„Odlikovanja iz fundusa Muzeja grada Perasta“, autorice Aleksandre Simeunović naziv je izložbe koja će biti otvorena u Muzeju grada Perasta će u četvrtak, 30. marta u 19 sati.
Na izložbi će biti predstavljena odlikovanja iz XIX i prve polovice XX vijeka, koja su za svoje zasluge dobivali istaknuti članovi peraških porodica Visković i Balović. Članovi ovih istaknutih porodica predstavljali su ne samo Perast i Boku, nego i Austro – Ugarsku Monarhiju na teritorij Osmanskog Carstva kao diplomate i agenti austrijskog Loyda.
Ova kao i sve naredne izložbe koje će biti organizovane u Muzeju grada Perasta ove godine upriličene su povodom 80 godina postojanja Muzeja grada Perasta.
Izložbu će otvoriti mr Mileva Pejaković – Vujošević, direktorica Pomorskog Muzeja Crne Gore – Kotor.
Izložba se realizuje u saradnji s Ministarstvom kulture Crne Gore u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. godinu.
Zajednička prijava uređenja bivšeg Titova broda Galeba i bivše upravne zgrade šećerane u Rijeci za novac evropskih fondova namijenjen revitalizaciji industrijske baštine ušla je u predzadnju, šestu od sedam faza ocjenjivanja (sedma je potpisivanje ugovora, dakle gotova stvar) i po svoj prilici, napokon bi trebao biti odobren novac za uređenje ruzinavog plovećeg objekta koji već godinama besposleno stoji usidren u riječkoj luci i polako siše proračunski novac (oko 500.000 kuna godišnje), nesposoban za isplovljavanje ili bilo koju drugu funkciju – piše Jutarnji list.
Sam proces, koji u ime države vodi SAFU (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje), započeo je 1. marta prošle godine i trebao je trajati 120 dana, no s obzirom na to da Hrvatska prvi put aplicira za fondove u tom segmentu evropskog financiranja, proteglo se na već više od godinu dana. Ipak, sve je izglednije da bi se gradu na Rječini uskoro mogao osmjehnuti 81 milijun kuna, od čega na Galeb otpada 37,7 milijuna, odnosno oko 5 milijuna eura. Evropa će te projekte financirati u omjeru od 85 posto nepovratnih sredstava, dok ostatak mora osigurati Grad Rijeka.
Nakon jednog neuspješnog pokušaja davanja cijelog Galeba u koncesiju (na natječaj se nije javio nitko), Rijeka je odlučila promijeniti model i kandidirati brod koji je još 2006. HDZ-ov ministar kulture Božo Biškupić proglasio kulturnim dobrom RH za novac europskih fondova, što je tražilo određene preinake u odnosu na prvotnu ideju.
Prema riječima Ivana Šarara, riječkog pročelnika za kulturu, po novom modelu 80 posto ukupne neto površine Galeba, koja iznosi oko 5 hiljada m2, bit će javne namjene, dok ostatak od 20 posto otpada na komercijalne sadržaje.
Finalno rješenje
Otkako je u vlasništvu Grada Rijeke, bilo je raznih ideja što napraviti s Galebom, počevši od one da na njemu bude muzej jugoslavenske avangardne umjetnosti do davanja većeg dijela broda u zakup privatniku koji bi napravio hotel ili hostel, uz glasove koji svako toliko dolaze “sa strane” da bi ga najbolje bilo potopiti i pretvoriti u ronilačku atrakciju, no lani se iskristaliziralo finalno rješenje koje je pred realizacijom – bivši Titov brod bit će muzej koji će, tematizirajući vlastitu povijest, bez idolopoklonstva progovoriti o svim režimima kroz koje je Rijeka prošla. Galeb je, sam po sebi, prilično dobar simbol za takav scenarij.
Sagrađen je za korporativne potrebe fašističke Italije, potom je pretvoren u ratni brod talijanske vojske pa u njemački minopolagač i kao takav je potopljen. Nakon Drugog svjetskog rata njegova je povijest manje-više svima poznata. Bio je ploveća rezidencija Josipa Broza, ali istovremeno i školski brod Jugoslavenske ratne mornarice na kojem su se obučavali deseci tisuća regruta. Kao Titov brod, imao je ulogu i u stvaranju pokreta nesvrstanih, što je velika globalna politička priča indirektno vezana uz niz globalnih totalitarizama.
– Dakle, sam brod bio je protagonist svih režima 20. stoljeća i upravo je zato glavni junak budućeg muzeja – naglašava Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke, navodeći da muzej nije zamišljen kao nekritičko odnošenje prema bilo kojem aspektu povijesti uz koji je bio vezan. Time demantira spekulacije da Rijeka Galeba namjerava pretvoriti u muzej koji bi glorificirao Titovu ostavštinu kroz priče o glamuroznim gostima na palubi i vanjskopolitičkim podvizima, već upravo suprotno, želi potaknuti kritičko razmišljanje.
– U suglasju smo da program muzeja korespondira s programskom linijom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 “Doba moći”, koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke. Siguran sam da bi interakcija s budućim posjetiteljima mogla biti dobra metoda za preispitivanje odnosa prema kontroverznim povijesnim činjenicama. To je zanimljivo i u kontekstu povratka totalitarizama koji nastaju u ovom trenutku. Neovisno o samom sadržaju, mislimo da je takav brod direktno vezan s gradom koji je izrastao iz brodogradnje i pomorstva. Činjenica je da ne postoji takva vrsta broda muzeja i javnog prostora s ove strane Jadrana – tvrdi Šarar.
Budući muzej koji se, po radnoj verziji, trenutno jednostavno zove “Motorni brod Galeb” bit će smješten uz lukobran/šetnicu Molo longo. Dobar dio paluba ostat će javni prostori za građane, neovisno o samom ulasku u muzej, a u sklopu broda namjeravaju se urediti i prostori koje će koristiti riječke udruge. Ugostiteljski i smještajni dio koji će se davati u koncesiju, a radi se o oko tisuću kvadrata površine, uredit će se do “roh bau” faze. Kako tvrdi Šarar, za razliku od prošlog natječaja, kada se od potencijalnog koncesionara tražilo da uredi cijeli brod, sada će komercijalna namjena biti potpuno odvojena i u cijeli projekt gradnje muzeja ući će se neovisno o tome hoće li se netko javiti.
Galeb
Četvrti brod
Upravljanje muzejom bit će povjereno Muzeju grada Rijeke, a na stalnom postavu radi nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, dobitnica nagrade Silleto EMYA (The European Museum of the Year Award/Europski muzej godine) za Gradski muzej Vukovar te nagrade Izložbe hrvatskog dizajna 1516 Hrvatskog dizajnerskog društva za Muzej Sinjske alke u kategoriji prostorne i grafičke intervencije i sistemi.
Ona kaže da će muzej biti “četvrti brod” koji u sebi sadrži tri prethodna – dakle, talijanski, njemački i jugoslavenski.
Budući da se radi o kulturnom dobru, Konzervatorski odjel u Rijeci tražio je da se određeni prostori ostave u izvornom stanju, uz nužnu rekonstrukciju i restauraciju prema arhivskoj dokumentaciji, uz dozvolu da se u zaštićene unutrašnje i vanjske prostore koji se nalaze na zapovjednom mostu, palubi čamaca, šetnoj palubi, gornjoj palubi i dvodnu “usele” neinvazivni elementi koji će opisivati funkciju i povijest broda.
Kako objašnjava Nikolina Jelavić Mitrović, koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama, što će ujedno i oživjeti ovaj brod. Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti, a osim brodske infrastrukture oplemenit će ga izložbe koje su usmjerene na prikaz dinamične povijesti Galeba i grada Rijeke. Predviđeno je da se Galeb uklopi u niz događanja koja će objedinjavati različite kulturne djelatnosti u gradu kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, videoprojekcije i drugi sadržaji.
Galeb – muzej
Četiri rute
Fundus muzeja čini sva postojeća oprema broda, postojeći ilustrativni materijali, kao što su foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka, knjiga i drugih tekstualnih priloga vezanih uz Galeb. Posjetitelji koji su za života boravili i radili na brodu moći će ostaviti videozapis svojih iskustava, pokloniti dokumentaciju i eksponate. Intervencije će, prema riječima autorice postava, u potpunosti podržavati postojeći izgled i materijale korištene pri izradi broda. Pristup oblikovanju je isti na svim palubama, ali se materijali mijenjaju ovisno o tome o kojoj je palubi riječ. Naime, palube na najvišem nivou, peta i šesta, su najluksuznije, dok su prema donjim palubama materijali praktičniji i skromniji.
Posjetiteljima muzeja omogućit će se četiri rute kretanja jer brod ima svoja fizičko-prostorna ograničenja zbog stabiliteta i vodonepropusnosti. Postav će sadržavati brojne interaktivne sadržaje i pitalice, a otvorenim palubama se vraća stari sjaj obnovom drvenog poda izrađenog od tikovine, rasvjete i tende, uz suvremene muzeološke dodatke.
Većina prostora bit će opremljena senzorima koji će paliti sustave rasvjete i multimedije kako se ne bi rasipala električna energija. Cijeli će brod biti opremljen sustavom videonadzora.
Brod se sastoji od osam paluba. Ulaz se nalazi na četvrtoj palubi na koju se dolazi pomoću rampe.
– Dolaskom na nju posjetitelji odabiru odlazak u muzejski ili komercijalni dio. Odlaskom u muzejski dio posjetitelj dolazi na recepciju i s recepcije može odabrati četiri rute kretanja. Posjetitelji kulturnih sadržaja moći će posjetiti komercijalne prostore, dok posjetitelji komercijalnih sadržaja neće moći posjetiti prostore kulture ako ne plate ulaznicu – objasnila je dizajnerica. Brod muzej bit će prilagođen za osobe u kolicima, kao i za slijepe za koje će ruta kretanja biti naznačena pomoću trake, dok se u postavu planiraju posebne točke – pločice s Brailleovim pismom, slušne postaje, reljefne pločice s prikazom odabranih ilustracija i eksponati koji se mogu opipati.
Na ulaznoj palubi, nakon recepcije, posjetitelj će moći posjetiti restauriran i ponovno u funkciju stavljen prostor i pekarnice i slastičarnice te degustirati peciva i slastice. Unutar komercijalnog dijela, odnosno hotela, bit će i prostor brijačnice, kao i za vrijeme Josipa Broza, a namjera je iznajmiti ga pravim brijačima.
Imaginarna večera
Posjetitelji će moći razgledati najluksuznije rezidencijalne dijelove, u potpunosti restaurirane, kao što su Titov i Jovankin apartman, zajednički salon, apartmani za goste, glavni salon, blagovaonica i veliki salon za goste, garderoba i spavaonice. Interaktivni sadržaji bit će posebna atrakcija. U nekadašnjoj blagovaonici za uzvanike prikazivat će se imaginarna večera najviših poznatih gostiju aplicirana na veliki stol – tko je tu sjedio, što su jeli i slično. U prostorima Titova apartmana natpisi i multimedijalni sadržaji bit će u ormarima i ladicama. U jednom od salona se nekada nalazio televizor, uočljiv na rijetkoj fotografiji interijera. U planu je pronalazak takvog TV-a i stavljanje u funkciju kako bi posjetitelji mogli gledati filmove koje je i Tito gledao. Predviđeno je i da se da predstavi rad arhitekta koji je autor interijera, Zorka Laha.
Planira se i vraćanje kinoprojektora i radio aparata u veliki salon za goste i tamo bi se povremeno mogle organizirati projekcije filmova za posjetitelje. U kuhinji, posjetitelji će moći kombinirati sastojke pomoću recepata iz Titove kuharice i virtualno kuhati na ekranu, dok će se uokolo širiti miris jela koja su se na brodu konzumirala.
Sva tri bivša broda (talijanski Ramb, njemački Kiebitz i jugoslavenski Galeb) prikazivat će se u 3D modelima u svojem izvornom izgledu. Posjetitelj će s jednog upravljačkog mjesta na projekciji moći vrtjeti svaki pojedini model kako bi shvatio koje su izmjene izvršene na brodu. Pomoću interaktivne vremenske crte prikazat će se povijest broda od 1938. do 2000. Za svaku će palubu biti posebno kreiran zvuk, s time da će se na šetnoj palubi čuti zvuci lagane glazbe i filma koje je tijekom boravka na brodu slušao Josip Broz.
Već i u sadašnjem stanju, Galeb na neki način figurira kao atrakcija s turističkim potencijalom, što dokazuju redoviti posjeti stranih novinarskih ekipa koje o njemu rade reportaže – uz Reuters, u posljednje tri godine obišli su ga novinari iz Slovenije, Kanade, Austrije, Njemačke i Kine.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, koji je zbog kupovine broda bio izvrgnut brojnim kritikama, ističe da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru RH i brodu zanimljive i burne povijesti koja je vezana i uz Rijeku.
Istaknuo je da je Tito bez ikakve sumnje značajna povijesna figura, i to ne samo u Hrvatskoj i ostalim zemljama bivše Jugoslavije, već da se radi o svjetski poznatom i priznatom državniku, što potvrđuje i stalan interes svjetskih medija za Galeb, pa tako i Rijeku.
NVO „Bokeški Forum“ raspisuje konkurs poezije „Tivat 2017“ za najljepšu pjesmu čija je tema Boka Kotorska. Pobjednik konkursa, po ocjeni tročlanog žirija kojeg čine profesor književnosti KaticaČavor, v.d. direktora Centra za kulturu Tivat Neven Staničić i direktor Radio Tivta Dragan Popadić, dobiće od strane NVO „Bokeški Forum“ nagradu od 200 eura, drugoplasiranoj pjesmi pripašće 150 eura, a trećeplasiranoj 100 eura.
Pravoučešća na konkursu, kojipočinje 27.marta i traje do 15. juna imaju svi građani bez obzira na godine sa prebivalištem u bokeškim opštinama Tivat, Kotor i Herceg Novi.
Svi zainteresovani učesnici radove dostavljaju na e mail: nvobokeskiforum@gmail.com do 15.juna. Učesnici imaju pravo da dostave najviše dva rada, a učestvovanjem u konkursu ujedno i prihvataju da njihova pjesma bude objavljena u zbirci koju će izdati NVO „Bokeški Forum“ i od kojeće kompletan prihod od prodaje biti namjenjen djeci sa posebnim potrebama, koja će svojim likovnim radovima ukrasiti buduću zbirku.Pored rada, učesnici konkursa precizno navodeimeiprezime, tačnu adresu stanovanja i kontakt telefon.
Nakon prispjeća rada, organizacioni odbor konkursa će ga, bez ličnih podataka na njemu, u cilju obezbjeđivanja „fair play” uslova, dostaviti ocjenjivačkoj komisiji.
Rezultate konkursa žiri će objaviti u septembru 2017.godine. – poručuju iz NVO „Bokeški Forum“
Vlada je donijela zaključak da ministarstva odbrane i finansija sprovedu tenderski postupak za prodaju tri preostala velika čelična hangara koja se nalaze u bivšoj vojnoj kasarni „Milan Spasić” u Radovićima kod Tivta.
Hangari su nekad korišteni za samohodne obalske protivbrodske raketne lansere tipa „Rubež”. Bivša kasarna dio je zemljišnog kompleksa od skoro 7 miliona kvadrata na Luštici koji je dat u 90-to godišnji zakup kompaniji „Luštica Development” radi izgradnje novog turističkog rizora Luštica Bay.
Tri hangara kompanija „Luštica Bay” je od 2012, odlukom Vlade, bez naknade koristila za svoje potrebe, skladišteći u njima materijal i opremu potrebnu za izgradnju rizorta. „Luštica Development” je izrazila potrebu na nakon isteka trogodišnjeg roka na koji su joj bili ustupljeni, nastavi da koristi hangare ukupne površine od par hiljada kvadrata, pa je Vlada odlučila da sprovede zakonom obavezni tenderski postupak i hangare u postojećem stanju, proda toj kompaniji.
Predavanje o bioraznolikošću Dalmacije - Foto Niksa Stipanicev/Hanza Media
Predavanje o bioraznolikošću Dalmacije-Foto Niksa Stipanicev/Hanza Media
Predavanje o bioraznolikošću Dalmacije-Foto Niksa Stipanicev/Hanza Media
Predavanje o bioraznolikošću Dalmacije-Foto Niksa Stipanicev/Hanza Media
Predavanje o bioraznolikošću Dalmacije-Foto Niksa Stipanicev/Hanza Media
Jeste li znali da u Hrvatskoj imamo 39 sorti maslina, 89 sorti vinove loze, čak 29 sorti smokve i 14 sorti maraske koja je nutricionistički najvrijednija višnja na svijetu? I da bi Dalmacija po broju biljnih vrsta po jedinici površine bila prva zemlja i Evropi, rajski vrt za pčele po bropju medonosnih biljki? Ili da je u Banovini Hrvatskoj pred drugi svjetski rat, kotar Benkovac imao najviše dalmatinskih tuka, čak 35 hiljada komada?
Danas ih u cijeloj Hrvatskoj nema dvije hiljade! S tim a i drugim podacima oduševio je u petak navečer u Muzeju grada Šibenika – koji je zajedno s POU Libar i organizovano predavanje Agrobioraznolikost Dalmacije; Stare sorte i pasmine Dalmacije’ – istaknuti predavač, mr. sc. Roman Ozimec.
Mr. sc. Roman Ozimec diplomirao je agronomiju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski studij ekologije završio je na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu. Između ostalog, bavi se i sjemenom povrća i cvijeća, stalno istražuje živi svijet domovine, a posebno podzemnu špiljsku faunu, krške feonomene, te izvorne pasmine i sorte.
Predavanje o bioraznolikošću Dalmacije-Foto Niksa Stipanicev/Hanza Media
Među njima primjerice i dalmatinsku pšenicu brkulju, koja je nestala, i brgudski ozimi češnjak, za koji je još Fortis rekao da Dalmatinca po njemu prvo osjetiš pa ga onda vidiš, a sve su to autohtone sorte s kojima bi u današnjem globaliziranom svijetu mogli stvarati proizvode visoke dodane vrijednosti i ubirati višestruke benefite s obzirom da nismo konkurentni u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ustvrdio je mr. Ozimec.
‘Gubitkom autohtonih sorti, sjemenja, i životinjskih vrsta gubi se i vrijedna prirodnba i kulturna baština. Zato poljoprivbrednici nisu seljaci ili ne znam što nego čuvari tih baština, znanja i vještina’ – kazao je mr. Ozimec čije je predavanje ispraćeno burnim pljeskom nazočnih koji su zauzeli sve raspoložive stolice muzejskog atrija.
Nazočni su mogli uzeti i pokoju – doslovno – sjemenku zelja sa Žirja, raštike iz Žaborića, pirovačkog osmugalja, pomidora šljivara iz Piramtovaca i jarog graha – sikiraša iz Banjevaca. Količine su bile male i skoro pa simboličpne, ali upravo interes za njima govori da bi se jedna ovakva akcija s razmjenom sjemena mogla organizrati ponovno, već za koji dan. Ionako je sjetvena sezona u điru, ili je tek pred nama….
U Muzeju betinske drvene brodogradnje u Betini organizovana je protekla dva dana dječja radionica izrade maketa betinske gajete kojoj je, prema riječima Mirele Bilić, glavni cilj pobuditi interes djece za modeliranje, ručni rad i brodogradnju, upoznavanje sa sastavnim dijelovima brodske konstrukcije, a posebno razvoj fine motorike i rukovanje alatima piše šibenski.hr
– U tu svrhu nabavili smo nešto alata za oblikovanje drva i metala, okupili dvije grupe djece starije osnovnoškolske dobi, pripremili materijal, konzultirali se s mjesnim majstorima i izrađivačima tradicijskih suvenira i krenuli na posao. Stručni voditelj radionice, Nikola Bosna, već izrađuje suvenire za Muzej, svi su napravljeni od drva, bazirani na lokalnoj kulturi i detaljima iz brodske opreme.
Radionica Betina
Jako nam je pomogao i glavni savjetnik za tradicijske suvenire, njegov ujak, Darko Škevin, koji već dugi niz godina izrađuje prekrasne makete inspirirane mjesnim motivima. Jedan od njegovih radova je mala maketa betinske gajete koju smo odlučili napraviti s djecom OŠ Murterski škoji. Izrađivali smo male mankule, timune, vesla, jarbole i lantine, preostalo je još dosta toga – sohe, sidro, jedro a brodove treba i piturati. Dosta je sitnog rada, ali djecu treba pohvaliti jer su strpljivo i ustrajno rašpali, brusili, pilali i oblikovali forme i oblike-kaže Mirela.
Radionica se, najavljuje, nastavlja slijedeće sedmice kad će se lijepiti dijelovi i obojati oplata a unaprijed se vesele konačnom rezultatu.
Radionica Betina
– Namjera je također i promovisati autentične, izvorne suvenire te važnost zanatstva u Betini, jer upravo ovakve suvenire – koji se mogu nabaviti u suvenirnici Muzeja betinske drvene brodogradnje, planiramo aplicirati na Ministarstvo regionalnog razvoja i upravo otvoren natječaj za dodjelu oznake “Hrvatski otočni proizvod”.
Rade se u malim serijama uz puno pažnje, truda i ljubavi, materijali su nabavljeni na otoku, a oni sami nastali su kao rezultat otočne tradicije i kulture. Nastavit ćemo i dalje s ovakvim radionicama za djecu i odrasle jer želimo očuvati izvornost i našu kulturnu baštinu – zaključuje naša sagovornica.
Nakon kratkotrajne promjene vremena i ponegdje uglavnom malo kiše, tokom sedmice ponovo će prevladavati suvo i sunčano, u početku svježe, na Jadranu i uz ponegdje jaku buru, pa i s olujnim udarima, a u unutrašnjosti i uz mjestimičan jutarnji mraz, zatim opet iznadprosječno toplo.
Mogućnost kiše ponovo se povećava tek krajem sedmice.
U ponedjeljak nas očekuje pretežno sunčano, a u istočnim i sjevernim predjelima prijepodne umjereno oblačno. Vjetar umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana u južnim predjelima će mjestimično znatno oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od -4 do 12, najviša dnevna od 3 do 19 stepeni.
Utorak:
Pretežno sunčano i toplije vrijeme. Na sjeveru tokom jutra po kotlinama moguća magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, ujutru ili prijepodne ponegdje umjeren do pojačan sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od -4 do 10, najviša dnevna od 11 do 21 stepen.
Dosta sunčanog vremena tokom sedmce, postupno će biti sve toplije.
Nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines od danas prelazi na ljetnji red letjenja koji će važiti do 28. oktobra 2017. godine.
Ovim redom letjenja planirano je povećanje broja letova posebno u periodu visoke turističke sezone, između juna i septembra.
Svakako najveći broj letova biće na linijama prema Beogradu. Nacionalni avio prevoznik će iz Podgorice ka Beogradu imati 15 rotacija, a iz Tivta 22 rotacije sedmično. Ka Moskvi 16 rotacija, Parizu 8, Beču, Frankfurtu i Cirihu po 5 rotacija sedmično. Montenegro Airlines će ka Rimu saobraćati 4 puta, a prema Ljubljani 3 puta sedmično.
Osim redovnih i već prepoznatljivih linija za: Beograd, Beč, Frankfurt, Cirih, Ljubljanu, Rim, Pariz i Moskvu naši putnici moći će da računaju i na sezonske linije za: London, Kopenhagen, Sankt Peterburg, Dizeldorf i Lion.
Prvi ovosezonski let ka Dizeldorfu obaviće se 8.aprila i ka ovoj destinaciji će se saobraćati dva puta sedmično. Ove ljetnje sezone let ka Lionu biće obavljen 15.aprila i ka ovom gradu saobraćaće se jednom sedmično. Prema Londonu Montenegro Airlines će imati 3 rotacije sedmično a prvi let je 26.aprila. Tri rotacije sedmično biće i ka Kopenhagenu počev od 6.maja. Do Sankt Peterburga naši putnici će moći putovati dva puta sedmično od 6. juna.
Optimizacijom flote i reda letjenja i kod-šer saradnjom sa partnerskim avio-kompanijama povećavamo broj rotacija i unapređujemo povezanost naše zemlje sa brojnim destinacijama na evropskom i drugim kontinentima.
Tokom ljetnjeg reda letjenja Montenegro Airlines realizovaće značajan broj čarter letova ka Bariju, Napulju, Bratislavi, Nantu, Ajaču, Lincu i Salzburgu. Prvi put ove godine imamo i seriju čarter letova za Tel Aviv i Helsinki.
Letove po ljetnjem rasporedu realizovaćemo sa flotom od pet aviona, i to tri aviona tipa Embraer 195 i dva Fokera 100 – saopštavaju iz kompanije.
Psihološkinja Maja Bonačić iz Hrvatske sutra, 27. marta, će u okviru dešavanja Zaigrana pedala, održati provo u nizu predavanja o važnosti igre u radu s djecom s poremećajima iz autističnog spektra. Predavanje će biti održano u Herceg Novom, u Gradskoj kafani u 18 sati, a cilj mu je pružanje savjeta i podrške roditeljima djece koja imaju autizam.
Bonačić je magistar psihologije, bavi se psihološkom procjenom i ranom intervencijom i vrhunska je sportistkinja, te aktuelna državna prvakinja u dugom triatlonu.
Sva predavanja održava na volonterskoj osnovi i cjelokupan dolazak i angažman realizuje na taj način.
Zaigrana pedala, koju ove godine organizuje hrvatska udruga Oblačić u osam gradova Hrvatske i Crne Gore, uslijediće povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu koji se obilježava 2. aprila. Podršku u organizaciji događaja u Crnoj Gori pružaju Fondacija Ognjen Rakočević, Triatlon Savez Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, udruženje Roditelji, Asocijacija za demokratski prosperitet ZID i Multisport akademija Mayer.
Događaj su do sada podržali i Turistička organizacija Kotora, hotel Franza u Baru, Gradska kafana u Herceg Novom, Tempo iz Podgorice i KIC Budo Tomović.
Bonačić će, nakon Herceg Novog, u toku pet dana održati dvosatna edukativna predavanja o autizmu u Kotoru, Baru i u Podgorici, gdje će biti upriličen i humanitarni događaj Triatlon saveza Crne Gore i Multisport akademije Mayer u cilju prikupljanja sredstava za Fondaciju Ognjen Rakočević
Najuspješnijim učesnicima likovnog i književnog konkursa “Naša mila Boko” biće dodjeljene nagrade, u utorak, 28. marta u 19 sati u foajeu dvorane Park – Herceg Novi.
Na likovni konkurs , koji je najmenjen učenicima osnovnih škola Boke Kotorske, pristiglo je 275 radova iz svih škola Boke.
Na književni konkurs svoje radove je poslalo 38 učenika iz osnovnih škola.
Autore najuspješnijih likovnih radova tradicionalno će nagraditi kapetan Tomo Katurić, dok je JUK Herceg fest obezbijedio likovni pribor i nagradu za prvonagrađenogna književnom konkursu, tablet Lenovo.
