklor i klapsku pjesmu, Dan malostonske kamenice neka vam posluži kao odličan uvod u proljetne izlete.

Na programu je degustacija kamenica na maunama uz prezentaciju vinara Pelješca i HOP-a na rivi u Malom Stonu. Humanitarnu prodaju slastica upriličit će Udruga ‘Liga za borbu protiv raka Pelješac, Mljet, Korčula, Lastovo’. Nakon zabavnog programa uz glazbeni sastav Gusari i Klapu Versi, nastup glazbe Ston, slijedi nastup KUD-a Ponikovska poskočica i tombola, a u završnici festa prelazi u restorane.

“Igla ispod praga” u Kotoru

0
Igla ispod praga

Domaći film “Igla ispod praga” režisera Ivana Marinovića prikazivaće se u kotorskom kinu „Boka” u četvrtak 16. marta u 19 sati, a u petak i subotu (17. I 18. marta) od 20 sati. U filmu glume: Nikola Ristanovski, Jelisaveta Seka Sablić, Ljubomir Bandović, Bogdan Diklić, Leon Lučev, Tihana Ćulafić i drugi.

Prodaja ulaznica po cijeni od tri eura biće na biletarnici kina „Boka” dva sata prije početka projekcije.

“IGLA ISPOD PRAGA za koju je Ivan Marinović pisao i scenario je priča o stanovnicima malog sela na poluostrvu Luštica koji su na pragu da prodaju veliku zemlju i time riješe sve svoje probleme. Jedina prepreka na njihovom putu je tvrdoglavi pop Petar koji odbija da proda svoj dio. Pored lukavih seljana koji mu svakodnevno zagorčavaju život, Petar mora da se suoči i sa demencijom svoje majke, zaljubljenošću opsjednute Mare, buntovništvom sina tinejdžera i konstantnim preispitivanjem sopstvene vjere. Nakon što se Petru konačno smuči da i dalje “okreće drugi obraz” nastaje nadrealni haos poslije kojeg niko u selu neće ostati isti.Ovo je priča o mentalitetu, o borbi između tradicionalnog i modernog, o ljudskosti s jedne i bahatosti sa druge strane. Svjetska filmska kritika je do sada bila jednoglasna u stavu da je Marinović ispričao priču o malom čovjeku sa velikim problemima i to tako da je ovaj film u mogućnosti i da vas nasmije i da vas rastuži” – stoji u najavi iz Kulturnog centra.

Žlijebi – pokazna radionica “Tradicija upotrebe kamena”

0

Pokazna radionica “Tradicija upotrebe kamena” u pentaru na samom ulazu u Žlijebe, u zaleđu Herceg Novog, okupila je juče tridesetak zainteresovanih učesnika svih starosnih dobi, a obilazak ovog sela, svojevrsnog muzeja tradiconalnog graditeljstva u kamenu, kompletirao je događaj.

Radionica je pokazala da u Žlijebima kamen, pravi simbol Crne Gore i cjelokupnog istočnojadranskog priobalja sa zaleđem, ima svoju punu primjenu, tradiciju, ali i budućnost.

Radionici i obilasku prethodio je izlazak grupe starim kamenim serpentinama uz Spile, što je uvijek poseban događaj, kombinacija napornog izlaska, ali i nezaboravnih vizura ulaza u Boku Kotorsku.

Uz gostoprimstvo domaćina, degustaciju domaćih čajeva, loze, priganica i ostalih domaćih delicija u konobi Sikimića, starom zdanju obnovljenom u tradicionalnom stilu i uz nezaobilaznu vatru u kaminu, napor je brzo zaboravljen.

Učesnike je pozdravio rukovodilac Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević, uz kratku priču o selu Žlijebi kao idealnoj lokaciji koja spaja očuvani izgled sela sa atraktivnim okruženjem i jednim od najboljih pogleda na ulaz u Boku Kotorsku.

Potom je u pokaznoj radionici domaćin Nikola Sikimić sa majstorima predstavio jednostavni tradicionalni alat kojeg i danas koristi za vađenje ovog poznatog sedimentnog kamena, kao i same tehnike rada.

Žlijebi radionica

Samo pokrivanje krova kamenom je vještina koja se prenosi s koljena na koljeno i nažalost ne predstavlja dio modernog graditeljskog umijeća. To je jedno od objašnjenja zašto je suhozid predložen za uvrštenje na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Jednostavno, suvomeđe, zidovi kuća, krovovi i ostali oblici gradnje na suvo, opipljive su i neosporne materijalne vrijednosti, ali su samo pola priče bez sačuvanog umijeća njihove izrade i popravke. Zato je jednako važno, održati tradicionalni izgled sela kakvi su Žlijebi, koliko i sačuvati vještinu gradnje u tehnici na suvo – poručuje Željko Starčević.

Kako kaže Starčević, po završetku pokazne radionice čule su se zanimljive ideje, među kojima i ona o obuci nekoliko budućih majstora na samim Žlijebima, koji bi zatim mogli postati jezgro daljeg promovisanja tradicionalne gradnje u kamenu, a kroz demonstriranje znanja u turističkim programima i volonterskim radionicama. Dodaje da primjera radi, na Maljorci lokalna uprava ljeti zapošljava desetine ljudi čiji je zadatak obnavljanje suvomeđa kao važne komponente antropogenog pejzaža, atrakcije i destinacije velikog broja turističkih programa.

Događaj „Selo Žlijebi – tradicija upotrebe kamena“ organizovala je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i konoba Sikimić, kao dio zajedničkog kalendara dešavanja „Zimski gušti na Orjenu“, koji se realizuje uz podršku opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Kapetan Neđeljko Radulović novi je predsjednik Udruženja pomoraca Crne Gore

Boka Kotorska – foto Boka News

Kapetan duge plovidbe Neđeljko Radulović novi je predsjednik Udruženja pomoraca Crne Gore – odlučeno je na redovnoj godišnjoj Skupštini te NVO, a koja je proteklog vikenda održana u Kotoru.

Za predsjendika Skupštine te NVO imenovan je kapetan Vlado Vučetić koji je ujedno i potpredsjednik Unije , a delegati su izabrali i novi 17-člani UO tog udruženja koje okuplja pomorce svih profila. U Crnoj Gori inače, postoji i radi Udruženje kapetana trgovačke mornarice, a na papiru figurira i Udruženje pomorskih strojara i inženjera, međutim Unija pomoraca ima za cilkj da okupi pomorce svih profila i nivoa, a ne samo zapovjendike i upravitelje.

„Kapetani čine između 3 i 5 odsto ukupnog broja pomoraca u Crnoj Gori, pa stoga želimo da kroz jedinstvenu Uniju pomoraca omasovimo glas svih naših pomoraca – od kadeta do kapetana i upravitelja, u zastupanju naših interesa pred državnom administracijom, školskim sistemom i pred poslodavcima.“- kazalo nam je kapetan Neđeljko Radulović dodajući da ga posebno raduje što su na spisku članova Unije i dvije dame koje plove na brodovima trgovačke mornarice. Članovi tog udruženja mogu biti samo aktivni pomorci koji imaju crnogorsko državljanstvo ili brevete koje im je izdala crnogorska pomorska administracija.

„Zalažemo se za unaprijeđenje uslova rada i života pomoraca, održavanje dostojanstva pomorskog poziva i očuvanje duge pomorske tradicije koju naša zemlja ima. Smatramo da dugu tradiciju pomorstva, kojim se Crna Gora ponosi, treba pažljivo njegovati i razvijati, a čuvarima te tradicije, hrabrim pomorcima, obezbijediti život kakav su svojim radom i zaslužili. Boli nas nepravda da pomorci u svojoj otadžbini ne nalaze sigurnu i bezbjednu luku, već vrlo često nailaze na oštrije vjetrove i grublje nevere nego one sa kojima se bore na morima. Upravo zbog toga, ne gubeći nadu da će stvari biti bolje, imamo viziju u kojoj je povratak u Crnu Goru svim moreplovcima, povratak toplom domu, gdje ih čeka svaka podrška i visoko poštovanje. Do toga moramo doći zajedno – ujedinjeni i složni”- kaže kapetan Radulović, podsjećajući da pomorci godišnje u nacionalnu ekonomiju unesu više od 200 miliona eura svježeg novca kojeg teško zarade “tukuči”” svjetska mora i okeane.

Unija

Skupština u Kotoru je usvojila izvješta o radu Unije pomoraca sa finansijskim izvještajem za 2016. i plan rada sa finansijkim planom za ovu godinu. Kako se čulo, Unija je lani aktivno sarađivala sa predstavnicima državnih vlasti u izradi novog crnogorskog Pravilnika za sticanje ovlašćenja i zvanja u pomorstvu, pomagali su našoj državnoj administraciji u prevođenju i praćenju najnovijih međunarodnih propisa koji regulišu razne aspekte rada pomoraca, uspostavili su saradnju sa Pomorskim trenuing centrom “Azalea” uz Bijeloj koga smatraju najboljim kada je u pitanju praćenje svjetskih standarda u obuci pomoraca, a bavili su se i humanirarnim radom, podržavajući familiju stradalog kolege Đorđija Bojovića i skupivši novačnu pomoć za liječenje djevojčice Anđele Petrović, kćerke jednog od svojih kolega.

Među prioritetima rada Unije pomoraca za ovu godinu su izmjene i dopune postojećeg Pravilnika za sticanje ovlašćenja po pitanju “integrisane obuke”, implementacija POLAR CODE-a u nacionalnom Pravilniku, usaglašavanje rada i zahtjeva Lučkih Kapetanija sa Pravilnikom, kao i centralizovanje sistema za kontrolu i izdavanje ovlašćenja. Predstavnici Unije će stoga tražiti sastanak sa ministriom pomorstva i saobraćaja Osmanom Nurkovićem a najavili su i novi program gdje će se lično kod svojih stranih poslodavaca, založiti da oni ukrcavaju i zapošljavaju naš podmladak – najbolje učenike pomorskih pkola u Kotoru i Baru i studente Pomorskih fakulteta.