Mariborsko pogrebno preduzeće dobilo je već 50 narudžbi za digitalni nadgrobni spomenik, čiji je prototip prije nekoliko dana predstavila skupina lokalnih privatnikanika u saradnji s tamošnjim elektrotehničkim fakultetom.
Digitalni nadgrobni spomenik pruža daleko više informacija o pokojniku od klasičnog na kojemu su u mermeru ili kamenu obično upisani samo ime i prezime te datum rođenja i smrti.
“Današnji nadgrobni natpisi vrlo su kratki pa o pokojniku pružaju samo osnovne podatke, dok digitalno doba pruža nebrojeno novih mogućnosti, u životu i poslije smrti”, objavilo je povodom postavljanja prototipa spomenika na mariborskom groblju Pobrežje lokalno pogrebno komunalno poduzeće.
Digitalni nadgrobni spomenik koji napaja solarna baterija korisnicima pruža mogućnost prikazivanja teksta, video zapisa i fotografija na zaslonu zaštićenom kućištem od atmosferskih utjecaja.
Tekst te video snimke i fotografije osoba može odabrati za svog života ili to nakon njegove smrti može učiniti rodbina.
U pogrebnom preduzeću Maribor tvrde da su za takve nadgrobne spomenike dobili već 50 narudžbi, a cijena im je 3000 eura po komadu bez PDV-a.
Autori ideje računaju na potencijalno veliko tržište Europe i sjeverne Amerike, objavila je Slovenska televizija.
Mariborski digitalni nadgrobni spomenik na ekranu prikazuje osnovne podatke, ali kad mu se približite aktiviraju se senzori koji prate kretanje i oči pa uključuju prikaz pohranjenih podataka.
Gradovi u Boki Kotorskoj, Kotor, Tivat, Herceg Novi, pridružili su se globalnoj inicijativi Sat za planet Zemlju WWF-a, sinoćnim gašenjem dijela javne rasavjete u 20 sati i 30 minuta na sat vremena.
Kotorski bedemi pridružili su se hiljadama svjetskih atrakcija koje su isključila svjetla, Ajfelov toranj, rimski Coloseum, Times Square i Empire State Building u New Yorku, Sears Tower u Chicagu, mostovi San Francisca, Sydneya, Mostara i Beograda, neboder Taipei 101, Big Ben i Tower Bridge u Londonu, Sagrada Familia u Barceloni, egipatske piramide, Akropola u Ateni, Brandenburška vrata u Berlinu Dubrovačke zidine, pulska Arena…
Tivat sinoć oko 21 sat – foto čitalac
Sve je započelo prije deset godina kada su gašenjem javne rasvjete u australskom Sidneju stanovnici toga grada poslali poruku svijetu da trebamo biti svjesni štetnosti klimatskih promjena.
Glavni cilj ove akcije je osvijestiti stanovnike planeta da moramo početi voditi računa o resursima koje trošimo.
Prema istraživanjima WWF-a, u posljednjih 40 godina je čak 58 posto manje ptica, riba i drugih životinjskih vrsta na cijelome svijetu.
Porto Montenegro i hotel Regent u mraku
Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro i hotel Regent podržali su globalnu akciju Sat za planetu 2016. koja je obilježena juče, te je na 60 minuta isključena uličnu rasvjeta u naselju, kao i značajno redukovana potrošnja električne energije u marini i rezidencijalnim kompleksima.
Porto Montenegro
“Sat za planet Zemlju” pokrenut je 2007.
“Sat za planet Zemlju” pokrenut je 2007. u australskom Sidneju, kada je 2,2 miliona ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla kako bi podigli glas protiv klimatskih promjena. Samo godinu dana kasnije akcija je postala globalni pokret s više od 50 miliona učesnika u 35 zemalja svijeta. Svake godine broj učesnika se povećava. U prvih deset godina “Sat za planet Zemlju” uključio je stotine milijuna ljudi iz preko 170 zemalja diljem svih kontinenata te ušao u istoriju kao najveća globalna volonterska akcija ikad organizovana, istaknuo je WWF.
Na 3. Evropskom kongresu naučnog ronjenja koji je održan u mjestu Funšal (Funchal) Madeira (Portugalija) 22-23 marta, Institut za biologiju mora iz Kotora predstavila je dr Vesna Mačić, naučnim radom o palasturama (Pinna nobilis).
Uz organizatora, Marinsku biološku stanicu Funšal, iz uprave grada uz riječi dobrodošlice istaknuto je da iako je Madeira udaljena od Maroka oko 400 km a od kopna Evrope oko 1000 km i nekada se čini da je daleko od svega, s obzirom da se nalazi okružena Antlantikom, za kongres o naučnom ronjenju bi se moglo reći da je to pravo mjesto, kaže dr Vesna Mačić.
Prijavljenih više od 60 radova to i potvrđuju, a većina naučnih radova je iz Evrope (Portugalija, Španija, Francuska, Italija, Malta, Hrvatska, Crna Gora, Grčka, Njemačka, Finska, Belgija, Velika Britanija i Finska) ali i iz drugih zemalja širom svijeta (USA, Nova Gvineja, Nova Kaledonija, Maldivi, Irak). Svi radovi su podijeljeni u tri velike grupe, arheologija, metode u naučnom ronjenju i ekologija i naučno ronjenje.
Prvog dana kongresa prikazane su nove tehnike istraživanja kao i nova tehnološka rješenja za što efikasniji rad pod vodom i sakupljanje podataka (npr. stvaranje 3D snimaka i vodootporni tablet), a takođe istaknuta je i neophodnost ronjenja kao naučne metode u izučavanju morskih ekosistema, te neophodnost dugoročnosti i ozbiljnog pristupa obuci naučnih ronioca. Osim toga istaknuta je i važnost uključivanja šire javnosti odnosno ronioca amatera u akcijama sakupljanja podataka.
Institut za biologiju mora (IBMK) – Univerzitet Crne Gore, dr Vesna Mačić predstavila je kroz naučni rad o praćenju rasta palastura (Pinna nobilis) zaštićene vrste školjki koja se u poslednjih 5-6 godina pojavila u izuzetno velikom broju i to posebno na malim dubinama. Dio ovih rezultata je dobijen u okviru projekta Pina SPOT koji IBMK sprovodi u saradnji sa srodnim institutima u Francuskoj i Španiji.
U organizaciji paraglajding kluba Adriafly, u subotu je, na poletištu „Dizdarica“ na Žlijebskoj lastvi – Orjen, održan „Paraglajding dan“, uz veoma dobar odaziv, kako paraglajding klubova iz regiona, tako i građana. Među zainteresovanima da se prvi put oprobaju u ovom sportu, bilo je i sretnih osam Novljana i Tivćana, koji su iskoristili priliku da polete u tandemu.
Na poletištu se okupilo preko 50 ljubitelja paraglajdinga, između kojih četrnaest solo pilota, četiri tandema, tri instruktora, uz obezbijeđene pomoćnike na startu i sletištu i stalnu radio komunikaciju.
Piloti su bili pretežno iz Crne Gore: Berana, Bijelog Polja, Mojkovca, Podgorice, Danilovgrada, Nikšića i Herceg Novog, ali i regiona tromeđe, Trebinja i Dubrovnika. Pomoć u tandemima je obezbijedio Paraglajding savez Crne Gore, transport nazad nakon spuštanja na sletište u Kutima – planinarski klub „Subra“, dok je lovačko društvo „Orjen“ ustupilo lovački dom. Letenje je, u skladu sa propisima, uredno najavljeno kontroli aerodroma Tivat, a letovi su se izvodili u dobrim meteo uslovima i toplom vremenu.
Cijeneći značaj promocije našeg zaleđa kroz aktivni, odnosno sportski turizam, Turistička organizacija Herceg Novi, donirala prošle godine Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena tandem paraglajder, koji je Agencija potom ustupila na korištenje hercegnovskom paraglajding klubu Adriafly. Kao zanimljivost ističemo da su ovom prilikom, među ostalima, i zaposlenici TO Herceg-Novi bili učesnici leta tandem paraglajdera.
Paraglajding dan
Upravo održani „Paraglajding dan“ je organizovan premijerno u sklopu zajedničkog programa „Zimski gušti na Orjenu“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a uz podršku opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.
– Možemo s ponosom reći da je događaj u potpunosti ispunio očekivanja i ujedno pokazao veliko interesovanje za ovaj perspektivni sport. Žao nam je što su kapaciteti za građanstvo bili ograničeni na osam osoba, budući da smo primili upite za učešće od preko 50 zainteresovanih širom Boke” – poručili su zadovoljni organizatori.
Tradicionalna Festa od kamenica održana je u subotu na Stradunu, a u toj morskoj deliciji uživali su brojni Dubrovčani, ali i njhovi gosti.
Tradicionalna Festa od kamenica na Stradunu
Kako napominju iz Turističke zajednice grada Dubrovnika ta morska delicija iz Malostonskog zaliva, najukusnija je baš u ovo doba godine. Na Stradunu su danas svoje kamenice po cijeni od pet kuna po komadu nudila četiri školjkarskih obrta i to ”Mušula”, ”Štica”, ”Petar” te ”Šotro”, a po cijeni od deset kuna za čašu nudila su se vina vinarije ”Andrović”.
Tradicionalna Festa od kamenica na Stradunu
Festu od kamenica uveličao je i nastup Folklornog ansambla Linđo ispred Crkve sv. Vlaha, koji je ovu subotu održan posljednji put u okviru projekta “Subotnje jutro u Gradu”, kao poklon Turističke zajednice grada Dubrovnika svim gostima Dubrovnika tokom cijele zime, uz besplatne razglede Grada s vodičem na engleskom jeziku.
„Skriveni svijet starih bokeljskih kužina” naziv je izložbe autorki etnološkinja mr Mileva Pejaković Vujošević i Jelena Karadžić, koja je otvorena 24.marta u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor.
„Ne zaboravimo da kužina nije samo mjesto gdje se prave i konzumiraju jela. Ona je, prije svega, simbol porodičnog okupljanja kao i naših emotivnih i nostalgičnih sjećanja i podsjećanja na tajne prohujalih vremena. Ovi predmeti, različite namjene, zadivljuju nas svojim oblicima, funkcionalnom primjenom i dekorativnim ukrasima i prenose nam intimu bokeljskih porodica, ispunjenu ljubavlju i pijetetom prema naslijeđenom blagu koje se ne može materijalno procjenjivati, već ga prihvatiti i cijeniti kroz njegove duhovne i emotivne vrijednosti”, kazala je između ostalog otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
Jedna od autorki izložbe mr Mileva Pejaković Vujošević istakla je da je izložba dio projekta koji će nastaviti da živi. „Promovisaćemo ovu izložbu u mnogim mjestima u Crnoj Gori, jer ona to zaslužuje. Potom ćemo sve sublimirati u jednu publikaciju i predstaviti je posjetiocima našeg grada i turistima”, istakla je Pejaković Vujošević.
Izložbu prati interesantni katalog sa strinskim receptima za: polpete od oriza i rikote, salsu od sardela i mrkve, puding od kruha, umak od rena, žgance od krtole, patišpanj, fritule, dobrostku tortu, prhko tijesto s mendulima…
U muzičkom dijelu programa nastupila je ženska klapa iz Kotora „Bisernice Boke”.
Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor, predsjednik Jovo Bećir, sekretar Daliborka Sefervić, članovi Udruženja Anka Perović i Vlado Kašćelan posjetili spomenik u Bratišićima (Grbalj) i tom prilikom položili cvijeće, u spomen poginulim borcima i civilnim žrtvama ovog kraja.
Pored članova Udruženja prisutni su bili članovi familije Voja Vukadinovića i Lazara Vuksanovića, koji baštine i čuvaju svijetlu prošlost ovog kraja i ovog slavnog datuma.
Predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor Jovo Bećir je kazao:
„O borbi na Paštrovnici i grbaljskim selima Bratešići i Gorovići nemože se ništa više kazati nego što je napisao Jovan Vujadinović u svom djelu Grbalj u oslobodilačkom ratu 1941-1945 i bio bih najzadovoljniji kad bih i približno evocirao danas uspomene na te slavne i teške dane. Tadašnja Provincija di Cattaro graničila se sa Poborima i Gornjim Grbljem.
Istovremeno to je bilo i jako partizansko uporište i Italijani su pokušali da neutrališu njihov uticaj na narod preduzimajuci snažan napad sa dva bataljona divizije Emilia jačine oko 3000 vojnika i 50 artiljerijskih oruđa. Napad je počeo noću 24/25 marta 1942 iz dva pravca. Jedan je vodio preko Mirca i Čavora a drugi preko Bratešica i i Gorovića s namjerom da se obije vojske sretnu u Poborima. Neprijateljske snage stacionirane u rejonu Budve onemogućile su da se ostali dio Primorskog Bataljona ukljuci u borbu.Na položajima u Koložunju i Paštrovnici neprijateljskim snagama su pružili ogorčen otpor 24 borca Kotorsko-primorske čete i oko 50 boraca Poborsko-Brajićke i Majinske čete. Dio Grbaljske čete je na položaju iznad sela Bratešića ,na čelu s komandirom Vukom Vuksanovićem,uspio da zaustavi prodor druge kolone i primora je da se povuče nazad.Prva kolona je trpeći gubitke uspjela da potisne partizane sa Paštrovnice ka Lovčenu,Trudovu i Stanjevićima i prodre u selo Pobore.Parizani nijesu uništeni,ali je stradalo stanovništvo i njegova imovina u Poborima,Bratešicima i Gorovićima.
Druga kolona ,prilikom povlačenja prema Kotoru napadnuta je od oko 20 boraca Zagorskog voda Grbaljske čete,na čelu sa političkim komesarom čete Boškom Strugarom.Neprijatelj je u ovom okršaju imao osjetne gubitke.Ukupni gubici neprijatelja u ovim borbama iznosili su preko 50 mrtvih i mnogo veći broj ranjenih.Partizani su imali 8 ranjenih i 7 poginulih i to:Gracija Ppetković,Niko Zec,Jovo Ivanović,Vido Kapisoda,Vido Knežević,Petar- MišoZec i Mitar Ivanović. U znak odmazde za gubitke na Paštrovnici i Grblju ,Italijani su izvršili krvave represalije nad stanovništvom Pobora i Grblja.U toku noći 25/26 marta 1942 prilikom ulaska u Pobore ,Italijani su otkrili zbjeg i u njemu pobili 7 lica i to:Đakonović I.Petra,Šumar I.Vida,Šumar S.Iva,Šumar N.Raka , Šumar R.Sava i Zec M.Iva dijete od 7 godina.Gotovo sve kuće su zapalili a cjelokupno stanovništvo iz zbjegova poveli u zatočenoštvo na Mamuli.Italijanska kolona ,koja je 25 marta zaustavljena u Bratešićima ,pobila je 5 lica iz Bratešica i Gorovica i to:Vujadinović Ivanu,Kaluđerović Joku,Mazarak Ivanu,Mazarak Marka i Mazarak Maru.Istovremeno Italijani su zapalili 8 kuća u Bratešićima i dvije u Gorovićima ,a petnaestak lica su poveli sa sobom i smjestili ih u logor. Borba koja je vođena 25 marta 1942 u Grblju i Poborima spada u red većih oružanih sukoba partizana s italijanskom okupatorskom vojskom na području Boke Kotorske.Po snagama koje je okupator u njoj upotrijebio i vatrenoj moći koncentrisanoj na relativno malom prostoru,to je bila jedna od najžešćih bitaka
Po gubicima kojima su Italijani platili ovaj pohod to je bio jedan značajan trijumf partizanskog oružja.Ova bitka ostala je zapamćena i po bezobzirnom pustošenju napadnutih sela i po izuzetno brutalnom nasilju nad neboračkim stanovništvom koje je u njemu zatečeno.Neosporno je da je ovaj datum (25 mart)ostao ugrađen u slobodarskoj tradiciji Grblja.
Ovaj naš susret ovdje danas je jedno prigodno sječanje na te slavne dane u spomen poginulim borcima i civilnim žrtvama i njihovim stradanjima i neka budu sigurni da ih nikad nećemo zaboraviti dok je i jedan živi borac i antafašista“ – kazao je Bećir.
Više od 200 novih naslova od danas su na raspolaganju u prvoj strip biblioteci u Crnoj Gori koju je Hercegnovski Strip Festival (HSF) u decembru otvorio u Kinu – Kluba istraživača neistraženih oblasti, u prostorijama nekadašnje Tore, na glavnom gradskom trgu.
Ovo značajno proširenje fonda je dodatni motiv za sve ljubitelja devete umjetnosti da se učlane u HSF-ovu biblioteku koja od danas(subota 25. mart) počinje i sa izdavanjem članskih karata.
,,Biblioteka je obnovila svoj fond i nakon perioda uhodavanja danas i zvanično počinjemo sa učlanjenjem. Dakle od danas svi koji žele mogu da se učlane, a članarina je besplatna ili na dobrovoljnoj osnovi, koliko ko želi da plati“, kazao je direktor HSF-a, hercegnovski umjetnik Nikola Ćurčin. Uz poziv na učlanjenje, Ćurčin je pozvao i sve koji imaju stare stripove, a ne znaju šta bi sa njima, da ih donesu u HSF biblioteku.
,,To bi dodatno obogatilo naš fond, a i cilj nam je da se stvore uslovi i za neku vrstu razmjene stripova među članovima HSF biblioteke“, kazao je Ćurčin.
Uz podsjećanje da je u biblioteci već od ranije na raspolaganju svim ljubiteljima devete umjetnosti oko 400 svesaka, Ćurčin poručuje da je ovo korak koji je uvod u početak rada i prve striparnice u Boki.
Hercegnovski Strip Festival
,,Takođe u Kinu ćemo tokom sljedeće sedmice otvoriti i prvu striparnicu u Herceg Novom i u Boki, i to u saradnji sa striparnicom Mister NO iz Podgorice, jedinom u Crnoj Gori”, kaže Ćurčin.
U HSF biblioteci su od ranije na raspolaganju regionalne strip revije koje vole generacije čitalaca, nezavisni strip magazini koji daju pregled vrlo žive aktuelne alternativne scene, poput slovenačkog Stripburgera, Dilan Dog u originalnom Bonellijevom izdanju, te izdanja koja se mogu svrstati u SFRJ klasiku – Lunov Magnus Strip, Zlatna Serija… i mnoga druga, na policama Kina čekaju strip sladokusce. Tu su i rariteti, poput Fleš Gordona objavljenog u Politikinom zabavniku 1964. ili revije o jugoslovenskom partizanskom stripu iz 1980.
Hercegnovski Strip Festival
Podsjetimo da HSF priprema i Pank strip vikend od 7. do 9. aprila, kada će u Herceg Novom povodom 40 godina panka gostovati poznati britanski i italijanski strip umjetnici Rufus Dayglo i Walter Trono, a cijelu manifestaciju muzički upotpuniti najpoznatiji pank bend sa ovih prostora Psihomodo pop.
Pozorišna predstava Gradskog pozorišta iz Podgorice „Čuvari tvog poštenja” biće odigrana u velikoj sali Centra za kulturu Tivat u ponedjeljak 27. marta u 20 sati.
U pitanju je autorski projekat Borisa Liješevića, a u predstavi igraju: Dubravka Drakić, Branka Femić Šćekić, Božidar Zuber, Katarina Krek, Emir Ćatović, Pavle Ilić, Ivona Čović Jaćimović, Sanja Popović, Simo Trebješanin, Željko Radunović i Branko Ilić.
Projekt Hrvatski centar korala u četvrtak je krenuo u život: gradonačelnik Šibenika Željko Burić potpisao je na Zlarinu prijavu ovog projekta na konkursu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a “Promicanje održivog razvoja prirodne baštine”.
Bude li odobren, do ljeta 2020., kada je planiran završetak, na otok koralara ući će 26 milijuna kuna i s time će biti otvorena nova stranica u razvoju Zlarina, morskog predgrađa Šibenika. Europska unija financirat će 75 posto od tog iznosa, a radovi na objektima i poučnim stazama na šest otočnih punktova započeli bi u rujnu ove godine.
– Ono što je prije dvije godine, kada smo prvi put predstavili namjeru o utemeljenju koraljarskog centra, zvučalo kao priča iz mašte, sada je pred ostvarenjem. Uvjeren sam u to jer je projekt izradila najbolja ekipa u Hrvatskoj, iz Odjela za gospodarstvo na čelu s pročelnikom Matijom Bumbakom, isti oni koji su s uspjehom aplicirali na natječaje za revitalizaciju šibenskih tvrđava koje su danas samoodrživi projekti, kao što će biti i Hrvatski centar koralja sa tri stalno zaposlena i troje sezonaca – naglasio je Burić.
Plan je gradske uprave da Hrvatski centar korala Zlarin značajno pridonese daljnjem razvoju otoka i u budućnosti, te da, osim kao turistička atrakcija, funkcionira i kao mala razvojna agencija Zlarina koja će generirati čitav niz manjih razvojnih projekata.
Otoci, dodao je gradonačelnik, tijekom cijele godine trebaju živjeti pod jednakim uvjetima kao i ostali dijelovi grada, a svjesni smo i toga da je našim otočanima glavni problem bolja prometna povezanost, stoga Grad Šibenik intenzivno radi na pripremi dokumentacije za pomorsko povezivanje svih otoka brzim brodskim linijama koje bi prometovale svakoga sata.
Zlarin predstavljanje projekta
-Projekt Hrvatskog centra koraljara obuhvaća obnovu kuća Šare i Kažerme, poljskih putova koji će biti uređeni u poučne staze, a time i domaćem stanovništvu omogućiti lakši pristup do polja, zatim uređenje pristupnog puta od pristaništa do samih kuća Šare i Kažerma, opremanje kuća te nabavu plovila i ronilice na daljinsko upravljanje, također i dva električna automobila – iznijela je Ivana Bujas Rupić iz Odjela za gospodarstvo temeljne postavke ovog projekta danas u Kažermi, gdje je prije petnaestak godina otvorena otočna muzejska zbirka.
Dolazak gradonačelnika sa suradnicima koji su donijeli dobre vijesti za otok privukao je pažnju grupe Zlarinjana koji su s pažnjom saslušali izlaganje o projektu koji su i sami pomogli osmisliti, kako je istaknula Bujas Rupić.
