U Crnoj Gori će u ponedjeljak biti veoma toplo i sparno.
U popodnevnim satima očekuje se promjenljivo vrijeme, uz mjestimično kratkotrajnu kišu ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom u kontinentalnim predjelima.
Ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.
Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha biće od 12 do 24, najviša dnevna od 25 do 37 stepeni.
Region – Vjetar nosio krovove i lomio drveće
oluja
Snažan vetar i kiša uzrokovali su velike probleme u Sloveniji i Hrvatskoj. Nevrijeme je prvo pogodilo jug Slovenije, a zatim i ostale djelove zemlje, nakon čega se premjestilo u Hrvatsku. Vjetar je na nekim mjestima čupao drveće zbog čega su zatvoreni određeni putevi.
U Kranju je vjetar odnio krov na jednoj kući. Dio krova se slomio i pao na parkirani automobil.
U Mariboru je jak vjetar lomio drveće, a u mnogim mjestima je pričinjena manja materijalna šteta.
Stanje je ozbiljno u Šoškoj dolini, gdje stanovnici kažu da ne pamte tako jak vjetar.
Jutarnji list piše da se nevrijeme premjestilo ka Hrvatskoj. Tamošnji hidrometeorološki zavod je izdao upozorenja. Navodi se da su moguće i poplave.
Nevrijeme je najprije stiglo u Zagorje i Istru, da bi se zatim proširilo na Kvarner.
Posebno je dramatično bilo u Novigradu, gdje su olujni oblaci potpuno zamračili nebo.
U Poreču su letjele reklame, stolice, crijepovi, stolovi, suncobrani i tende.
Borove iglice, granje i lišće začepili su rešetke kanalizacije, zbog čega su određeni djelovi grada neko vrijeme bili pod vodom.
Nakon dužeg vremena kiša je pala i na zadarskom području. Tako je na postaji Zadar (OŠ Zadarski otoci) do 21.30 sati palo 13.5 mm (sve u jednom satu).
Više desetaka hiljada vjernika okupilo se u Međugorju, gdje se obilježava 36. obljetnica Gospinih ukazanja.
Hodočasnici iz BiH i Hrvatske, od kojih su mnogi stigli pješice iz obližnjih mjesta, ali i iz Austrije, Italije, Njemačke, Poljske, SAD-a i drugih zemalja sudjelovali su na misama i drugim okupljanjima te se penjali na mjesto prvih ukazanja Blažene Djevice Marije na Podbrdu.
Pučku svetu misu u 11 sati predvodio je župni vikar iz Međugorja fra Karlo Lovrić, koji je istaknuo da su tijekom godina u ovome mjestu zabilježena brojna duhovna i fizička ozdravljenja, što vjerodostojno svjedoči o Gospinoj nazočnosti.
Zato vjerujemo da je Gospa posjetila ovaj hercegovački krš koji je kroz stoljeća natopljen krvlju mučenika jednako kao što je to učinila u Fatimi, Lourdesu ili Guadalupeu. Uvijek nastupa kao majka koja vodi vjernike prema Isusu Kristu, rekao je fra Karlo Lovrić.
Pritom je naveo kako Gospine poruke koje šalje nije mudro odbiti jer su samo podsjetnik na svakodnevni život vjernika. Poruke su samo podsjetnik na ono što se zaboravilo. Te poruke podsjećaju na svetost braka, obiteljskog ognjišta, molitve, nedjeljno misno slavlje, ispovijed, pomirenje s Bogom i ljudima, dodao je.
Prema tvrdnjama ovog župnog vikara iz Međugorja, Gospine poruke su jednostavne, zbog čega su brojni vjernici promijenili svoj život te su počeli bolje razumijevati Crkvu. To je dokaz da je ovdje nebo na djelu i da je svaka ljudska manipulacija isključena, istaknuo je fra Karlo Lovrić.
Tijekom dana služe se mise na dvadesetak svjetskih jezika, a središnju svečanu misu služio je fra Damir Pavić, tajnik Provincije Bosne Srebrene.
Neposredno prije obljetnice međugorskog fenomena održan je tradicionalni hod mira od Ljubuškog do Međugorja, koji je 1992. pokrenuo Nijemac Hubert Liebherr. On je, zgrožen nemirima na ovim prostorima, zajedno s još nekoliko prijatelja Međugorja iz inozemstva pokrenuo taj hod za mir, vjerujući da se krunicom i ratovi mogu zaustaviti.
Sveta Stolica osnovala je posebno povjerenstvo za istraživanje međugorskog fenomena, koje je svoje izvješće predala Kongregaciji za nauk vjere, a konačni sud o svemu dat će Papa. Papa Franjo u nekoliko je navrata izrazio sumnju u svakodnevna Gospina ukazanja, a mediji su objavili kako istražno povjerenstvo smatra da su ukazanja prvih sedam dana bila vjerodostojna.
Ovoga proljeća papa Franjo imenovao je posebnog izaslanika za Međugorje, poljskog nadbiskupa Henryka Hosera, koji je zadužen za donošenje mjera za pastoralnu skrb vjernika. Nadbiskup Hoser iznosio je krajnje afirmativne poruke o međugorskom fenomenu.
Da u Budvi više nema privilegovanih pojedinaca najbolje se može zaključiti na osnovu analize punjenja lokalnog budžeta. U odnosu na isti period prošle godine, ove godine od 1. januara do 31. maja je prihod od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta uvećan za 77,65%.
Ovaj rekordni skok se može isključivo pripisati činjenici da je nova opštinska vlast na čelu sa Predsjednikom Draganom Krapovićem uvela maksimalnu disciplinu i odgovornost u proces lokalnog budžetiranja.
Bez uvođenja reda u lokalnu upravu i privrženosti principu jednakosti, ne bilo ni govora o rastu javnih prihoda Opštine Budva.
Ovaj rekordni rast budžetskih prihoda moguć je zato što nova opštinska vlast na čelu sa gradonačelnikom Krapovićem nije podređena lobijima, niti duguje tajkunima. Pokazali smo da se budžetska kasa može puniti i bez novih nameta i bez udara na siromašna domaćinstva. Dovoljno je imati znanje i odlučnost i ne biti dužnik tajkuna i interesnih grupa. A danas Budvom upravlja domaćinska vlast, a ne organizovana kriminalna grupa. Za razliku od prethodne zarobljene vlasti, nova demokratska vlast ne duguje nikome, jednako naplaćuje od svih i iste javne usluge pruža svima.
Izuzetan rast prihoda od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u visini od 77,65% govori i o značajnom porastu povjerenja investicione javnosti u Opštinu Budva nakon što je nova lokalna uprava raskrstila sa namještaljkama, bezakonjem i privilegovanjem što je bio metod prethodne vlasti. Opštini koja počiva na pricipu zakonitosti i jednakosti, investitori vjeruju kad je u pitanju njihovo sticanje prava na pripremanje zemljišta i opremanje komunalnom infrastrukturom, ali i poslovanje i funkcionisanje u kasnijim fazama.
Nova opštinska vlast ima i volju i znanje da primijeni strategije na osnovu kojih će biti zadovoljen i javni interes i legitimni i zakoniti intetesi investitora, i to na najbolji i najpouzdaniji mogući način. Izuzetan rezultat u naplati naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u Budvi ostvaruje se povećanjem ukupne kontrole i unapređenjem učinka lokalnog javnog sektora, a prije svega rezultata, kvaliteta i brzine rada. Na osnovu enormnog rasta ovog javnog prihoda Opštine Budva, može se stvarati osnova da se liječe hronični i sistematski deficiti Opštine Budva koji su drastično usporavali ekonomski i društveni razvoj našeg grada. Uvođenje reda i odgovornosti daje za rezultat rast budžetskih prihoda što će, pored fiskalne konsolidacije, omogućiti poboljšanje funkcionisanja lokalnog javnog sektora i veću tehničku i operativnu efikasnost u pružanju javnih usluga.
Umjetnički ansambl “Kolo” iz Beograda održaće u ponedjeljak 26.juna sa početkom u 21.30 sati na Ljetnjoj pozornici u Tivtu koncert u sklopu festival “Purgatorije”.
Od osnivanja do danas ansambl “ Kolo” istrajao je u nastojanju da narodnu igru podigne na nivo visoke umjetničke interpretacije. Programi ansambla Kolo u mnogome predstavljaju uzor, model scenskog etnoprikazivanja, objedinjujući osnovne vrijednosti tradicionalne kulture. U radu se uvijek polazilo od autentičnog stvaralaštva i izdvajalo se ono što je srž i jezgro narodne umjetnosti.
U 55 godina rada ansambla “Kolo” njegov repertoar obuhvatio je više od 120 koreografija, dok danas repertoar čini preko 40 koreografskih djela svih etnokoreoloških oblasti Srbije i Crne Gore, kao i oblasti s područja bivše Jugoslavije.
Ansambl “Kolo” predstavlja i pokretni muzej. Oko 2.000 originalnih kostima neprocjenjive vrijednosti, od kojih pojedini datiraju iz 19. stoljeća, predstavljaju nacionalno blago.
Francuska turistkinja koja je posjetila Perast na poznatom turističkom portalu Trip Advisor sugeriše:
„Za one kojima to može poslužiti…na izlazu iz Perasta nalazi se parking sa prekrasnim pogledom na mali otok ali pazite jer nema znaka da se parkiranje naplaćuje. Odmah nakon gašenja motora auta, skaču na vas da vam daju tiket sa brojem vašeg auta i vrijeme dolaska vozila, iznenadjenje je tek tada kada pitate cijenu jednog sata (plaćanje očigledno ne unaprijed u ovom slučaju) na izlazu i kažu vam pet eura za svaki započeti sat..lijepa krađa 10 eura za sat i po parkiranja…”
Redakcija Boka News-a proteklih dana dobila je više e-mailova mještana Perasta, koji ukazuju na brojen probleme sa kojima su suočavaju svakodnevno tokom turističke sezone, i poručuju, loša slika iz Perasta svakodnevno odlazi u svijet…
„Poštovani, na rampama u Perastu prolazi ko god hoće, momci kradu novac turistima i to već nekoliko godina, naplaćuju 10 puta veće cijene, na taj način, em kradu em puštaju auta koja onda parkiraju gdje god u dogovoru sa nekim ugostiteljima koji obećavaju besplatan parking (i privatnu pontu ponekad) bez ikakvog opravdanja…sto da vam kažem: Texas“ – jedan je od e-mailova koji smo dobili, autor poznat redakciji.
Tragom priče zaputili smo se u Perast.
Zaista, prvo vas dočekaju momci koji se predstavljaju da naplaćuju parking i nude vam prevoz do otoka, Gospe od Škrpjela, po povoljnim uslovima…
Kasnije u razgovoru sa mještanima saznajemo da to rade na crno, ima ih dvadesetak, mještani ih uglavnom nepoznaju, makar tako kažu. Nemaju licence za taksiranje na moru, a parking naplaćuju po svojim tarifama pa ako upali. Stranci kada dođu uglavno pristaju na ponudu, bez obzira koliko košta, jer neznaju o čemu se radi, a komentar im je, obzirom kada su već tu i prešli toliko kilometara spremni smo platiti…
Samo malo dalje postoji zvanični punkt, kojim upravlja Komunalno preduzeće Kotor, sa istaknutim cijenama parkinga 0,50 na sat ili dva eura za cijeli dan. Momci rade svoj posao nemaju nikakva obilježja, niti uniforme, kao ni ovi koji rade na crno.
Peraštanin koji je želio ostati anoniman, priča nam najveći paradoks koji se zbio, kaže skoro su zvali Komunalnu policiju iz Kotora, koja je došla i redom pokažnjavala ljude mještane koji imaju licencu za prevoz brodovima. Ovi na crno se se razbježali dok je trajala posjeta komunalne policije Perastu, da bi kasnije nastavili „raditi“.
Sve ovo traje već godinama šaljemo lošu sliku u svijet i nikako da se problem riješi.
I tako dok smo prošetali drevnim Perastom, zatekli smo info tablu u žbunu koju slika turista…
Perast jun 2017. foto Boka News
Automobili za prolaz kroz Perast i pored zabrane. Selektivno se propuštaju, ili po principu veze ili ko plati…
Umjesto originalnih suvenira na cetralnom trgu ispred crkve Svetog Nikole (snimljeno 24. juna), prodaju se vuneni džemperi, čarape, kape, rukavice, na pitanje imate li dozvolu odgovaraju to mi ovde prodajemo godinama…
Perast jun 2017. foto Boka News
Plaža pod borove na ulazu sa kotorske strane očišćena trava ubačena u kućice za presvalačenje…
Perast jun 2017. foto Boka News
O kontejnerima i redovnom pražnjenju više govori slika…
Perast jun 2017. foto Boka News
U dolasku slučajno sam primjetio da Perast napuštaju predsjednik Opštine Kotor i potpredsjednici, vjerovatno su ih mještani upoznali sa problemima ili su bili samo na ručku…tek preostaje da se vidi…
Je li Dubrovnik mrtav zbog gužvi koje stvaraju putnici s kruzera, kako to tvrdi lokalno stanovništvo? Naslov teksta u britanskom The Telegraphu, koji u rubrici o destinacijama za turistička putovanja piše o nezadovoljstvu domaćeg stanovništva zbog najezde plovećih hotela, ukazuje na Dubrovčanima davno poznat sezonski problem.
– Gužve su nesnosne, sva ta buka tjera ljude iz zidina. U Dubrovniku putnici s kruzera ostaju prosječno tri sata od iskrcaja do ukrcaja natrag na brod, a minimum bi trebali ostati 16 sati, ovako ne ide – požalio se novinarki The Telegrapha Britanac Marc van Bloemen, koji od 70-ih živi unutar povijesne jezgre gdje je, kako navodi, prije Domovinskog rata 1991. stanovalo više od 5000 stanovnika, dok ih je sada tek nešto više od 1150. Mnogi od njih podupiru Van Bloemenovo viđenje situacije, piše novinarka The Telegrapha i kao apsurd ističe podatak da mnogi posjetitelji s kruzera ni ne znaju u kojoj su zemlji, a katkad se pitaju zašto u Italiji (!) ne mogu plaćati eurima.
Zakazale lokalne vlasti
Domicilno stanovništvo se tijekom godina prinudno naučilo živjeti s kruzing krkljancem, ali ne vide da se itko od nadležnih lokalnih i lučkih vlasti spreman uhvatiti ukoštac s njim.
– Ne treba nama The Telegraph govoriti što se oko nas svakodnevno događa. Kruzeri kao smetnja turističkom ugledu Dubrovnika tema je stara kao i sam turizam. Sve što je neorganizirano i prekobrojno nije dobro, pa ni dolazak kruzing gostiju u ovom opsegu.
O tom smo problemu nedavno razgovarali i s ministrom turizma Garijem Cappellijem ovdje u Gradu, ali svima je jasno da pomaka neće biti dok god se ne budemo pridržavali dogovora. A dogovor je takav da u trenutku kad nam brodarske kompanije najave dolazak 10 do 12 tisuća putnika jednostavno “zavrnemo špinu” i kažemo – nema više, zatvorena butiga.
– Sve bi bilo lakše ako bismo nekako rasteretili grad od pretjerane posjećenosti, no za to trebamo svi sjesti za stol, i agencije i lučka uprava i nove lokalne vlasti, i odrediti pravila prihvata. To što smo na ulaze u spomeničku jezgru postavili brojače turista ništa ne rješava, oni dolaze, mi brojimo i sve ostaje na statistici – govori Stanko Ljubić, predsjednik Strukovne udruge putničkih agencija pri HGK – Županijskoj gospodarskoj komori Dubrovnik.
Dugogodišnji turistički djelatnik i gospodarski stručnjak Neven Jerković umoran je od prozivki domaćeg svijeta na račun kruzera.
– Najglasniji u kritikama su Dubrovčani koji žive od rente, a ne od turizma, koji Gradu donosi 100 posto društvenog proizvoda. I te stalne usporedbe s Venecijom su pretjerane. Tamo turizam dolazi nakon industrije i poljoprivrede, a kod nas je monokultura. Tako smo izabrali, od toga živimo, a kokodačemo da nemamo komoditet. I nije istina da su gužve najveće kad dođu kruzeri, nego navečer, kad ljudi pođu u noćni izlazak. Pazite, to su gosti iz apartmana i hotela, a ne s kruzera.
– Uz to, lani smo imali 750 tisuća putnika s plovećih hotela, a godinu prije oko milijun. Dakle, za 250 tisuća manje, a na ulicama su jednake gužve. Kako to objasniti? – otvoreno pita Jerković, koji drži kako bi se Dubrovnik kao destinacija više trebao pozabaviti rješavanjem nedostatne prometne infrastrukture koja generira gužve.
– Pa u nas su prometnice iz 50-ih godina, kad su se automobili brojili na prste jedne ruke, i čudimo se što danas nisu protočne. A gdje je ta famozna brza cesta Dubrovnik – Zračna luka, ni trasa joj se ne zna – negoduje Neven Jerković.
Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske Nikolina Farčić svjesna je “kruzerskog” rizika za imidž destinacije, no ne želi stigmatizirati bijelu turističku flotu.
– Nikako se ne trebamo odreći ovog vrijednog segmenta turizma, ali sigurno je da moramo mijenjati način upravljanja kruzerima. Prvenstveno moramo poboljšati način transfera putnika od luke Gruž do povijesne jezgre, koji sada stvara opstrukciju u prometu. Pritisak na naše ceste je nepodnošljiv, posebno petkom i subotom, kad je najviše uplovljavanja. Lučka uprava i Grad trebali bi zajednički osnovati dispečerski centar kojim bi se rasteretio promet na užem gradskom području – mišljenja je Farčić.
Strani koncesionari nova prijetnja?
Tekst o “smrti” Dubrovnika The Telegraph donosi i izjavu gradskog vijećnika liste ‘Srđ je Grad’ Ljuba Nikolića koji ukazuje na to da Dubrovnik kao grad UNESCO-ove svjetske baštine još nema plan upravljanja ni turističku strategiju koja bi riješila problem prihvata kruzera. Nikolić podsjeća da Zavod za obnovu izrađuje Plan upravljanja spomeničkom jezgrom koji bi trebao zaživjeti do 2019., dok je izrada strategije negdje zapela.
– I tko je odgovoran za kruzing turizam? Glavni pregovarač s kruzing kompanijama su dubrovačke lučke vlasti kojima upravlja Ministarstvo prometa. A budući da je namjera dati luke na upravljanje stranim koncesionarima koji ničim u planovima ne ograničuju broj posjetitelja s limitima grada, naša briga ostaje – zabrinut je Nikolić.
Prva Srdelada biće održana danas, nedjelja 25.jun od 20 satina Trgu palmi od 20 sati u organizaciji NVO Feral, a pod pokroviteljstvom Opštine Budva i Turističke organizacije Budva.
Kako ističu organizatori na ideju o organizaciji manifestacije su došli zbog činjenice da je srdela poznata kao sirotinjska majka koja je prehranjivala Budvu i Boku u najtežim godinama.
“Zaslužila je da joj odamo počast i da joj se odužimo”, navode iz organizacije.
Domaćini Budve, Paštrovića i Boke pripremaju specijalitete od srdele.
Pripremljenje i prigodan program u okviru kojeg će “storije” pričati Božena Jelušić i Vlasta Mandić, moderator većeri biće Dušica Vugdeli, dok će se za pravu primorsku atmosferu pobrinutu Klapa Škuribanda.
Godinama već u Perastu uživamo u inzvarednom klapskom pjevanju. Na Pjaci Svetog Nikole su nastupale najpoznatije muške klape Cambi, Šufit, Kumpanji, Vela Luka, Bunari, Kaše… čuvene petostruke osvajačice Omiša -Neverinke, Luka iz Rijeke, Ventula, Teranke, Oršulice …
Koje nam poznate klape dolaze na 16. Međunarodni festival klapa u Perastu u petak 30.juna i subotu 1.jula?
Sa zadovoljstvom Vam predstavljamo samo nekoliko njih:
Muška klapa Filip Dević je tradicionalna dalmatinska klapa iz Splita. Od 1962. godine, neprekidno djeluje već 55 godina, što je danas svrstava među najstarije aktivne klape. Repertoar klape sačinjavaju uglavnom izvorni napjevi i klapske pjesme vezane uz stari Split i Dalmaciju, ali i obrade zabavnih pjesama. Maestro Vinko Lesić je vodio klapu više od dvadest godina i ostavio poseban pečat na izvedbe specifičnog zvuka i prepoznatljiv serenadni stil pjevanja. Obišli su Australiju, N.Zeland i Ameriku.
Dobitnici su i brojnih priznanja od kojih izdvajaju Nagradu Grada Splita i priznanje Festivala dalmatinskih klapa u Omišu za poseban doprinos razvoju dalmatinske klapske pjesme. Na FDK Omiš su svrstani u red najtrofejnijih klapa. U Perastu , od bokeljskih pjesama pjevaju PAUN LETI.
Klapa Štorija
Muška klapa Pinguentum iz Buzeta osnovana je 1994. godine. Na klapskim natjecanjima osvojila je 25 nagrada, među kojima se posebno ističe 1. Nagrada stručnog žirija na FDK u Omišu te pobjeda u superfinalnoj večeri omiškog festivala, a višestruki su osvajači i Festivala klapa Istre i Kvarnera. Svoj prvi dvostruki nosač zvuka pod nazivom U mom kraju su izdali 2014.Umjetnički voditelj klape je Sanjin Radović.S posebnim interesom se u Perastu očekuje njihova izvedba BURE.
Klapa Assa voce iz Podgorice je Perastu najvjernija klapa, od samog osnivanja. Osvajači su brojnih nagrada, posebno u Novim klapskim pjesmama na temu Boka kotorska-more i pomorstvo : 2010. Prvo mjesto sa pjesmom Boka, sa pjesmom Maestrali 2.mjesto 2012., zatim sa Volim te more 3.nagrada 2013. Godine 2014. su apsolutni pobjednici ( kompozicija, obrada i nagrada publike) sa pjesmom Slobodana Kovačevića Peraški akvarel. Tada osvajaju i nagradu Peraški školji kao Najbolja crnogorska klapa. Slijedi 3.nagrada 2015. za pjesmu o admiralu M.Zmajeviću – „Zmaj sjevernih mora“ .
Velika su očekivanja ove godine za kompoziciju Ivana Tomasa Pod odrinom (tekst Mile Moškov).
Međunarodni festival klapa Perast 2016. – Alata
Od ženskih klapa , pored najave domaćih klapa ALATE iz Podgorice, BELLEZZE Iz Tivta i MARIS iz Kotora, predstavljamo takođe tri klape:
STENTORIA iz Daruvaradjeluje od 2009. godine i od tada je ostavila značajan trag u klapskom svijetu u Hrvatskoj i izvan nje, što potvrđuju mnogi nastupi, nagrade i priznanja. Poduži spisak nagrada i priznanja nećemo navoditi sem onih na FDK Omiš: tri godine zaredom izborila je mjesto u završnici Festivala, a 2015. nagrađena je drugom nagradom žirija – Srebrnim štitom grada Omiš. Posebno im je draga nagrada grada Daruvara – Kolektivno priznanje za doprinos na području kulture iz 2014.godine. Klapa trenutno broji devet članica, a voditeljice klape su njene članice Romana Herout i Lida Farkaš.
Klapa Pinguentum
SKONTRADURA iz Dubrovnika osnovana je 2008.g na inicijativu nekoliko dugogodišnjih zaljubljenica u klapsku pjesmu i vremenom su stvorile neraskidiv obruč prijateljstva koji je zauvijek pomirio sve različitosti ljudskih ćudi i generacija. Klapa Skontradura svoj program temelji na tradicionalnim i izvornim napjevima, ali i djelima mlađih dubrovačkih autora.Ucestvuje na svim značajnijim klapskim susretima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji a posljednjih godina klapa je organizovala brojne humanitarne koncerte. 2013. Skontradura osvaja Srebrnu plaketu na Festivalu u Korčuli a 2016. u Perastu osvajaju Srebrni Peraški kampanio za 2.mjesto po ocjeni stručnog žirija.
Ove godine Skontradura pjeva obradu Vinka Didovića ( voditelj klape Cambi ) po zapisu L.Kube iz 1907. Hoda, hoda, dok u Novim klapskim pjesmama pjeva Gospu od Škrpjela, čuvenog maestra Krešimira Magdića.
ŠTORIJA z Kaštel Kambelovca,osnovana je 2009.i od samog početaka klapu vodi prof. Jurica Karuza. Njeguju tradicijsku pjesmu a nisu im strane i razne popularne obrade. Ponosne su na svoj CD pod nazivom Oluja, čežnja i mir. Imaju i zapažene uspjehe kako kod publike tako i od stručnog žirija na VDP Kaštela, Festivalu Gospi Sinjskoj, Popularne skladbe Blato na Korčuli. U Perastu osvajaju 2014.g. 1.nagradu stručnog žirija i 1.nagradu publike !
Štorija nam ove godine pjeva bokešku Rano rani đurđevica Jela i interesantnu novu pjesmu Kurjožacu.
Međunarodni festival klapa Perast 2016.
Za kraj ove posebne najave, stručni i umjetnički trio: Mojimir Čačija je predsjednik Stručnog žirija za izvedbe klapa, kompoziciuju i obrade. Maestro Čačija je poznati producent klapskog pjevanja, kompozitor, pjevač i muzički voditelj klape Sinj , od 1982. godine. Umjetnički je voditelj festivala Klape Gospi Sinjskoj i festivala Nedamo te pismo naša koji se održava svake godine na Poljudskom stadionu. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Autor je više priznatih kompozicija i obrada s osvojenih više nagrada na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu
Jakša Fiamengo
Jakša Fiamengo , akademik, čuveni pjesnik sa Komiže, autor preko 400 pjesama čije su stihove otpjevali i brojne klape i najpoznatiji interpretatori, dugogodišnji je predsjednik Stručnog žirija za ocjenu najboljih stihova Nove klapske pjesme i nadasve veliki prijatelj Festivala klapa u Perastu. Fiamenga najbolje predstavljaju brojne knjige poezije i stihova poput pjesama Karoca gre, A vitar puše, Nadalina, Piva klapa ispod volta, Nokturno, Tvoje lice ka u gospe…
Jasminko Šetka je Umjetnički direktor Festivala klapa u Perastu već niz godina. Čuvenog voditelja klape Šufit , sa kojom je tri godine osvajao Omiš, preporučila je iznad svega ljubav prema klapskoj pjesmi, Perastu a profesionalno – ogromno voditeljsko znanje koje je dokazao spremajući domaće klape Incanto, Alate, Bellezze, Maris, Assa voce i druge.
Nadamo se da će publika ponovo uživati u izvanrednim klapskim ostvarenjima na 16.Međunarodnom festivalu klapa Perast 2017. u sklopu 9. Međunarodnog festivala KotorArt,koji će se održati na centralnom trgu, ispred crkve Svetog Nikole u Perastu, u petak, 30. juna, i subotu 1. jula sa početkom u 21 sat.
Ova manifestacija, sa statusom od posebnog opštinskog značaja, ove godine se održava pod pokroviteljstvom Opštine Kotor.
Namočite fažolu. Očistite luk, nasjeckajte ga na rezance i popržite na 1 dcl ulja. Dodajte sjeckani češnjak i peršin, malo promiješajte i sve zalijte vinom i kvasinom. Začinite solju i paprom. Kuhajte 15 minuta, pa dodajte komade očišćene i narezane ribe. Kuhajte dok riba ne omekša. Dio tekućine od brodeta procijedite i u njemu skuvajte fažolu.
Posebno skuhajte krumpir izrezan na kockice, a posebno tjesteninu. Rajčice narežite na kockice. Kuhani krumpir, tjesteninu i narezane rajčice dodajte brujetu i sve još jednom prokuhajte dolijevajući vino.
Po želji začinite solju i paprom, a na kraju dolijte malo maslinovog ulja.
Tivatska policija uhapsila je danas trojicu turista iz Slovačke B.M. (23), K.M. (28) i J.P.(28) zato što su iz Porto Montenegra ukrali i teško oštetili jedan od električnih automobila (golfera) kojim se prevozi osoblje i posjetioci elitnog tivatskog nautičkog centra.
Trojica alkoholisanih Slovaka koji ljetuju u Tivta, su oko četiri sata ujutro uzeli elektromobil i sa njime divljali po tivatskim ulicama i gradskoj plaži, nakon čega su se sa vozilom sjurili u more u gradskoj lučici Kalimanj. Pri tome srećom, nisu povrijeđeni ali je elektromobil gotovo uništen jer je na njemu pričinjenja šteta od oko 10 hiljada eura.
Policija je neobuzdane mladiće privela osnovnom državnom tužiocu u Kotoru Žarku Pajkoviću koji je njihov postupak okarakterisao kao “otuđivanje vozila“ i odredio im veoma visoku novčanu kaznu, nakon čijeg su plaćanja Slovaci pušteni na slobodu. Prema nezvaničnim informacijama, kazna računajući i vrijednost uništenog vozila, iznosi čak 16 hiljada.
Za sada je nejasno kako su trojica pijanih turista uspjela da iz kompleksa Porto Montenegra koji je kompletno pokriven 24-satnim video nadzorom i stalnim prisustvom po dvadesetak pripadnika obezbjeđenja, ukradu i iz kompleksa marine u grad izvezu električni golfer.
