Mungos s ostrva prešao na kopno tri države, ali nema odgovora vlasti

Boka News
-
1
Mungos s ostrva prešao na kopno tri države, ali nema odgovora vlasti
Mungos

Mali indijski mungos, grabežljivac koji je prije stotinjak godina unesen na Mljet da spasi “otok zmija”, prometnuo se u najvećeg neprijatelja njegova iznimnog ekosistema i proširio se na kopno, ali mu još nitko nije ozbiljnije pokušao stati na put.

Manje od dvadeset godina nakon što je austrijsko Ministarstvo poljodjelstva 25. avgusta 1910. unijelo 11 primjeraka mungosa, dva su njemačka istraživača javila, kako piše Šumarski list, da na Mljetu nisu mogla naći otrovnicu.

No, tada se nije znalo da taj “uspjeh” krije široku lepezu opasnosti. Zagrebački biolog Zoran Tadić, koji nas je zainteresirao za ovu temu, upozorio nas je da je mungos vrlo oportunistička životinja. To znači da on jede najviše ono što najlakše ulovi, a da to zmije svakako nisu.

Mungos je, dakle, prije nego što je uočen nedostatak zmija, opustošio Mljet od lakše dostupnih skupina među kojima su kukci, žabe, štakori, sitni glodavaci i gušteri. Potom su došle na red ptice i ptičja jaja, a prema prilikama i kokoši, kao i ostala perad. Mnogo toga potvrdila je nedavna analiza sadržaja probavnog sustava mungosa s Mljeta. Nakon toga, mungos bi prešao na grožđe, smokve i druge dostupne plodove, pa na kraju prešao i na kopno.

Godine 1923. unesen je na Korčulu, oko 1926. na Brač, a zatim na Šoltu, pa 1970. na Hvar. Do 1949. uživao je zakonsku zaštitu.

O jadranskim mungosima na Sveučilištu Tennessee

Mali indijski mungos jedna je od 29 različitih mačkolikih vrsta koje nose popularni naziv mungosi. “Naš” je izgledom i veličinom nalik velikoj lasici. Ima izduženo vretenasto tijelo dužine oko pola metra, kratke noge, šiljastu glavu i dugi rep. Živi pet i više godina i godišnje okoti dvoje do četvoro mladih. Izvanredno je brz i okretan, što mu dobro dođe u lovu na zmije.

Mungosima u Hrvatskoj dugo se godina bavio uglavnom zoolog Nikola Tvrtković, koji je radio na Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Međutim, u zadnjih desetak godina u međunarodnim znanstvenim časopisima objavljeno je više radova koji su bitno unaprijedili znanje o utjecaju mungosa na domaći ekološki sustav. Vezani su za doktorsku disertaciju hrvatske biologinje Arijane Barun, Čakovčanke koja je u Varaždinu završila Fakultet organizacije i informatike. Po odlasku u SAD, počela se baviti biologijom, te doktorirala na Sveučilištu Tennessee u Knoxvilleu. Mentor joj je bio svjetski značajan ekolog Daniel Simberloff, a tema mungosi na jadranskim otocima. Barun danas radi na Sveučilištu Lincoln na Novom Zelandu.

Najkraće, istraživanja su utvrdila da su od šest hrvatskih otoka, poskoci i veliki zelembaći prisutni samo na otocima bez mungosa, a da ih na otocima s mungosom nema, kao na Korčuli i Mljetu, odnosno da su rijetki, kao na Hvaru.

Također, na jednom otoku nema ni zelene krastače, iako je ondje bila povijesno prisutna, te je rijetka na druga dva otoka, ali je ima na dva od tri otoka bez mungosa. Ostale vrste vodozemaca i gmazova bile su na tri otoka s mungosima vrlo rijetke ili uopće nisu nađene.

Mungos
Očekivani rezultati

Istraživači su na Mljetu i Korčuli pronašli po šest primjeraka zmija raznih vrsta, što je tri puta manje od broja zmija koje su našli na Hvaru, Braču, Lastovu i Dugom Otoku. Na Mljetu, koji je bio poznat kao otok zmija, nisu pronašli ni jednog poskoka. No, da on ondje nije posve nestao potvrđuju istraživanja Hrvatskog herpetološkog društva iz 2008. godine, u kojima je evidentiran nalaz jednog primjerka.

Naš rezultat nije iznenađujući. Bili smo iznenađeni kad smo na Hvaru pronašli dva primjerka poskoka, gdje su mungosi prisutni od 1970., ističe se u istraživanju skupine čija je prva autorica Arijana Barun. No, istraživači se donekle ograđuju da na broj zmija mogu utjecati i druge okolnosti, među kojima i veličina otoka.

Zaključci istraživanja intonirani su slično znakovima opće opasnosti. Preživljavanje vodozemaca i gmazova čije su populacije spale na mali broj jedinki dugoročno je upitno, kaže se i dodaje da su vrste koje su povijesno bile prisutne, ali neregistrirane u istraživanju, vjerojatno već lokalno izumrle ili se mogu ograničiti na uska područja koja nisu istraživanjima zahvaćena.

Voditelj istraživanja Daniel Simberloff odgovorio je Hini da sasvim sigurno nisu mogli utvrditi svaki utjecaj mungose na tim otocima, ali kada bi imali dovoljno sredstava i vremena, mogli bi saznati mnogo više. Njegov odgovor uslijedio je 34 minute nakon što mu je novinar uputio pitanje, dok je, primjerice, Ministarstvu okoliša i energetike trebalo pet dana i odgovorilo je s nekoliko adminstrativnih rečenica nakon zaključenja ovoga teksta.

Loše prognoze

Populacije mungosa na Mljetu danas su maksimalne, dok su neke druge životinje ondje lokalno izumrle ili su pred izumiranjem. Mungosi su na otoku dosegli maksimalnu brojnost već petnaestak godina nakon unošenja. Radi se o tisućama jedinki koje nije moguće posve utvrditi, kaže biolog Ivan Budinski iz zagrebačke udruge BIOM, za koga su nam Simberloff i Barun rekli da je najbolji poznavatelj jadranskih populacija mungosa.

Njihovo idealno stanište je žbunje, kupina koja okružuje travnjake, a danas je veliki dio prostora pod tim pokrivačem. Puno ih ima uz razna smetlišta. Na jednom je smetlištu procijenjeno da ih ima oko pet stotina, kaže Budinski.

Budinski kaže da je najbolja situacija na Hvaru, gdje ih nema mnogo. Postoji anegdota da je ondje jedan par unesen oko vikendice bivšeg političara Vladimira Bakarića, jer se on navodno bojao zmija. Ali nikada ondje nisu ozbiljno ugrozili okoliš, kaže Budinski.

Prešli na kopno

Mungosi su se do danas proširili na submediteranski prostor Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore između rijeka Neretve i Bojane. Srbijanski i crnogorski zoolozi pronašli su uz crnogorsku obalu mungosa na 38 mjesta, najviše oko Tivta i Budve. Također, na području Hercegovine utvrđeno je najmanje devet lokaliteta mungosa.

Možemo računati da će rijeke neko vrijeme usporavati njihovo širenje, jer mungosi će iznimno rijetko ući u vodu. Na sjeveru ih ima do Mostara i Stoca, a sjevernije od toga neće, gdje godišnje ima desetak dana snijega, objašnjava Budinski.

Činjenica da su prešli na kopno otvara mogućnost njihova širenja na sjeverozapad, i ako se to dogodi jedino bi ih Velebit mogao spriječiti da idu dalje, zaključuje Budinski i napominje da se mungos nalazi na popisu 37 po EU najopasnijih invazivnih vrsta.

Simberloff je prilično pesimističan. Kaže da je najgora prognoza, nažalost, najrealnija.

Vjerujem da će se mungosi širiti i unutar Hrvatske i izvan Hrvatske, zbog neaktivnosti vlasti u Hrvatskoj i EU, kazao je i podsjetio da se većina vodozemaca i gmazova koje su proučavali već i na kopnu pojavljuju u smanjenom broju, te da su neki među njima strogo zaštićeni prema Bernskoj konvenciji.

Mungos
Borba protiv mungosa

Povijest borbe protiv mungosa u Hrvatskoj je vrlo skromna. Nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata među lovcima na Mljetu se novčano poticalo istrjebljivanje mungosa. Šumarski list bilježi da je 1959. na Mljetu odstrijeljeno ili na “druge načine stečeno” više od 300 mungosa. No, priznaje, njegovu brojnost najviše su smanjila dva velika šumska požara.

Šef mljetskih lovaca Mario Dabelić kaže da lovci danas ne love mungose niti da oko toga postoji neki plan. Na našu informaciju da su u županijskom planu lovci istaknuli takvu obavezu, odgovara da je “možda nešto provedeno kroz knjige”, ali da oni u stvarnosti ništa ne rade u tom pogledu.

Osim u državnim tijelima, Simberloff odgovornost vidi i u Nacionalnom parku Mljet. Dio raisond’êtrea nacionalnog parka je očuvanje izvornih ekosistema i vrsta, pa je potrebno da njegove vlasti upravljaju invazivnim vrstama koja ometaju tu zaštitu, kazao je.

Iz Javne ustanove “Nacionalni park Mljet” odgovorili su da se „zalažu za eradikaciju mungosa s cijelog otoka“, ali smatraju da “to realno nije izvedivo”. Po njima, ne postoji trenutno metodologija koja bi bila uspješna na tako velikom području, a prepreku predstavljaju, kažu, i zakoni koji mungosa svrstavaju u divljač.

Japanci mogu

Međutim, Simberloff smatra da bi mungosi mogli biti uklonjeni sa svakog od jadranskih otoka i upućuje na japansko iskustvo s otoka Amami, koji je, kaže, znatno veći od naših otoka i jednako topografski izazovan. Odmah nam je dao kontakt zoologa i ekologa Yuya Watarija sa Šumarskog instituta Tsukubi kod Tokija. Watari nam je također ubrzo telegramski odgovorio i priložio naramak znanstvenih radova za koje je mailom naznačio na koji dio naših pitanja možemo naći podatke.

Dakle, Japanci su unijeli mungosa 1979. na otok površine 712 četvornih kilometara, sedam puta veći od Mljeta i sa 60 puta više stanovnika. Međutim, brzo su shvatili opasnosti i štete u ekološkom sustavu, pa su lokalne vlasti 1993. pokrenule borbu protiv mungosa. Ministarstvo okoliša je godine 2000. tu borbu uzelo pod svoje, te pokrenulo vlastiti projekt eradikacije mungosa. Započeli su s lovcima, a zatim zaposlili na desetke ljudi koji su provodili projekt na terenu. Napravili su stotine kilometara ograda, hvatali su ga u kavezne zamke, tzv. živolovke, ali su ih uskoro zamijenili s 35 tisuća zamki koje ubijaju mungose. Potom, uveli su pse za otkrivanje mungosa po zaostalim džepovima, a potom počeli pod strogom kontrolom na uskom području koristiti otrovne mamce. Broj od 6141 evidentiranih mungosa iz 2000. smanjio se 2011. na 196 njih. Životinjske vrste koje je bio potisnuo mungos, počele su se vraćati.

Suzili su ga na malo područje stjenovite, strme padine i planiraju ga ukloniti odatle, potvrdio nam je Simberloff.

Watari kaže da se raduje danu kad će otok Amami ostati bez ijednog mungosa. Profesora Samberloffa iskreno vesele japanski uspjesi vraćanja ekološkog sustava u približno prirodno stanje. Budinski kaže da BIOM ima spreman plan uklanjanja mungosa s Mljeta, ako se država odluči za to. No, kaže, nije siguran kako bi išlo s uklanjanjem mungosa s kopna.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kako su odgovorili, planira do listopada 2017. započeti s provedbom projekta “Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” u okviru kojeg će se izraditi i plan upravljanja populacijom mungosa. Taj plan je, kažu, preduvjet za efikasnu i učinkovitu kontrolu njegove brojnosti i uklanjanja iz prirode.

/HINA/

Američki arheolozi pronašli blago kapetana Kidda

Boka News
-
0
Američki arheolozi pronašli blago kapetana Kidda
Madagascar Treasure Hunter

U maju je kod Madagaskara skupina arheologa na čelu s Amerikancem Barryem Cliffordom iz olupine broda iz 17. stoljeća izvadila srebrnu polugu tešku 50 kg..

Clifford je siguran da je poluga samo dio blaga poznatog škotskog pirata Williama Kidda (1645-1701.). Iako nije poznato koliko se još blaga nalazi u olupini broda pronađenog kod otoka Sainte Marie, otkriće srebrne poluge je izazvalo veliku pažnju javnosti. Stoga se na službenoj prezentaciji pojavio i predsjednik Madagaskara Hery Rajaonarimampianina, te potvrdio kako će se istraživanja arheologa nastaviti.

Kapetan Kidd, rođen u Dundeeju, jedan je od najslavnijih pirata u povijesti. Na Madagaskaru je 1698. godine zapalio i potopio vlastiti brod Adventure Galley, pa se nagađa da srebrna poluga potječe s njega.

Kidd je s Madagaskara krenuo u pravcu Kariba na brodu Adventure Prize, ali je uhićen u Bostonu 6. jula 1699. godine.

Nakon suđenja u Londonu, 1701. je proglašen krivim i obješen. Kao upozorenje ostalim piratima, njegovo je tijelo u kavezu na vješalima na Tilbury Pointu bilo čak tri godine.

Jokić: “Ministre, meni nije bilo potrebno Vaše prisustvo i prisustvo medija da obavim razgovore sa vaterpolo klubovima…”

Boka News
-
0
Jokić: “Ministre, meni nije bilo potrebno Vaše prisustvo i prisustvo medija da obavim razgovore sa vaterpolo klubovima…”
Vladimir Jokić predsjednik Opštine Kotor

Tokom posjete Kotoru ministar Nikola Janović je iznio niz optužbi na račun rada nove kotorske uprave, a naročito mene kao predsjednika Opštine Kotor. Zarad istinitog informisanja cjelokupne javnosti, a naročito kotorske, moram se osvrnuti na navode ministra Janovića, kaže se u zvaničnom sopštenju predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića, koje integralno prenosimo.

“Neusaglašavanje termina za međusobni susret u martu i aprilu nije razlog da ministar Janović i ja ne radimo poslove iz svoje nadležnosti bez prisustva onog drugog. Naprotiv, obojica imamo zakonske i ustavne obaveze da obavljamo poslove iz naših nadležnosti bez obzira na okolnosti, a zajedničko fotografisanje svakako nije u opisu tih poslova iako u pojedinim trenucima neko može da isto ocijeni korisnim. Istine radi, u periodu mart-april nismo uspjeli da usaglasimo termine, a o ovom terminu u kojem je ministar posjetio Kotor nismo ni obaviješteni. Ministar Janović je gotovo ironično pomenuo moj zgusnuti raspored u kojem u tom periodu nije bilo termina za susret sa njim, očigledno zaboravljajući da je Kotor u tursitičkoj sezoni, da je otvoreno pitanje UNESCO statusa, da je nametnuta zabrana gradnje, da je koncesija Luke Kotor pod znakom pitanja, da su saobraćajne gužve započele, da je opština imala obavezu usvajanja budžeta i drugih planova, da je djelovanjem njegovih kolega iz Vlade dovedeno u pitanje održavanje KotorArta, sva pitanja koja su značajnija od kurtoaznog fotografisanja. Pored svih ovih problema, nismo zaboravili sport, pa su ovogodišnjim budžetom opredijeljena značajnija sredstva za sport nego prošlih godina, a sada smo u procesu izrade Nacrta odluke o načinu finansiranja sporta.

Ministre, meni nije bilo potrebno Vaše prisustvo i prisustvo medija da obavim razgovore sa vaterpolo klubovima i predstavnicima Vaterpolo saveza Crne Gore povodom rekonstrukcije zimskog bazena i da u dogovoru sa njima formiramo Komisiju za praćenje radova. Problem rekonstrukcije bazena nije u rukama opštine, već Direkcije za javne radove i izvođača, na koje i Vi kao ministar možete uticati i bez kamera i bez mene. Svoj dio posla mi kao lokalna samouprava i ja kao predsjednik radimo, na Vama je da radite svoj.

Razgovaramo sa sportskim klubovima, ali nismo medijski eksponiralii naše razgovore sa upravom VK „Primorac“ o tome kako da taj klub od posebnog značaja za grad učinimo opet prvakom Evrope i pravim gradskim klubom, iako je to moglo biti politički atraktivno i ispraćeno.

Auto moto trka Kotor 2017. se održala pod pokroviteljstvom opštine, bez pomoći Ministarstva, pa o tome opet nismo govorili.

Ministre, kada sam obilazio škole i primao predstavnike osnovnih i srednjih škola, nisam vapio za prisustvom ni Vašim ni ministra obrazovanja, iako su problemi koje te škole opterećuju iz vaših domena, već tražio način kako da opština pomogne. Minsitre, krovovi škola prokišnjavaju, toaleti su neuslovni, učionice nerenovirane, pojedine sprotske sale gotovo upropaštene, ali vjerujem da su Vas predstavnici škola o tome izvjestili kao i mene, pa da ćete naći vremena i načina da to prenesete i ministru obrazovanja.

Sve nabrojano predstavlja radni kapacitet lokalne samouprave, pa nema potrebe da gorući problemi Kotora čekaju, kako ste rekli, neku drugu priliku i veći demokratski kapacitet. Dovoljno će biti da svako radi svoj dio posla. Koordinacija u radu se obavlja preko nadležnih organa, a ne pred kamerama. Ne želim da vjerujem da Vi, kao Kotoranin, dijelite lokalne samouprave, kako je naveo premijer na „naše“ i one druge. Ministre, Vi želite da razgovaramo, a ja da djelujemo i radimo, pa da svako snosi odgovornost za učinjeno i/ili neučinjeno.

Za kraj, iz poštovanja prema vremenu kada sam navijao za svaki Vaš potez u bazenu i prema Vašoj sportskoj karijeri, neću komentarisati to što ste pomenuli djecu i moju navodnu zloupotrebu njih i njihovih najboljih interesa u političke svrhe. Zarad poštovanja prema Vašoj sportskoj karijeri i buduće koordinacije u našim poslovima, računaću da ste se nespretno izrazili” saoptio je predsjednik Vladimir Jokić.

Susret ljubitelja oldtajmera “Volkswagen”

Boka News
-
0
Susret ljubitelja oldtajmera “Volkswagen”
vw meeting 2017.

Deveti po redu međunarodni susret vlasnika oldtajmer  automobila marke „Volkswagen“  održaće se narednog vikenda, od 9. do 11.juna u Tivtu – saopštili su organizatori ove izuzetno popularne manifestacije iz „Volkswagen Classic Club-a Montenegro“ iz Tivta.

Fešta ljubitelja starih automobila čuvenog njemačkog proizvođača svake godine u Tivat privuče na stotine entuzijasta sa njihovim starom „bubama“, „bulijima“ „kubelwagenima“ i ostalim VW oldajmerima, a da vide ove atraktivne automobile u Tivat dođu i brojni turisti i posjetioci.

Mjesto okupljanja i kampovanja učesnika ovogodišnjeg „VW Meeting-a“ biće park hotela „Kamelija“ u Donjoj Lastvi gdje će za njih u petak veče biti priređeno druženje uz roštilj.

Narednog dana na raposredu je organizovana vožnja svih okupljenih oldajmera starim pute preko Njeguša do Lovćena, gdje će učesnici posjetiti Njegošev mauzolej, a poslijepodne će sve svoje automobile oni izložiti u centru Tivta, u ulici ispred zgrade Opštine na Trgu magnolija. Izložbu automobila pratiće i živa svirka benda Mikrokozma, a očekuje se da se na ovogodišnjim susretima ljubitelja klasičnih „Violkswagen““ automobila, okupi više desetina atraktivnih vozila iz više država Evrope.

Gastro fešta – Kotorska pašta (foto)

Boka News
-
0
Gastro fešta – Kotorska pašta (foto)

Gasstro manifestacija koja promoviše i čuva od zaborava tradicionalni recept kotorske krempite “Kotorska pašta 3” održana je u subotu u Kotoru na Pjaci od sata.

Na fešti je posluženo oko 900 krempita po staroj kotorskoj recepturi, a za dobro raspoloženje pobrinuo se Goran Karan i njegov bend Vagabundo.

,,Nisu samo zidine, palata ili pločnik, već su u pitanju i one sitne stvari koje pričinjavaju ljudima zadovoljstvo. Gastronomija je ta koja uvjek ljude uveseljava i oplemenjuje. Sjetila sam se svoje mladosti i poznate kotorske pašte u kultnom ,,Zdravljaku”. Tako se rodila ideja. Trudimo se da svake godine manifestaciju radimo na drugom mjestu u gradu, sa drukčijim programom, da ne uđemo u stereotip. Nadam se da su Kotorani i njihovi gosti zadovoljni” – kazala je organizatorica i predsjednica MZ Stari grad Dragana Knežević.

Program je vodio novinar Dušan Davidović a gosti su bili Vlasta Mandić, Mašo Čekić, Ljiljana Moškov ispred Gradske uprave, Mirza Krcić ispred TO Kotor i Melita Krivokapić jedna od najpoznatijih žena koja godinama sprema kotorske pašte.

Manifestaciju je  podržala Turistička organizacija Kotor, pokrovitelj je bila Opština Kotor, sponzori Luka Kotor i NTO Crne Gore, a organizator Mjesna zajednica Kotor.

Konvencija GP URA Kotor – Ljiljana Popović Moškov predsjednica

Boka News
-
0
Konvencija GP URA Kotor – Ljiljana Popović Moškov predsjednica

Na Drugoj lokalnoj konvenciji OO GP URA Kotor koja je održana u subotu u sali kina Boka, kao jedina kandidatkinja, za predsjednicu je ponovo, jednoglasno, izabrana Ljiljana Popović Moškov, na četvorogodišnji mandat.

Za potpredsjednike OO URA Kotor izabrani su Janko Milutin i Mladen Živković.

Za članove OO GP URA Kotor izabarni su : Adela Barba, Predrag Janković, Milan Đaković, Jelena Vukasović, Sandra Marković, Labud Mihović, Aleksandar Mistović, Kristijan Đuranović, Nikša Ševaljević, Smiljka Grgurević i Nebojša Ševaljević.

“Zadovoljstvo mi je djelovati u društvu stručnih i samosvjesnih ljudi, čiste političke prošlosti, hrabrih ljudi koji ne pate od autoriteta i koji su uvjek spremni da iskažu svoje stavove. Čast mi je da budem u društvu nesebičnih ljudi, onih koji svojim konkretnim i nesebičnim radom pomjeraju granice i doprinose promjenama u društvu. Nastup koji njeguje URA nije agresivan i kalkulantski, na naše građene nikada nismo niti ćemo gledati kao na glas za vrijeme izbora. Naša misija je osloboditi građane svih manipulacija, svih vidova predrasuda, demagogija, provokacija ucjena i propagande. Naš cilj će uvjek biti slobodan građanin koji razmišlja svojom glavom i izbor donosi sopstvenom voljom. Svjesni smo da smo izabrali teži i duži put, ali ćemo na njemu istrajati.

Cilj je bio ne prokockati  šansu i povjerenje koje su nam građani dali kao i ostaloj opoziciji da napravimo promjenu u Kotoru , da učinimo grad za život po mjeri čovjeka, a ne profita i da se borimo da se odluke o Kotoru donose u Kotoru a ne u drugim centrima”, kazala je Popović Moškov.

URA Kotor

Predsjednik građanskog odbora URA Dritan Abazović poručio je:

“Znam da se svakodnevno susrećete sa opstrukcijama. Dok se ne promjeni centralna vlast sve lokalne vlasti mogu da se promjene i sve će biti u problemu. Sigurno da ćemo postići svoje ciljeve do narednih izbora pa kad god oni bili. Ali, u nedemokratskim zemljama vlast se ne može mjenjati samo kroz izbore, što se pokazalo i u ovom slučaju, i to ne znači da treba da gubimo nadu. To ne znači da ne trebamo biti još borbeniji za ono što je idejni sukob. Idejni sukob u kvalitetima programa, kvalitetima ljudi, načinu na koji se on postiže kroz dijalog, toleranciju, kroz građansko društvo, kroz partnerstvo sa svim ljudima. Ne možemo da vodimo partikularne i sebične politike. Pokret URA to nikada nije radio. Ponosan sam na ljude koji su se u Kotoru zajedno sa drugim kolegama suočavali sa raznim stvarima. Ponosan sam na ljude u Budvi i Herceg Novom. To je model koji je pokazao da možemo da funkcionišemo. Naše razlike su mnogo manje nego što mi mislim. One su proizvod kontaminacije, prije svega medijske, a onda i političke, koja je na sceni. Mi svi suštinski djelimo iste problem. Ako nema parkinga u Kotoru, onda ga nema za nikoga, ako ima namještenih tendera onda je diskriminacija za sve. Protiv takvih stvari se moramo boriti…“ – zaključio je Abazović

Lokalnoj konvenciji u Kotoru prisustvovali su predstavnici brojnih partija, kao i poslanik u Skupštini Crne Gore Nedjeljko Rudović i izvršni direktor URE Zoran Mikić.

Porobić spriječen da preuzme vaterpolo reprezentaciju Rusije

Boka News
-
1
Porobić spriječen da preuzme vaterpolo reprezentaciju Rusije
Porobić: Ne znam da li je razlog politika, ali je odluka čudna

Crnogorski vaterpolo stručnjak Petar Porobić kazao je za da je dogovorio preuzimanje selekcije Rusije, ali da je to u posljednji čas spriječeno iz njemu nepoznatih razloga, javlja portal RTCG.

Beogradski “Blic” je juče objavio da je s određenih adresa iz Moskve stigla direktiva da Porobić ne može da bude selektor Rusije, navodno zbog pogoršanih odnosa dvije zemlje.

Porobić kaže da je sve već bilo dogovoreno, kao i da je zbog toga ruska selekcija doputovala u Herceg Novi.

“Pregovarao sam o preuzimanju ruske selekcije. Njihova reprezentacija je doputovala u Herceg Novi na 12 dana, jer sam bio predložen za selektora, pa smo zato i dogovorili dolazak u Crnu Goru. Vjerovatno je iznenađenje i za neke krugove u Rusiji što je njihova selekcija u Crnoj Gori”.

Bivši selektor “ajkula” kaže da ne zna stvarne razloga zbog čega je stopiran njegov dolazak na klupu “Zbornaje”.

Petar Porobić

“Kada je na kraju trebalo da dogovorimo ugovor, do toga nije došlo. U ovom momentu ne znam stvarne razloge. Možemo da kažemo da jeste razlog politika ili ne, ali zvanično nemam stav zbog čega nije došlo do saradnje. Ovo što pišu ne mogu reći da je toga, ali interesantno je da u završnici pregovora to nije realizovalo”, kazao je Porobić.

On je podsjetio da je ranije bio trener ruskog Šturma oko pet godina.

“Stekao sam i tamo dosta prijatelja. Sada u reprezentaciji ima šest, sedam ako ne i više igrača koje sam trenirao i koji su potekli iz Šturma. Imam stalnu komunikaciju sa njima. Sa ljudima iz ruskog Saveza takođe imam odlične odnose”, zaključio je Porobić.

 

„Dani Sremskih Karlovaca u Tivtu“

Boka News
-
0
„Dani Sremskih Karlovaca u Tivtu“

Specijalitete vojvođanske kuhinje i karlovačka vina  u okviru turističke manifestacije „Dani Sremskih Karlovaca u Tivtu“, predstavljeni su danas na šetalištu Pine u Tivtu.

Tivćani i njihovi gosti bili su u prilici probati specijalitate, paštetu od čvaraka, slaninu, „sremski suši“, kuglof sa pečurkama, slaninom… kao i sve to zaliti vinima karlovačkih vinarija.

Današnji domaćini iz Sremskih Karlovaca, inače, pobratim grada Tivta, istakli su kako je Fruškogorski vinski rejon je jedan od najstarijih u Evropi, gdje se posebna pažnja polaže na  čuvena bijela vina od autohtonih sorti poput „župljanke“, „sile“, „neoplante“, kao i na desertna vina „bermet“, „ausbrug“ koja su proslavila Karlovce.

Dani Sremskih Karlovaca u Tivtu

„ Baš zahvaljujući vinu, Karlovci su kroz čitavu istoriju imali snažnu ekonomsku potporu koja se odrazila i na gradnju raskonšnih objekata, oput čuvene Karlovačke gimnazije, Pravoslavne Bogoslovije, najstarije u pravoslavnom svetu posle Kijevske duhovne akademije, Patrijaršijskog dvora koji je sedište vladike sremskog. Zahvaljujući vinu crkveni velikodostojnici su imali jak uticaj politički uticaj koji au koristili kao adut u pregovorima sa Bečkim dvorom, to je bilo nekada, a danas Sremski Karlovci su najznačajnija destinacija kulturnog turizma u Vojvodini i jedna od najznačajnijih u Srbiji. Vinski put je deo te kulturne ponude“ – kazala nam je Aleksandra Lainovićev iz TO Sremski Karlovac.

Posjetioci su mali priliku degustirati osim vina i rakiju, Opšte zemljoradničke zadruge „Benišek – Veselinović“.  To je zadruga dvije porodice koje su se udružile pre nekih 15 godina. Sama vinarija Benišek je starija od toga, tri generacije unazad se bave vinima, a profesionalno od 1997. godine.

Štandove su obišli predsjednica opštine Tivat, dr Snežana Matijević, predsjednik opštine Sremski Karlovci Nenad Milenković, predsjednik tivatske Skupštine, Ivan Novosel i direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.

Dani Sremskih Karlovaca u Tivtu

U okviru „Dana Sremskih Karlovaca u Tivtu“ opština Tivat je za goste  sinoć priredila večeru na brodu „Vodena kočija“, a danas je planirana posjeta Gornjoj Lastvi.

 

Na dubini od 4 kilometra pronašli ribu bez lica

Boka News
-
1
Na dubini od 4 kilometra pronašli ribu bez lica
RIBA00

Australski znanstvenici ostali su u šoku kada su u istraživanju dubina na australskoj istočnoj obali pronašli ribu bez lica. S dubine od 4 kilometra izvadili su svega i svačega, a među hrpom smeća pronađen je i jedan ‘dijamant’ – riba kakva nije viđena od 1873. godine!

– Posljednji put ova riba je viđena 1873. godine kada je ‘zapela’ za jedan britanski brod kod Papue Nove Gvineje – rekao je doktor Tim O’Hara, prenosi Guardian.

– Ova riba je nevjerojatna, pogledajte samo kako izgleda. Usta su joj na samom dnu tako da ih uopće ne vidite. Kad je gledate sa strane, uopće ne vidite ni oči, izgleda kao da nema lica – rekao je O’Hara pomoću satelitskog telefona s pučine.

Znanstvenici su pomoću jedne metalne naprave spojene s 8 kilometara tankom žicom skupljali uzorke s morskog dna, a riba bez lica nije bila jedini senzacionalni ulov.

– Pronašli smo neobične rakove, spektakularne morske zvijezde i gigantske morske paukove. Neki su bili veliki poput tanjura! Neke moje kolege kažu da čak trećina pronađenih vrsti su potpuno nepoznate u znanosti. Naravno, ništa nije spektakularno poput ribe bez lica, ali da samo znate koliko smo pronašli nepoznatih vrsta rakova, crvi i ostalih morskih bića koje nikad nitko nije vidio.

www.slobodnadalmacija.hr

Jadrolinija uvodi sezonski red plovidbe

Boka News
-
0
Jadrolinija uvodi sezonski red plovidbe
Trajekt

Najveći putnički brodar Jadrolinija od petka prešao je na sezonski red plovidbe, a uz postojeće linije uvodi novu katamaransku koja će od 3. juna povezivati Pulu, Unije, Susak, Mali Lošinj, Ilovik, Silbu i Zadar te sezonsku katamaransku liniju koja će od 9. juna povezivati Dubrovnik, Korčulu, Hvar, Bol i Split.

Iz te tvrtke izvijestili su i da od druge polovine svibnja već prometuje nova međunarodna trajektna linija, koja će do decembra povezivati Bari u Italiji s Barom u Crnoj Gori.
Iz Jadrolinije ističu da sezonski red plovidbe podrazumijeva uvođenje dodatnih putovanja na linijama u lokalnom linijskom pomorskom prometu.

Stupanjem na snagu sezonskog reda plovidbe počinje se primjenjivati i sezonska tarifa, s cijenama u prosjeku 20 većim u odnosu na izvansezonsku tarifu, naveli su, napominjujući da se sezonska tarifa ne odnosi na otočane, odnosno vlasnike otočnih iskaznica, kojima cijene ostaju nepromijenjene tijekom cijele godine.

Putnicima se, kako bi se tijekom sezone smanjile gužve u agencijama i na prodajnim mjestima u pristaništima, preporuča kupnja karte putem službene Jadrolinijine stranice www.jadrolinija.hr, na kojoj su dostupni i pretraživanje reda plovidbe, online kupnja karata i dnevne servisne informacije.

Jadrolinija je lani ostvarila rekordan promet i prevezla ukupno 11,3 milijuna putnika i 2,6 milijuna vozila.

Raspolaže flotom od 50 brodova, a gotovo polovina godišnjeg prometa ostvari se u ljetnim mjesecima. Flota Jadrolinije ostvari više od 600 polazaka na dan, preveze oko 600.000 putnika na tjedan, a najfrekventnije linije održavaju se 24 sata na dan.

Brodovi većeg kapaciteta raspoređeni su na najprometnije linije, a uz red plovidbe, po potrebi će se uvoditi i dodatna putovanja, najavili su iz riječke Jadrolinije.

 

1...3.8533.8543.855...4.607Stranica 3.854 od ukupno 4.607