Komiška sandula na evropskom festivalu mora, maritimne baštine i tradicijske brodogradnje

0
Komiška sandula na evropskom festivalu mora – foto HINA

Plovidbom od grada Vannesa do otoka Ille d’Arz, u utorak prijepodne službeno je počeo deveti po redu Tjedan zaljeva Morbihan, europski festival mora, maritimne baštine i tradicijske brodogradnje, na kojem se Hrvatska ove godine predstavlja s tri broda.

Više od 1300 registriranih sudionika iz gotovo svih europskih „morskih“ zemalja predstavit će domaćinima i brojnim turistima pomorsku tradiciju svojih država. Hrvatska je u francusku regiju Bretanju stigla s tri broda, sandulom, komiškom inačicom gajete, i dvije replike komiške gundule, barke  duljine četiri metra koja se koristila za rekreativno veslanje.

“Novu komišku sandulu nazvanu ‘Molo Palagruža’ sagradili su brodograditelji Tonko Božanić Pepe i Šime Mardešić Palagruža, a prije puta u Bretanju prije nepunih mjesec dana porinuli smo je na komiškoj rivi. Žao nam je što ove godine nemamo više većih brodova, kao 2015., kad je Atlantikom jedrilo naših 11 drvenih brodova. Ali, Hrvatska je tu, i to u društvu najboljih. U sklopu ‘Willage of European Maritime heritages’  (Sela europske maritimne baštine) organizator nam je još jednom ukazao posebnu pažnju osiguravši nam počasno mjesto  s Italijom koju predstavljaju regije Emilia-Romagna i Lago maggiore, Francuskom s pokrajinama Sete et l’Occitanie i La Cote d’Opale, Nizozemskom, Irskom i Španjolskom koju predstavlja pokrajina Galicija. Žao nam je što naše regionalne turističke zajednice, osobito TZ Šibensko-kninske županije, nisu imale više sluha i pomogle odlazak na ovaj veliki festival svojim posadama tradicijskih brodova. Pritom ponajprije mislim na veliku murtersku flotu”, kazao je Plamenko Bavčević, predsjednik Udruge Cronaves iz Splita, koja je organizirala dolazak 19-ročlane hrvatske ekipe u Morbihan.

U Europskom maritimnom selu u gradu Vannesu Hrvatska će se do nedjelje cjelodnevnim kulturno-zabavnim i edukativnim programima predstaviti europskoj javnosti svoje pomorske zanate, ribarske vještine, tradicionalnu primorsku kuhinju i autentične proizvode, o čemu će se brinuti Udruga Palagruža iz Komiže.

Posebno za ovu prigodu postavljen je Hrvatski maritimni muzej, u kojemu će Muzej Staroga Grada izložbom odabranih fotografija na temu slavne starogradske pomorske kulture predstaviti i dio zajedničke hrvatske maritimne baštine.

U četvrtak, 25. maja, održat će se Hrvatski dan, konferencija za medije uz video-prezentaciju turističke ponude Grada Splita i Splitsko–dalmatinske županije te predstavljanje ovogodišnjeg festivala Dani u Vali, koji Udruga Cronaves u rujnu organizira u Starome Gradu na Hvaru. Sutradan,  26. svibnja, predstavit će se hrvatska vina i ulja, a 27. maja hrvatski nautički turizam.

Na sedmodnevnom maritimnom festivalu sudjeluje između 1000 i 2000 tradicionalnih brodova individualnih karakteristika koji pripadaju nadaleko poznatim malim nacionalnim flotama: brodovi na vesla, stari ribarski brodovi s jedrima, stari motorni brodovi, tradicionalni jedrenjaci s više jarbola, klasične i suvremene jahte… Na svaku manifestaciju u Morbihan doplovi i dvadesetak velikih jedrenjaka, ponos europskog pomorskog graditeljstva.

Zaljev Morbihan prirodna je luka na obali Atlantskog oceana smještena u istoimenom području na jugu regije Bretanje. Ime izravno dolazi iz bretonskog jezika (Ar Mor Bihan), što u prijevodu znači „malo more“. Zaljev Morbihan mnogi svjetski zemljopisci opisuju kao jedan od najljepših zaljeva na svijetu, a prostire se od grada Locmariaquera na zapadu do Vannesa na istoku. Zaštićen sustavima koji reguliraju ekstremne razlike između oceanske plime i oseke, ali i pored toga, strujanje mora na nekim lokacijama može dosegnuti brzinu i do 9,4 čvora. Najznačajnija odrednica zaljeva Morbihan su njegova 42 otoka. Većina ih je u privatnom vlasništvu poznatih osoba iz svijeta umjetnosti, ali dva najveća, Île aux Moines i Île d’ Arz, u vlasništvu su države i omiljena su europska ljetna turistička destinacija.

/Hina/

Predlažemo za čitanje…

0
Knjižara So

U rubrici koju tradicionalno uređuje hercegnovska Knjižara So, donosimo naslove uz koje bi se mogli opustiti u predsezonskom stađunu, ali i da se s pogledom zabodenim u plavu beskonačnost – zapitamo spram stvarnosti u koju smo uronjeni.

Kal je posljednji roman nobelovca Isaka Baševisa Singera. Priča je ovo o Maksu Barabenderu, neurotičnom junaku našeg doba, emigrantu koji se iz Argentine vraća u Vašavu svoje mladosti, gdje beskrupulozno zavodi nekoliko žena, samo da bi dokazao sebi kako njegov život ima još smisla. Nesposoban da ostane ijednog trenutka sam, on srlja od jedne žene drugoj u mahnitoj potrazi za spasenjem. Istovremeno prati ga strah od božje kazne, tako da ga njegovo rastrojstvo na kraju vodi u nasilje. Barabender je raspet potrebama tijela, a njegovo bezumlje je samo uzaludna borba ljudske duše ogrezle u nečistim vodama ploti. Izdavač je Lom.

U dvorani snova vanvremenski je roman Aleksandre Kari o ženi koja je premostila jaz između Istoka i Zapada. Saj Đinhua, slavna kurtizana, ljubavnica nekoliko političara, istorijska je ličnost koju prate mnoge legende. Godina je 1881. Otac 7-godišnje Đinhue pogubljen je po naredbi cara, a nju se prodali bordelu. Njena jedina prijateljica u toj kući poroka jeste neugledna i mudra Šujin. Kada je otmeni postariji državni službenik uzme za konkubinu, Đinhua će započeti novi život. On je vodi sa sobom na put u Austriju. Međutim, doći će trenutak kada će otvorene simpatije prema Zapadu ugroziti njen život. Izdavač je Laguna.

Posljednji dani noći Grejama Mura bestseler je Njujork tajmsa. Autor nas vodi u Njujork 1888. godine. Gasne lampe i dalje trepere na gradskim ulicama jer je upotreba električnog svjetla tek u začetku. Osoba koja  bude promijenila noć u dan ući će u istoriju i zaraditi ogromno bogatstvo. Mlad i neiskusan advokat Pol Kravat prihvata slučaj koji je naizgled nemoguće dobiti. Njegovog klijenta, Džordža Vestinghausa, tužio je Tomas Edison, i pred njim je težak zadatak. Edison je prepreden, opasan protivnik sa ogromnim sredstvima na raspolaganju. Izdavač je Vulkan.

Čarli Čaplin je priču filma Svjetlosti pozornice isprva zamislio kao kratki roman koji je pred nama pod naslovom Svijet pozornice. Čaplinov živopisni, ekscentični stil, koji urednici izdanja nisu mijenjali, nesputano se kreće između bogate slikovitosti jezika i dikensovskih opisa. Knjiga je objavljena zahvaljujući Dejvidu Robinsonu, a upravo ćemo od njega, u jednom dijelu knjige, saznati do sada manje poznate stvari o velikom umjetniku kao i koje su stvarne ličnosti i mjesta poslužile kao uzor Čaplinu. Svijet pozornice ilustrovan je do sada neobjavljenim dokumentima i fotografijama iz Čaplinovog života. Izdavač je Geopoetika.

U knjizi Vodič kroz tropsko voće autorka Marina Grubić posvećuje po dvije stranice svakoj vrsti voća, uz po jednu odgovarajuću sliku. Živimo u vremenu kada se ljudi širom svijeta sve više okreću najzdravijoj i preukusnoj hrani: tropskom voću. Uz neke, na našim prostorima već poznate, autorka nam približava i manje poznate vrste kao što su: Jubutikaba, Liči, Longan, Rambutan, Granadila, Sapodila, Tamarind, Lukuma, Abiju, Čerimoja, Atemoja, Rolinija, Saursop, Plantein, Marang, Čempredak, Džekfrut, Asai, Durian.U ovoj knjizi naučićemo  štošta o izgledu, lokalitetu i ukusu tropskog voća. Izdavač je Neopress.

Knjiga o Kotoru predstavlja dragocjenu kolekciju tekstova o istoriji najzagonetnijeg grada na Jadranu. Postanak Kotora i najstarije razdoblje u njegovoj istoriji prekriveni su velom neprozirne tame, što svakoj pripovijesti o ovom gradu izniklom podno brda Sveti Ivan daje posebnu čar. Vjekovima su se kopnenim i morskim putevima u Kotor slivali novi i noviji uticaji, razni narodi, jezici, kulture, načini mišljenja i odijevanja, različita vjerovanja i putevi njihovog izražavanja. Ovaj kosmopolitski duh osjeća se i danas i stoga Kotor čini neiscrpnu riznicu tema za razmišljanje, proučavanje i pisanje. Izdavač je Magelan press.

Jasen Boko je knjigom Putovanje za početnike u stvari napisao najbolju moguću preporuku djeci gdje i kad putovati, kako isplanirati putovanje, kako ubijediti roditelje da te puste, s kim krenuti na put, koje su moguće opasnosti te zašto je važno putovati. Ova je knjiga napisana kako bi motivisala da se krene u avanturu i pomoglo da se u njoj uživa. Putovati može svako – ako to zaista želi. U knjizi se nalaze savjeti o onome šta je potrebno za svaku fazu putovanja – počevši od  pripreme  i organizacije, preko samog puta, pa do povratka kući. Ona je zbir bogatog iskustva putnika kome treba vjerovati na riječ: kad jednom kreneš na putovanje – svijet se otvara pred nama i više nećemo moći da prestanemo. Izdavač je Kreativni centar.

*

Nestabilno vrijeme se nastavlja

0
Boka Kotorska – foto Boka News

U srijedu će u Crnoj Gori biti promjenljivo oblačno, uglavnom od sredine dana povremeno i mjestimično kiša ili pljusak i grmljavina.

Ponegdje moguće kratkotrajne vremenske nepogode praćene gradom.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 15, najviša dnevna od 14 do 26 stepeni.

Četvrtak:

Povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina. U južnim i centralnim predjelima povremeno su mogući i obilniji pljuskovi, a ponegdje i kratkotrajne vremenske nepogode.

U popodnevnim satima postepen prestanak padavina. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 17, najviša dnevna od 10 do 23 stepena.

Umjetnica iz Boke na UNESCO Artistic Education Week

4
Tiempo muerte amor

Umjetnica Mihaela Mršić Todorović, rodom iz Kotora, predstavlja se na međunarodnom umjetničkom projektu EnREDadas 2017. koji organizuje UNESCO, slikom “El Tiempo, la Muerte, Ei Amor” – “Vrijeme, smrt, ljubav”, što je i istoimena tema skupa.

„Presrećna sam jer je moja slika izabrana da bude dio predivnog UNESCO Artistic Education Week u monumentalnom kompleksu San Domenico, Narni Italy.

Iz opisa slike izdvajam rečenicu, odnosno misao kojom sam se vodila:

„Nebesko plavetnilo drži sve rasute djelove u nesagledivu celinu“

Moram istaći da sam jedini predstavnik sa ovih prostora. Ovom prilikom zahvaljujem se organizatorima ovog projekta, predivnoj  Italiji, zemlji ljubavi i umjetnosti, dragim prijateljima, porodici koji su me podržavali od samih početaka i Vama koji širite umjetnost i sve lijepo i na našim prostorima “ – kazala je Mršić Todorović za Boka News.

Ove godine sjedište projekta je u Italiji u koordinaciji Katie Pangrazi, direktora za komunikacije odeljenja Akademije likovnih umetnosti – Terni. Centralna tema svih izložbi je “Istraga u umjetnosti”. Svaki grad predlaže temu, lokaciju od istorijskog i kulturnog značaja.

Flora Art

Za Italiju je tema  “Tiempo, muerte, amor “, “Vrijeme, smrt, ljubav”.

Italija je izabrala grad Narni i predivnu baziliku San Domenico, gdje se od 21 – 28. maja, realizuje izložba u cilju stvaranja svijest o važnosti umjetnosti kroz bogat i raznovrstan umjetnički program.

Auditorium di San Domenico in Narni

Međunarodni projekat EnREDadas, rođen je u Španiji, kao ideja Angeles Saure, profesorke likovnih umetnosti u AP Univerzitetu u Madridu uz podršku  dell’Insea, nevladine organizacije International Society for Education through Art, sa ciljem da spoji umetnike i umetničke škole širom svijeta.

Projekat uključuje mnoge zemlje svijeta Italiju,Kanadu, Japan, Brazil, Kolumbiju, Urugvaj, Argentinu, Ekvador, Meksiko, Peru, Čile , Španiju, Portugal.

Mihaela Mršić Todorović, je slobodni umjetnik rođena u Kotoru. Živi i stvara u Beogradu od 2000. godine.

„Prvu,  samostalnu izložbu, pod nazivom “San”, imala sam u Risnu na mozaicima Rimske vile, jer prvu interakciju sa umjetnošću vezujem za djetinjstvo, Boku Kotorsku, bogatu kulturnu baštinu, inspirativnu i tajanstvenu i vezujem za grad u kom sam odrasla, Risan. Radovima sam se predstavila  Beogradu i Srbiji brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama, uglavnom  u organizaciji Udruženja Kreativna Fabrika, projekta Dosije Umjetnik. Moje slike su bile dio izložbenog segmenta u sklopu umjetničkog događaja DEV9T Favela Umjetnosti, Beograd, već tri godine“, kazala nam je Mihaela Mršić Todorović

Matica Boke – tribina posvećena Nacrtu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata

0
Boka Kotorska – foto Boka News

NVO Matica Boke u četvrtak sa početkom u 18 sati u  multimedijalnoj sali Opštine Tivat organizuje javnu tribinu posvećenu Nacrtu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.

Nacrt ovog zakona izazvao je proteklih dana veliko ogorčenje javnosti i najvećeg dijela lokalnih uprava u Crnoj Gori koje su ga ocijenili centralističkim i usmjerenim na oduzimanje i onako tankih nadležnosti opština u oblasti planiranja i izgradnje sopstvenog prostora.

Kako je najavljeno, učesnici skupa u Tivtu biće predstavnici stručne javnosti – arhitekte, planeri i pravnici, nadležno Ministarstvo održivog razvoja i turizma i uprave, predstavnici lokalnih samouprava Tivta, Kotora, Herceg Novog i Budve, načelnici Sekretarijata za urbanizam bokeljskih opština, predstavnici Inženjerske komore Crne Gore i NVO sa primorja koje se bave ovom problematikom.

“Cilj skupa je da stručna javnost, lokalne samouprave i građani daju svoj sud i da se bliže upoznaju sa detaljima ovog zakonskog rješenja”- kazao je predsjednik UO Matice Boke, Željko Komnenović.

Flora Art

CDPR proglasio najbolje radove na temu…

0
Likovni konkurs

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU  Dječji savez Podgorica, tradicionalno povodom Svjetskog dana borbe  protiv pušenja – 31.maja, organizovalo je šesnaesti nagradni Konkurs  za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori.

Tema Konkursa, koji je bio otvoren za učenike od četvrtog do devetog  razreda naših osnovnih škola u vremenu od 10.aprila do 15.maja je bila: „Molimo mame i tate da ne puše, jer nas dimom  guše”.

Tročlani žiri za ocjenu prispjelih likovnih radova u sastavu: Seida  Belegović, akademska grafičarka, Milena Perović, akademska slikarka i  Domagoj Žarković, sekretar CDPR-a, odabrao je najbolje radove sa  Konkursa i dodijelio prvu nagradu Lidiji Adrović, učenici osmog  razreda OŠ „Vuk Karadžić” iz Podgorice, a drugu Mini Stojanović,  učenici šestog razreda OŠ „Vuk Karadžić” iz Berana. Treću  nagradu dobila je Ksenija Otašević učenica petog razreda OŠ  „Oktoih” iz Podgorice.

Pohvale su zaslužile: Emra Ajanović, učenica sedmog razreda OŠ  „Mihailo Žugić” iz Odžaka – Pljevlja, Ana Cicmil, učenica osmog  razreda OŠ „Pavle Rovinski” iz Podgorice, Martina Žurić, učenica  osmog razreda OŠ „Vuko Jovović” iz Danilovgrada, kao i Sara  Kovačević učenica sedmog razreda OŠ „Vuk Karadžić” i Mia  Đoković, učenica petog razreda OŠ „Štampar Makarije”, obje iz  Podgorice.

Žiri za literarne radove u sastavu: Violeta Mrdović, Dragana Baletić  i Ivana Ulcinjak, profesorke maternjeg jezika i književnosti, od  prispjelih radova za najbolji je proglasio sastav koji je napisala Tea  Radulović, učenica petog razreda OŠ „Sutjeska” iz Podgorice.

Druga nagrada dodijeljena je Andrei Vukčević, učenici sedmog razreda OŠ „Vuk Karadžić” iz Podgorice, dok je treća nagrada  dodijeljena Jovani Svrkoti, učenici sedmog razreda OŠ „Ilija  Kišić” iz Zelenike – Herceg Novi.

Specijalnu nagradu zaslužila je  Nikolina Damjanović, učenica sedmog razreda OŠ „Ilija Kišić” iz  Zelenike – Herceg Novi, inače štićenica Doma „Mladost” u Bijeloj.

Naredne godine letovi iz Bristola za Tivat ?

0
Britanski loukoBritanski loukoster „Easy Jet“ u Tivtu

Najveća britanska loukost aviokompanija „EasyJet“ najavila je da razmatra mogućnost uvođenja redovnog saobraćaja na liniji Bristol-Tivat naredne godine, zbog odličnih rezultata koje već drugu godinu za redom bilježi saobraćajući iz Velike Britanije za Crnogorsko primorje.

„EasyJet“ trenutno saobraća dva puta nedjeljno na relaciji London – Tivat i isto toliko puta na liniji Mančester-Tivat, a u toj kompaniji veoma su zadovoljni do sada postignutim rezultatima. Lani je, prve godine sezonskog funkcionisanja ovih linija, na njima prevezeno oko 27 hiljada putbnika, uz prosječnu popunjenost putničke kabine aviona od visokih 89 odsto.

Iz menadženta „EasyJet-a“ očekuju da će slilčan nivo interesovanja putnika za novu liniju za Crnogorsko primorje dogodine imati i iz Bristola, desetog po velilčini grada u Velikoj Britaniji.

Naime, interes britanskih turista u zadnje dvije godine značajno je narastao za za njih relativno nove i povoljne turističke destinacije – Crnu Goru i Bugarsku, za koje se kao mjesto provođenja ljetnjeg odmora, odlučuje sve veći broj Britanaca.

Flora Art

Zajednica Italijana CG – posjeta delegacije, promocija knjige

0
Zajednica Italijana u CG – foto Boka News

U okviru posjete italijanske delegacije Kotoru, a u saradnji sa Zajednicom Italijana Crne Gore, u četvrtak 25. maja u 19 sati u palati Bizanti biće organizovana promocija knjige ”Un mare due sponde”, Đakoma Skotija.

Na promociji će govoriti Lućo Gregoreti, savjetnik u Opštini Monfalkone, kao i sam autor.

Sutradan, 26.maja u prostorijama Opštine Kotor biće organizovan susret gradonačelnice Monfalkonea, Ane Marije Ćizint i gradonačelnika Kotora, Vladimira Jokića.

Hercegnovski izvori – svjedoci prošlosti grada

1

Završena je realizacija prve faze projekta “Četiri hercegnovska izvora“, u okviru koje su na drevnim hercegnovskim izvorima Karača, Forte mare, Tinturija i Topla postavljene turističko-informativne table na našem i engleskom jeziku.

Takođe, montirane su drvene klupe na Karači i Forte mare i obnovljen stari natpis „Izvor Topla“ i kamena oplata pižula.

Info-table osim teksta i karte posjeduju u donjem desnom uglu QR kod, preko kojega će za nekoliko dana korisnici pametnih telefona moći otvoriti internet stranicu Turističke organizacije Herceg Novi. Na njoj će naći dodatne informacije o ovim i još nekoliko izvora van grada, sa zanimljivim istorijskim pričama koje ih povezuju.

– Ideja cijelog projekta je bila otrgnuti od zaborava gradske izvore koji više nemaju nekadašnju, utilitarnu ulogu, ali posjeduju značaj istorijskih mjesta koja kao takva treba da budu prepoznata i turistički valorizovana. Na ovaj način doprinosimo očuvanju svjesti o vrijednosti ovih mikro-lokaliteta. Osim toga, činimo korak naprijed u divezifikaciji turističkog proizvoda, koji mora biti daleko više od mediteranskog sunca i toplog mora, objašnjava rukovodilac Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević.

Za prvu fazu realizacije projekta uređenja četiri hercegnovska izvora izdvojeno je nešto preko 1.200 eura.

Već je u planu druga faza, u kojoj je planirana revitalizacija izvora Tinturija, čije okruženje treba da bude u skladu sa njegovim istorijskim i kulturnim značajem, što danas nažalost nije slučaj. Realizacija bi trebalo da počne na jesen.

– Nosilac posla uređenja izvora je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, čime smo „uskočili“ u gradske prostore kao trenutna ispomoć, ali cijeli projekat je rezultat timskog rada u kojem su aktivno učestvovali: Sekretarijat za društvene djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi, Agencija za izgradnju i razvoj grada, Javna ustanova „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ i preduzeće “Komunalno-stambeno“.  Dragocjene informacije dobili smo i od arhitekata Vuka Čvora i Borisa Ilijanića, te se ovom prilikom svima zahvaljujemo na uspješnoj saradnji – poručuju iz Agencije.

HN – Izvori

HERCEGNOVSKI IZVORI – SVJEDOCI PROŠLOSTI GRADA

IZVOR TINTURIJA

Mletačka vojska je prilikom opsade Herceg Novog, septembra 1687. godine, koristila ovaj izvor, kao prvi koji nije bio u dometu topova iz grada. Između ostalog, zahvaljujući ovom izvoru, Herceg Novi je oslobođen dugotrajne turske vlasti 30. septembra 1687. godine. Trinaest godina kasnije, za vrijeme mletačke uprave, postavljena je spomen – ploča na kojoj piše:Živjeli!Đovani Grimanikomes (knez) Aikona,30. jul1700.

Izvor je od tada bio u stalnoj upotrebi, čak je jedno vrijeme korišten za lokalnu tekstilnu farbaru – tinturiju, koju je držao djed čuvenog Novljanina, Svetog Leopolda Bogdana Mandića. Ova voda je upotrebljavana za piće sve do 80-ih godina 20-og vijeka, od kada, zbog rastuće okolne urbanizacije gubi svoju primarnu ulogu, zadržavajući samo spomenički značaj.

IZVOR “KARAČA”

Postojanje nepresušnog i izdašnog izvora bio je jedan od glavnih preduslova formiranja starog Herceg Novog na ovoj lokaciji. Grad su osnovali i držali bosanski vladari jedan pun vijek, sve do 1482, kada ga zauzimaju Turci, koji tu ostaju sve do mletačkog preotimanja Herceg Novog 1687. godine. Iz turskog perioda potiče današnje ime izvora (Karadža, na turskom Crna voda).Za izvor se vezuje i nekoliko legendi, među kojima je i ona koja kaže kako bijaše hajduk Grujica oteo prelijepu ženu dizdara Rifat paše, u namjeri da za njen otkup traži silno blago, baš dok je punila bokal bistre, hladne vode sa izvora Karača.Karača je za stari Herceg Novi bila od presudnog značaja sve do početka 20-og vijeka, kada je grad dobio prvi vodovod sa vodom zahvatanom van njegovih zidina. Ipak, ovaj izvor je sačuvao određeni značaj i dalje, sve do 80-ih godina 20-og vijeka. Karača danas ima status zaštićenog kulturnog dobra.

Književnik Ivo Andrić, povremeni stanovnik Herceg Novog i jedini nobelovac sa prostora bivše Jugoslavije, zapisao je: U Herceg Novom postoje na nekoliko mjesta starinske česme ili samo tragovi česama. Po izrađenim prilazima, po zidu ili podzidama, vidi se da su tu neke bile oduvijek, još u tursko vrijeme, a možda i ranije. Neke od tih česama su presahle ili zapuštene i tako propale da im se jedva naslućuje trag. Neke još teku jakim, svijetlim lazom, a neke cure ili  kaplju kao rakijski kazan. Kod nekih je još  sačuvana karakteristična turska lula od  kamena, već izlizana od ruku i nagrižena vremena, a kod nekih je potpuno nestala i  zamijenjena željeznom cijevi docnije austrijske epohe.

IZVOR “ TOPLA“

Voda ovog izvora kaptirana je i uređena nakon oslobođenja Herceg Novog od Turaka, u vrijeme vladike Savatija Ljubibratića kojem su mletačke vlasti priznale crkvenu vlast nad pravoslavcima 1895. godine. Današnji izgled je iz vremena austro-ugarske uprave, jer se izvor nalazio pored tada jedinog kolskog puta, koji je išao preko Tople, tada smatrane ruralnim krajem, do grada Herceg Novog. Jezgroviti opis Tople sa samog početka 20-og vijeka ostavio nam je pop Savo Nakićenović, zapisavši: Selo je obraslo najviše maslinama, murvama, trešnjama i nerančama. Kuće su ovog sela razbijenog tipa, tamo-amo rasturene, a u redu jedino dje gdje, pokraj državnog puta.

Izvor koji je u tom vremenu, zahvaljujući položaju uz cestu, bio veoma posjećen, tokom 20-og vijeka postepeno gubi na značaju, što zbog širenja groblja obližnje crkve Sv. spasa, što rastuće urbanizacije zaleđa, tako da je danas potpuno izgubio utilitarni karakter, ali uz zadržavanje svog memorijalnog značaja.

FORTE MARE

Iz vojno-strategijskih razloga uvijek je bilo veoma važno da utvrđeni grad ima izvor unutar sopstvenih zidina, kako bi mogao odoljeti dugotrajnoj opsadi. U starom Herceg Novom postojalo je čak pet česmi, a jedna od njih je upravo izvor u podnožju tvrđave Forte mare (italijanski: Morska tvrđava). Postoji zapis, kako su prilikom opsade Herceg Novog, septembra 1687. godine, Mlečani primijetili da turska vojna posada iz Forte mare kriomice dolazi na izvor ispod utvrđenja po vodu, pa su im kasnije mletački vojnici nastojali to onemogućiti i tako povećati šanse za zauzeće grada.

Zanimljivo je da su na kraju Mlečani sa saveznicima zaista zauzeli Herceg Novi, ali ponajprije zahvaljujući bici u zaleđu, u okolini još jednog izvora – Kotobiljskog izvora, gdje je zaustavljeno tursko pojačanje iz Hercegovine. U toku opsade, a i kasnije, Mlečani su koristili izvor Tinturija, smješten zapadnije od opsjednutog grada, u blizini današnjeg tunela i Gradskog muzeja.

Lipska pećina nakon zimske pauze otvorena za posjetioce

0
Lipska pećina – foto Boka News

Crnogorski biser speološkog turizma Lip­ska pe­ći­na, ko­ja se na­la­zi u Do­br­skom se­lu na­do­mak Ce­ti­nja, a ko­ja je, ina­če, pr­vi ure­đe­ni obje­kat ovog tipa u Cr­noj Go­ri, na­kon zim­ske pa­u­ze, po­no­vo je otvo­ri­la svo­ja vra­ta za po­sje­ti­o­ce.

Di­rek­to­ri­ca mar­ke­tin­ga pred­u­ze­ća „Lip­ska pe­ći­na” Mi­le­na Ra­i­če­vić kazala je da su pri­pre­mi­li no­ve pro­du­že­ne sta­ze ko­je po­sje­ti­o­ci­ma nu­de je­din­stven do­ži­vljaj pod­zem­nog svi­je­ta Lip­ske pe­ći­ne ko­ja je i do­dat­no ure­đe­na.

Lipska pećina – foto Boka News

– Od ove se­zo­ne u po­nu­di ima­mo dvi­je tu­re i to Pe­ćin­sku tu­ru ko­ja je sa­da du­ga 600 me­ta­ra i pri­la­go­đe­na je svim uz­ra­sti­ma i Eks­trem­nu tu­ru ko­ja je na­mi­je­nje­na avan­tu­ri­sti­ma. Po­sje­ti­o­ci ko­ji se od­lu­če da pro­še­ta­ju do kra­ja no­ve sta­ze ima­ju pri­li­ku da u di­je­lu Lip­ske pe­ći­ne ko­ji do­sad ni­je imao ta­ko ure­đe­ne sta­ze, vi­de ne­ke od naj­zna­čaj­ni­jih ukra­sa pe­ći­ne ko­ji se zo­vu „gu­sle” i „zmi­ja” – ka­že Ra­i­če­vi­će­va.

Ci­je­na Pe­ćin­ske tu­re ove se­zo­ne ko­šta 10 eura i 90 cen­ti, a u ci­je­nu je uklju­če­no osi­gu­ra­nje po­sje­ti­la­ca, par­king, vo­žnja tu­ri­stič­kim vo­zi­ćem od par­kin­ga do ula­za u pe­ći­nu kao i prat­nja li­cen­ci­ra­nog vo­di­ča.

Ra­i­če­vić je po­seb­no is­ta­kla da je pred­u­ze­će „Lip­ska pe­ći­na” dio no­vog evrop­skog pro­jek­ta „In­te­reg ADRI­ON” ko­ji će im omo­gu­ći­ti part­ner­stvo sa slič­nim or­ga­ni­za­ci­ja­ma iz ja­dran­skog re­gi­o­na.

Flora Art

– Lip­ska pe­ći­na je pro­šle zi­me apli­ci­ra­la za ovaj pro­je­kat u sa­rad­nji sa part­ne­ri­ma iz Ita­li­je, Sr­bi­je, Hr­vat­ske, Slo­ve­ni­je, Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne i Al­ba­ni­je i da­nas smo ja­ko po­no­sni i sreć­ni što mo­že­mo re­ći da smo i mi jed­na od or­ga­ni­za­ci­ja iz Cr­ne Go­re ko­je su do­bi­le mo­guć­nost da po­vu­ku evrop­ska sred­stva za re­a­li­za­ci­ju raz­li­či­tih pro­je­ka­ta. S ob­zi­rom da je ri­ječ o part­ner­stvu u pro­je­kat će bi­ti uklju­če­ne or­ga­ni­za­ci­je ko­je se ba­ve slič­nim dje­lat­no­sti­ma, a ono sa či­me smo mi apli­ci­ra­li za ovaj pro­je­kat je ide­ja raz­vo­ja jed­nog bren­da pe­ći­na u okvi­ru ja­dran­skog re­gi­o­na.

Lipska pećina – foto Boka News

Pod bren­dom pe­ći­na pod­ra­zu­mi­je­vam da će­mo ostva­ri­ti sa­rad­nju sa part­ne­ri­ma iz ze­ma­lja uče­sni­ca pro­je­ka­ta i ra­di­će­mo na to­me da se una­pre­đu­je po­sto­je­ći i raz­vi­ju no­vi tu­ri­stič­ki pro­iz­vo­di. Ovaj pro­je­kat i sred­stva ko­ja će­mo po­vu­ći po­mo­ći­će nam da re­a­li­zu­je­mo i ne­ke do­dat­ne pla­no­ve ali i da uti­če­mo na se­zo­na­li­tet po­sje­te ka­ko Lip­ske pe­ći­ne ta­ko i Ce­ti­nja. Pe­ći­ne pred­sta­vlja­ju tu­ri­stič­ke de­sti­na­ci­je ko­je se mo­gu po­sje­ći­va­ti to­kom či­ta­ve go­di­ne i kao ta­kve mo­gu po­slu­ži­ti za raz­voj de­sti­na­ci­ja i pro­du­že­nje tu­ri­stič­ke se­zo­ne – ka­za­la je Ra­i­če­vi­će­va i na­gla­si­la da je pred­u­ze­će „Lip­ska pe­ći­na” ove go­di­ne bi­lo po­seb­no po­sve­će­no naj­mla­đi­ma pa su u broj­nim cr­no­gor­skim ško­la­ma re­a­li­zo­va­na edu­ka­tiv­na pre­da­va­nja o zna­ča­ju pe­ći­na i spe­le­o­lo­gi­ji uop­šte.