Tivat – Noć muzeja

0

Međunarodna manifestacija “Noć muzeja”  obilježena je u četvrtak u Centru za kulturu Tivat otvaranjem tri posebne izložbe u galeriji i muzejskim prostorima kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković.

Izložbu  „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“, nastala na osnovu Elaborata o valorizaciji arheoloških lokaliteta na području Opštine, koji je realizovan tokom godine u saradnji sa Sekretarijatom za društvene djelatnosti  Opštine Tivat, predstavila je sekretarka sekretarijata Dubravka Nikčević.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Autori ove postavke koja sadrži fotografije i niz zanimljivih podataka o petnaestak značajnih arheoloških lokaliteta u Tivtu iz ilirskih i antičkih vremena, su mr Dubravka Nikčević, mr Vilma Kovačević, Dušica Kovačević i Dragan Rajčević.

Otvorena je izložba arheoloških artefakata pod nazivom “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira”, čiji su autori, Predrag Lutovac, Magdalena Radunović, Lidija Ljesar  i Dušica Kovačević.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Predstavljajući izložbu jedan od autora Predrag Lutovac kazao je da “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira” predstavlja kontinuitet prikazivanja istorijskog razvoja Crne Gore. On je podsjetio da je tokom predhodne dvije godine u sklopu ove manifestacije u Tivtu, prikazane izložbe Neolit Crne Gore, druga Bronzano doba.

Centralni događaj “Noći muzeja“ u Tivtu je bio otvaranje izložbe pod nazivom „Stradioti –  vojnici, lokalitet, ostrvo”,  posvećene istoriji i dešavanjima na najvećem ostrvu na crnogorskom dijelu obale Jadranskog mora – Stradioti,  danas poznatom kao Sveti Marko u Tivatskom zalivu.

Autori ove izložbe Neven Staničić, Maja Marović, mr Marija Mihaliček i Igor Lazarević.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Direktor Centru za kulturu Tivat, Neven Staničić kazao je da Evropa mnogo više zna o Stradiotima nego mi koji imamo ostrvo nazvano po njima.

„Ono što mi znamo o njima i prepričavom u Tivtu je uglavnom na granici pogrešnog. Vrijeme je da skinemo zavjesu sa tih zanimljivih i nesvakidašnjih ljudi. Artefakte o njima nemamo, ali smo scenski upriličili izložbu, što nije strano muzejskoj djelatnosti. U nedostaku artefakata, izložbu prati katalog arhivskih podataka o Stradiotima…“ – kazao je između ostalog Staničić.

U muzičkom dijelu programa nastupili su flautistkinja Bruna Matijević u pratnji Lidije Molčanove, saksafonista Matija Vučinović i sopranistica Milica Lalošević.

 Koktel za sve posjetioce priredile su članice Udruženja žena Tivta.

Proizvodi malih poljoprivrednih proizvođača za goste hotela Regent

0
Organska hrana

Sa ciljem promovisanja poljoprivrede i povezivanja malih poljoprivrednih proizvođača iz Tivta sa renomiranim investitorima i hotelskim brendovima, Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo inicirao je sastanak kojem su prisustvovali predstavnici Sekretarijata, predstavnici hotela Regent Porto Monteneg

ro i zainteresovani poljoprivredni proizvođači.

Ovom je prilikom dogovorena saradnja pomenutog hotela sa proizvođačima meda – Danilom Samardžićem, organskog povrća – Đorđem Bulajićem, začinskog bilja i povrća – Slobodanom Knezovićem, kao i sa proizvođačem kozijeg sira i mlijeka – Mirkom Giljačom. Pomenuti proizvođači, a imajući u vidu da njihovi proizvodi zadovoljavaju visoko postavljene kriterijume ovog prestižnog hotelskog brenda, imaće priliku plasirati svoje proizvode trenutno jedinom hotelu sa 5 zvjezdica u Tivtu.

Kvalitetom njihovih prozvoda zadovoljni su regionalno poznat Regentov šef kuhinje Željko Knezović i šef nabavke hrane za hotel Regent Danilo Škurić.

Hotel Regent
Hotel Regent

„U osnovi naše ponude jesu zdrave i kvalitetne namirnice, porijeklom sa ovog područja. Upravo ovakve namirnice su glavni sastojak svih jela koje pripremamo i one donose onu posebnu vrijednost koju prepoznaju svi naši gosti. Nadamo se uspješnoj saradnji sa lokalnim proizvođačima i pozdravljamo incijativu opštine Tivat usmjerenu ka lokalnom stanovništvu“, reko je šef kuhinje Regent-a Željko Knezović.

Zahvaljujući se na iskazanom obostranom interesu za saradnju Petar Vujović, sekretar sekretarijata i Radmila Kilibarda, savjetnica za poljoprivredu, upoznali su prisutne sa zacrtanim prioritetima u radu ovog Sekretarijata, od kojih je jedan upravo uvezivanje lokalnih poljoprivrednih proizvođača sa renomiranim investitorima iz Tivta.

Gastro

„Na području opštine Tivat postoji oko 60-tak registrovanih poljoprivrednih proizvođača. Kada sam preuzeo ovaj Sekretarijat istakao sam da je naša želja da, u mjeri u kojoj je to moguće, što više pomognemo lokalnom stanovništvu da osjeti benefite od prisustva krupnih investitora. Drago mi je da smo uspjeli uraditi prve korake u tom pravcu. Nadamo se da je uvezivanje, za sada četiri poljoprivredna proizvođača iz Tivta i hotela Regent samo početak, te da će i ostali proizvođači slijediti ovaj primjer i podići nivo i kvalitet ponude na način da zadovolje propisane standarde poslovanja hotela visoke kategorije“, istakao je Vujović, zahvaljujući menadžmentu hotela Regent Porto Montenegro na odgovornom i partnerskom odnosu prema Opštini Tivat.

U cilju nastavka dobre saradnje sa domaćim proizvođačima i unapređivanja njihovog poslovanja, promocije i plasiranja kvalitetnog domaćeg (lokalnog) proizvoda, kao i u skladu sa planom i programom Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo, nastaviće se dalje povezivanje, edukacija, finansijska podrška  ali i druge aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje poslovanja i standarda lokalnih poljoprivrednih proizvođača.

Hefesta: Nismo bili jedini ponuđač

0
Verige – nekad i sad – foto Hefestaa

Kompanija Hefesta dostavila nam je reagovanje u vezi sa izgradnjom i početkom rada objekta Verige65 na Turskom rtu.

Reagovanje prenosimo u cjelosti:

“U više navrata, navodite da je u Specijalnom državnom tužilaštvu u toku izviđaj o zakonitosti procedure davanja u zakup zemljišta na lokaciji Turski rt. O ovome, nemamo informacije od nadležnih institucija, i ako jeste s punim povjerenjem u državne institucije Crne Gore očekujemo rezultat izviđaja. Istovremeno, smatramo apsolutno nezakonitim da lokalna uprava u Kotoru ne postupi u skladu sa Zakonom o turizmu i u roku od 15 dana odgovori na zahtjev investitora za dobijanje odobrenja za rad, pa i mogućnost izdavanja fiksalnog računa. Jer, član 95 Zakona o turizmu je predvidio da se ukoliko nedležni organ ne odgovori u predviđenom roku odobrenje smatra dobijenim.

Dalje, želimo da objasnimo da “Hefesta doo” nije bila jedini, a time ni privilegovani, učesnik na tenderu koji je JP „Morsko dobro“ raspisalo za korišćenje predmetnog zemljišta na lokalitetu Turski rt. Na tenderu od 29. 02. 2016. godine kao ponuđač, pored naše kompanije, učestvovala je gospođa Tamara Vulović. Gospođa Vulović, supruga je Špira Vulovića – potpredsjednika Opštinskog odbora Demokrata Crne Gore za opštinu Kotor. Početna cijena na toj licitaciji bila je 9.007 eura. Gospođa Vulović je učestvovala u nadmetanju do cijene od 16.107 eura i nakon toga odustala, omogućivši tako našoj kompaniji da za licitacioni korak koji je iznosio 100 eura više bude pobjednik i kvalifikuje se za realizaciju ove investije. Na ovaj način smo u transparentnoj proceduri dobili šansu da se bavimo biznisom koji su ponudile nadležne institucije Crne Gore. Konstano se potencira da novoizgrađeni privremeni objekat devastira prirodnu obalu i područje svjetske prirodne i kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Fotografije koje dostavljamo, najbolje demantuju kako je zapravo izgledao ovaj prostor i za koje namjene je korišćen. Ako je odlagalište starih automobilskih točkova, prodaja džempera i ćilima sa hauba automobila ukrašenih fotografijama Ratka Mladića izraz brige za prirodnu i kulturnu baštinu Kotora i UNESCO-a, a vrijedni i moderni privremeni ugostiteljski objekat i oplemenjavanje njegovog okruženja devastacija prostora, onda su sve riječi razjašnjenja suvišne. Dodatno, nameće se i pitanje kako to da predstavnicima Demokrata Crne Gore u opštini Kotor nije bilo ništa sporno u namjeri gospođe Vulović, supruge Špira Vulovića, potpredsjednika Opštinskog odbora Demokrata Crne Gore za opštinu Kotor, da u slučaju dobijanja tendera ona bude ta koja će izgraditi objekat upravo na ovom lokalitetu.

Nekada i sada – foto Hefesta

Svi objavljeni tekstovi temelje se na optužbama i argumentaciji Demokrata Crne Gore, i kotorske vlasti, a kako bi se zaštitila prirodna i kulturna dobra grada Kotora. S tim u vezi, podsjećamo da je samo do prije neku godinu na ovom istom mjestu prodajnouslužni punkt imao ranije pomenuti potpredsjednik Demokrata Crne Gore za Opštinu Kotor, gospodin Vulović. Gospodin Vulović je ujedno i zaslužan za nelegalno postavljanje 17 stubova za prenos električne energije, koji su potpuno van funkcije i u njegovom privatnom vlasništvu. Uprkos dozvoli od nadležnog državnog preduzeća Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS da na ovim stubovima postavimo instalacije za elektrosnadbijevanje, u tome smo bili onemogućeni.

Naime, za ustupanje istih, gospodin Vulović nam je tražio 25,000 eur, dok je realna vrijednost 2,250 eur, odnosno 150 eur po stubu, na osnovu zvaničnih informacija dobijenih od CEDIS-a. Iako smo bili u mogućnosti da postavimo dodatne stubove, pored nelegalno postavljenih od strane gospodina Vulovića (shodno informaciji dobijenoj od Direkcije za saobraćaj), isto nijesmo željeli da učinimo već smo se odlučili za višestruko skuplju soluciju provođenja podzemnog kabla za napajanje lokacije električnom energijom, a sve sa ciljem da ne narušimo izgled lokaliteta i pogled na Boku.

Nekada i sada – foto Hefesta

Ipak, voljeli bismo da znamo da li bi prostor bio manje ‘’devastiran’’ da je zapravo plaćeno traženih 25,000 eur. Na koncu, radi opšteg razumijevanja, ukazujemo i na neistinu da je odlukom JP Morsko dobro i turističkom valorizacijom ovog prostora omogućena gradnja na „do tada netaknutoj padini Turski rt“. Jednostavnim uvidom u arhivu lako je ustanoviti da je još u XVII vijeku na tom lokalitetu bilo više objekata za stanovanje. O tome svjedoči i Coronelijeva karta iz XVII vijeka na kojoj su jasno prikazane 4 kuće na ovom pojasu, a koju možemo dostaviti i na uvid. Kao ozbiljan i posvećeni investitor, smatramo ovakvo pisanje i djelanje određenih opštinskih organa neprimjernim i štetnim po poslovanje, a javnost obmanjenom jer nemaju prave informacije. Nama se nameće i pitanje čime je zaslužen ovakav odnos prema posvećenom i ozbiljnom investitoru koji je Turskom rtu vratio i zasluženi izgled, a sve u skladu sa važećim zakonima.

Uređuju Solila

0
Solila
Solila

JP “Morsko dobro” Budva  i u ovoj godini nastavlja sa sanacijom i uređenjem infrastrukture na području rezervata prirode  Tivatska Solila- saošpteno je juče iz te firme.

U novoj fazi radova uređen je prostor ispred informativnog punkta,  postavljanjem pergole sa klupicama koja će služiti za prijem kako organizovanih grupa, tako i individualanih posjetilaca. Izvršeno je i hortikulturno uređenje kontakt zone oko info-punkta nabavkom sadnica autohtonih biljnih vrsta. Za te stvrhe je i Turistička porganizacija Tivat donirala dvije sadnice lokalnih biljnih vrsta.

Obavljeno je  i predsezonsko košenje i uklanjanje korovske vegetacije na potezu dva paralelna nasipa u Solilima u ukupnoj dužini od dva kilometra.

“Ovim radovima je saniran i nasip u dužini od 15 metara, izvršeno nasipanje staze na nasipu tamponom i farbanje metalnih konstrukcija sa natpisima lokaliteta na kapijama rezervata.

Zbog bezbjednosti posjetilaca, izvršena je sanacija drvenih mostova zamjenom postojećih dasaka i farbanje propisanom zaštitom, učvršćavanje stubova drvene ograde, kao i kula za osmatranje ptica.”- saopšteno je iz “Morskog dobra” uz napomenu da slijedi sanacija postojećih informativnih tabl u rezervatu i i izrada jedne nove.

Izvođač radova u Solilima je komapnija  “V projekt” iz Nikšića, a ukupna vrijednost investicije sa nadzorom u ovoj fazi iznosi  18.663 eura.

 

Štilet imenovan za počasnog člana Društva dermatologa Francuske

0
dr Štilet

Poznati tivatski ljekar i predsjednik Udruenja dermatologa i venerologa Crne Gore dr Predrag Štilet, imenovan je za počasnog člana Društva dermatologa Republike Francuske sa sjedištem u Parizu.

 Predsjednik francuskog udruženja prof.dr. Pjer Žoli kazao je da je to priznanje kolegi iz Crne Gore za sve što je dr Štilet do sada učinio za intenziviranje stručne saradnje dermatologa dviju država, ali i na opštoj promociji Crne Gore u Francuskoj.

Ugledni tivatski stručnjak ineče, već ranije je imenovan i za počeasnog člana Dermatološka akademije Češke.

Zahvaljujući Štiletovom lobiranju kao člana Borda direktora Evropske Akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV), Crna Gora je dobila domačinstvo proljećnog samita te ugledne međunarodne medicinske asocijacije, za narednu godinu. Kongres EADV održaće se od 3. do 6.juna 2018.  u bečićkim hotelima „Splendid“ i „Mediteran“, a očekuje se da će ovaj prestižni skup u Crnu Goru dovesti između 2,5 i 3 hiljade ljudi iz svih država Evrope.

Bokeljska mornarica i Fašinada prezentovani u Bugarskoj

0
Fašinada 2016.

Dio nematrijalne kultulturne baštine Crne Gore, Fašina i Bokeljska mornarica, prezentovani su bugarskoj i evropskoj javnosti, u okviru izložbe “Nematerijalna kulturna baština Jugoistočne Evrope”, koja je otvorena u Sofiji.

Izložba je realizovana kroz saradnju Regionalnog centra za očuvanje nematerijalne kulturne baštine Jugoistočne Evrope (UNESCO Centar II kategorije) u Sofiji i nacinalnih muzeja i ministarstava kulture, a na njoj je predstavljen izbor od po dva nematerijlna kulturna dobra zemalja regiona, saopštili su iz Ministarstva kulture.

Bokeljska mornarica – kolo

Na više od pedeset fotografija prikazana je raznovrsnost nematerijlne kulture Jugoistočne Evrope, sa posebnim akcentom na elemenete folklora, narodnog izraza, znanja i umijeća koje lokalna zajednica baštini kao dio svoje tradicije i kulture.

Elementi nematerijalne kulturne baštine Crne Gore prezentovani na izložbi dobili su status nematerijalnog kulturnog dobra 2013. godine, na osnovu kriterijuma autentičnosti, integriteta i jedinstvenosti, te nesumljivog istorijskog i umjetničkog značaja.

Regent kreirao “Koktel Nezavisnosti”

Regent

Najluksuzniji hotel u Boki, tivatski “Regent Porto Montenegro” na originalan način obilježiće 21.maj – Dan nezavisnosti Crne Gore. Naime, u nedjelju će u Library baru tog hotela biti predstavljen originalni novi “Koktel Nezavisnosti” koga su kreirali i brendirali koktel-majstori tog hotela.

„Koktel Nezavisnosti“ će se naći u aktuelnoj ponudi ljetnjih koktela tokom cijele sezone u Library baru. Ovaj događaj smo nazvali „Crvena znači ljubav“, jer uvezujemo ljubav prema domovini, ljubav prema destinaciji i dobroj zabavi u najluksuznijem hotelu u Boki”- kazao je Milo Radonjić, PR i marketing menadžer hotela “Regent Porto Montenegro, dodajući da će na promociji novog koktela nastupiti Stevan Faddy.

Kako kažu u “Regentu”, njihov  “Koktel Nezavisnosti” je inspirisan državnim motivima i raznolikošću crnogorskih krajolika. Ovaj koktel je priča o lokalnoj kulturi i tipičnim domaćim proizvodima gdje dominira crvena boja.

Koktel Nezavisnosti

“Osnovni sastojak koktela je tradicionalna crnogorska loza koju upotpunjava domaći sirup od malina sa sjevera Crne Gore, votka i svježe cijeđeni limun. Proces pravljenja koktela se završava tonikom kako bi se koktelu dodao ukus svježine.  „Koktel  Nezavisnosti“ će biti pravi crnogorski reprezent u svjetskoj paleti koktela koje nudimo“ – kazala je Branka Novaković, menadžer restorana u hotelu “Regent Porto Montenegro”.

Picula: EU treba mijenjati odnos prema otocima

0

Europarlamentarac Tonino Picula, suosnivač i potpredsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja Europskog parlamenta, u četvrtak je na plenarnom zasjedanju organizirao konferenciju “EU Investments in Islands” posvećenu mehanizmima potpore EU-a za ulaganje u otoke.

Otoci HR

“Riječ je o konferenciji koju organiziram drugi put u godinu dana, a pokušavam za isti stol dovesti predstavnike hrvatskih otoka, ljude iz razvojnih agencija duž hrvatske obale od Dubrovnika do Istre i svima onima koji mogu pomoći da se konačno promijeni odnos Europske unije prema vlastitim otocima”, kazao je Picula novinarima.

Oko17 posto stanovnika EU-a živi na otocima, a čak su četiri članice i same otoci, podsjetio je Picula, dodajući da do sada nije postojala dovoljno koherentna i učinkovita politika investiranja ili brige o europskim otocima.

“Osnivanjem međuskupine prije dvije godine stvari se pomalo polako mijenjaju i već imamo i neke rezultate. Prije nekoliko mjeseci uspjeli smo izvršiti preinaku budžeta Unije i dobili smo dva milijuna eura za projekt koji bi trebao osigurati energetsku autonomnost otoka korištenjem izvora električne energije iz obnovljivih izvora”, kazao je zastupnik.

Ističe, međutim, da to nije dovoljno već treba mijenjati kompletan odnos prema otocima, računajući prije svega na politički pritisak kako bi se nakon 2020., kada istekne višegodišnji financijski okvir, u budućoj kohezijskoj politici pozicija europskih  otoka u financiranju promijenila.

“Ovoga trenutka, živjeti na otocima znači imati 21 posto manji BDP i to dovoljno govori. Otočani su ograničeni i malim tržištem i oskudnijom mogućnošću za obrazovanjem i depopulacija zahvaća otoke u znatno većoj mjeri nego neka druga područja”, upozorava Picula.

Smatra da Hrvatska u tome mora imati ozbiljan interes, jer smo kao najnovija članica EU-a  u nju unijeli i naše otoke.

“Ovog trenutka nažalost  imamo naseljenih svega 50-ak otoka sa sve manje stanovnika,  u ovom trenutku 125.000”, kazao je hrvatski europarlamentarac koji je kao glavne probleme otoka identificirao slabu povezanost s kopnom i međuotočku povezanost, zatvaranje škola i nedostatak hitne medicinske pomoći.

Picula smatra da moramo koristiti instrumente EU-a za poboljšanje života sadašnjeg stanovništva na otocima i izvršiti pozitivan pritisak da se otoci ponovo naseljavaju.

“Moja prva akcija je bila da utječem na sprečavanje zatvaranja škole na Prviću, jer kada zatvorite školu na otoku to nije samo gubitak za jednu sredinu, to je i osuda cijelog otoka na depopulaciju”, kazao je Picula.

S kolegama je, kako kaže, pokrenuo i akciju interventske helikopterska služba na otocima te projekt o očuvanju vode na otocima koji je obuhvatio osam otoka iz četiri europske zemlje.

“Ali najvažnije je bilo dati vidljivost problemima otoka. Nadam se da ćemo već u mandatu do 2019. i u suradnji sa županijama i vladom u Zagrebu neke stvari početi mijenjati”, kazao je Picula.

Mišljenja je i da otocima ne treba nametati neka birokratska rješenja nego bi oni nudili rješenja.

“Do promjena će doći onog trenutka kada hrvatska vlade i županije doista počnu o otocima razmišljati na drugačiji način i kada prepoznaju šanse u različitim programima EU-a koji se nude za razvoj otoka”, rekao je Picula.

Međuskupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja ima oko 90 zastupnika iz 20 zemalja. Na događaju su bili prisutni i Sofia Ribeiro, također članica Međuskupine Europskog parlamenta, zadužena za najudaljenije regije te predstavnici Europske komisije, Odbora za regionalni razvoj te Konferencije perifernih pomorskih regija Europe (CPMR) te predstavnici Europskog ekonomskog i socijalnog odbora.

Zastupnik Picula je u radni posjet Strasbourgu pozvao i članove FLAG-ova (Lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu) te udruženja za ruralni razvoj od Dubrovnika do Istre, sa ciljem međusobnog i umrežavanja s EU institucijama.

TO Tivat predstavila program ljetnjih fešti

0
Sa pressa

Tivćane i sve posjetioce najmanjeg bokeljskog grada u naredna četiri meseca glavne ljetnje turističke sezone očekuju brojna zbivanja, fešte, koncerti i zabavne manifestacije u kojima će svako naći nešto interesantno i po svojoj mjeri – rezime je  programa „Ljeto 2017“ kojeg je danas na press konferenciji predstavila Turistička organizacija Tivat.

„Studiozno smo nekoliko mjeseci pripremali ovaj program želeći da napravimo dinamično, interesantno, zabavno ali i turističko ljeto koje će posjetiocima našeg grada pružiti priliku da se upoznaju i sa kulturnom i nasljeđem ovog kraja“- kazala je direktorica TOT-a Gabrijela Glavočić dodajući da su svoj porgram „uvezali“ i sa brojnim manifestacijama i priredbama koje će u spostvenoj režiji, tokom ljeta prirediti Porto Montenegro i drugi poslovni partneri TOT-a, kao i sa već čuvenim tivatskim ljetnjim festivalom kulture „Purgatorije“ koga radi Centrar za kulturu. Manifestacije koje priređuje TOT, dodala je Glavočić, činiće kako one stare i pozante poput serije gastro fešti „Ljeto dobrog ukusa“ na više lokacija i ugostiteljskih objekata duž Tivatske rivijere ili „Žućenica festa“, preko novih koje su inaugirisane lani kao što je to slučaj sa „In ART“ međunarodnim festivalomm uličnih performera, do sasvim novih događaja popur „World Art Games“ festivala ili novog originalno tivatskog internacionalnog muzičkog festivala „Feel and taste music“.

„Ljeto 2017“ počinje već ovog vikenda kada će se u Tivtu prirediti dvodnevni plesni festival „Tango music“, a u nedjelju je na gradskoj rivi Pine povodom dana nezavisnosti Crne Gore na programu koncert „Ladies Night“. Narednih mjeseci prema riječima Tamare Petković, posjetioci Tivta imaće prilike da uđivaju u brojnim feštama, sajmovima suvenira, vinea, rukotvorina i starih zanata, međunarodonoj izložbi Volkswagen oldtajmer automobila, prezentaciji lokalnog gastronomskog nasljeđa kroz manifedtacuiju „Bokeška maslina“, Lastovskoj fešti, novom trodnevnom izdanju Ina Artt festivala, Citu games igrama bez granica, turniru u streličarstvu, plesnim večerima salse, turniru u kendo-mačevanju…

Bogat program koncerata koji će se održavati ovog ljeta mahom na gradskoj rivi Pine, predstavio je Miodrag Karadžić naglašavajući da će u Tivtu pored ostalih, svirati i sjajni muzičari poput Damira Urbana, Kaliopi Bukle,Yu grupe, Vlatka Stefanosfskog i Dragoljuba Đuričića, grupa Sevdah baby, Lollobrigida, ali i klapa Rišpet i Šufit.

Tivat Ljeto 2017.

Novina je trodnevni World Art Games festival sredinom septembra kada će Tivat ugostiti tri interesantna umjetnika i performera iz Hrvatske, Portugala i Etiopije, kao i „Feel aand taste music“ trodnevni festival kraje tog mjeseca.

„Ideja je da predstavimo lokalnu, regionalnu i svjetsku muzičku scenu koja se bazira na modernom viđenju eto muzike, pa ćemo imati po tri benda i izvođača iz Crne Gore, regije (Srbija, BiH, Hrvatska), te cijelog svijeta (Afrika, Azija, Evropa). Doći će nam izuzetno interesantmi umjetnici i muzičari poput Šone Džobarte iz Gambije, Ansunamana Bivaza iz Indije i sastava Barselona Gipsy Balkan Orchestra iz Španije, a tri dana svirke pratiće i mogućnost posjetiocima da probaju autentičnu hranu iz zemalja iz kojih dolaze izvođači“- kazao je idejni tvorac novog festivala Dalibor Ševaljević.

Martinović otkazao koncert

2
Ratimir Martinovic photo

Jedan od najboljih crnogorskih pijanista Ratimir Martinović otkazao je danas nastup na večerašnjem koncertu sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini – Beograd, povodom Dana nezavisnosti, u organizaciji Muzičkog centra i crnogorske ambasade u Beogradu, u znak protesta zbog stanja u kojem se nalazi umjetnička muzika i kultura uopšte u Crnoj Gori.

Martinović, profesor na Muzičkoj akademiji u Novom Sadu, jedan od osnivača KotorArta i umjetnički direktor Don Brankovih dana muzike, obrazložio je svoju odluku u pismu upućenom kolegama iz CSO.

Iz KotorArta rečeno je da je Martinović spriječen da se obrati kolegama i saopšti razloge njegove spriječenosti da učestvuje u koncertu.

Martinović je razloge neučestvovanja želio da podijeli sa Orkestrom prije jutrošnje gernerlane probe, ali je odlukom menadžmenta orkestra to spriječeno.

„Don Brankovi dani muzike” – Ratimir Martinović

Iz KotorArta je saaopšteno da je “na koncertu trebalo da nastupi i naš proslavljeni pijanista Ratimir Martinović…koji je ovaj nacionalni praznik koncertima obilježavao u proteklim godinama u Zagrebu, Cirihu i Londonu”, a da ovog puta “neće nastupiti zbog “spriječenosti”.

KotorArt je Martinovićevo pismo poslao medijima, a prenosimo ga integralno.  

“Poštovani gospodine Krasko, drage kolege i prijatelji muzičari, članovi Crnogorskog simfonijskog orkestra,

Duboko vam se izvinjavam što večeras neću biti sa vama da sviramo Betovena i ponosno pokažemo sve što smo zajedno uradili na probama!

Ja sam do sada u dvorani Kolarčeve zadužbine svirao sa četiri različita orkestra i žao mi je što od večeras i vi nećete biti među njima, jer ste zaista odlični, na ponos državi! Bila bi mi čast da još jednom vi i ja sviramo, i to baš ovdje.

Razlozi moje spriječenosti su principijelne prirode. Sami znate kako se i u kakvim uslovima odvija život umjetničke muzike a vjerovatno i ukupne kulturne produkcije u našoj maloj-velikoj zemlji.

Odvija se, recimo tako da me vaš direktor, umjesto poziva da nastupim, pita “da li sam zainteresovan”; odvija se tako da ministar kulture, mjesec prije početka državnog festivala KotorArt, za koji je spreman kompletan program za 50 dana njegovog trajanja, ne zna kojim budžetom Ministarstvo raspolaže za isti; dešava se tako što godinama imate probe u sali u kojoj se gušite a solista, pride, još i potpuno raštimovan klavir; dešava se tako što su kriterijumi struke nerijetko podređeni kriterijumima podobnih i onih koji “ne talasaju”…Neću ovom prilikom nabrajati dalje…Pitanje je: “dokle više?!”.

Smatram da u ovom činu mog nesviranja ima mnogo više patriotske muzike i čistog patriotizma nego u pristajanju da budem “bedž” na reveru, u promociji umjetnosti koja se ovako tretira

Ne želim da učestvujem u javnoj polemici ni nadmudrivanju sa prozvanima. Ovo su profesionalna i stručna, ne dnevno-politička pitanja, iako se kod nas sve gleda kroz tu prizmu. Ne treba niko da brani sistem od mene jer ovo i nije napad već odbrana. Odbrana umjetnosti i kulture, odbrana poziva za koji sam se školovao i za koji sam kompetentan.

Svoj postupak smatram jedinom normalnom reakcijom, potpuno apolitičnom i patriotskom, koja štiti dostojanstvo naše profesije i integritet mene, kao predstavnika crnogorske kulture.
Smatram da u ovom činu mog nesviranja ima mnogo više patriotske muzike i čistog patriotizma nego u pristajanju da budem “bedž” na reveru, u promociji umjetnosti koja se ovako tretira. To bi bilo licemjerno. Umjetnici ne smiju da služe samo onda kada su nekome potrebni za prikazivanje, da bi već narednog dana ponovo bili vraćeni u “zagušljivu fioku” i zaboravljeni, sve do naredne prilike u kojoj će se opet “neko” okititi našim talentom, znanjem i velikim radom.

Ja ne pristajem na to.  A znam da ne bi ni Ludwig van Beethoven.

Hvala vam na pažnji i razumijevanju.

I želim vam srećan Dan nezavisnosti, i od neprofesionalizma i ucjena“, piše u pismu Martinovića.