Umjetni val spašava Jadran od najezde plastike

0
Greenpeace – Plasticni val

Postavljanjem šestmetarske instalacije „Plastični val” na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu Greenpeace u Hrvatskoj danas je predstavio evropsku kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te pozvao građane da se fotografiraju s valom i potpišu peticiju “Spasimo Mediteran od najezde plastike ” naslovljenu na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

„Plastični val”, instalacija duga 6, a visoka 4,5 metara inspirirana je fotografijom surfera nad kojim se diže val s plastičnim otpadom.

Greenpeace – Plasticni val

Nedavno je izložena i u Španjolskoj, a simbolično predstavlja sve veće onečišćenje naših mora i oceana plastikom. Cilj kampanje, koja se osim u Hrvatskoj provodi i u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Bugarskoj, jest utjecati na raspravu u tijelima Evropske unije o izmjenama Direktiva o otpadu i novoj Strategiji o plastici. Nitko od predstavnika relevantnih ministarstava i saborskih odbora nije se odazvao pozivu da prisustvuje događaju.

„Hrvatska, nažalost, trenutno nema ministra zaštite okoliša, koji bi zajedno s drugim ministrima odlučivao o novim europskim propisima. Jučer je Vijeće EU bitno smanjilo predložene ciljeve za recikliranje plastike. U narednom razdoblju, dok traje tzv. trijalog s Komisijom i Europskim parlamentom, pozivamo Hrvatsku vladu da se zauzme za što strože mjere smanjenja plastičnog zagađenja, jer to duguje našem Jadranu i našim građanima!”, izjavio je Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj. Sve više proizvodimo plastiku za jednokratnu upotrebu, koja nam je uglavnom nepotrebna, a recikliranje nije dovoljno kao rješenje problema.

U Hrvatskoj se reciklira tek 16% otpada, dok je europski prosjek 43%. Većina plastike koja završi u oceanima i morima dolazi s kopna, čak 80%, a treba joj stotine godina da se razgradi. Ova najezda plastike ubrzano pretvara naša mora u najveća odlagališta otpada na svijetu, ugrožava morske životinje te dospijeva u hranidbeni lanac, zato što se plastika u moru usitnjava te prelazi u mikroplastiku.

Greenpeace – Plasticni val

U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, kornjačama te želucima ulješura. Znanstvenici procjenjuju da se u Mediteranu već sad nalazi 1455 tona plastike te ga uspoređuju s tzv. „oceanskim vrtlozima” plastike.

„Vrijeme je da tome stanemo na kraj! Ovom kampanjom želimo zaštititi Jadran i Mediteran, a to se može postići donošenjem zakona koji će eliminirati plastiku za jednokratnu upotrebu, mijenjanjem navika svih nas i proširenom odgovornošću proizvođača. Pozivamo građane da potpišu peticiju i da koriste vrećice za kupnju za višekratnu upotrebu – tako će na lak i jednostavan način pridonijeti velikoj promjeni!”, pojasnila je Mihaela Bogeljić, voditeljica kampanje.

Flora Art

Od svoga dolaska u Hrvatsku, Greenpeace je vodio kampanje za održivo ribarstvo, protiv TE Plomin C i eksploatacije nafte iz Jadrana u okviru koalicije “SOS za Jadran” te za korištenje obnovljivih izvora energije. Nedavnom solarnom turnejom po, Greenpeace je započeo kampanju promoviranja obnovljivih izvora u turizmu, s naglaskom na korištenje solarne energije na Jadranu. Od ove godine vodimo kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu.

,,Malo o duši“

0
malo o dusi

Nova pozorišna predstava ,,Malo o duši“, autorke Vislave Šimborske, u adaptaciji i režiji glumice CNP-a, Varje Đukić, premijerno će se izvesti večeras u velikoj sali Centra za kulturu Tivat sa početkom u 20.30. Predstava je nastala u koprodukciji CZK Tivat, KP Zetski dom Cetinje, i Ratkovićevih večeri poezije Bijelo Polje. U predstavi još učestvuju Nina Perović, koja je komponovala muziku i Ana Rašović, violinistkinja. Poeziju Vislave Šimborske prevela je Biserka Rajčić.

Malo o duši je adaptacija 14 pjesama Vislave Šimborske, Poljakinje, dobitnice Nobelove nagrade za književnost 1996.godine. Kolaž, kao dominantan pristup u oblikovanju forme čitave predstave kroz nekoliko segmenata kojima se u vidu dijaloga, pratnje i diskretnog muzičkog sjenčenja oblikuje čitranje poezije Šimborske, osmislila je i režirala Varja Đukić. Solo violina, kao aktivni učesnik na sceni, uz predhodno snimljen i muzički oblikovan audio zapis i ljudski glas, organska su cjelina iz koje se reprodukuje ovo specifično i nadasve zanimljivo čitanje poezije. Projekcija grafičkih sadržaja i teksta širom scene, vizuelni su okvir kreativnog doživljaja i artikulacije prezentovanog sadržaja.

Predstavnici austrijskog društva za očuvanje pomorskih tradicija posjetili Boku

0
Predstavnici austrijskog društva za očuvanje pomorskih tradicija

Delegacija austrijskog Društva za proučavanje i očuvanje pomorskih tradicija Ratne Mornarice Austro-Ugarske „K.u.K. Kriegsmarine Archiv“ iz Beča, boravila je protekla dva dana u Boki Kotorskoj.

Petnaestočlanu delegaciju predvodio je predsjednik Društva Oliver Trulei, a u njoj je pored uostalih, bio i ugledni austrijki vojno-pomorski istoričar i autor brojnih knjiga o RM Austro-Ugarske, dr Erwin Sieche. Gosti iz Beča posjetili su Tivat – centralni dio nekadašnje velike austro-ugarske vojnopomorske baze u Boki Kotorskoj, poznate pod zvaničnim nazivom „Primorska tvrđava Boka“, te su obišli ovdašnje građevinske i materijalne artefakte koji ukazuju na preko 100 godina boravka i djelovanja austro-ugarske mornarice u Boki.

Članovi Društva „K.u.K. Kriegsmarine Archiv“ posjetili su Pomorski muzej u Kotoru i Zbirku pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu gdje im je domaćin bio njen kustos, profesor Dražen Jovanović.

Delegacija je obišla i tivatski veliki Gradski park koji upravo obilježava svoju 125-tu godišnjicu. Oni su posjetili spomen ploču osnivaču parka, komandantu RM Austro-Ugarske, admiralu Maksimilijanu Daublebskom fon Šterneku iz 1892. godine i ukazali da bi je trebalo obnoviti jer je natpis na njoj prilično izblijedio, ali su sa pijetetom obišli i druga memorijalna obilježja u parku – spomenik posvećen predaji austrougarske flote  u Boki 1918. Narodnom vijeću SHS, kao i spomenik narodnim herojima, pomorskim oficirima Kraljevine Jugoslavije Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri.

Gosti iz Beča obišli su i autrougarske tvrđave Fort Vrmac na istoimenom brdu iznad Tivta i Fort Goražda blizu Mirca, a imali su i namjeru da obiđu i ostrvo i tvrđavu Mamula na ulazu u Boku što nisu mogli učiniti iz tehničkih razloga.

Flora Art

Sa predstavicima ovdašnjih muzejskih i institucija kulture, rukovodstvo Društva „K.u.K. Kriegsmarine Archiv“ načelno je dogovorilo buduću saradnju u zajedničkoj prezentaciji i očuvanju bogate kulturno-istorijske, arhitektonske i vojno-pomorske baštine iz doba Austro-Ugarske u Boki Kotorsoj jer, kako je naglašeno, nju baštini i treba da čuva više danas nezavisnih evropskih država i naroda koji su stoljećima živjeli zajedno u moćnoj bečkoj carevini. Stim u vezi, stručnjaci ovog Društva će tokom ljeta kao predavači, gostovati na seriji istorijskih predavanja i izložbi o dešavanjima na Jadranu tokom Prvog svjetskog rata, a koje će u Tivtu pod  nazivom „Nemirno more“, prirediti Zbirka pomorskog nasljeđa Porto Montenegra.

Donatori na aukciji kupovali sadnice za tivatski Gradski park

0
Aukcija sadadnica

Evropski dan parkova 24.maj obilježen je danas u Tivtu aukcijskom prodajom sadnica za veliki Gradski park, a koju su preiredili Zeleni tim Opštine Tivat i Komunalno preduzeće.

Okupljeni građani i predstavnici više preduzeća i institucija, kupovali su razne sadnice što ih je obezbijedilo preduzeće “Kalia” iz Podgorice i njihovim doniranjem parku, podržali obogaćivanje biljnog fundusa te botaničke bašte, osnovane prije tačno 125 godina.

Naime, tadašnji Mornarički, a današnji veliki Gradski park u Tivtu, podigao je 1892. godine komandant Ratne mornarice Austro-Ugarske, admiral Maksimilijan Daublebski fon Šternek. Po njegovoj naredbi je na nekadašnjim imanjima plemićkih porodivca Radali i Luković, podignut park jer je Šternek želio da uredi najbližu okolinu nove vojno-pomorske baze, odnosno vojnog brodogradilišta Arsenal koji je u Tivtu, takođe po njegovoj  naredbi, podignut krajem 19.vijeka i sa radom je počeo 1889. godine. Admiral je stoga, komandantima svih austrougarskih ratnih brodova koji su se sa dugih putovanja po svijetu vraćali u Boku, naredio da sa sobom donose primjerke biljaka karakterističnih za daleke zemlje koje su posjetili, a one su sađene u tadašnjem Marine parku, kao se zvanično zvala ova velika botanička bašta što se danas prostire na oko 4 hektara.

Pozdravljajući okupljene u parku, sekretarka za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat Tatjana Jelić, podsjetila da se uporavo navršava i 10-ta godišnjica od kada je NVO „Evropksi dom“ Tivat pokrenulo akciju revitalizacije biljnog fonda ove botaničke bašte pod nazivom „Vaše stablo u našem parku“.

Koristim priliku da predstavnicima ove NVO zahvalim, jer su oni započeli priču o velikom Gradskom parku, jer su  svojim entuzijazmom i idejama doprinijeli da on danas izgleda ovako kako izgleda. adam se i sigurna sam da će i ubuduće biti aktivan partner u svim našim aktivnostima”- kazala je Jelić dodajući da će spisak donator sa aukcije biti naknadno objavljen na sajtu Opštine.

Flora Art

Aukciju u parku uljepšao je i nastup mlade flautistkinje Ksenije Franete, učenice tivatske Muzičke škole u klasi profesorke Brune Matijević.

Luštica Bay prezentiran u Minhenu

1
Luštica Bay

Najveći investicioni projekat u turizmu i izgradnji rezidencijalnih sadržaja u Crnoj Gori, projekat izgradnje integrisane destinacije Luštica Bay kod Tivta, predstavljen je u Minhenu, u Bavarskoj u Njemačkoj,  na prijemu koji je, povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, organizovan za diplomatski kor, predstavnike bavarske državne administracije, biznis zajednicu i predstavnike crnogorske dijaspore.

Prijem u organizaciji Generalnog konzulata Crne Gore i Luštica Bay-a, za oko 300 zvanica, istovremeno je i prezentacija ekonomskih kapaciteta zemlje uglednim zvanicama Bavarske, privredno veoma razvijene njemačke regije.

“Prisustvo predstavnika bavarske vlade, parlamenta, privredne komore, turoperatora, asocijacija malih i srednjih preduzeća, te naše dijaspore, ukazuje na povećano interesovanje za Crnu Goru kao turističku I investicionu destinaciju. Crna Gora je jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija u jugoistočnoj Evropi, a projekat Luštica Bay će zasigurno doprinijeti razvoju i napretku lokalne zajednice u Tivtu i uticati na unapređenje ekonomije Crne Gore”, rekao je generalni konzul Crne Gore Veljko Milonjić.

Direktor marketinga i prodaje u kompaniji Luštica Development Rudiger Flajhe podsjetio je da je Luštica Bay, projekat vrijedan 1,1 milijardu eura, jedan od najvećih investicionih projekata u ovom dijelu Evrope, kako po obimu investicije tako i po površini zemljišta koje zauzima.

Flora Art

“Prije tačno četiri godine počeo je razvoj projekta Luštica Bay, baziran na konceptu razvoja integrisane destinacije, potpuno novog grada. Za to vrijeme, značajan napredak napravljen je u zoni naselja u marini, gdje su već izgradjene ili je u završnoj fazi gradnja 26 stambenih zgrada sa neophodnom infrastukturom i marina čije otvaranje očekujemo u sljedećoj godini. Polovinom sljedeće godine otvorićemo i najveći luksuzni hotel u Boki Kotorskoj – The Chedi Luštica Bay” -rekao je Flajhe.

O bilateralnoj saradnji sa CrnomGorom govorila je predsjednica Vlade Gornje Bavarske Brigita Bruner.

Kompanija Luštica Development, na oko sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica razvija projekat Luštica Bay kao integrisanu turističku destinaciju sa dvije marine, sedam hotela, profesionalnim šampionskim golf terenom, više od 1.000 stanova, te preko 500 gradskih kuća i vila.

Učenici iz Radovića posjetili Gornju Lastvu

0

Učenici VII razreda OŠ „Branko Brinić“ iz Radović proteklog vikenda su posjetili Gornju Lastvu, gdje su u pratnji Emila Nikolića obišli crkveni mlin za maslinovo ulje i župnu crkvu Svete Marije.

Nakon toga uslijedila je šetnja starom seoskom stazom do crkve Svetog Vida.

Posjetu učenika iz Krtola Gornjoj Lastvi je organizovao Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat, kao nagradu za osvojeno III mjesto na nagradnoj izložbi skulptura izrađenih od reciklirajućih materijala održanoj 28. aprila u cilju obilježavanja Mjeseca planete Zemlje.

Traži autonomiju za Boku

9
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Predsjednik budvanskog odbora Nove srpske demokratije Marko Bato Carević kazao je da Boka mora da dobije status automije, jer se jedino na taj način može spriječiti njeno ekonomsko i kulturno uništavanje.

Carević, koji će u oktobru 2018. godine, na čelu Budve zamijeniti sadašnjeg gradonačelnika Dragana Krapovića, tvrdi da ideja o autonomiji Boke nije separatistička, jer je ona “kroz istoriju uvijek imala status posebne regije, koja je bila ekonomski nezavisna”.

“Boka se trenutno nalazi u inferiornom kulturnom i istorijskom položaju. Centralizacijom se sve iz izvlači iz Boke, a ništa se u nju ne vraća. Zato ona treba svoju autonomiju, normalno u sastavu Crne Gore da funkcioniše”, pojasnio je Carević, ističući da su mještani Boke imali svoj prepoznatljiv istorijski i kulturni status.

“Svjedoci smo da gradovi propadaju, ne samo ekonomski, već i kulturno. Dovoljan je primjer Kotora i nebrige državnih organa, prije svega Ministarstva održivog razvoja, koje je aminovalo neplansku gradnju, zbog koje smo danas došli u situciju da grad, u kome je više od polovine kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore, treba da izgubi status koji je odbio od Unesko-a. Koliko su pojedine građevine ugrozile zaliv, dovoljno svjedoči i upozorenje da ni kruzeri možda više neće moći dolaziti”, kazao je Carević, prenose Vijesti.

Carević smatra da mještani Boke ne odlučuju o razvoju tog područja, već su samo posmrtači.

Flora Art

“To ne želimo više da budemo. Isto je i sa Javnim preduzećem ‘Morsko dobro’. Tražimo da pare prvo idu u Boku, a onda prema srazmjeri da se dio da Vladi”, kazao je on, ističući da postoji opšte nezadovooljstvo i zbog izrade planske dokumentacije i razvojnih planova.

“Imate Grbalj, koji je tražio status opštine, gdje o razvoju 22 kilometra obale odlučuju planeri iz Zagreba. Nemam ništa protiv, ali to izgleda kao da mi iz Grblja projektujemo šta će biti izgrađeno na Savi. Kada bi imali status autonomije, učestvovali bi više u radu i pitali bi se više. Da budemo domaćini u svojoj kući”, kazao je Carević.

Kotor: Javna prezentacija Ženskog suda

0
Ženski sud

Javna prezentaciju Ženskog suda biće održana danas će u Kotoru.

Radi se o prvom Ženskom sudu na teritoriji Evrope, koji je održan u Sarajevu od 07. do 10. maja 2015. godine, u organizaciji 10 ženskih grupa sa prostora bivše Jugoslavije (Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa, Fondacija Cure, Centar za žene žrtve rata, Centar za ženske studije, Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima, Savet za rodnu ravnopravnost, Ženski lobi, Centar za ženske studije i Žene u crnom).

Prezentacija će biti održana u 17 sati u Maloj sali Kulturnog centra Nikola Đurković u Kotoru.

/pcnen.com/

Porsche, Aston Martin, Ferrari… Luksuzni automobili na dubrovačkom aerodromu!

0

Na pisti aerodroma Dubrovnik juče je održana revija ekskluzivnih automobila u sklopu Hoefnagels Grand Toura.

Organizator ove revije je tvrtka Streetgasm koji je u naše krajeve doveo samo najbolje od najboljeg.

Flora Art

Tako su na stajanci aerodroma Dubrovnik svoje mjesto pronašli automobili koje rijetko viđamo na našim cestama, a to su Porsche, Aston Martin, Bentley, Ferrari, Maserati, Lamborghini, McLaren…

/dulist.hr/

Raspisan tender za ponovnu gradnju problematičnog vodovoda za Krtole

1
Vodovod – Krtoli

Opština Tivat raspisala je tender vrijedan 780 hiljada eura za rekonstrukciju problematičnog vodovoda za Krtole, na potezu od kotorske raskrnice do Solila.

Planirano je da se postojeći cjevovod promjera 400 milimetara koji je izgrađen prije samo sedam godina, ali je u međuvremenu pucao više od 60 puta, potpuno demontira i zamijeni novim cijevima od duktila koje trpe veći pristisak u mreži.

Novi cjevovod opet će se postaviti u jednoj od kolovoznih traka lokalnog puita Tivat-Radovići, u dužini od oko 2.300 metara. Posao podrazumijeva i radove na stabilizaciji terena u koji će se postavljati novi cjevovod jer je riječ o močvarnom zemljištu punom podzemnih voda. Novi vodovod gradiće se po projektu barske kompanije „Virmont“ koga kao odgovorni projektant, potpisuje Vojo Rajković.

Ponude na tender primaju se zaključno sa 22. junom, a rok za završetak posla je 75 dana od dana potpisivanja ugovora sa izvođačem. Izvjesno je da će ovaj posao početi tek na jesen nakon završetka glavne ljetnje turističke sezone jer ne dolazi u obzir prekopavanje ionako ljeti preopterećenog i zakrčenog jedinog puta koji je veza poluostra Luštica sa ostatkom države.

Iako je u izgradnju ovog vodovoda 2010. Opština Tivat već jednom uložila oko 700 hiljada eura, a u popravke brojnih havaija koje su na njemu uslijedile dodatnih još preko 300 hiljada eura, niko u lancu lokalna uprava-izvođač-nadzor nije snosio bilo kakvu odgovornostt zbog nekvalitetnog obavljenog posla i štete pričinjene gradskoj kasi i mještanima Krtola koji zbog pucanja cijevi često ostajali bez vode.