Mladi preduzetnici iz OŠ „Drago Milović“ na sajmu u Berlinu
1 od 7
Mladi preduzetnici iz OŠ „Drago Milović“ na sajmu u Berlinu
Mladi preduzetnici iz OŠ „Drago Milović“ na sajmu u Berlinu
Mladi preduzetnici iz OŠ „Drago Milović“ na sajmu u Berlinu
Mladi preduzetnici iz OŠ „Drago Milović“ na sajmu u Berlinu
Mladi preduzetnici iz OŠ „Drago Milović“ na sajmu u Berlinu
Mladi preduzetnici iz OŠ „Drago Milović“ na sajmu u Berlinu
Mladi preduzetnici iz OŠ „Drago Milović“ na sajmu u Berlinu
Učenici OŠ „D.Milović“ iz Tivta učestvovali su na VIII međunarodnom sajmu mladih preduzetnika škola kompanija, koji se održao 21. i 22. februara u Berlinu.
Predstavili su lovor kao ljekovitu, začinsku i ukrasnu biljku, kao i raznovrsne proizvode po tradicionalnim receptima.
Školska mini kompanija „Hedgehog“ ( Jež ) osnovana je početkom 2016. godine sa ciljem da se podstiče i razvija preduzetnički duh kod učenika. U pripremama i realizaciji ovog veoma korisnog i zanimljivog projekta učestvovali su učenici od 9 do 14 godina, od branja lovorike, pravljenja sapuna, ambalaže do priprema štanda i kratkog filma o Crnoj Gori, školi i svojoj kompaniji, koji je prikazan na sajmu.
U Berlinu su se predstavili na kreativan način, ističući da su proizvodi iz Crne Gore ekološki, prirodni i ručno rađeni, dok je štand krasio i veliki jež, ribarska mreža, školjke, lovorika, kao i mirišljave vrećice lovora i lavande, a mogao se probati i čaj od sušenih kora domaće narandže i lovora. Školski video imao je najviše pregleda, pohvaljen je i prikazan, što je izazvalo posebnu radost i uzbuđenje. Rozalija, Anđela, Tamara, Aleksandra, Nora i Tina predstavile su svoju kompaniju na tečnom engleskom jeziku i pobrale brojne aplauze.
Boravak u Berlinu donio je mnogo dragocjenog iskustva i saznanja, učenici su sa svojim nastavnicima uspjeli da obiđu i neke znamenitosti Berlina, a naročito su bili ponosni kada ih je srdačno i toplo primio ambasador Crne Gore u Berlinu, Ranko Vujačić.
Sponzori putovanja su Opština Tivat, TO Tivat, HGI, Ambijenta, pekara Davidović i škola.
Finalni dan na regati “Velika nagrada Mornara” u Splitu prošao je bez vjetra i bez jedrenja. Konačni poredak zaključen je rezultatima drugog dana regate. U klasi Laser Standard jedriličar JK Delfina Igor Les zauzeo je 4. mjesto, a Milivoj Dukić, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog se izborio za bronzanu medalju.
Jedriličari JK Mornara su na prva dva mjesta na postolju, i to na drugom je Tonči Stipanović, nosilac srebrne medalje iz Ria, a prvi Filip Jurišić, koji je na Svjetskom kupu u Miamiu ove godine bio na petom mjestu.
Juniori JK Delfina jedrili su u klasi Laser 4.7. Ilija Marković je 5., Balša Dojkić 22. i Irina Kusovac je 23.
Oni se već sledećeg vikenda takmiče na regati Prvenstvo Splita.
Veliki zajednički zbor građana više mjesnih zajednica u Grblju, Luštici te Krtolima i Krašićima, održaće se u četvrtak u 18 sati u Poslovnom centru „Vukšić“ u Radanovićima. Zbor koji su sazvala rukovodstva mjesnih zajednica Grblja, Krtola i Luštice ima samo jednu tačku dnevnog reda – trasu IAP međunarodnog novog gasovoda iz Azerbejdžena za zapadnu Evropu, a koja bi trebalo da prođe po sred ta tri velika područja u Boki Kotorskoj. Mještani Krtola i Grblja već su izrazili svoje protivljenje planiranoj trasi, a sada im se pridružuju i Luštičani. Na zbor koji će se održati u četvrtak veče u Grblju, pozvani su i predstavnici opština Budva, Kotor, Tivat i Herceg Novi.
„Molimo vas da se zbog ozbiljnosti sitzuacije, odazovete u što većem broju da bi smo mogli zauzeti zajednički stav o planiranoj trasi gasovoda na potezu od Jaza do Rosa jer je to od životnog interesa svih na ovom prostoru, a posebno od interesa za buduće generacije“- stoji u pozivu koji se od juče distruibuira mještanima Grblja, Krtola i Luštice.
Prema nacrtu Master plana gasifikacije Crne Gore, IAP gasovod koji će u Crnu Goru „ući“ iz Albanije u zaleđu Ulcinja, trebalo bi da kroz Boku prođe na potezu od Jaza do Rosa. Naime, nakon što iz mora „izađe“ u uvali Trsteno u Donjem Grblju, gasovod će biti polagan kopnom kroz Donji Grbalj i Radanoviće, do Krtola.
„Zamišljeno je da gasovod onda preko Đuraševića, sredinom Radovića i preko Gošića gdje treba da se gradi distributivno postrojenje za Herceg Novi, ide prema Gornjim Krašićima, ulazi u more kod rta Dobreč i nastavlja dalje za Hrvatsku. To nam nikako ne odgovara jer bi praktično značilo rušenje mnogih kuća u Krtolima, zabranu svake gradnje na velikom dijelu naših imanja zbog velikih tzv. zaštitnih zona za gasovod, odnosno u krajnjem, iseljavanje domicilnog stanovništva koje ovdje živi vjekovima. Tri zaštitne zone oko gasovoda u kojima se važi zabrana ili poseban režim bilo kakve gradnje objekata ili sadnje biljaka široke su 10, 60 i čak 400 metara, što će značajno ugroziti naše živote i obezvrijediti našu imovinu“- istakao je nedavno predjednik MZ Krtoli Ivan Starčević koji je obrađivačima Master plana već i predložio alternativnu trasu. Protiv aktulene trase su zvanično, i u Opštini Tivat koja je obrađivačima nacrta Prostornog plana posebne namjene obalnog područja Crne Gore (PPPNOP) već lani uputila primjedbu da trasu gasovoda izmjeste sa područja te opštine u Krtolima, a i Grbljani su nedavno najavili da će od svoje Opštuine Kotor i oni tražiti da tako postupi.
Inače, na nedavnoj javnoj raspravi na Cetinju obrađivači Master plana gasifikacije Crne Gore priznal su da opšte nisu konsultovali i uzeli u obzor Prostorno-urbanistički plan Opštine Tivat koji ne predviđa postavljanje gasovoda i javno su rekli da bi ovakva trasa mogla da izazove “iseljavanje sela Radanovići u Grblju i sela Radovići u Tivtu”. Protiv ove trase je i kompanija “Luštica Development” koja na 7 miliona kvadrata tivatskog dijela Luštice gradi 1,1 milijardu eura vrijedan novi turistički grad Luštica bay, jer su obrađivači master plana i PPPNOP-a gasovod ucrtali posred budućeg šampionskog golf terena od million kvadrata koji je jedan od kljulnih djelova tog luksuznog turističkog kompleksa.
Luštica – Foto Anton Marković Gula
Dok otpor gradnji gasovoda kroz Boku raste kako kod mještana tako I kod najvećih stranih investitora koji ovdje realizuju turističke porijekte, Ministarstvo ekonomije se “pravi gluvo” pa je tako ministarka Dragica Sekulić prošle nedjelje u Bakuu izjavila da je “Ministarstvo ekonomije je kroz intenzivnu komunikaciju sa Ministarstvom industrije i ekonomije Albanije, u cilju zajedničkog pristupa implementaciji Jadransko-jonskog gasovoda, dobilo zajednički grant za izradu Idejnog projekta za IAP kroz Crnu Goru i Albaniju u okviru XV poziva Zapadnobalkanskog investicionog okvira u iznosu od 2,5 miliona eura.” Sekulić je najavila da će te aktivnosti početi tokom drugog kvartala ove godine kao i da će nakon izrade idejnog projekta gasovoda kroz Crnu Goru, naša država “se dodatno približiti izgradnji Jadransko-jonskog gasovoda.”
Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević, posjetila je minulog vikenda štand Turističke organizacije Tivta koja je predstavlja ponudu tivatske rivijere na 39. Međunarodnom sajmu turizma „ITTFA“ u Beogradu.
„Tivat je postao veoma atraktivna destinacija. Možemo se pohvaliti jedinstvenom ponudom, koja je spoj mediteranskog mjesta sa plažana i uvalama, autentičnog zaleđa sa ambijentalnim cjelinama i izuzetnom kulturnom ponudom tokom cijele godine“ – istakla je gradonačelnica Matijević u razgovoru sa medijima koji su pratili dešavanja na sajmu turizma u Beogradu.
Matijević se prilikom posjete sajmu srela sa ambasadorom Indonezije u Srbiji koji je izrazio zainteresovanost za saradnju sa Tivtom na kulturnom planu.
U organizaciji NVO „Ruke“ a uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja danas je u Gradskoj kafani u Herceg-Novom održana treća „Mala fešta od naranče“.
Fešta je okupila preko 30 učesnika koji su pripremili razne slasne slatke i slane delicije, likere, sokove ali i brojne rukotvorine, na temu naranče.
Predsjednica NVO „Ruke“ Milina Kovačević kazala je da su u mnogim detaljima na trećoj fešti osmislili nove pravce djelovanja, ali sačuvali početni i dobroprovjereni, a to je promovisanje zajedničke kreativnosti i dobre volje građana.
Mala fešta od narače dobila je i ove godine podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Organizovana je radionica za proizvođače o sistemu zaštite tradicionalnih specijaliteta.
Mala fešta od naranče imala je i humanitarni karakter. Na donatorskom stolu je bilo 15-ak torti, koje su ustupile pekare, poslastičarnice, restorani, organizacije, domaćice, a od čije prodaje je novac opredjeljen za podsticaj ponovnog početka rada Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju.
Jednu od torti otkupio je Konzulat Republike srbije u Herceg Novom, a po riječima konzula Zorana Dojčinovića u toj poslastici uživaće mališani iz vrtića „Naša radost“.
Druga humanitarna akcija organizovana u okviru fešte je namjenjena za prikupljanje sredstava za liječenje malog Martina Stepanovića. Zorica Drakulović Vidaković, koja se odavno prepoznaje po humanitarnom radu, kazala je da novac prikupljaju od prodaje knjige „Bokeške gulozece“ koje je autorka Marina Stanišić poklonila upravo za tu namjenu, kao i od malih torti koje su pravljene po recepturi iz te knjige.
Fešta je okupila stare ali i nove učesnike. Među onima koji su prvi put je i picerija „Galiot“ iz Đenovića, a po riječima šefa kuhinje Vladimira Acina, oduševlljeni su organizacijom, kao i brojem posjetilaca.
Mala fešta naranče 2017.
Na fešti su treći put predstavnici kompanije „Lighthouse“, koja je i domaćin događanja, ali i restorana „Al Posto Giusto“ čijim specijalitetima Novljani ni ovoga puta nisu odoljeli. Među stalnim učesnicima su i „Novska kredenca“ i Romana Jeknić koja je kazala da je ovoga puta predstavila stare recepte u novom izdanju.
-To su razni džemovi od naranče i po prvi put od domaće crvene, kao i integralni kolačići sa čokoladom i kandiranom korom od naranče, zatim slatko od fortunela, narancine, kompot od divlje naranče, tu je i čips od jabuke – kazala je Jeknić.
Snežana Vukićević Čvoro se predstavila takođe sa džemom od naranči sa suvim grožđem, džemom od mandarine i dunje, donijela je i liker od masline, čaj od kore mandarine, kao i posuđe rađeno u dekupaž tehnici…
-Ovo su najljepše manifestacije koje se održavaju u gradu jer se njeguje tradicija i promoviše zdrava hrana a sve u cilju kvalitetnije turističke ponude – kazala je Vukićević Čvoro.
Mala fešta naranče 2017.
Na Maloj fešti od naranče birao se i najbolje napravljen džem, a izdvojena su i četiri originalna recepta koja će se naći u publikaciji koju NVO „Ruke“ planira da objavi.
Školica sporta Jump“ organizovala je niz takmičarskih igara za najmlađe, a u programu su učestvovali Mažoret klub „Lily“, djeca iz vrtića Igalo, Hercegnovsko pozorište, umjetnici…
Kriv je !!! Iako je odbrana pokušala spasiti ga pozivajući se na trojno državljanstvo, tražili su i služenje kazne u drugoj državi, ali sudija je bio neumoljiv… spaliti Manjabalina Tikventusa, krivca za sve nedaće Kotorana u protekloj godini.
Brojni domači posjetioci i njihovi gosti danas su uživali u Tradicionalnom zimskom kotorskom karnevalu, koloritu originalnih kostima, karnevalskih maski, u muzici gradskih muzika Kotora i Đenovića, nastupu mažoretrki, karnevalska grupa iz Ptuja – Slovenija, najmlađih iz vrtića…
Nakon spaljivanaj karnevala, proglašene su najbolje maske, karnevaske grupe a održan je i koncert Tomislava Bralića i klape „Intrade” na glavnom gradskom trgu. Fešta se nastavila po kafićima u Starom gradu, čime su zvanično završene ovogodišnje karnevalske fešte.
Tikventus je proglešen krivim za mnogo toga a posebno je što je učinio da nam prijete da će Kotor eliminat sa one karte UNESC-a. Što se oburdava bedem i kontrafor i bez teramota i što se još nisu našli meštri da ih saližaju. Kriv je jado što četiri mjeseca traje đironda. Kriv je što kolone od auta na onu uždencu ljeti ne pasaju nego u mjesto po ure fermaju i gungula se učini da je ni policioti na svaka dva metra ne mogu priforcat da krene. Što se oko zimskoga bazena ne zna okle se riba čisti ali se zna okle smrdi. Kriv je što palme iždere surlaš i što nema kontra medižine za pelcovanje ali se već u male zbori da su ovi novi našli šegune i to trinke nove iz Italije preko veze od nekijeh bivšijeh biznismena. Što pompierima oće da uzmu veliki auto i da ga daruju u montanju. Tužilaštvo je sada fermalo optužnicu jerbo je nenadno glamni donio odluku koja je izazvala veliki konfužion, a niko se tome nije nadao iznio je tužilac profesor Škopacunio Kacavida Šporkaćun.
Kotorski karneval 2017.
Branilac mr Kagarela Umido smatar da kotorski krnevao nije kriv ni po jednoj tački optužnice.
„Nije kriv što na njega bacate balu, a drugi se ćapaju oko timuna od bracere što se porat od Kotora zove. Nije kriv što smo Kotor sami surgali u kaposanto, a na kartoline i sve bjelosvjetske fojeve od turizma za Kotor zbore da je grad koji treba vižitat. Manjabalin nije kriv što svi oće u naš lijepi Kotor , a nema mjesta. Zato vas molim da barem bude svjedok saradnik ili oni da se nagodimo i da ga liberamo od optužnice i da ga danas ne zaždimo. Ali ne vidite da je jado nešto krolao i da mu je deboleca.
In fine, kako jado ima trojno državljanstvo zahtijevam da mu se sudi u drugu državu i da se brani sa slobode” – kazao je branilac mr Kagarela Umido.
Predsjednik Slamnoga suda Paštroć Pašamontanja nije prihvatio argumente odbrane i “osudio je Tikventusa na smrt”.
Kotorski karneval 2017.
Prema ocjeni žirija prvu nagradu osvojila je karnevalska grupa “Karampana” za “Oli jedan đir”, druga je pripala mališanima iz Javne predškolske ustanove “Radost”, a treća djeci iz Resursnog centra “Dr Peruta Ivanović”. Gostima iz Ptuja – Slovenija koji su takođe učestvovali u karnevalaskoj povorci biće uručena zahvalnica.
Manifestaciji je prisustvovao novoizabrani gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić sa saradnicima.
Na dan karnevala iz štampe su izašli humoristično-satirični listovi “Karampana” i „Ćakulona“.
Vesela povorka od nekoliko desetina maski, mažoretke, Gradska muzika Tivat i Mjesna muzika Đenović, te nekoliko stotina posjetilaca iz cijele Crne Gore, ispratili su danas u Donjoj Lastvi u Tivtu, na njegovo posljednje putovanje ovogodišnjeg lastovskog karnevala, koji je po drevnom običaju, glavom platio za sve prošlogodišnje nevolje i probleme Tivćana.
Kao i svaki put do sada, karneval je poslužio za satirično-humoristilki obračun građana sa vlašću i institucijama sitema, ali i pojedinim društvenim „autoritetima““ na lokalnom i državnom nivou. Tako je tužilac pred „Slavnim sudom komunitadi lastovske“ što je zasijedao na gradskoj rivi, karnevala Šotokuca pored ostaloga, optužio da je kriv „što nam za ministricu ne glasa ni famelja, a kamoli ostali“, jasno aludirajući na činjenicu da je ministarka bez porfelja i liderka HGI Marija Vulinović lani na izborima u svojim Lepetanima dobila samo pet glasova. Svoj „dio“ dobile su i brojne druge institucije poput Opštine, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Morskog dobra, Vlade, Sudstva…
„Šotikuco je kriv što nam u Komunitadu tivatsku radi više naroda nego što je đece u našim školama, što nam na Verige, umjesto našijeh lijepih seka, niču bunkeri. Kriv je što će nam UNESCO izlatit Kotor i po Boke sa svjetske liste, jer smo mimo svijeta. Kriv je što nam se u zadnjne vrijeme dešavaju razni udari, pa mi se para da smo svi u nok-daunu. Kriv je što su nam direturi od kulture pasali šoto, a Lastva ostala bez ljetnjega kina, a na pozornicu opet palimo drače. Kriv je što kroz Krtole prolaze svi cjevovodi, a vode kami ima od ovoga što sad treba da pasa i para mi se da će cijelo Krtole pasat u ariju“- nabrojao je tužilac neke grijehe karnevala Šotokuca. Njegov advokat na to je uzvratio da mu klijent nije kriv i da on „nije najgrđa beštija iako mu svašta pribokaju.“
„Grđi su od tebe jer su đelozni, ombrozni i kuriozni, a ti si pravi dobri i pošteni Lastvovljanin“- podržao je branilac Šotokuca, ali to, kao ni činjenica da je karnevalova supruga „platila nešto solada, tobož da se brani sa slobode, ali je premalo dala“, nisu uticali na odluku „nepotkupljivog, neumoljivog i poštenog“ Suda komunitadi lastovske da karnevala Šotokuca oglasi krivim i osudi na smrt spaljivanjem. Dok su ga krvnici odnosili na lomaču na rivi pred crkvom Sveog Roka, uz zvuke posmrtnog marša dvije muzike, advokat je pročitao Šotokucov testament u kome je karneval „svima po zasluzi“ ostavio adekvatno nasljedstvo.
Lastovski karneval 2017. Više od tradicije - foto Roko Plumber Stjepčević
1 od 15
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Lastovski karneval 2017.
Gradonačelnica Tivta Snežana Matijević dobila je „preporuku da u Lastvu dođe po danu, jerbo po noći mora ponijet lampadinu“, Opština „slušni aparat da bolje čuje muziku iz gluhih kafića“, nadležni u državi „određena sredstva za nadoknadu za majke, dok privilegovani bacaju pare na radodajke“, a Krtoljanima preko kojih Vlada namjerava graditi gasovod iz Azerbejdžana, karneval je ostavio „padobran, da kada poslije ovoga zadnjega cjevovoda pasaju u ariju, mogu se lakše prizemljit“.
„Morskom Donbru i ostalim nadležnim institucijama nemam što ostavit nego samo riječi hvale i podrške za dosadašnju ullogu i doprinos na uništavanju obale i priobalja“- stoji u testamentu karnevala Šotokuca koji se od građana oprostio porukom da se „čuvaju surlaša, njegovih rođaka, kumova i ostalijeh beštija.“
Lastovski karneval 2017.
„Za svako dobro izgubili smo šansu- blago nama, ulazino u Alijansu!“- poručio je Šotokuco.
Lastovski karneval 2017.
MASKE SE RUGALE SA OPŠTINOM I DRŽAVOM
Među nekoloiko desetina maski, bilo je i vrlo aktuelnih pa je tako jedna od njih grupno ukazivala na ogroman problem koji je (ne)rad države prouzrokovao primorcima čije je prepoznatljive palme opustošila iz inostranstva importovana štetočina surlaš.
Najveselija je međutim, bila kolektivna maska „Crne ovce“ koja se izrugivala Opštini Tivat i njenom postupanju sa gašenjem muzike popularnom lokalnu „The Black Sheep“. Vesele crne ovce sa čobanom na motokultivatoru, „Inspektorom Decibelom“ koji ne mjeri jačinu muzike prije nego što je ugasi i bijelim velikim zecom koji je prepadao djecu i prisutne i tražio da se gasi muzika (hitovi tipa „Čoban čuva ovčice“ i „Neko ima motor, neko ima traktor, ja i koja draga motokultivator“), „Crne ovce“ su osvojile prisutnu publiku.
Poznati maslinar Jakov Grgičević (64) iz Vrsinika na otoku Hvaru ostavio je grozdove dužica za ‘ledenu berbu’, ali nakon ‘sibirske zime’ u Dalmaciji kakva se ne pamti posljednjih 50 do 60 godina, od svega toga skoro ništa nije ostalo.
Ne samo da su uistinu lijepi (i krupni) plodovi završili na tlu, nego su stabla posve stradala, tako da nešto ovakvo ne pamte ni oni najstariji u Dalmaciji.
– Za ledenu berbu sam ostavio 30 stabala i računao na urod od oko 1.200 kg, no nezapamćena i višednevna zima na predjelu Sajšćina od čak minus 11 stupnjeva Celzijusa, još k tome praćena burom, bila je pogubna.
– Osobito su stradale mlađe masline, recimo kod mog susjeda Talijana Michaele i Oscara Padavechia iz Bergama, zima je naprosto uništila oko 20 posto od ukupno 150 stabala nedavno zasađenih maslina.
– Ja sam pak na svojim maslinama ostavljenim za ‘ledenu berbu’ ubrao jedva 300 kg (1/4) plodova i dobio čak 95 litara izvrsnog ulja, ali što će mi sve to kada su štete za koje u ovoj državi nitko ni najmanje ne mari, zaista pregoleme – govori Jakov.
Hoće li se masline oporaviti, to zaista nitko ne zna, uglavnom, kora im nije popucala, pa je ljudima ostala tek nada kao posljednja šansa.
Naranče
Što će s vremenom pokazati prethodno orezane grane tek će se vidjeti, ali štete na nekim drugim voćkama, pa i agrumima na Hvaru su u odnosu na masline općenito neusporedive, tu je stanje više nego katastrofalno, gotovo kataklizmično.
Težaci su propustili poslušati sugestije meteorologa i poljoprivrednih savjetnika da poberu zrele plodove, a te kulture zaštite mrežama, sada imaju potpuno osušena stabla bez limuna, naranči i mandarina, koja će se prema svemu sudeći vrlo teško (ili baš nikako) oporaviti.
Tradicionalna prčanjska Pašticada održana je u subotu u Domu Slobode. Kao i uvjek za manifestaciju je vladalo veliko interesovanje, a sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.
Prisutne je na početku pozdravio predsjednik NVO Bope Zvonko Usanović, koji je istakao da se Pašticada u ovom formatu održava 41. put.
Nekada su nakon spaljivanja karnevala na prčanjskom mulu, svečanu večeru uz paštu i njoke mještani pripremali jedan kod drugoga, po kućama, a u novije doba, to je preraslo u zajedničku zabavu u Domu Slobode.
Stari običaj su obnovili članovi KUD „Napredak” 1975. godine, koji se nastavio do današnjih dana, sa jednom pauzom ratne 1991.godine.
Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji na našim prostorima, koja se održava više od šest decenija i kojoj prisustvuju prčanjski domaćini i brojni gosti.
Pašticada je dio tradicije mjesta, a ovaj običaj iz Venecije, koja je bila centar karnevalskih svečanosti, donijeli su pomorski kapetani.
Uz Usanovića i Zorana Brguljana koji su čitali testament ovogodišnjeg prčanjskog karnevala Palminka Surlaševića,već po tradiciji nastupio je i humorista Dragan Sklender Pele, koji već više od dvije decenije zasmijava publiku na ovoj pučkoj fešti.
Održavanje prčanjske Pašticade pomogli su brojni sponzori, a organizatori su NVO Bope i MZ Prčanj.
Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić potpisao je s 11 partnera ugovor za EU projekt „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“ ukupnih prihvatljivih troškova u iznosu od 32,6 milijuna kuna (4,3 mil. eura)
Radi se o integriranom razvojnom programu temeljenom na obnovi kulturne baštine, koji ima za cilj stvaranje integralne kulturno-turističke destinacije koja uključuje pojedina ruralna i udaljena područja županije, povezana u jedinstveni turistički proizvod.
Projekt obuhvaća aktivnosti od obnove kulturnih dobara do digitalnog pristupa kulturnoj baštini.
U Smokvici će se izgraditi Muzej zlata i srebra Smokvice, u Korčuli je predviđena obnova palače Ismaeli-Gabrielis u kojoj je smješten Muzej grada Korčule, u Dubrovačkom primorju predviđena je obnova župne kuće u kojoj će se uspostaviti zavičajna kuća Dubrovačkog primorja, a na Mljetu će se obnoviti „austrijski put“ i uspostaviti tematska staza Babinog polja.
Regionalna razvojna agencija DUNEA, osim što će operativno voditi provedbu projekta, bit će zadužena i za komponentu digitalnog pristupa kulturnoj baštini odnosno dostupnost putem pametne kartice i mobilne aplikacije. Budući da je riječ o integriranom projektu temeljenom na obnovi kulturne baštine, u projekt su, kao partneri, uključeni i privatni poduzetnici – Obrt za restauriranje namještaja Depolo iz Korčule i putnička agencija Dominium travel iz Dubrovnika dok su ostali partneri Grad Korčula, KORA, Općina Smokvica, Općina Dubrovačko primorje, Općina Mljet, HRZ, Sveučilište u Dubrovniku, Turistička zajednica DNŽ te Dubrovačko-neretvanska županija.
Za projekt su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 85 posto ukupne vrijednosti projekta iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 -2020.
