U koncertnoj dvorani muzičke škole “Vida Matjan” (crkvi sv. Duha) danas, srijeda 1.marta će sa početkom u 19 sati, u okviru Kotorske koncertne sezone, biti održan koncert Darka Karajića na lauti.
Umjetnik će se predstaviti djelima kompozitora kao što su King Ričard d Lajonhart (King Richard the Lionheart), Hans Judenkonig (Hans Judenkönig), Vinćenco Kapirola (Vincenzo Capirola), Alesandro Pićinini (Alessandro Piccinini).
„Ovakav spisak manje izvođenih kompozitora koji su živjeli i stvarali od 12. do 17. vijeka i neobičan zvuk laute očekuje nas nakon prezentacije baroknih instrumenata đacima škole, istoga dana u ranijim časovima. Osim upoznavanja sa baroknim instrumentima, tehnikom izvođenja i interpretacijom, Karajić će ostati u Kotoru i organizovati za đake majstorske radionice gitare” – poručuju iz uprave škole. Kako navode, Darko Karajić je prije studija gitaru učio kod Dušana Šaponje, Nadežde Kondić, Dušana Bogdanovića i Vere Ogrizović.
Vrlo loše vijesti dolaze iz Ujedinjenih Nacija, tačnije UN-ova Programa za okoliš (UNEP)
Plastika u okeanima
Prema njihovim predviđanjima u svjetskim morima će do 2050. godine biti više plastike nego ribe. Stoga je UNEP lansirao globalnu kampanju u kojoj se sve poziva da prekinu s korištenjem mikroplastike i da se smanji jednokratno korištenje plastične ambalaže prije nego što bude prekasno.
Izvršni direktor UNEP-a, Erik Solheim, kaže da mora u ovom trenutku zagađuje oko 51 bilijun komadića mikroplastike, što je oko 500 puta više nego je zvijezda u galaksiji.
Svake godine u oceanima završi više od osam miliona metričkih tona plastike, što uništava morski život, ribarenje i turizam te nanosi direktnu štetu od najmanje osam milijardi dolara.
Nastavi li se taj tempo, do sredine stoljeća će u morima biti više plastike nego ribljega svijeta.
Na ulaz u Kotor sa južne strane, Gurdić, sinoć se oko 18.40 obrušila velika stijenska masa, a ulaz je do dalje zatvoren.
„Srećom, nije bilo povrijeđenih, a naše sugrađane koji žive u obližnjem stambenom objektu smo evakuisali u drugi dio zgrade”, kazao je za radio Kotor komandir Službe zaštite i spašavanja Maksim Mandić.
On navodi da je obrušavanje stijene na koju su naslonjeni bedemi, najvjerovatnije posljedica velikih temperaturnih raspona u posljednjih nekoliko mjeseci kao i ekstremno visokih temperatura na području naše opštine posljednjih godina. Mandić kaže da je ovim povodom jutros u zgradi lokalne uprave održan kolegijum.
„Date su smjernice Direkciji za uređenje i izgradnju, Komunalnoj policiji i Službi zaštite i spašavanja kako bi se odmah krenulo sa snimanjem terena. Planirano je da teren obiđu stručnjaci iz Geološkog zavoda iz Podgorice nakon čega će biti jasnije koje mjere preduzeti i kako ovaj lokalitet učiniti stabilnijim” – rekao je Mandić.
Sinoć je pomenutu lokaciju obišao i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Plivački vaterpolu klub Jadran Carine iz Herceg Novog oglašava upis novih članova u Jadranovu školu plivanja i vaterpola. Upis je otvoren za sve zainteresovane djevojčice i dječake 2007 godište i mlađi. Za sve nove polaznike škole omogućeno je besplatno treniranje do 01 juna 2017. godine.
Da bi se stiglo do nivoa vrhunskog plivača ili vaterpoliste, potrebno je mnogo rada. Ono odakle polazi jedan vrhunski plivač ili vaterpolista, je škola plivanja. ”Jadranova škola plivanja” pod budnim okom trenera Ivičević Željke, uz koju su mnogi novljani napravili prve plivačke zaveslaje se sastoji iz tri kategorije.
U prvoj se uči pravilan položaj tijela u vodi i disanje. Zatim se uče tehnike plivanja, a u poslednjoj kategoriji se svrstavaju plivači koji znaju sve četiri tehnike plivanja. Iz te treće kategorije, u zavisnosti prema preferencijama i sklonostima, djeca se raspoređuju u plivačke ili vaterpolo sekcije.
Treninzi i upis novih članova su svakog radnog dana na bazenu Instituta Igalo u popodnevnim teriminu 15:00-16:00h kao i jutarnjim terminima ponedeljkom, srijedom i petkom 09:00-10:00h.
Iako se činilo kako se problemi kruzing turizma na Mediteranu, koji prolazi turbulentne godine zbog ispadanja luka sjeverne Afrike i Turske s uobičajenih ruta, neće previše osjetiti na hrvatskom Jadranu, sve govori kako će ipak 2017. biti prva nakon niza godina u kojima se neće nastaviti rast dolazaka brodova i broja putnika u naše najveće luke.
Štoviše, bit će ovo godina prvih “minusa”. Tako bi prema sadašnjim najavama tijekom ove godine samo u dubrovačkim lukama Gruž i Stari grad trebalo biti oko 56 tisuća gostiju sa kruzera manje, u Splitu će ih, po sadašnjim najavama, biti oko 15 tisuća manje, dok će Zadrani imati veći broj brodova, ali s jednakim ili malo manjim brojem putnika u odnosu na lanjsku godinu.
I dok naše luke imaju najave značajno manje uplovljavanja, kruzeri hrle prema crnogorskom Kotoru, koji je postao pravi hit među putujućim hotelima, pa je lani prema podacima “Medcruisea” imao rast ticanja od nevjerojatnih 42,9 posto.
Što to svjetskim kompanijama sa stotinama luksuznih kruzera koji plove Mediteranom pruža Kotor, a ne pružaju mu više Dubrovnik ili Split, pitanje je koje se logično postavlja kada se zna da će Kotor i ove godine imati čak 41 uplovljenje više i oko sto tisuća putnika više nego lani. Tako će mali crnogorski gradić ugostiti oko 600 tisuća putnika s 529 brodova na kružnim putovanjima i postati treća luka za kruzere na Jadranu, iza Venecije i Dubrovnika.
Luka Kotor – Foto Ivka Janković
Gorivo, piće, cigarete
– Kotor je luka izvan EU-a i brodarskim kompanijama odgovara uplovljavanje u nju radi tax-free trgovine na brodovima jer tamo nema EU-carine i poreznih propisa koji vrijede u Uniji, pa je to zapravo bescarinska zona, neka vrsta izvoza iz EU-a. Takse su manje, gorivo, alkohol i cigarete jeftiniji pa je to veliki mamac za kompanije.
Osim toga, tamo je dozvoljeno korištenje jeftine teške nafte koja je u lukama Europske unije zabranjena jer se u EU-u mora koristiti gorivo s 0,1 posto sumpora – priča nam Siniša Luković, dobar poznavalac kruzer turizma u Crnoj Gori.
Da brodske kompanije iz Europe sve više traže alternativu Dubrovniku i Splitu, potvrđuje i podatak da je sve češća luka njihova uplovljenja Drač u Albaniji, donedavno potpuno nepoznat, a sada sve traženiji za kratkotrajni izlazak iz voda EU-a kako bi se omogućila bescarinska trgovina na kruzerima.
– Dubrovnik se odredio prema maksimalnom broju putnika od 8000 ljudi dnevno i svim brodovima koji su u top-terminima tražili uplovljenje iznad toga broja ponudili smo alternativne termine ako ih ima. Istovremeno, imamo mjesta za prihvat tri kruzera, ali činjenica je da je manje kružnih putovanja koja uplovljavaju u Dubrovnik ove godine – kaže nam Kristina Laptalo iz dubrovačke Lučke uprave.
Pojašnjava nadalje da je lani u luci Gruž bilo 800.300 putnika u 533 ticanja brodova na kružnim putovanjima, dok će ih ove godine biti 744 tisuće u 474 uplovljenja, odnosno 56 tisuća manje. Smanjenje broja manjih kruzera u dubrovačkom starom gradu još je veće: lani je bilo 106 uplovljavanja s 33 tisuće putnika, dok će ove godine, prema sadašnjim najavama, biti 61 ticanje broda s oko 20 tisuća putnika. Budući da podaci kažu kako gosti s kruzera troše u Dubrovniku dnevno oko 40 eura, to bi Grad mogao izgubiti samo po toj osnovi oko 2,2 milijuna eura.
Luka Split – foto portsplit.com
Pad od 10 posto
Kada je u pitanju Split, koji je po broju svih putnika u Gradskoj luci treća luka na Mediteranu s ukupno 4,7 milijuna brodskih putnika godišnje, lani je imao 280 uplovljenja kruzera s oko 280 tisuća putnika. Ove godine, pak, za sada ima već ugovorena 234 uplovljenja i 31 za koje se čeka samo formalna potvrda kompanije, tako da bi se ukupan broj trebao zaokružiti na 265 uplovljavanja.
Bit će to pad od oko 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno oko 15 tisuća putnika manje nego lani. A to znači i manju zaradu od oko milijun eura, koliko bi ti gosti potrošili u Splitu. Istraživanja su pokazala da kruzer-gosti potroše oko 70 eura dnevno na izlete, kupnju i ugostiteljstvo kod izlaska u Split.
– Pad dolazaka je radi “Costa Crociere” koja je jedan svoj brod iz Mediterana preusmjerila na Karibe, pa su njegova uplovljavanja rjeđa u Splitu i u Dubrovniku. No, imamo zato tri njihova kruzera koji dolaze prvi put, tako da će biti ukupno 14 uplova manje od te kompanije – kaže kapetan Vjekoslav Grgić, rukovoditelj Lučkog operativnog centra u Splitu.
Zadarska Gaženica ove će godine imati 30 ticanja brodova više nego lani (njih 145), ali kako se radi o značajno manjim brodovima, to će broj putnika sa kruzera biti na razini lanjskih 135 tisuća, kaže Đani Štambuk, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Zadar, ističući kako će u 2018. imati veliki rast jer su već ugovorili 105 ticanja kruzera sa 160 tisuća putnika.
U svakom slučaju, kada se najavljenom manjem broju kruzera pribroji zbog toga manji broj turističkih izleta, iznajmljenih autobusa, vodiča, ručkova i ostalog što je kao zarada pratilo njihov dolazak, jasno je da će Split i Dubrovnik izgubiti milijune. Ali će dobiti manje gradske gužve, protiv kojih su se svi zalagali.
Semafor 825
– kružnih putovanja stranih brodova bilo je lani u hrvatskom dijelu Jadrana
– 1,1 milijun turista prošle godine došlo je kruzerima u Hrvatsku
– 44.000 gostiju s kruzera više zabilježeno je lani u odnosu na godinu ranije
Predsjednik opštine Budva – Dragan Krapović – foto Radio Budva
Opština Budva više neće tolerisati netransparentan proces zakupa jedine luke u tom gradu, koji se na taj način sprovodi godinama, poručio je na konferencije za medije gradonačelnik Budve Dragan Krapović.
Press konferenciji osim novinara prisustvovali su predstavnici MZ Stari grad, ribolovnih klubova i ribara, NVO sektora, predsjednika SO Budva i odbornika.
Ukoliko nadležni i rukovodioci Marine ne promijene ovaj loš običaj i ne dopuste opštini da ima uvid u proces, Krapović poručuje da će se potruditi da luka pripadne njima.
Konferenciji je, neočekivano, prisustvovao Mil Emilfarbi direktor Stratex grupe, koja već tri godine upravlja Marinom Budva. On je poručio da sve radi u skladu sa zakonom i da ga niko neće uplašiti.
U Crnoj Gori je u januaru u kolektivnom smještaju boravilo je 12 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Monstata.
Broj ostvarenih noćenja od 45,6 hiljada veći je jedan odsto nego u istom mjesecu prošle godine.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 60,7 odsto ostvarili su strani, a 39,3 odsto noćenja ostvarili su domaći turisti”, navodi se u saopštenju Monstata.
U strukturi noćenja stranih turista, u januaru najviše noćenja ostvarili su turisti iz Albanije 20,5 odsto, Srbije 19,5 odsto, Rusije 10,9 odsto, Italije 6,7 odsto, Hrvatske 5,1 odsto, Turske 4,8 odsto, Bosne i Hercegovine 3,4 odsto i Kine 1,9 odsto.
Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su, kako se dodaje, 27,2 odsto noćenja.
“U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 43,7 odsto, glavnom gradu 24,8 odsto, planinskim mjestima 20,6 odsto i ostalim turističkim mjestima 10,9 odsto”, zaključuje se u saopštenju.
Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić (Demokrate) primio je danas delegaciju stanara stambene zgrade Škrdio BB u Dobroti, a koji su prošle nedjelje pokrenuli peticiju kojom se traži „spriječavanje dalje devastacije prostora nekontrolisanom i predimenzioniranom gradnjom stanbenih objekata“ u blizini dvorišta OŠ „Savo Ilić“, Gimnazije i Srednje pomorske škole, te Doma studenata „Spasić-Mašera“ u Dobroti.
Na mjestu jedne postojeće manje stare manje porodične kuće, par pomoćnih objekata i zelenih površina, ovdje se već gradi ili će se početi graditi ukupno tri nova velika stambena objekta, od kojih će neki biti na samo par metara udaljeni od već izgrađene zgrade sa 20-tak stanova u kojima živi više od 50 ljudi.
„Pored potpunog nestanka zelenih površina, planirana izgradnja većeg broja predimenzioniranih stambenih zgrada na malom prostoru, dovešće do potpunog saobraćajnog kolapsa na prilazu trima školama i u jedinoj ulici koja od magistrale voidi do našeg naselja“- stoji u peticiji koju je do sada potpisalo više od 400 ljudi.
U Skupštini stanara zgrade Škurdio BB su nam rekli da žele spriječiti gradnju dvije nove zgrade što bi prekrile najveći dio prostora između objekta Škrdio BB i nove velike petospratnice što je u završnoj fazi gradnje na urbanističkoj parceli 1366. Sa takvim zahtevima već su se ranije bezuspješno obraćali Opštini, kao i Savjetu za zaštitu kulturne baštine Kotora. Tom gradu inače, upravo zbog predimenzionirane gradnje i devastacije prostora u posloiednjih desetak godina, prijeti izbacivanje sa UNESCO liste svjetske prirodne i kulturne baštine.
Aktuelni saobracajni haos u ulici gdje se namjerava graditi jos velikih zgrada
„Riječ je o istim investitorima koji su gradili zgradu u kojom smo mi kupili stanove i koji su nam tada rekli da se ništa u blizini naše zgrade više neće graditi, da ćemo imati uređenu zelenu površinu isred nje i nezaklonjen pogled. U međuvremenu, na UP 1366, tridesetak metara od naše zgrade, podigli su novu veliku zgradu od pet spratova, iako su dobili građevunsku dozvolu za objekat sa maksimum tri nadzemne etaže. Sada su, otkupivšši plac i objekte porodice Ivanović, odlučili da na toj lokaciji, na samo par metara ispod naših balkona i prozora, grade još dvije velike stambene zgrade na UP 1369 i da nam potpuno zaklone pogled, sunčevu svjetlost i ugroze privatnost u našim stanovima“- kažu nezadovoljni žitelji zgade Škrdio BB pod čijim bi balkonima uskoro mogla da počne zgradnje još dvije velike stambene zgrade.
Na tabli objekat sa tri etaze, na terenu izgradjeno vise
Oni tvrde da im u Sekretarijatu za urbanizam Opštine Kotor nisu željeli dati na uvid urbanističko-tehnilčke uslove (UTU) koje je taj organ investitorima dao za objekte koji se namjeravaju graditi ispod njihovih prozora, niti je advokatu stanara dozvolio status „zainteresovane strane“ u daljoj proceduri za izdavanje građevinske dozvole. Prema UTU izdatim 26.januara, investitor na placu površine 844 kvadrata na kome se sada nalazi stara porodična kuća Ivanovića od 136 kvadrata i četiri pomoćna objekta ukupne površine 128 kvadrata, akoji će se rušiti, može podići dva nova stambeno-poslovna objekta maksimalne spratnosti P+2 i ukupne bruto-građevinske površine 1.012,9 kvadrata.
Stanari kažu da je gradonačelnik Jokić izrazio razumijevanje za njihove stavove i zahtjeve i obećao da će i on lično i Opštuna pratiti dalji razvoj situacije, kao i da će pozvati sve nadležne državne inspkecije da provjere sve što se do sada dešavalo u vezi sa gradnjom na parcelama oko zgrade Škrdio BB i namjeravanim daljim graditeljskim poduhvatima na ovoj lokaciji.
Nezadovoljni stanari inače, smatraju da je riječ o korupciji u Sekretarijatu za urbanizam Opštine Kotor koju su do sada vodili DPS i njeni koallicioni partneri HGI i LP, zbog čega ne isključuju ni mogućnost da njihov advokat podnese krivične prijave protiv odgovornih u tom opštinskom organu.
Iz Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Opštine Kotor nisu odgovorili na set pitanja koja su im postavljena u vezi kontroverzne gradnje i planova za lokaciju u blizini škola i Doma studeneta u Dobroti, poslale prošle sedmice.
Predstavnici Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Opštine Herceg Novi učestvovali su na prvom od dva modularna treninga u sklopu EU projekta „Otvorite granice za pustolovine i nove mogućnosti putovanja-razvoj kvalitetnih volonturističkih programa“ koji je protekle nedelje održan u Dubrovniku.
Ciljevi treninga bili su razvijanje i unapređivanje postojećih sposobnosti, vještina, znanja i stavova učesnika kada su u pitanju volonterski menadžment i društveno preduzetništvo.
Želja organizatora bila je da trening pomogne unapređenju volonturističkih programa i ukaže na mogućnosti koje takav model pruža u razvoju turističkih proizvoda.
Ime volonturizam je prilično novo, ali ideja je stara već nekoliko decenija. Organizacija raznih vrsta “radnih kampova” u kojima volonteri mogu učestvovati u projektima širom svijeta i tako provesti svoj odmor, nije neki novitet. Međutim, u posljednjih nekoliko godina turoperatori su to otkrili kao novi “paket” u svojoj ponudi, te različite agencije nude odmor u kojemu su zagarantovana iskustva koja se ne mogu doživjeti u hotelskim kompleksima. Volonturisti ne žive u izolovanim hotelskim “getoima”, već dolaze u direktan kontakt s lokalnim stanovništvom. Tako sklopljena prijateljstva znaju trajati godinama. Ponuda programa seže od brige za životinje, preko rada u poljoprivredi, do angažmana u dječjim domovima. Mnogi turoperatori nude kombinaciju odmora i volonterskog angažmana – objašnjava rukovodilac Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević.
Starčević je siguran da polju volonturizma Herceg Novi ima širok razvojni prostor i značajne potencijale. Ističe da je važno u razvoj volonturističkih programa povezati društvenu zajednicu, organe lokalne uprave, turističku privredu i nevladin sektor, kako bi se dobila što kvalitetnija ponuda, odnosno programi.
Savina Herceg Novi – foto Lazure marina
Tako bismo na primjer, sutra mogli imati aranžmane koji bi uključivali uređenje Savinske dubrave, obnovu starih pješačkih staza kroz zaleđe, radove na pošumljavanju, uređenje seoskih izvora, obnovu objekata tradiconalne gradnje, obnovu i revitalizaciju u turističke svrhe austro-ugarskih žandarmerijskih stanica, monitoring stanja u Parku prirode Orjen i tome slično. Dakle, mogućnosti su velike, a uspješnim provođenjem umnogome bi mogli poboljšati stanje u više oblasti i ujedno dobiti zanimljiv turistički proizvod. Osim toga, što nije za zanemariti – volonturisti u potpunosti plaćaju svoje troškove, te je u tome i glavna razlika između njih i klasičnih volontera, koji, mada nisu direktno plaćeni, dobijaju makar smještaj i hranu o trošku organizatora – kaže Starčević.
Projekat „Otvorite granice za pustolovine i nove mogućnosti putovanja“ sprovodi se u sklopu EU prekograničnog IPA II programa za Hrvatsku i Crnu Goru. Cilj je jačanje saradnje javnog, profitnog i neprofitnog sektora putem razvoja volonturizma kao inovativnog i prepoznatljivog turističkog proizvoda u zajedničkom turističkom prostoru hrvatsko-crnogorskog prekograničnog područja. Vodeći partner za Crnu Goru je ADP Zid iz Podgorice, a za Hrvatsku – Udruga Mi iz Splita.
Prvo ovogodišnje tretiranje palmi insekticidima u borbi protiv štetočine – crvenog surlaša počeće u četvrtak 2.marta – saopštila je Opština Tivat.
Tretiranje palmi vrste kanarska datula (Phoenix canariensis) obaviće se na javnim površinama, a vršiće ga ovlašćena firma „Ekoplant“ iz Podgorice uz nadzor stručnog lica iz Komunalnog preduzeća Tivat.
“Sa tretiranjem će se početi od šetališta Iva Vizina – lučica Kalimanj i dalje prema Seljanovu, a potom i ostali dijelovi naše opštine. U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova (vjetar, kiša) tretiranje će se odložiti, o čemu će se javnost blagovremeno obavjestiti. Obavještavamo i pčelare sa područja Tivta da od navedenog perioda adekvatno zaštite pčelinja društva”- stoji u saopštenju.
Tretiranje palmi će se vršiti sa insekticidom na bazi imidakloprida (Confidor). Iz lokalne uprave pozvali su i privatne vlasnike koji u svojim dvorištima imaju palme vrsta kanarska datula da se radi zaštite stabala i spriječavanja daljeg širenja ove štetočine, odazovu akciji tretiranja palmi koje se nalaze u njihovom posjedu. Preporuka je da se insekticidom tretiraju i već zaražene palme.
Inače, problem sa palminim surlašen na području Tivta već poodavno dobio je zabrinjavajuće dimenzije jer je sve više zaraženih palmi, a država se do sada baš i nije “pretrgla” u pokušajima sa suzbije pošast koja prijeti da potpuno izmijeni pejsaž tog grada, poznatog po brojnim drvoredima velikih kanarskih palmi.
Do sada je na nekoliko destina plami na javnim i privatnim površinama obavljen najradikalniji zahvat uklanjanja cijele krošnje do zdravog dijela stabla – tzv. dendrohirurgija, a koja i inače ne daje velike garancije u uspjeh i obnovu napadnutog stable. Mnoge palme morale su da budu potpuno posječene. Opština Tivat prije desetak dana objavila je i tender vrijedan 8 hiljada eura za izbor izvođača radiova na daljoj dendroghirurgiji i uklanjanju uništenih stabala palmi, a po kome će uklanjanje čitave krošnje biti sprovedeno na još 10 palmi, koliko će ih se i potpuno posjeći.
