Tradicionalna, 43. Izložba cvijeća, pod okriljem Praznika mimoze biće otvorena u hotelu “Vojvodina” u petak, 9. februara u 11 sati.
Cvjetna manifestacija, koja se drugu godinu održava pod nazivom “Novski đardin”, okupiće oko 25 izlagača iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, a eksponati će biti isključivo cvijeće i ručno izrađene saksije za cvijeće.
Na “Novskom đardinu” biće izabran najljepši cvjetni aranžman, a nagrađena i kreativnost i umijeće uređenja kompletnog izložbenog prostora. Dio prodajnog asortimana biće opredjeljen i u humanitarne svrhe na prodajnoj izložbi čiji prihod je namijenjen odjeljenju djece sa teškoćama u razvoju zeleničke OŠ “Ilija Kišić”.
U humanitarnoj akciji na “Novskom đardinu”, uz uzgajivače cvijeća će učestvovati i preduzetnički klub “Art&craft” hercegnovskovskog srednjoškolskog centra, kao i NVO “Nova šansa u Novom”, koji će, kao i izlagači, izrađivati aranžmane od cvijeća, ali i saksije od recikliranog materijala.
Izložba cvijeća H. Novi 2017.
U okviru 43. Izložbe cvijeća za hercegnovske školarce, kao i prošle godine, biće organizovane i radionice za izradu cvjetnih aranžmana.
Ovogodišnju Izložbu cvijeća će otvoriti crnogorska glumica Nada Vukčević i trajaće do nedelje, 11. februara, a može se posjetiti od 9:00 do 19:00 sati.
Istog dana u okviru 49. Praznika mimoze na programu je i Mediteranska fešta – Ulica za ples, koja će se u Igalu održati od 19h. U ovom, pravom primorskom programu koji, nastupima na više javnih prostora duž opštine i uključivanjem većeg broja ljudi, za cilj ima širenje mediteranskog duha, učestvovaće novski umjetnici Trio Fankulo, Duje i Castel Nuovo Bend, kao i hercegnovska trupa Bayamo Salsa.
Praznik mimoze organizuju Opština Herceg Novi, JUK Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi.
“Aktuelna dešavanja u A.D. Luka Kotor upozorenje su da flomaster koalicija u Kotoru nije sposobna da rukovodi lokalnim javnim preduzećima niti Opštinom u korist građana, i da je spremna na sve da bi uhljebila partijske kadrove svojih koalicionih drugova” – navodi se u saopštenju OO DPS Kotor.
Nakon niza nepotističkih poteza Stranke decenijskih parazita (SDP) personifikovanih u zapošljavanju bliske prijateljice predsjednika SDP-a i odbornice iste “partije”, na scenu stupa Stranka nezasitih penzionera (SNP), koja dovodi ni manje ni više, opet na izmišljeno radno mjesto, iz grada pod Rumijom, dotadašnju poslanicu SNP-a i aktuelnu odbornicu u SO Bar, Snežanu Jonicu.
Fingirana izmjena sistematizacije i njeno prilagođavanje mjeri planiranih kadrova, na mjesto izvršnog direktora AD Luka Kotor dovodi dugogodišnjeg odbornika Demokratskog fronta, Branka Kovačevića, kome su nedostatak fakulteta „oprostile” kolege penzioneri iz SNP-a, izmjenivši odredbe Statuta AD Luka Kotor, na štetu ovog preduzeća.
Tu nije kraj njihovim malverzacijama u Luci Kotor. Dešavanja koje bi lokalni gramzivci najradije da sakriju su da se odnedavno na mjestu predsjednika Odbora direktora Luke Kotor više ne nalazi profesor Branislav Dragović, i to zbog unutar partijskog sukoba u lokalnom SNP-u.
Da je ova ostavka jedva dočekana i da je rezultat sukoba unutar flomaster koalicije, dokazuje i hitna sjednica Odbora direktora, koja je zakazana u roku od 24 sata, ne bi li se na to mjesto postavio kapo od penzionera. Profesor Dragović je u petak (26.01.2018.) podnio ostavku, a na njegovo mjesto ekspresno je postavljen predsjednik Opštinskog odbora SNP-a, Branko Baćo Ivanović.
Rasulo je nastavljeno na toj, hitno zakazanoj i u nedelju, (01.02.2018.) održanoj sjednici Odbora direktora, kada nije usvojen plan i program rada, kao ni finansijski plan za 2018. godinu, jer su predložena akta bila sramotno površna, amaterska i nestručna. Takva je sudbina predloga kad ih sastavljaju izvršni direktor bez diplome i njegova pomoćnica, čije je iskustvo u dosadašnjem rukovođenju u bilo kom sektoru ravno njihovoj pokazanoj nesposobnosti.
Građani Kotora će se veoma brzo uvjeriti da su obećanja flomaster koalicije da će povećati prihode u luci i smanjiti rashode istina koliko i to da neće biti partijskog i rodbinskog zapošljavanja i revanšizma. Umjesto da su sposobne kadrove koje su zatekli na rukovodećim pozicijama, iskoristili za učenje i uhodavanje svojih, oni su po sistemu Demagoga, protivpravno smijenili ljude i izmjenom sistematizacije i Statuta doveli ljude bez škole, znanja i iskustva, na izmišljene funkcije, uslovljene podrškom u lokalnom parlamentu.
Ovakvo neodrživo stanje koje se preliva iz Opštine Kotor na opštinska preduzeća i AD Luka Kotor, iz dana u dan šteti gradu, a svu štetu će platiti građani kroz poreze i namete i smanjene prihode ovog preduzeća, kaže se u saopštenju iz OO DPS-a Kotor.
Džejmi Dornan i Dakota Džonson se vraćaju kao Kristijan Grej i
Anastazija Stil u „Pedeset nijansi – Oslobođeni“, trećem nastavku
svjetskog bestselera i fenomena „Pedeset nijansi“. Posle ogromnog
uspijeha filmova iz 2015. i 2017. godine, koji su zaradili preko 950
miliona dolara na bioskopskim blagajnama širom svijeta, novi nastavak
stiže pred Dan zaljubljenih 2018. godine! “Pedeset nijansi – Oslobođeni”
režira Džejms Foli, reditelj drugog nastavka, a scenario ponovo
potpisuje Nail Leonard.
2. PEĆINCI
Nova animacija četvorostrukog oskarovca Nika Parka i studija Ardman.
Urnebesna praistorijska avantura napravljena u poznatom Ardmanovom
animacijskom stilu. Smještena u doba praistorije, kada su opasne zvijeri
i dlakavi mamuti gospodarili zemljom, priča prati pećinskog čovjeka koji
zajedno sa svojim najboljim prijateljem, divljom svinjom Hognobom,
pokušava da ujedini njihovo pleme u borbi protiv moćnih neprijatelja
koji im prijete.
U projekte od značaja za Mjesnu zajednicu Krtoli i naselje Radovići kompanija Luštica Development AD iz Tivta, u prošloj godini je uložila 66 hiljada eura. Donacije su realizovane iz sredstava opredijeljenih Protokolom o sponzorstvu koji ta kompanija svake godine potpisuje sa Opštinom Tivat- saoppteno je danas iz Luštice Development.
Za ambulantno vozilo namijenjeno potrebama medicinske ustanove u Radovićima obezbijeđena je 21,5 hiljada eura, Fudbalksi klub Sloga je dobila 5 hiljada, a opredijeljena su i sredstva za sanaciju puta u Đuraševićima, izgradnju i opremanje sportskog terena pored osnovne škole „Branko Brinić“, opremanje društvenih prostorija u Gošićima, te za finansiranje održavanja Vaskršnjeg turnira.
„Izuzetno smo zadovoljni saradnjom sa komšijama, a najviše na poštovanju dogovora i onoga što je zajednički interes u razvoju ovog područja. Najviše nas hrabri to što obostrano prepoznajemo probleme i što po tom pitanju imamo izuzetnu komunikaciju koja urodi plodom. U kompaniji Luštica Development su nam u svakom trenutku vrata otvorena i nailazimo na izuzetno razumijevanja kompletnog menadžmenta na čelu sa izvršnim direktorom Darrenom Gibsonom. Luštica bay je živ projekat koji se predano razvija i nadamo se da će se završiti što prije“ –kazao je predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević.
U okviru programa društveno-odogovornog poslovanja i Protokola o sponzorstvu, u prošloj godini kompanija Luštica Development je uložila 156 hiljada eura u projekte od lokalnog i nacionalnog značaja. Prema riječima Damira Moškova iz Luštice Development, kompanija je vodila posebno računa da više od trećine iznosa bude usmjereno na podršku neposrednog susjedstva Luštice Bay – području Krtoli.
„Vjerujemo da ćemo i ubuduće u tom smislu nastaviti saradnju i pomoći razvoj našeg neposrednog okruženja“- rekao je Moškov iz Luštice Development.
Luštica Bay je najveći najveći investicioni projekat u turizmu i izgradnji rezidencijalnih sadržaja na Mediteranu. Projektom se predviđa izgradnja sedam hotela, dvije marine, stanova, vila i porodičnih kuća, šampionskogog golf terena sa 18 rupa, komercijalno-administrativnog jezgra i ostalih neophodnih sadržaja. Od 2010. do sada kompanija je u projekte u zajednici je uložila više od 1,2 miliona eura.
Francuska zrakoplovna kompanija Air France će tijekom ljeta uspostaviti liniju Pariz – Dubrovnik, izvijestili su u utorak iz te kompanije.
Air France će na toj liniji letjeti od 19. jula do 1. septembra 2018. i to dva puta nedeljno, zrakoplovima tipa Airbus A319 sa 143 sjedala.
Letovi su na rasporedu četvrtkom i subotom.
Dubrovnik je tako uvršten u skupinu novih ljetnih Air Franceovih ruta, među kojima su i one s aerodroma Charles de Gaulle za Bari, Cagliari, Ibizu i Perpignan u Francuskoj.
Osim tih destinacija Air France ponudio je i druge sezonske destinacije među kojima je redoviti let Zagreb – Pariz te konekcija drugim letom iz Pariza za Beirut.
U Budvi je u utorak potpisani Memorandum o saradnji između Turističke organizacije opštine Budva, Kancelarije programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori i deset hotela i apartmanskih objekata koji su ušli u proceduru dobijanja ekološkog sertifikata.
Turistička organizacija opštine Budva je za prvih 10 objekata koji su se prijavili na javni poziv, obezbijedila finansijska sredstva i ti su objekti oslobođeni obaveze plaćanja članarine za prvih godinu dana.
Hotel ,,Grbalj”, ,,Kadmo”, ,,Atina”, ,,Kruna”, ,,Aleksandar”, ,,Monte Casa”, ,,Adria”, ,,Budva”, ,,Apartmani Blue Mediterranean” i ,,Alexandar Montenegro Luxury suites &spa” ušli su u proceduru dobijanja sertifikata održivog poslovanja ekološki znak Evropske unije i pridružiće se porodici zelenih hotela kojih će u Crnoj Gori do kraja godine biti ukupno dvadeset.
“Pored ostvarenih ušteda i stvaranja imidža lidera u poslovanju, sertifikovani hoteli i apartmani dobijaju prednost u promociji i marketingu, kao i mogućnosti saradnje sa globalnim tur operatorima koji posebno vrednuju ekološke sertifikate”, kazali su iz UNDP-ja.
Stalna koordinatorka sistema UN i stalna predstavnica UNDP, Fiona Mekluni je kazala da je Crna Gora sasvojim prirodnim ljepotama savršena destinacija za privlačenje ekološki odgovornih turista.
Smještajni objekti koji posjeduju ekološki sertifikat su prednost koja može pomoći Crnoj Gori da postane prepoznata kao „zelena“ turistička destinacija i postane privlačna za nova tržišta.
,,Opština Budva je ispred svih, jer je prepoznala značajan potencijal pružanjem finansijske podrške za sertifikaciju 10 hotela. Na taj način se potvrđuje, da odgovorne institucije u službi građana, u svom radu stavljaju veći naglasak na standarde održivosti i osiguranje zelenog rasta. Takođe, na taj način se stimuliše uključivanje privatnog sektora u vodeće trendove primjene ekološki odgovornih praksi”, kazala je Mekluni.
Predsjednik opštine Budva Dragan Krapović, istakao je da je za Budvu, kao turističku destinaciju, učešće u projektu Razvoj niakokarbonskog turizma od velikog značaja.
Tekst na posebnoj koverti, koju je u čast jubileja – 100 godina pobune mornara sa austro-ugarskih ratnih brodova u Boki Kotorskoj 1918. izdala Pošta Crne Gore, pogrešan je.
To su primijetile mnoge visoke zvanice na svečanoj akademiji koja je u četvrtak uveče održana u hercegnovskoj Dvorani “Park” gdje je javnost prvi put imala priliku da vidi novi filatelistički materijal.
Pošta je preuzela dio programa, obilježavanja jubileja, kome je Vlada dala veliki politički i kulturološki značaj jer je riječ o događaju sa internacionalnom dimenzijom. Za ovu priliku Pošta je izdala posebnu kovertu i poštansku markicu iz serije “Pomorstvo”, posvećene oklopnom krstašu SMS “Sankt Georg” na kome je 1. februara 1918. počela pobuna.
“Iako je pobuna ugušena a brodovi “Sankt Georg” i “Gea” potopljeni, ostaje nesporna činjenica da je ona bila nagovještaj oslobađanja naroda i stvaranja novih država”, pisalo je između ostalog na koverti.
Međutim, istorijski podaci pokazuju da brodovi “Sankt Georg” i “Gea”, kao nijedan drugi od ukupno 30-ak brodova čije su se posade pobunile u februaru 1918, nisu potopljeni.
Netačni djelovi teksta na Koverti prvog dana
“Sankt Georg” i “Gea” preživjeli su Prvi svjetski rat, pa je “Sankt Georg” 1920. ustupljen kao ratni plijen Velikoj Britaniji koja ga je prodala italijanskim rezilištima, gdje je izrezan naredne godine.
Pomoćni brod “Gea” takođe je preživio rat, ustupljen je Italiji gdje je do 1924. kada je izrezan u staro željezo, plovio pod novim imenom “San Giusto”.
Nije tačan ni podatak sa koverte da je “pobuna koja je izbila 1. februara ugušena već sljedećeg dana”.
Koverta Pošte CG – Pomorstvo
Naime, oko 6.000 mornara 11 različitih nacionalnosti iz gotovo cijele srednje Evrope koji su u njoj učestvovali, uspjeli su da tri dana pružaju otpor. Sve do dolaska III eskadre bojnih brodova Ratne mornarice Austro-Ugarske iz Pule, koji su 3. februara u poslijepodnevnim časovima ugušili protest.
U roku od 24 sata nakon gušenja pobune, uhapšeno je oko 800 mornara, a pred prijeki vojni sud izvedeno je 40, koji su se smatrali organizatorima. Na smrt strijeljanjem, koje je izvršeno 11. februara u Škaljarima pored Kotora, osuđeni su František Raš iz Slovačke, te Anton Grabar, Jerko Šišgorić i Mate Brničević iz Hrvatske.
Iz Pošte Crne Gore nisu odgovorili na pitanja upućene u petak – kako je moguće da se na posebnom filatelističkom materijalu nađu potpuno netačni istorijski podaci i ko je zbog toga ogovoran.
Inače, crtež “Sankt Georg” koji je Pošta Crne Gre iskoristila na svojoj markici djelo je poznatog italijanskog umjetnika – mariniste Alda Cherinia.
Ostalo je nepoznato da li je Pošta dobila dozvolu autora da koristi njegov rad na markici koju je, kako se navodi na sajtu ove državne ustanove, u formi idjenog rješenja napravio Zoran Popović, grafički dizajner iz Podgorice.
Scena iz predstave sa scenografijom iz Kraljevine Jugoslavije
Iz kabineta ministra za evropske poslove Aleksandra Andrije Pejovića, koji je predsjednik Organizacionog odbora za proslavu jubileja 100. godišnjice pobune mornara u Boki, odgovoreno da on kao predsjednik koordiniše aktivnosti.
Za sadržaj aktivnosti, kako je objašnjeno, odgovara onaj ko je sprovodi. To znači Pošta CG i Opština Hercg Novi. Jer, kao dio scenografije u pozorišnoj jednočinki “Pobuna” autora Stevana Koprivice, koja je izvedena pošle nedjelje na svečanoj akademiji u Novom, koriste se fotografije ratnih brodova i personala Kraljevske mornarice Jugoslavije u Boki, snimljene od pet do 15 godina nakon pobune u austro-ugarskoj Mornarici i koje sa tim događajem, nemaju nikakve istorijske veze.
Predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore na čelu sa direkotorom Predragom Jelušićem posjetili su danas “Porto Montengro” u Tivtu.
Oni su razgovarali sa direktorom kompanije “Adriatic Marinas” Davidom Margasonom i njegovim saradnicima o dinamici izgradnje ovog projekta i o budućim zajedničkim aktivnostima na daljem unapređenju nautičkog turizma, kako za posjetioce i mnogobrojne turiste, tako i za lokalno stanovništvo.
Jedna od ključnih tema sastanka odnosila se na rad i unapređenje marine Porto Montengro kao luke od lokalnog značaja u nadležnosti Javnog preduzeća, koja predstavlja jedinstvenu ponudu sa velikim rasponom sportskih, odmorišnih i kulturnih aktivnosti ne samo na crnogorskom primorju, već i šire.
Margason je informisao goste o projektima koji će već za narednu sezonu biti u funkciji, a prvenstveno se radi o pratećim sadržajima javnog karaktera i izgradnji manjeg javnog kupališta u blizini postojećeg bazena.
Direktor Jelušić je na današnjem sastanku prezentovao i investicione aktivnosti koje Javno preduzeće kroz saradnju sa lokalnom samoupravom sprovodi na infrastrukturnom uređenju obalne zone Tivta, koje će umnogome doprinijeti cjelokupnom poboljšanju standarda i razvoju te primorske opštine.
U okviru današnje posjete organizovan je obilazak marine “Porto Montenegro” i upoznavanje sa novim saržajima koji će biti u funkciji u ljetnjoj sezoni 2018. godine.
Već dvije godine vlasnici štandova uz magistralnu cestu između Opuzena i Komina na kojima prodaju poljoprivredne proizvode strepe za svoju budućnost.
Njihovi štandovi trebali su se srušiti prema rješenjima vodopravne inspekcije jer se nalaze na vodnom dobru, koje je vlasništvo Hrvatskih voda. Upravo je tu i najveći problem jer oni fizički ne smetaju održavanju i košenju nasipa uz Neretvu, a u rješenjima za uklanjanje tih štandova je obrazloženo da se zbog njih ne može redovno održavati nasip.
Nakon velike gungule i javnih prosvjeda, stvar je spasila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, kojoj su se vlasnice štandova predviđenih za rušenje obratile. Rušenje je tada zaustavljeno i oni su mogli bezbrižno prodavati svoje proizvode.
Međutim, s početkom ove godine počeli su i novi problemi. Naime, prezentiran je projekt uređenja Jadranske magistrale u Kominu u kojem je predviđena nova lokacija za štandove preko puta Komina, nedaleko od skretanja za ušće Neretve. Kada je bila javna rasprava, vlasnike štandova nitko nije pozvao. O svemu su doznali naknadno.
– Ogorčeni smo zbog toga. Ne znam što bih vam rekla. Moj muž je hrvatskih branitelj, a od ove zemlje nije dobio ništa zauzvrat. Zar on ne može dobiti ovdje deset kvadrata da postavimo štand i da na njemu prodajemo? Od toga živimo. Djeca su mi odselila u Irsku jer ovdje posla za njih nema. Pa hoćemo li se svi iseliti – ogorčena je na državne institucije Blaženka Petrić.
Njoj i susjednim štandovima još nije ponuđena selidba na novu lokaciju. Zapravo, nitko im ništa nije rekao osim što su im prije dvije godine donijeli rješenja o prisilnom uklanjanju objekata. Ali ta nova lokacija je predviđena na privatnom zemljištu i već su se javili neki Kominjani da im neće dopustiti da postave svoje štandove.
– Evo vidite da ovdje nikome ne smetamo. Ja tu prodajem dvadeset godina. Nismo na cesti, a ni na vodi. Mi smo na ovom nasipu za koji nam je, kad je pravljen, rečeno da ćemo na njemu moći držati štandove i da su ostavili proširenje za parking. Ne znamo zašto se ovo sada sve radi. Netko kaže da ugrožavamo promet, a mi smo spasili puno ljudi koji su baš na ovom dijelu sletjeli s ceste – prepričava nam Smilja Kraljević.
– Ma neće oni nas maknuti malo uniže. To su sve priče. Oni nas hoće prebaciti na drugu, desnu stranu, koja je, kao, od ‘Cesta’. Sve je to neka mućka – ogorčene su Smilja i Blaženka.
A tamo na suprotnoj strani ceste je promet puno slabiji. Sve i da prebacimo štand, nećemo moći ništa prodati ni zaraditi. Pa neće turisti koji putuju za Dubrovnik kod nas kupovati voće i povrće. Šta će s njim u apartmanima u Dubrovniku? Kupuje se kad se turisti vraćaju – kaže nam Željka Dugandžić, koja na obližnjem štandu prodaje voće i povrće.
– Nama nitko ništa službeno ne govori. Niti znamo kada će početi radovi na magistrali niti išta. Moramo se znati organizirati da pokupimo ovu robu. Sezona je pred vratima. Ako nam neće dati raditi, onda se moramo snalaziti kako znademo – ogorčena je Smilja.
– Zvala sam Hrvatske ceste, ali mi ništa nisu znali reći. Valjda je radove trebalo izvoditi zimi, a ne usred sezone – poručuje Smilja, koja bi bila najsretnija da joj Hrvatske vode daju koncesiju i da ona plaća mjesečni najam za svoj štand. Ali od toga definitivno nema ništa jer su im svi zahtjevi odbijeni.
Štandovi uz Jadransku magistralu – Neretva
– Ne znamo u čemu je ovdje problem jer “Vode” nesmetano mogu svoje radove obavljati. Prolaze i kose bez problema. Zašto ne bi ovdje uredili ugibalište pa da mi nastavimo prodavati i plaćati najam zemljišta za ovu postojeću lokaciju.
Nova lokacija na koju ih se planira preseliti je neuvjetna za prodaju. Tvrde da im se neće isplatiti raditi jer bi se tridesetak štadova zbilo na jedan uzak prostor.
– Ovo je prestrašno. Organizira se javna rasprava o projektu uređenja magistrale. Raspravlja o sudbinama štandova, a nas nitko niti zove niti išta pita – kaže Blaženka, s kojom se složila i Smilja, koja jasno i glasno traži da joj se dopusti neometan rad i prodaja na štandu.
– S malo novca neka se uredi ugibalište za automobile i autobuse i svi će biti sretni i zadovoljni. Mi ćemo moći prodavati, a turisti kupovati – pokazuje nam prostor na kojem bi se sve to moglo urediti bez ikakva ugrožavanja prometa.
– Ali nikoga nije briga – dodaje ogorčeno Smilja Kraljević.
Pomocice i obnovu starih seoskih kuca – detalj iz Gornje Lastve
Opština Tivat objavila je Plan podsticajnih mjera u poljoprivredi za 2018. kojim lokalna uprava namjerava da finansijski podrži ovdašnje poljoprivredne proizvođače, lokalno lovačko društvo, ali i pružaoce usluga u ruralnom turizmu.
Sekretarijat za ekonomski trazvoj i preduzetništvo tivatske Opptine za te svrhe ove godine u budžetu ima 25 hiljada eura. Za ta sredstva mogu aplicirati oni koji namjeravaju obnoviti postojeće ruinirane seoske kuće u tivatskim starim ambijentalnim cjelinama sa namjerom pružanja turističkih usluga, kao i oni koji namjeravaju kupiti opremu neophodnu za proizvodnju autohtonih proizvoda i stvaranja novih brendova po kojima će Tivat ubuduće biti prepoznat kao agro-turistilčka destinacija.
Za sredstva mogu konkurisati i poljoprivrednici koji se bave stočarstvom, voćarstvom, maslinarstvom, povrtarskom i proizvodnjom cvijeća u zatvorenom prostoru, pčelarstvom, ribarstvom i marikulturom. Novac iz fonda se može koristiti i za podrškuu unapređenju seoske infrastrukture, a na njega pravo da konkuruiše ima i lokalno Lovačko društvo koje gazduje lovištem Tivat, a radi unapređenja lovstva kao privredno-turističke djelatnosti.
