Tivatska Akcija žestoko je danas ktritikovala izvještavanje lokalnog javnog servisa Radio Tivat u vezi afere sa namjerom rukovodstva Opštine da Porto Montenegru oprosti 5,6 miliona eura neplaćenih dugova za komunalije.
“U danima kad Tivat potresa afera nezakonitog preuzimanja obaveza Vlade CG od strane Opštine Tivat, i oprosta Portu Montenegro opštinskih prihoda od komunalija u iznosu 5,6 miliona eura, Radio Tivat na svom sajtu objavljuje članak preuzet sa portala CdM zvučnog naslova “Porto Montenegro vodeći nautički centar na Jadranu”, u kome se piše o tome kako se premijer Duško Marković na ekonomskom skupu u Davosu susreo s predsjednikom grupacije koja je vlasnik Porta Montenegro.
Preuzima se, dakle, ova hvalisavo optimistična informacija, a ne preuzima se, recimo, autorski tekst Siniše Lukovića u “Vijestima”, u kome detaljno i meritorno govori o svim aspektima afere zbog koje će budžet Tivta ostati bez 5,6 miliona eura, kao da nije bitno što će grad ostati bez tolikih miliona, već je bitno da imamo “vodeći nautički centar na Jadranu”.
Istog dana, 26. januara, u razmaku od desetak minuta, ista novinarka koja je prenijela članak iz CdM-a, gđa Zora Krstović, objavljuje i članak zavodljivog naslova “Opštini 3,5 miliona iz EU fondova”. Taman kad smo pomislili da je u pitanju neki novi, neočekivani prihod, koji će nam nadomjestiti ovih otetih 5,6 miliona – u članku saznajemo da je to suma koju je tim g. Petra Vujovića za osam godina dobio na osnovu IPA projekata.
U vezi s gore navedenim “Tivatska akcija” postavlja g. Popadiću, direktoru Radija Tivat, sljedeća pitanja:
1) Kako Vam izgleda činjenica – u kontekstu situacije kad opštinska vlast protivzakonito oprašta Portu Montenegro 5,6 miliona eura – da se na sajtu lokalnog javnog servisa objavljuju članci ovako formulisanih naslova, a članci koji detaljno analiziraju aferu se ne objavljuju?
2) Da li Vam je palo na pamet, g. Popadiću, (kad već nije gđi Krstović) da predsjednicu Opštine Snežanu Matijević i bivšeg predsjednika Opštine Ivana Novosela pitate zašto za protekle dvije godine nisu Portu Montenegro naplatili ni jednu od davno dospjelih rata naknade za komunalije po osnovu ranije potpisanih ugovora za dvije nove zgrade?
3) Da li Vam je palo na pamet, g. Popadiću, (kad već nije gđi Krstović) da predsjednicu Opštine Snežanu Matijević i bivšeg predsjednika Opštine Ivana Novosela pitate i da li znaju koje su sve zakone prekršili i koja su sve krivična djela počinili jer nisu naplatili opštinska potraživanja iz tih ugovora, niti preduzeli sredstva prinudne naplate?
Nadamo se, g. Popadiću, da ne mislite da su informacije i članci o komunalnim problemima vrhunac nezavisnog novinarstva u jednom javnom servisu. Niti da je misija javnog servisa da prećutkuje najkrupnije afere i najštetnije poslove lokalne uprave, i da programiranim člancima skreće pažnju sa istih.
U svakom slučaju, “Tivatska akcija” u narednom periodu očekuje od Vas mnogo profesionalnije držanje i mnogo više hrabrosti kad su u pitanju krucijalne teme vezane za naš grad. Budite pravi direktor lokalnog javnog servisa, a ne prikriveni vojnik i skriveni adut Opštinskog odbora DPS-a Tivat”, navodi se u saopštenju TA koje potpisuje Miomir Abović.
Javna zdravstvena ustanova Dm zdravlja Tivat pokrenula je juče akciju prikupljanja novčanih sredstava za nabavku novog rentgen aparata za snimanje dojki – mamografa.
U apelu koji je tivatskoj javnosti uputila direktorica Doma zdravljam dr Jasminka Anđelić, objašnjava se da su 22.decembra dobili izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja CETI iz Podgorice u kojem se konstatuje da postojeći stari mamoigraf što se upotrebljava u toj zdravstvenoj ustanovi, „ne zadovoljava uslove za korišćenje, pa se predlaže da se uređaj zamijeni novim koji će posjedovati potreban sistem za snimanje“. Tivatski Dom zdravlja inače, koristi polovan mamograf koji je svojevremeno dobijen na poklon od Doma zdravlja u Danilovgradu.
Zbog toga je menadžment Doma zdravlja je pokrenuo akciju prikupljanja novca za nabavku novog aparata, a da bi obezbijedili 46.000 eura koliko košta nov mamograf, pozivi za sponzorstvo upućeni su ustanovama, privrednim kolektivima i investitorima na području opštine. Dr Anđelić je navela da Dom zdravlja sam ne može obezbjediti toliki novac, zbog čega računa na humanost i dobru volju šire zajednice.
“Akcija je humanitarnog karaktera jer smo svjesni koliko je danas prevencija i rana dijagnostika bitna i od velikog znalaja za zdsravlje naših sugrađanki. Kako smo ostali bez sredstva za rad, odnosno neophodne medicinske opreme i da bismo obezbjedili kontinuitet u pružanju zdravstvene zaštite našim pacijentkinjama, moramo krenutu u hitnu nabavku novog aparata”- stoji u javnom apelu Doma zdravlja Tivat koji je potencijalne donator uputio i na broj svog žiro računa u NLB banci.
Opština Tivat koja je do sada, iako to nije njena zakonska obaveza, u više navrata izdašno pomagala rad Doma zdravlja i nabavku nepohodnih aparata i opreme, prošle nedjelje je odlučila da se u korist kompanije Adriatic Marinas, investitora luksuznog nautičkog centra Porto Montenegro, odrekne ukupno skoro 5,6 miliona eura svojih potraživanja na ime nenaplaćenih komunalija. Opština je bogatom stranom nvestitoru, kako je objasnila gradonačečnica dr Snežana Matijević, “izašla u susret”, a iz Specijalnog državnog tužilaštva su zbog ovakve “političke odluke” DPS većine u lokalnom parlamentu koja je rezultirala milionskom štetom za grad, formirali predmet i započeli izviđaj. Inače, za iznos novca koji je Opština “oprostila” Porto Montenegru može se kupiti ukupno 120 novih savremenih mamografa.
Španjolski regionalni zračni prijevoznik Air Nostrum (YW/ANE) letjet će na novoj charter liniji za Dubrovnik iz Francuske. Nova charter linija Lyon – Dubrovnik prometovat će jednom sedmično i to svake subote od 14. aprila do 20. oktobra 2018., donosi Avioradar.hr
Ovo će biti prva charter linija španjolskog prijevoznika koja dolazi u Hrvatsku iz druge zemlje, a da to nije Španjolska. Iz Španjolski gradova poput Bilbaoa, Pamplone, Venecije , Valladolida ili Zaragoze, Air Nostrum je u Dubrovnik proteklih godina dolazio na kratkoročnim charterskim linijama.
Sastojci:
500 g svježe sardele kriška kukuruznog kruha
10-ak kapara peršin sitno sjeckani
3 češnja češnjaka 1/2 luka
sol, papar 50 g prezle
200 g mladog krumpira 100 ml mlijeka
Priprema:
Sardele očistite pa odvojite kosti od mesa tako da vam ostane samo jedna velika šnicla od ribe. Kukuruzni kruh namočite u malo mlijeka. Očišćene srdele sitno nasjeckajte oštrim nožem, pa dodajte ocijeđeni i namočeni kruh, nasjeckanu kapulu, sitno nasjeckani bijeli luk i peršin, sol, papar te žlicu prezle.
Dobro izmiješajte i napravite polpete. Nakon pola sata stajanja u hladnjaku polpete pofrigajte na malo maslinova ulja.
U kotorskoj Muzičkoj školi „Vida Matjan” danas počinje Masterklas čuvenog svjetskog violiniste, Stefana Milenkovića. Polaznike seminara očekuju tri radna dana kao i završni koncert zakazan za 30. januar u koncertnoj dvorani Muzičke škole, crkvi Sv. Duha.
Masterklas se organizuje u oviru treće Kotorske Koncertne Sezone čiji su organizatori muzička škola “Vida Matjan” iz Kotora i međunarodni festival KotorArt-Don Brankovi dani muzike.
Seminar pohađa i učenica IV razreda tivatske Muzičke škole, Pavla Petrović, iz klase profesorice Maje Dobrović.
Ovogodišnji Tradicionalni kotorski karneval ima posebnu vrijednost – obilježava se 500 godina od prvog pomena maškara u drevnom gradu.
Centar za kulturu ‘Nikola Đurković’, organizator karnevala, uvažavajući značaj jubileja, pripremio je bogat program, koji će trajati od 2. do 11. februara, kada će se održati povorka uz spaljivanje krnja, te karnevalska noć.
Marija Bernard, ispred Centra za kulturu, ističe da se pripreme privode kraju, naglašavajući intenzivnu saradnju sa karnevalskim grupama.
“Mnoštvo je tradicionalnih vrijednosti u Kotoru, pri čemu je karneval jedna od najznačajnijih. Naša je obaveza, naravno i zadovoljstvo da poštujemo kulturno nasljeđe. Držim da je pred nama karneval kakav Kotor zaslužuje”, kazala je Bernard.
Urednik Karampane ponovo je Jovica Martinović kojem je, prije dvije godine, bez valjanog objašnjenja uskraćeno uređivanje ovog humorističko-satiričnog lista.
U muzičkom programskom segmentu, pored nezaobilaznog sastava Tri kvarta i popularne Who See klape, nastupaju Neno Belan i Fjumensi na otvaranju fešti, dok Terraross-u, jednom od najboljih italijanskih feštanjulskih bendova, pripada nastup na samom karnevalu.
Sedmodnevni besplatni seminar “7 koraka do slobode” za odvikavanje od pušenja, će se održati u Kotoru od 29. januara. Organizator seminara je Klub Zdravlja Boka.
Prijave za seminar se mogu vršiti do 25.og januara na broj telefona 067/ 882-862.
SPORT I DUVAN
Priča o sportu je priča o zdravlju, aktivnom životu, zdravom snu, potrebi mladih, priča o druženju, prijateljstvu, nadmetanju.
SPORT I CIGARETA? TO SE BAŠ NE SLAŽE!
Nikotin zatvara bronhije i sužava krvne sudove. Istovremeno i mozak dobija manje kiseonika, te takav sportista postaje sličan astmatičaru – nema dovoljno vazduha, gubi kondiciju. Budući da mozak ne dobija dovoljne količine kiseonika, kod sportista se povećava procenat grešaka, takmičar zbog toga postaje nervozniji i od sportskog takmičenja skoro da ne ostaje ništa.
Pušači koji se bave bilo kojim sportom, zbog udisanja azotdioksida iz dima cigarete, nanose svojim plućima više štete nego da sjede na jednom mjestu i uopšte ne vježbaju.
U eksperimentu na životinjama je utvrđeno da azotdioksid iz duvanskog dima stvara defekte i započinje proces razaranja alveola – vazdušnih mjehurića pluća. Nikotin sve to pogoršava, jer naglo sužava krvne sudove alveola, smanjuje njihovu ishranu i dodatno slabi zid alveola. Pojačana fizička aktivnost, tj. sport, sve to još više opterećuje, jer se naglo povećava cirkulacija krvi i pritisak u tim mjehurićima. Već načeti mjehurići sve to teško izdržavaju, pa stoga dolazi do:
stvaranja defekta u plućima, pucanja alveola i smanjivanja korisne površine pluća.
Kao posljedica svega navedenog javljaju se: gubitak kondicije,
ubrzano zamaranje, pojava infekcije – bronhitisa koji sve to ubrzano i pogoršava. Pušenje poslije sportskih aktivnosti
Posebno naglašavamo da je pušenje nakon intenzivnih fizičkih aktivnosti – neuporedivo štetnije. U toku intenzivnog fizičkog napora, a i po završenom naporu, sve dok se organizam ne oporavi, cirkulacija krvi je brža 2 – 3 puta od one u stanju mirovanja, disanje je dublje i
brže, ćelije imaju povećanu potrebu za kiseonikom i energijom. Ukoliko međutim pušač u ovim trenucima ispuni svoja pluća otrovnim oblakom dima: upijanje otrova je 2 – 3 puta veće od uobičajenog, cirkulacija krvi je nekoliko puta brža i mnogo brže raznosi otrove
duvana po tijelu, ćelije su „gladne” i u mnogo većim količinama upijaju otrove i oštećenja alveola su neuporedivo veća. Tokom bavljenja sportom, svi ovi faktori se sumiraju, pojačavaju dejstvo i oštećenja se povećavaju.
U duvanskom dimu je potvrđeno prisustvo oko 5000 štetnih i oko 70 kancerogenih komponenti. Oko 600 hemijskih dodataka se još dodaju duvanu u smislu korekcije mirisa, ukusa, boje duvana… U suštini ove komponente imaju cilj da obmanu pušača, da ga uvjere u „kvalitet” cigarete koju je odabrao. U organizmu se sve ove komponente izuzetno dugo zadržavaju, jer ulaze u sastav ćelija, remete postepeno njihove funkcije i ulaze u metabolizam ćelija.
Neki od otrova iz duvanskog dima:
Nitrozni gasovi: grupa nadražujućih gasova, koji sa ugljovodonicima u gradskim uslovima stvaraju smog. Veoma su otrovni, razaraju tkiva, oštećuju sluzokožu i preduslov su za dobijanje hronične opstruktivne bolesti pluća.
Nikotin: otrovni alkaloid i glavni sastojak lista duvana. Koristi se za ubijanje različitih biljnih štetočina, a efikasno ubija i parazitske crve u organizmu životinja. U organizmu pušača stvara jaku zavisnost, jaču od kokainske i alkohola. Unos nikotina putem duvanskog dima je
glavni razlog pušenja. Cigarete bez nikotina ili sa manjom koncentracijom pušači odbacuju, jer su im bljutave, neukusne, gadne…
U organizmu pušača nikotin izaziva niz patoloških promjena. Izražena su oštećenja nervnog sistema i značajnih centara u mozgu. U sadejstvu sa „kozmetičkim” dodacima duvana oštećenja mozga su daleko ozbiljnija.
Formaldehid: otrovni gas, neprijatnog mirisa, koristi se u hemijskoj industriji za proizvodnju boja, lakova, plastičnih masa, ljepkova, vještačkih štavila… Četrdeset procentni rastvor formaldehida se zove formalin i koristi se za konzerviranje leševa u medicini.
Amonijak: hemijsko jedinjenje azota i vodonika. Bezbojan je, otrovan zagušljiv gas. Upotrebljava se u rashladnoj tehnici, u proizvodnji vještačkih đubriva, za uništavanje insekata, kao i u proizvodnji eksploziva. Posljednjih godina duvanska industrija dodaje amonijak cigaretama da bi pojačala nikotinski efekat na organizami višestruko ubrzala prodor nikotina u mozak u centar za zadovoljstva. Posljedica ovoga su veća destrukcija tkiva, ozbiljna oštećenja nervnog sistema i pojačana potreba za nikotinom, odnosno izuzetno
otežano prestajanje pušenja.
PUŠENJE ILI SPORT ?
Ako izaberete pušenje, morate računati da duvan ometa proces rasta i razvoja pluća. Vaša pluća će zakržljati! Zakržljala pluća imaju značajno manju funkciju i kapacitet. To će vam posebno smetati u sportu, ali i u životu.
Kod pušača mozak će konstantno dobijati manje kiseonika i time postajete: manje koncentrisani, pravićete više grešaka i u ostalim životnim aktivnostima i bićete daleko manje precizni u sportu.Smanjena količina kiseonika u mišićima dovešće do bržeg zamora,
biće potrebno više vremena za oporavak i moraćete prije vremena da napustite sport.
Zbog navedenog donesite dalekosežnu odluku:
NE PUŠITE! BIĆETE ZDRAVIJI, USPJEŠNIJI, KULTURNIJI!
Ovom izazovu odgovorite kao Englez:
„Nisi uspio, zato što nisi ni pokušao!”
Podsjećamo vas da će sutra, u nedjelju 28. januara, u 11 sati sa platoa ispred prve faze Instituta Igalo, glavnim gradskim ulicama krenuti vesela karnevalska povorka, u okviru Abruma – već tradicionalnog poziva na Praznik Mimoze.
Iz NVO Ruke najavljuju četvrtu po redu Malu feštu od naranče će se održati 28. januara u Gradskoj kafani u Herceg Novom od 10-14 sati.
Mala fešta od naranče – H. Novi
Povorka sa alegorijskim kolima i Krnevalom, pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi i u saradnji sa JUK Herceg fest, treću godinu za redom će prikazati vještinu i maštu novske grupe Maškare – autora čitave karnevalske kompozicije i predstavnika Herceg Novog na brojnim karnevalima u regionu.
Kao pozitivnu protivtežu Krnevalu, Maškare su napravile i alegorijska kola koja će nositi barku od šest i po metara sa novskim i bokeljskim detaljima i tri i po metra visoku skulpturu ribara koji sjedi na mulu i plete mreže.
Predvođena Gradskom muzikom i mažoretkama povorka će krenuti iz Igala ići Njegoševom ulicom do glavnog gradskog trga gdje je predviđeno da stigne u 12.30h.
Prije dolaska na trg vesela povorka će se zaustaviti ispred terase Gradske kafane i Bifea Beograd, a završni performans praćen nastupom Gradske muzike i mažoretki je postavljanje tradicionalno glavnog krivca za sve naše nedaće u prethodnoj godini, Krnevala, na Trgu Nikole Đurkovića gdje će biti izložen ,,sudu građana“ do kraja Praznika mimoze.
Novina koja je ove godine dogovorena sa JUK Herceg fest, Sekretarijatom za kulturu i Opštinom kao organizatorima i nadležnima za Praznik mimoze, je da se uz karnevalsku lutku koja na trgu ostaje do kraja Praznika Mimoze, dva dana na trgu zadrži i čitava alegorijska kompozicija.
Uz Gradsku muziku, mažoretke i Maškare sa svojim animatorima i klovnovima u prepoznatljivim žuto-zelenim kostimima koji asociraju na mimozu u povorci će biti i volonteri školskog centra Ivan Goran Kovačić, koji ovih dana vrijedno prave maske.
Abrum je jedna od tri ovogodišnje karnevalske povorke od kojih će najveća biti ona završna, na zatvaranju Praznika mimoze, kada će suđenju Krnevalu prethoditi povorka na kojoj će učestvovati čak pet inostranih karnevalskih grupa, veoma kvalitetnih i poznatih majstora maškaranja iz karnevalskih gradova Hrvatske, Srbije i Makedonije. Među njima su i slavni Halubajski zvončari, jedna od najvećih atrakcija Riječkog karnevala.
Na trgu ispred bazilike Svetog Tripuna u Kotoru u subotu su, tradicionalnim izgovaranjem loda, pohvala Svetom Tripunu, i podizanjem zastave na bazilici, započele Tripundanske svečanosti, koje se održavaju u čast toga sveca, zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.
Početak svečanosti tradicionalno je označio Mali admiral, osmogodišnji Luka Kovačević iz Herceg Novog, što je uloga kojom se simbolički ističe generacijsko trajanje Bokeljske mornarice, a pretpostavlja se da je uvedena još u XVI. stoljeću, kad je mornarica preuzela vanjsku proslavu Svetog Tripuna. Lode se izgovaraju prije podizanja zastave.
U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave Svetog Tripuna.
U sklopu višednevnih svečanosti na sam Tripundan, 3. februara, bit će organizovano misno slavlje, a središnja vanjska proslava, procesija gradskim ulicama, bit će potom održana u nedjelju, 4. februara.
Na trgu ispred bazilike pripadnici Bokeljske mornarice će plesati tradicionalno kolo u čast Svetog Tripuna, a pontifikalnu misu služit će biskup Eisenstadta (Željeznog) mons.
Egidije Živković. Poslije svete mise predviđena je svečana procesija ulicama Kotora.
Integralno prenosimo saopštenje Kotorske biskupije povodom rasprave o upisu Bokeljske mornarice u UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine:
Polemika koja se od kraja 2017. i početka 2018. godine počela voditi u sredstvima javnog priopćavanja, pa i u Skupštini Crne Gore i u Saboru Republike Hrvatske, nije mogla zaobići pažnju Kotorske biskupije koja je izvorni duhovni baštinik ove, danas u biti memorijalne i uz kult Sv. Tripuna vezane, institucije. Povod svemu jest prijedlog da se ista nađe na UNESCO-voj listi kao crnogorsko nematerijalno kulturno dobro. Svjesni smo sadašnjeg povijesnog trenutka u kojemu naslućujemo iz materijala kojega imamo, namjernu nepreciznost u prepoznavanju njene ključne kršćanske katoličke komponente, jasno istaknute kako u Statutu Bokeljske mornarice Kotor u članu 33, tako i u Pravilniku o odori, činovima i nastupima aktivnog sastava Bokeljske mornarice Kotor, osobito u članu 51. Prepoznaje se to i u nekonzultiranju Biskupije u pisanju prijedloga za nominaciju Bokeljske mornarice za UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine, kao i ne traženju potpore za njenu nominaciju. Radi se na neki način i o nama, ali bez nas.
Zato ovo priopćenje započinjemo invokacijom iz najstarijeg sačuvanog Statuta Bokeljske mornarice koji se čuva u našem arhivu: AdsitnobisgratiaSpiritusSancti–Neka s nama bude milost Duha Svetoga, s željom da nikoga ne uvrijedimo, blago i s poštovanjem iznoseći činjenice koje kao institucija zastupamo.
Čija je Bokeljska mornarica?!
Identitet Bokeljske mornarice karakterizira višeslojnost. U njenoj više nego tisućljetnoj opstojnosti nije moglo biti drugačije. Ako izostavimo stalnu, već od srednjega vijeka prisutnu tradiciju, kao povijesni ali ne primarni i sigurni izvor, Bokeljska mornarica svoje početke vezuje za epigrafski sigurne izvore iz godine 809. ili zavisno od čitanja 805, odnosno za prijenos relikvija Sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor. Njen prvi dokumentovani pisani spomen se javlja godine 1353. Tada se spominje kao Pia sodalitas naviculatorum Catharensium– Pobožno udruženje kotorskih pomoraca. Prefiks pia (pobožna) u bitnome određuje njen karakter kao vjerske bratovštine – institucije koja je poznata samo Crkvi na Zapadu. Ta njena duhovna konstanta je prisutna do danas. U središtu te duhovnosti je proslava gradskog zaštitnika Sv. Tripuna, u formi koja se kroz povijest sasvim sigurno mijenjala, ali u svojoj najdubljoj matrici ostajala sačuvana u plesanju Kola Sv. Tripuna ili Kola Bokeljske mornarice, u biskupovom blagoslovu i njegovom ulasku u kolo i izgovaranju Pohvala (Loda) u čast Bogu, Bogorodici i Sv. Tripunu. Bez ovih komponenti Bokeljska mornarica bi ostala samo folklorna udruga koja se ni u čemu ne razlikuje od ostalih folklornih udruga diljem svijeta. Potrebno je naglasiti da Kolo Sv. Tripuna nosi u sebi karakteristike arhaičnog obrednog plesa. To je prvi uočio dr. Urban Raffaelli u brošuri Il ballo di san Trifone (Zadar, 1844.), a potvrdila u svojim istraživanjima u novije vrijeme etnokoreolog Milica Ilijin, stalni suradnik Muzikološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu. Ona o Kolu Sv. Tripuna piše u Spomeniku, SANU CIII (Beograd, 1953., str. 249).
Dakle, Bokeljska mornarica je dio katoličke kulture. Njen prvi poznati Statut Liber fraternitatis divi Nicolai marinariorum de Catharokoji datira iz 1463. godine, stavlja je pod zaštitu Sv. Nikole sa željom da ime Boga Svemogućega uvijek bude slavljeno. Slavljeno i obrednim plesom, koji predstavlja gestovnu simboliku i neverbalnu komunikaciju s Bogom i svecem zaštitnikom. Kolo karakteriziraju i slike – figure koje ga vezuju uz more i oluje na njemu. Ono je svojevrsna priča o dolasku relikvija Sv. Tripuna koja se ponavlja iz godine u godinu, a protagonisti te priče su mornari, danas ne obvezno i u strukovnom smislu.
Na upit koji se ovih dana, s pravom, u brojnim sredstvima javnog priopćavanja može čutičija je Bokeljska mornarica, odgovaramo: Bokeljska mornarica je dio katoličke tradicije koju u Boki predstavlja Kotorska biskupija. Ona je duhovno dobro koje kroz povijest nitko i nikada nije pokušao negirati osim ateističke ideologije od 1947. do 1989. godine. Istina, kroz povijest ona je bila povremeno zabranjivana i ukidana od strane raznih država, ali nikada radi povezanosti s kultom i proslavom Sv. Tripuna, kao što su to učinili komunisti 1947. godine odvajajući je od Crkve i tako pretvarajući je u folklornu udrugu. Imajući to u vidu, tadašnji admiral Rudolf Gjunio pečat Mornarice daje na čuvanje Kotorskoj biskupiji i više nikada ne oblači admiralsku uniformu. Nije htio biti, bez obzira koliko ga ječlanova mornarice podržalo u tom trenutku, a podržao ga je samo ađutant Mirko Homen, dio institucije koja gubi svoju osnovnu svrhu. Pečat je sačuvan do danas, kao svjedočanstvo o vremenu za koje nismo sigurni da je ostalo samo dio prošlosti.
Razjasnili smo vjerski karakter mornarice. Za razumijevanjeetničkog identiteta njenih članova potrebno je poznavanje uzroka i posljedica revolucionarne 1848. godine u Europi i buđenja moderne nacionalne svijesti.
Kotor – Biskupija
U Boki se ona prvo javlja među pravoslavnim žiteljima koji se identificiraju sa Srbima, a podstiču je Vuk Karadžić i njegovi suradnici na ovim prostorima. Pa tako, 1860. godine oni najprije napuštaju Bokeljsku mornaricu (njih oko 40) i formiraju Srpsku gardu. U to vrijeme, Bokeljska mornarica je brojila 300 članova. U proslavi Tripundana, u narodnim nošnjama sudjelovalo je oko 150 članova (Jar. Parall, Bokeljska mornarica i Tripundan, Kotor, 1899., str. 27). On navodi da su članovi Bokeljske mornarice bili iz sljedećih mjesta: Kotor, Špiljari, Škaljari, Dobrota, Muo, Prčanj, Stoliv, Lastva, Tivat i Krašići. Perast je imao svoj neovisni odred. Gore navedena mjesta su bila većinski katolička što se vidi iz popisa od 17. VII. 1850. godine. Upravo je to bilo vrijeme nacionalne diferencijacije, te se katolici većinski izjašnjavaju kao Hrvati. A svi zajedno 1848. za ujedinjenje Dalmacije i Boke Kotorske s Hrvatskom što biva potvrđeno 12. VI. 1848. velikom skupštinom na Prčanju a osnaženo dolaskom i sjajnim dočekom hrvatskog bana Josipa Jelačića 1849. godine u Boku (Anton Milošević, Boka i ustavni pokret, Narodni list, Zadar, 1912., str. 69).
Statistika vjerske pripadnosti ovih mjesta iz 1850. godine glasi:
Mjesto: Katolika: Pravoslavnih:
Kotor s Špiljarima 1430 1171 (vojnika 1050)
Škaljari 489 13 Dobrota 1196 0
Muo 498 65
Prčanj 1080 123
Gornji Stoliv 284 0
Donji Stoliv 358 65
Lastva 838 23
Tivat 718 30
Krašići 197 0
Perast 659 173
U dnevnom listu „Pobjeda“ od 25. XII. 2017. godine, Admiralat i Upravni odbor Bokeljske mornarice pišu da je Boka krajem XVII. stoljeća obuhvaćala prostor od Sutomora do Sutorine, te da su katolici činili trećinu stanovništva. Što se tiče Bokeljske mornarice ovaj podatak ne predstavlja nikakav pokazatelj jeriznesena statistika potvrđuje da se članstvo Bokeljske mornarice regrutiralo iz većinski katoličkih mjesta.
Upravo zbog izlaska pravoslavnih iz Mornarice 1860. godine,koji je uslijedio zbog neprihvaćanja sudjelovanja Bokeljske mornarice u proslavi Trojičinog dana u Kotoru, kapetan Pavao Kamenarović 1866. godine piše pjesmu Dan odvjetnika Kotorskog i poziva pravoslavne da se vrate u Mornaricu ovim riječima:…svi zajedno, svi u kolo, rukama ruke pružimo, potvrdimo svim okolo da bratsku slogu vriježimo. Srpska garda nikada nije plesala Kolo Sv. Tripuna jer ga nije smatrala svojim. Hrvati Bokelji nisu nikada promijenili naziv Bokeljske mornarice u Hrvatska mornarica, nego su i dalje ostali otvoreni za sve druge koji žele prihvatiti Statut Bokeljske mornarice i tradicionalne vrijednosti koje ona baštini. U sklopu ovih dešavanja je i izgovaranje Loda od 1871. godine na hrvatskom jeziku, a ne kao do tada na talijanskom (Prof. G. Zarbarini, La festa di San Trifone, Spalato, 1888., str. 34). Prisutnost hrvatskog jezika u Boki u arhivskim izvorima i historiografiji može se pratiti od XV. stoljeća. Mi iznosimo samo jedan primjer. Godine 1740. nailazimo na Antuna Paskvalija, pripadnika kotorskog plemstva koji se ćirilicom, jednim od tri hrvatska pisma, potpisuje kao istomačitelj od jezika harvatskoga(IAK, UP LXI, 1144).Godine1878. pjevačko društvo Jedinstvo u Kotoru dobiva prefiks srpsko, a deset godina kasnije počinje u Boki osnivanje kulturnih društava s hrvatskim prefiksom.
Dan optine Kotor 2016. – Bokeljska Mornarica
Nakon ovoga izlaganja dužni smo još jedan odgovor na upit čija je Bokeljska mornarica. U najvećoj mjeri, od godine 1860. Bokeljsku mornaricu su sačuvali i baštinili kao nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđe, pripadnici Katoličke crkve i Hrvatskoga naroda, ne umanjujući značaj i doprinos svih ostalih koji su se u nju ugradili i s njom identificirali. Ona zasigurno danas jeste nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđeCrne Gore, ali ne i crnogorsko nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđe. Tu razliku pravi i sama gramatika.Bene docetqui bene distinguit– dobro uči, tko dobro razlikuje. Time se ne osiromašuje već obogaćuje kulturna baština u Crnoj Gori. U suprotnome, sintagme poput multikulturalnost, multikonfesionalnost i multietničnost gube svoj smisao i nemaju uporište, jer ako je sve crnogorsko čemu se pozivati na njih. One onda predstavljaju samo predmet političke igre, za prikrivanje drugih ciljeva.
Nastojali smo biti kratki, ne želeći u ovom slučaju duga i jednoobrazna historijska izlaganja. Zaključujemo:Bokeljska mornarica danas pripada onima koji njen Statut prihvaćaju, onima koji je cijene i poštuju, onima koji se s njom žele upoznati, onima koji Kolo Sv. Tripuna osjećaju kao dio duhovnog identiteta, onima koji žele bratsku slogu vriježiti (širiti), koji žele Boga, Bogorodicu i Svetoga Tripuna častiti (Lode). Kada bi takvih bilo više, u Kotoru i Boki ne bi bilo pjace ni trga koji bi nas sve mogao primiti i zagrliti. Svjedoci smo – nije tako.
