Uskoro tender za zakup Luke Zelenika i sidrišta

0
Zelenika
Javni poziv za zakup akvatorijuma Luke Zelenika i sidrišta trebalo bi da bude raspisan do kraja ove ili početkom sljedeće nedjelje.

Nakon saglasnosti Vlade, odluka je donesena na osnovu Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro – sektor 4 “Meljine – Zelenika”.

Koncesija bi trebalo da obuhvata akvatorij neposredno uz dio obale u širini od 50 metara i akvatorij sidrišta Luke Zelenika.

Prema prostornom planu “Morskog dobra”, osnovna namjena Luke Zelenika je putnička i teretna luka sa slobodnom zonom.

Određena je kao luka od lokalnog značaja, iako je registrovana i za međunarodni saobraćaj.

Luka koristi SW gat dužine 130 metara, na kome se nalazi devet bitvi za privez brodova, dva priključka za struju i hidranti za vodu.

Prije desetak godina italijansko-crnogorska kompanija “Eurocem”, koja je sa kompanijama “Mješovito” i “Provladeks” gazdovala Lukom Zelenika, najavljivala je projekat slobodne zone u Zelenici koji je podrazumijevao revitalizaciju luke.

Tada je saopšteno da su spremni da u obnovu lučke opreme, izmještanja ulaza, izgradnju gata za pristajanje feribota, rekonstrukciju skladišne hale i osavremenjivanje graničnog prelaza, kao i u izgradnju hotela sa 80-ak soba, tržnog centra, a kasnije i banke na Obilića poljani, ulože 27 miliona eura.

Bila je planirana i izgradnja marine sa oko 200 vezova.

Luka Zelenika ima i funkciju graničnog prelaza za inostrana nautička plovila. Luka je počela da radi krajem 19. vijeka.

U žiži javnosti bila je 2008. godine, kada su građani Herceg Novog na referendumu izglasali da Opština poništi građevinsku dozvolu za rad dva silosa za rasuti teret. Zeleničani su se u strahu od zagađenja životne sredine usprotivili izgradnji terminala, formirali krizni štab i od aprila 2007. do kraja marta 2008. blokirali Luku. Uz mještane je stala i tadašnja lokalna vlast, ali i svi odbornici Skupštine…

Debeli Brijeg: Oduzeto 10 kg heroina

0

Dvoje Albanaca uhapšeni su juče na graničnom prelazu Debeli Brijeg u pokušaju da preko granice prokrijumčare 10 kilograma heroina.

Na Debelom brijegu zaplijenjeno gotovo deset kilograma heroina

Carinski službenici na Debelom brijegu i hercegnovska granična policija juče su, u zajedničkoj akciji, na izlazu iz Crne Gore, kontrolisali „Mercedes ML63AMG “, albanskih registarskih oznaka, kojim  je upravljao državljanin K.K.(33), a saputnica mu je bila zemljakinja A.C.(26).

“Kontrolom  vozila, carinski i policijski službenici su otkrili i zaplijenili heroin koji je bio sakriven u specijalnom izrađenom bunkeru ispod suvozačevog sjedišta”, navodi se u saopštenju.

Pregledom vozila pronađeno je 19 pvc  pakovanja u kojima se, kako se navodi u saopštenju, nalazila praškasta materija svijetlo braon boje za koju se sumnja da je opojna droga heroin, ukupne težine 10.230 kilograma.

“K.K. i njegova saputnica A.C. su lišeni slobode zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Policijski službenici Odsjeka za borbu protiv droge su preuzeli lica, vozilo i drogu i o događaju obavijestili nadležnog državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici”, navodi se u zajedničkom saopštenju Uprava carina i policije.

Osumnjičeni K.K. i A.C. će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužiocu, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Heroin će biti upućen Forenzičkom centru radi vještačenja.

Kotor: Otvoreni 16. Don Brankovi dani muzike

0

U sklopu obilježavanja Dana državnosti Crne Gore u četvrtak su svečano, ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru, otvoreni 16. “Don Brankovi dani muzike”, muzički segment festivala KotorArt-a, kojeg je osnovao don Branko Sbutega, po kojemu je muzički dio manifestacije i dobio ime.

Koncertom nazvanim “Korijeni“ festivalski orkestar pod dirigentskom palicom maestra Vahana Mardirosijana izveo je premijeru “Varijacija na temu Bokeljskog kola“, svojevrsne kotorske „Ode radosti“.

U sklopu otvaranja, obilježeno je i 175 godina postojanja Gradske muzike Kotor, koja je nastupila na koncertu, kao i pripadnici Bokeljske mornarice Kotor.

“Kao admiral Bokeljske mornarice sretan sam što je ovaj koncert inspirisan temom kola Bokeljske mornarice. Nalazimo se na trgu katedrale Svetog Tripuna sagrađene prije 851. godine koja je simbol Kotora. Bokeljska mornarica je firmirana 809. godine kada je tijelo Svetog Tripuna dopremljeno u Kotor. Mornarica je, dakle, poslije crkve najstarija institucija u Kotoru, Boki i Crnoj Gori”, kazo je admiral Bokeljske mornarice Anton Sbutega.

16. Don Brankovi dani muzike – gradonačelnik V.Jokić

16. Don Brankove dane muzike otvorio je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.

“Kotor ne priređuje festival da bi se dopao drugima, privukao druge već iz najiskrenije potrebe da izrazi sebe. Naslagane hiljade godina istorije se u Kotoru ne materijalizuje samo kroz impozantne utvrde, crkve, pjace, trgove već kroz potrebu da se kroz umjetnost i iskrenost izrazi svako pilo koje je milenijumima udaralo ovim ulicama. Večerašnju noć nismo mi posvetili gradu, grad se noćas posvećuje svakome od nas ponaosob. Da svi uz zvuke orkestra razmislimo najiskrenije o korjenima, koji su u nama koji nadovezuju naše tijelo, naše duše. Večeras smo pozvani da se vratimo sebi, da se vratimo jedni drugima da bi se vartili ovome Gradu” – kazo je između ostalog Jokić.

Ovogodišnji Don Brankovi dani muzike okupili su mlade autore iz zemlje i regije koji su se posvetili obradi, odnosno pisanju varijacija na temu Kola Bokeljske mornarice. Koordinatorica ovog vrijednog projekta je kompozitorka Nina Perović, dok ostali kompozitori dolaze iz Hrvatske – Antonio Babić, Makedonije – Marijana Janevska, Bosne i Hercegovine – Marko Kovač, Srbije – Sonja Mutić, Slovenije – Uršula Jašovec.

16.Don Brankovi dani muzike

Publika je bila u prilici pogledati premijeru filma o kulturi, tradiciji i umjetnosti na prostoru Kotora i Boke, specifične načine na koje je ona ugrožena, kao i važnost njenog postojanja i čuvanja, autora Dušana Vulekovića. Upriličen je i Prvi klavirski koncert Ludviga van Beethovena, u izvođenju pijaniste Ratimira Martinovića.

16.“Don Brankovi dani muzike” trajati će do 13. avgusta.

Don Branka Sbutege (1952. – 2006.)

Don Branko Sbutega (1952.−2006.) bio  je župnik crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i muzičku školu. Najprije je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za svećenika je zaređen 15. jula 1979. godine na otoku Gospe od Škrpjela.

Nakon potresa 1979., radio je na obnovi sakralnog i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije. Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u Padovi, Italija. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je s humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.
Kao erudit, poliglot i ljubitelj umjetnosti dao je veliki doprinos kulturi. Organizirao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative, među kojima su: Grupa književnika 99, osnovao je muzički festival KotorArt i dao da se napravi najveći mozaik na Balkanu, u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.

U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, promicanju suživota tokom godina jugoslovenske krize i toleranciji, uključujući odnos prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske nezavisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. aprila 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.

Dubrovnik: Nakon 550 godina za javnost otvorena unutrašnjost tvrđave Minčeta

0
Minčeta foto HINA

Nakon dvije godine radova vrijednih tri miliona kuna, u četvrtak navečer prvi put u 550 godina u Dubrovniku je za javnost otvorena uređena unutrašnjost tvrđave Minčeta s dijelom zapadnog predziđa i Muzejom ljevaonice metala iz 16. st. u kuli Gornji ugao.

Predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić rekao je kako je osnovna ideja bila obnoviti Minčetu na način da posjetitelji ne vide da je išta obnavljano.

Minčeta foto HINA

“Htjeli smo da ona ostane kakva je bila. Mislim da smo u tome uspjeli. Unutrašnjost Minčete sastoji se od tri razine, od toga su dvije kazamati, odnosno hodnici s položajima topova, a bit će prezentirani i kanali za vodu. Minčeta je služila za razdjelu vode po Gradu i oni su ostali sačuvani. Obnovili smo i dio zapadnog predziđa odakle će se ulaziti u kulu Gornji ugao gdje je ljevaonica metala i topova. Sljedeće godine nastavljamo radove na predziđu sve do tvrđave Bokar i onda ćemo imati kompletnu turu koja će po meni biti hvalevrijedan novi kulturni i turistički sadržaj Grada”, rekao je Kapetanić te dodao kako kako su radovi vrijedni tri milijuna kuna počeli 2015. godine.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je ponosan kad DPDS obnavlja spomeničku baštinu bilo gdje na području bivše Dubrovačke Republike. Ustvrdio je kako je najmanje bitna stavka kako se dijeli prihod od zidina, već kako je jedino važno da se novac troši transparentno.

Minčeta

“Najmanje bitna stavka u odnosima Grada i Društva je koliko će kome novca pripasti, a najbitnija je da se novci troše transparentno i da DPDS zajedno s Gradom doprinosi obnovi baštine na području cijele bivše Dubrovačke Republike. Mislim da je to iznimno važno. Po prvi put nakon 550 godina unutrašnjost Minčete otvara se našim gostima i posjetiteljima koji kroz njega mogu vidjeti cijelo bogatstvo naše povijesti. Dubrovačka Republika predstavljala je sklad i mjeru, a ne treba puno govoriti koliko DPDS znači za obnovu baštine i Dubrovnik”, rekao je Franković.

Minčeta foto HINA

Grad Dubrovnik, naglasio je, moramo gledati uvijek u širem kontekstu, on nije samo unutar svojih granica već je to cijelo područje bivše Republike. “Kad Društvo obnavlja Knežev dvor u Slanome ne gledam to s ljubomorom već kao dodatnu ponudu našeg Grada. I to je Grad Dubrovnik i sve je to naša dodatna turistička ponuda”, rekao je Franković.

„Ljeto dobrog ukusa“ u „Bacchusu“

Plakat Bacchus

Turistička organizacija Tivat nastavlja sa svojom tradicionalnom gastro-manifestacijom “Ljeto dobrog ukusa” organizovanjem gastro-večeri u konobi “Bacchus”.

U petak 14.jula od 21 sat, posjetioci će biti u prilici da uživaju specijalnoj gastronomskoj ponudi tog lokala, orijentisanoj na jela karakteristična za Boku i primorski region Crne Gore.

Na meniju će se po promotivnoj cijeni naći specijalitet kuće “Ala Bacchus”.

Goste gastro-fešte zabavljeće Duje i klapa Castel Nuovo.

Počela kampanja “Kad pijem ne vozim”

0

Uprava policije MUP-a i Pivara Trebjesa i ove godine realizuju kampanju „Kad pijem ne vozim“ koja će trajati do 15. avgusta 2017. godine.

kada pijem ne vozim
Kako su kazali, kampanja ima za cilj preventivno djelovanje na negativne posljedice koje kršenje zakonskih odredbi iz te oblasti, može prouzrokovati.

“Ovo iz razloga što vozači koji upravljaju vozilom pod uticajem alkohola time ugrožavaju sebe, svoje saputnike, pješake i druge učesnike u saobraćaju jer u takvom stanju postaju nekritični, samouvjereni i lakomisleni; precjenjuju svoje sposobnosti a potcjenjuju opasnost. Takvi vozači nerijetko voze prebrzo, nepropisno pretiču, teže raspoznaju crvenu i zelenu boju i prave ostale teške saobraćajne prekršaje”, navodi se u saopštenju.

Kampanja počinje danas, a trajaće do 15. jula.

“Aktivnosti kontrole će se sprovoditi na svim magistralnim i regionalnim putevima, naseljima, lokalnim putevima i ulicama. Biće pojačane kontrole vozača kako u večernjim tako u u dnevnim časovima”, kazali su.

Uprava policije i Pivara Trebjesa će tokom kampanje podijeliti 5.000 osvježivača vazduha za vozila sa porukom kampanje, kojom se ukazuje na važnost poštovanja zakona u tom segmentu zbog bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.

“Takođe, Pivara Trebjesa i Uprava policije će, kao i prethodnih godina, sprovoditi i druge aktivnosti preventivne prirode kojima će se vozačima skretati pažnja na rizike koje nosi vožnja u alkoholisanom stanju”, zaključuje se u saopštenju.

Kino Cadmus prikazuje….

0
Kino poster 13.07-19.07

Kino Cadmus prikazuje….

PLANETA MAJMUNA: RAT
Originalni naslov:    War For The Planet Of The Apes
Početak prikazivanja filma:    13.07.2017
Dužina trajanja filma:    140 min
Država/Godina:    USA/2017
Žanr:    akcija, avantura, drama
Glumci:    Andy Serkis, Woody Harrelson, Steve Zahn, Judy Greer
Režiser:    Matt Reeves
U trećem dijelu popularne blokbaster franšize, zajednica genetski
modifikovanih majmuna koju predvodi inteligentna šimpanza Cezar, ulazi u
krvav obračun sa vojskom ljudi predvođenom nemilosrdnim Pukovnikom.
Nakon nezamislivih gubitaka sa kojim se suočava zajednica majmuna, Cezar
doživljava krah i oslobađa svoju mračnu stranu, što rađa želju za borbom
koja će osvetiti njegovu vrstu. Naposletku, neizbježan susret Cezara i
Pukovnika dovodi do očekivanog – rata koji će odrediti sudbinu ljudi,
majmuna i čitave planete.

PORODIČNI ČOVJEK
Originalni naslov:    The Headhunter’s Calling
Dužina trajanja filma:    108 min
Država/Godina:    USA/2016
Žanr:    drama
Glumci:    Alison Brie, Gerard Butler, Willem Dafoe
Režiser:    Mark Williams
Šta je preče, san o posjedovanju sopstvene kompanije ili potrebe vaše
porodice? A Family Man, fantastična glumačka ekipa u filmu koji vas neće
ostaviti ravnodušnim!

DRON
Originalni naslov:    Drone
Dužina trajanja filma:    91 min
Država/Godina:    USA/2017
Žanr:    triler
Glumci:    Sean Bean, Patrick Sabongui, Mary McCormack
Režiser:    Jason Bourque
Profesionalni pilot drona i porodični čovjek, Nil posvetio je karijeru
vođenju tajnih smrtonosnih misija u inostranstvu, kojima je upravljao iz
svog doma udobno zavaljen u fotelju. Ostatak dana provodio je sa sinom i
suprugom, koji nisu znali za njegov opasan hobi. Sve dok se nije našao u
neobranom grožđu. Jedna od žrtava njegovih misija, pakistanski biznismen
Imir Šau ubijeđen je da je Nil odgovoran za ubistvo njegove žene i sina,
i sprema mu krvavu osvetu. Nil se konačno mora suočiti sa posljedicama
svojih postupaka. Sukob je neizbježan.

MAGNUS
Originalni naziv: Magnus
Žanr: dokumentarni
Trajanje: 76 min.
Godina proizvodnje: 2016.
Zemlja porekla: Norveška
Jezik: norveški, engleski
Režija: Bendžamin Ri
Uloge: Magnus Karlsen, Gari Kasparov, Višvanatan Anand
Magnus Karlsen, poznat kao “šahovski Mocart”, postao je šahovski
velemajstor u trinaestoj, a tutulu svetskog šampiona osvojio je u
dvadeset i drugoj godini. Nasuprot mnogim šahovskim majstorima, ne
odlikuje se samo urođenom veštinom i izvanrednom memorijom već i time
što, svojom kreativnošću i intuicijom, te odlike uspešno kombinuje.
Pamćenje poteza i procenjivanje verovatnoća su ono što jednog šahistu
može odvesti veoma daleko. Ali, Magnusovo putovanje ipak dokazuje da
postoje i drugi elementi igre, oni koje je nemoguće izmeriti ili
proceniti. Već od detinjstva, kao čudo od deteta, Magnus je težio ka
tome da postane šahovski prvak. Dok su većini igrača neophodni veoma
strogi uslovi okruženja da bi usavršili svoje veštine, Magnusova
briljantnost najjače se ističe u prisustvu porodice, kao izvora ljubavi
i podrške.

Pomorska nesreća u Pelješkom kanalu – stradao češki državljanin

0
Pomorska policija

Iz Ministarstva mora izvijestili su o pomorskoj nesreći i potrazi za nestalom osobom u Pelješkom kanalu. Prema trenutno dostupnim podacima pomorska nesreća dogodila se oko 22 i 30 sati, kada su se sudarile dvije brodice. Jedna brodica hrvatske zastave, dužine 10,60 metara, pogonjena strojem snage 103 kW, s četiri osobe na palubi (dvoje odraslih i dvoje djece), svi hrvatski državljani, od kojih srećom nitko nije ozlijeđen. U njih je udario gumenjak dužine 5 metara, pogonjen vanbrodskim strojem snage 56kW, češke zastave na kojoj je u trenutku sudara bila jedna osoba, A.H. (rođen 1983. godine), češki državljanin za kojim se ujedno i traga.

Saopštenje donosimo u cijelosti.

“Na dubrovačkom području nadzora sigurnosti plovidbe u tijeku je opsežna koordinirana pomorska potraga za jednom osobom koja je nestala u sudaru dvije brodice, kasno sinoć u Pelješkom kanalu.

Službenici Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) izvijestili su resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture o pokrenutoj potražno – spasilačkoj akciji u dubrovačkom akvatoriju slijedom zaprimljene dojave sinoć, 12. srpnja u 22.37 sati o sudaru dvije brodice u Pelješkom kanalu, između Kućišta na Pelješcu i Tri žala na Korčuli.

O događaju je obaviještena Lučka kapetanija Dubrovnik, nadležne ispostave te Pomorska policija Dubrovnik, a u koordiniranu potragu uključena su i plovila Hrvatske gorske službe spašavanja i komercijalne spasilačke tvrtke „SeaHelp“.

Prema trenutno dostupnim podacima pomorska nesreća na navedenoj poziciji dogodila se oko 22.30 sati, kada su se sudarile dvije brodice, jedna brodica hrvatske zastave, dužine 10,60 metara, pogonjena strojem snage 103 kW, sa četiri osobe na palubi (dvoje odraslih i dvoje djece), svi hrvatski državljani, od kojih srećom nitko nije ozlijeđen, a čija brodica se sudarila sa drugom dužine 5 metara (gumenjak), pogonjena vanbrodskim strojem snage 56kW, češke zastave na kojoj je u trenutku sudara bila jedna osoba, A.H. (rođen 1983. godine), češki državljanin za kojim se ujedno i traga.

Dosadašnja potraga nije rezultirala pronalascima koji bi ukazivali na nestalog češkog državljanina.

U području potrage, za sada, uz sva službena plovila u koordinaciju je uključeno i 7 privatnih brodica, a MRCC Rijeka noćas od 00.03 sata emitira  poruku hitnosti (PANPAN) posredstvom Obalne radio posataje ORP Dubrovnikradio prema svim sudionicima u pomorskom prometu za pojačanim motrenjem tijekom plovidbe unutar i izvan područja potrage.

Obje brodice trenutno su na vezu pod policijskim osiguranjem gdje Općinsko državno odvjetništvo provodi očevid o uzrocima ove pomorske nesreće u suradanji sa službenicima Policijske uprave Dubrovačko – neretvanske i službenicima Lučke kapetanije Dubrovnik”, javljju iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Nakon više od 12 sati traganja u Pelješkom je kanalu pronađeno tijelo stradalog državljanina A.H. (1983.) koji je nestao nakon pomorske nesreće sinoć oko 22.30, kad su se sudarila dva plovila.

Promovisan “Gorski vijenac – bokeljsko izdanje”

0

Ovogodišnji, 13. Dani knjižare So posvećeni “Gorskom vijencu – bokeljsko izdanje” i reprintu izdanja knjige “Boka Kotorska” don Nika Lukovića, počeli su sinoć na stepeništu ispred knjižare.

Prve večeri promovisana je knjiga „Gorski vijenac – bokeljsko izdanje“. O knjizi su govorili urednik i izdavač Nikola Malović i Nebojša Rašo.

U uvodnom izlaganju Malović je podsjetio da je na današnji dan prije 12 godina, na 1. Danima Knjižare So, čitan Njegošev Gorski vijenac, bez ikakvih komentara, a po ugledu na javna čitanja Servantesovog Don Kihota u Barseloni. Dogodilo se to na Glavnom stepeništu, ispod Sat kule u trajanju od čak tri sata.

Brojnim posjetiocima, Nebojša Rašo detaljno je predstavio Njegošev boravak i školovanje, na Toploj u Herceg-Novom i Boki.

„Gorski vijenac – bokeljsko izdanje“ posvećeno je činjenici da se mladi Rade Petrović školovao u Herceg-Novom, da je boravio u Boki Kotorskoj. Knjiga donosi fotografije svih spomen-ploča i bista posvećenih Njegošu kao i sve palate u kojima je boravio u Boki, donosi kompletnu hronologiju Njegoševog boravka u Boki Kotorskoj, kazao je Malović.

„Po mom mišljenju je Gorski vijenac filozofsko-teološki ep ispisan u dramskoj formi koji je sastavljen od nekoliko dijelova. Prema tome, bila je dilema ako ga objavimo da li će i ko će čitati „Gorski vijenac – bokeljsko izdanje“. Međutim, evo za dva mjeseca od kada je izašao, publika je pokazala veliko interesovanje, s obzirom da je urađen iz posebnog ugla, bokeljskog…“- istakao, je između ostalog, urednik Malović.

Podsjetimo, prvo izdanje Gorskog vijenca objavljeno je prije 170 godina, u Beču, a u Crnoj Gori, upravo u Nerceg-Novom, 1913. Prva spomen-bista Njegošu u Crnoj Gori, postavljena je u porti Župne crkve na Prčanju koju je podigao don Niko Luković.

Večeras od 21 sat biće predstavljeno reprint izdanje knjige “Boka Kotorska” don Nika Lukovića, o kojoj će govoriti dr Branko Sbutega, predsjednik podružnice Bokeljske mornarice Beograd.

City Games dolaze u Kotor 22.jula

0
City Games Podgorica

Popularne ljetne igre City Games, mnogima još uvijek u pamćenju kao Jadranske Igre, nastavljaju crnogorski dio svoje ovogodišnje turneje u Kotoru 22. jula.

“Nakon susreta u Tivtu, stižemo u Kotor i jako se veselimo tome. Gdje god dođemo u Crnoj Gori prijem je fenomenalan, atmosfera tokom cijele večeri odlična, a ekipe vrlo dobro raspoložene za zabavu i nadmetanje. Sve je baš kako i treba da bude u ovakvom projektu,” izjavio je autor projekta Miroslav Krzyk.

Baš kao i kod nekadašnjih Igara bez granica, čiji su City Games nezvanični nasljednici, sve je osmišljeno tako da zabavi takmičare i publiku, ali i podsjeti na važnost razvijanja prijateljstva i timskog duha u takmičenju, kao i uopšte bavljenja sportom.

Posjetioci mogu očekivati takmičenje ekipa u napetim i zabavnim disciplinama poput vodene košarke, letećeg vaterpola i vesla, u kojima smijeha i adrenalina neće nedostajati. Dvije najbolje ekipe plasiraće se u veliko crnogorsko finale u Herceg Novom 27. jula, gdje će se najbolji od najboljih boriti za titulu nacionalnog prvaka te ujedno i predstavnika Crne Gore na međunarodnom polufinalu u Beogradu krajem augusta.

Treba svakako istaći kako upravo predstavnici Crne Gore već dvije godine drže titulu međunarodnih City Games prvaka, što je dodatni motiv svim ekipama da izbore svoj put do međunarodnog finala u Biogradu na Moru 2. septembra i ponovo obrane tu titulu.

Pozivamo sve sportiste i rekreativca, kao i sve ljubitelje dobre zabave, da učestvuju u manifestaciji i bodre svoje favorite. Uz timski rad i dovoljno spretnosti mogu se naći u finalu, predstavljajući svoju zemlju, poručuju organizatori.

Takmičenje u Kotoru, drugi po redu crnogorski City Games challenger, organizuju Opština Kotor i Turistička organizacija opštine Kotor, u suradnji s agencijom Adria events. Početak susreta je u 19:30 sati, a ulaz je besplatan.

City Games karavan tokom ljetnih mjeseci obilazi Crnu Goru, Hrvatsku, Srbiju, BiH i Sloveniju, a u međunarodnim polufinalima u Beogradu projektu se pridružuju i ekipe iz Italije, Njemačke, Poljske, Mađarske, Luksemburga, Češke i Holandije. U brojkama je to 40-tak lokacija, 12 zemalja, 2000 takmičara, 70 000 posjetilaca te 10 miliona gledalaca putem TV ekrana.