U jednom dahu pod ledom do Ginisova rekorda

0
Ronioc pod ledom Damir Zurub

Nakon višemjesečne pripreme i ekstremnih napora sportaša Ginis svjetske rekorde će pokušati oboriti Lidija Lijić, višestruka svjetska rekorderka u ronjenju na dah, evropska i svjetska prvakinja, instruktorica ronjenja na dah i Vitomir Maričić, multisportaš zadnjih godina aktivan u globalnim ekstremno sportskim i pustolovnim projektima.

„Riječ je o dosta ambicioznoj ideji u kojoj ovisimo ne samo o nama već i vremenskim uvjetima i cijeloj organizaciji te je zbog toga sve skupa još složenije. Iza svega skupa još je i autorizacija agencije za rekorde koju moramo za neke discipline tek dobiti. Ali, ukoliko zaista posložimo sve detalje kako treba, radit će se o jednom iznimnom rezultatu.” uvodno je istaknuo je Vitomir Maričić.

Projekt ARCTIC BREATH zamišljen je kao pokušaj da se obori nekoliko Guinness rekorda u ronjenju na dah pod ledom na poznatoj lokaciji jezera Weissensee u Austriji te se uspostavi jedan novi rekord.

Pokušaj obaranja Guinness rekorda će biti 1. marta 2017. godine.

Ronjenje na dah karakterizira činjenica da se ronjenje obavlja u „jednom dahu” što stvara veliki psihofizički stres za organizam te se smatra jednim od najekstremnijih sportskih pothvata.
„Pripreme su dio trenažnog ciklusa koji je počeo prije šest mjeseci, a za sam led pripremati ćemo se na licu mjesta, najveći problem je priviknuti se na hladnoću, tamu i specifičnost leda debelog 30 cm iznad glave što znači nemogućnost trenutnog izrona.” istaknula je Lidija Lijić.

Predstavnik Nemo Adria Rescue Team-a zaduženog za sigurnost ronioca kod pokušaja obaranja Guinness rekorda, Davor Ostrman – Oscar naglasio je važnost sigurnosti svih sudionika bez obzira na ekstremne uvjete u kojima se roni. „U svakom momentu moramo biti spremni na sve potencijalne probleme, a da ujedno ničim ne ometamo naše sportaše u pokušaju obaranja rekorda.”

/www.slobodnadalmacija.hr/

Luštica Bay: Više od 50 hiljada eura Krtolima u prošloj godini

0
Luštica Bay – panorama

U prošloj godini, u različite projekte na teritoriji Mjesne zajednice Krtoli na poluostrvu Luštica, kompanija Luštica Development uložila je 50,519.28 eura. Ova sredstva su izdvojena iz budžeta od 150 hiljada eura koji je obuhvaćen prošlogodišnjim Protokolom o sponzorstvu kompanije i Opštine Tivat.

Opredijeljeni iznos u Krtolima je bio usmjeren na sufinansiranje adaptacije ambulante u Radovićima, podršku FK Sloga, nabavku TV uređaja za područno odjeljenje JPU „Bambi“ u Radovićima i održavanje Vaskršnjeg turnira.

Kompanija je podržala i štampanje knjige „Liber de Belilla“, svojevrsne enciklopedije o Krtolima, koja sadrži arhivsku građu, legende, predanja, mape, rodoslove i stare recepte sa ovog područja na poluostrvu Luštica.

„Na samom kraju godine, kompanija je opredijelila sredstva kroz koja će se u narednom periodu kompletirati niz važnih projekata za stanovnike i predstavnike MZ Krtoli, kao sto su popravka krova na autobuskom stajalištu, uređenje terena i opremanje vježbališta na otvorenom te uređenje javnih površina postavljanjem 10 parkovskih klupa u Radovićima. Popravkom fasade na OŠ „Branko Brinić“ trebalo bi da bude riješen problem vlage i poboljšan izgled školskog objekta sagrađenog 1980. godine, koji trenutno pohađa oko 120 učenika. Radovi na obnovi fasade počeće sa prvim proljećnim danima. Konačno, nabavkom kompleta od po osam muških i ženskih narodnih nošnji za članove KUD „Kadena“, te obezbjeđenjem sredstava za realizaciju projekta uređenja površina za djecu nabavkom opreme za dječije igralište, na radost najmlađih članova zajednice, kompanija je još jednom dala doprinos poboljšanju kvaliteta sadržaja za djecu u našem neposrednom okruženju“, saopštila je Slavica Milić, izvršna menadžerka u marketingu Luštica Development.

Kompanija je nedavno potpisala Protokol o sponzorstvima za 2017 godinu sa Opštinom Tivat prema kome će 150 hiljada eura biti uloženo u lokalne obrazovne i zdravstvene ustanove, kulturne festivale, i druge projekte. Oko 40 hiljada će biti usmjereno na razvoj MZ Krtoli na čijoj teritoriji Luštica Development razvija projekat integrisanog turističkog naselja Luštica Bay.

U okviru programa društveno-odgovornog poslovanja Kompanija je od 2010. godine, kao podršku lokalnim i projektima na nivou Crne Gore, opredijelila 1,1 milion eura.

 

Lastovski karneval odložen za nedjelju 26.februara

1
Lastovski karneval 2016.
Lastovski karneval 2016.

Tradicionalne karnevalske svečanosti u Donjoj Lastvi odložene su za nedjelju 26. februara sa početkom u 12 sati, zbog najave lošeg vremena saopštila je NVO”Harlekin”.

“Trasa karnevalske povorke je već tradicionalna, dakle povorka kreće iz VII kvarta, u 12 ati kreće se jadranskom magistralom do ulice Ruljina, gdje skreće desno u pravcu obale. Nakon toga se obalom D. Lastve kraće do crkve Svetog Roka, gdje će se održati suđenje i spaljivanje karnevala.

Neposredno, nakon toga, u hotelu Kamelija, održat ćemo tradicionalni maskenbal. Uz muziku Rilija i Ivane Gajić pružit ćemo dobru zadavu svim učesnicima i podijeliti bogate nagrade najuspješnijim maskama – saopšteno je iz NVO”Harlekin”

Aktuelnosti iz Boke

0

Donosimo aktuelnosti iz Boke…

Kotorski karneval – foto Boka News

Kotor

Tradicionalni zimski kotorski karneval održaće se u nedjelju 26. februara sa početkom u 15 sati.

Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, tako da će saobraćaj biti zatvoren na potezu od otvorenog bazena do kružnog toka, kod marketa “Idea”, od 14 sati i 30 minuta do 16 sati i 30 minuta.

Formiranje karnevalske povorke biće na Tabačini, od zgrade Jugopetrola do Jaslica, kao i od ulaza na paking „Benovo“,  iza zgrade SUD – a do Kamelije, tako će i ovaj sporedni put biti zatvoren od 13 sati i 30 minuta  do 15 sati i 30 minuta.

Tivat

TO Tivat

U Tivtu danas boravi 656 gostiju, što je  za 22 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Prema podacima Turističke organizacije među turistima 623 je iz inostranstva a 33 iz Crne Gore. U privatnom smještaju odmara 573 gosta a u hotelima 83.

Herceg – Novi

Fešta narandže

Hercegnovske Udruženje Ruke poziva na 3. Malu feštu od naranče na terasi Gradske kafane u nedelju 26.februara od 10 sati.

Fešta će okupiti oko 40 izlagača na temu naranče, od rukotvorina do najrazličitijih gastro delicija. Ove godine biće organizovano i takmičenje za izbor najboljeg džema, najavila je članica Udruženja Milina Kovačević.

Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda…

0

„Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda (od petnaestog do osamnaestog vijeka)” naziv je knjige, autora prof. dr Ilije D. Laloševića – redovnog profesora Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je predstavljena u četvrtak u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

Predstavljajući knjigu prof. dr Nađa Kurtović Folić, redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, istakla je da ovo izdanje bez obzira što govori o Mletačkim fortifikaciskim utvrđenjima u Boki Kotorskoj prevazilazi lokalnu temu i pripaja se čitavom lancu venecijaskih utvrđenja koja se protežu duž cijelog Sredozemlja.

„Mletačke fortifikacije u Boki Kotorskoj su na jednom zavidnom arhitektonskom, strategijskom i društveno – istorijskom nivou. Radi se o jednom promišljenom sistemu odbrane koji je na različite načine, piradimalno stratifikovan od najjačih utvrđenja koja brane gradove do onih na periferiji. Ono što u knjizi dragocjeno je tipološki metod koji je autor uradio koji se zasniva na prepoznavanju određenih tipova građevina kroz sve vremenske periode. Ova knjiga je veoma značajna jer predstavlja jednu od karika u dugovjekovnom nizu formiranja svijesti o fortifikacijskoj arhitekturi. Mletačka fortifikacija zauzima značajno mjesto u Evropi, tako da vojni inžinjeri i arhitekte su bili veoma značajne ličnosti, primjer u jednom kratkom periodu Leonardo da Vinči, a sve to je u knjizi kolege Laloševića dobilo jedan svoj redosljed, značaj i određivanje vrijednosti mletačkih fortifikacija u Boki Kotorskoj“ – zaključila je prof. dr Nađa Kurtović Folić.

Dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Svetislav G. Popović u svom uvodnom izlaganju podsjetio je na bogatu radnu biografiju prof. dr Ilije D. Laloševića i njegov naučni rad koji je kao rođeni Kotoranin motivisan i inspirisan temama, temeljnih civilizacijskih vrijednosti Kotora, Boke, Jadrana i Mediterana…

Fortifikacijska arhitektura Boke

„U ovoj monografiji imamo bogat izvor bibliografije gdje se prvi put pojavljuju neobjavljeni izvori iz fondova arhiva Venecije. Monografija sadrži 111 grafičkih priloga, topogrfske karte, planove utvrđenja. Ono što monografiju čini još impozantnijom je 190 fotografija. Istaživanja prof. Laloševića su pokazala izuzetni značaj fortifikacijske arhitekture Boke Kotorske koji odslikava istorijski i strateški značaj, predstavlja svjedočanstvo  kulturne baštine…“ kazao je Svetislav G. Popović, koji je podsjetio na misao indijskog državnika Gandija koji je kazao „kultura jedne nacije leži u srcu ili duši jednog naroda“.

Fortifikaciona arhitektura nisu samo utvrđeni gradovi kao što su Kotor, Herceg Novi, već i gradovi koji su izdvojeni utvrđenima kao što su Perast i Risan, predstraže gradskih utvrđenja, jer je bilo važno neprijatelja što dalje držati, kao što su Trojica, Španjola i ostrvo Sveti Đorđe.

Čuveni trougao Verige Perast i Sveti Đorđe su bili predstraža Kotoru kao i fortifikacioni punktovi, ostrvo Stradioti da u slučaju blokade Veriga, gradu sa druge strane može pristići pomoć od strane grčke konjice, kao i jedan manje poznat lokalitet tvrđave Vrbanj sa kojeg se nadgledao Kumborski tjesnac. Tu spadaju i Turske verige koje ovih dana imaju imaju drugu vrstu negativne popularizacije, kao i Lazarata u Meljinama čiji smo svedoci, blago rečeno umanjivanja autentičnih vrijednosti najbolje očuvanog lazareta na Jadranu. Nažalost on je danas pretvoren u kulisu, a prave vrijednosti autentične arhitekture su mu oduzete, istakao je autor prof. dr Ilija D. Lalošević.

On je kazao da se danas nalazimo u trenutku prekretnice kada moramo odlučiti dali želimo da sačuvamo kulturnu baštinu koja od 1979. godine, nije samo naša, već svjetska, te u tom smislu iznaći način da se negativni procesi zaustave.

„Kotorska tvrđava i njen sistem predstraža su bili u tolikoj mjeri značajni da su mletački stratezi tvrdili, vjerujem bez pretjerivanja, s obzirom da je sjeverni dio Boke Kotorske bio 200 godina pod vlašću Otomanske imperije, u slučaju da Boka u cijelini padne u njene ruke, ni jedan mletački brod nebi mogao proći Jadran i otići dalje prema Levantu, što bi značio pad Mletačke Republike, te iz toga razloga nisu žalili ni sredstva ni napor da bi održali sistem. Uložili su ogromna finasiska sredstva i angažovali najbolje arhitekte vojne injžinjere na ovim prostorima. Mletačaka Republika je bila lider po pitanju razvoja fortifikacija u Evropi, a Kotor je bio prvi zbog pomenutog značaja…“ zaključio je Lalošević.

Pozdravljajući zvanice i goste direktorica Pomorskog muzeja, Mileva Pejaković Vujoševć kazala je da su u ovoj ustanovi 2017. godinu su progalsili godinom “Pisane riječi”, te najavila promociju knjiga, Jovice Martinovića, Petra Palavršića, Antuna Sbutege, knjigu 130 godina rođenja don Nika Lukovića…

U muzičkom dijelu  programa nastupio je Luka Brkanović učenik Muzičke škole „Vida Matjan“ iz Kotora.

 

Tivat – pitbul vraćen vlasniku

0
Odvode psa

Pas rase pitbul koji je nedavno u Tivtu povrijedio dvogodišnju djevojčicu i usmrtio pudlicu, pušten je iz kotorskog azila i vraćen vlasniku, Tivćaninu Hazredinu Elezoviću (43).

Iz kotorskog Komunalnog preduzeća, čija šinterska služba je zadužena za pse u Kotoru i Tivtu, danas nijesu odgovorili ko je odlučio da se pas vrati vlasniku protiv kojeg je pokrenut krivični postupak zbog “izazivanja opšte opasnosti”.

Elezovićev pas je u azilu Komunalnog preduzeća zadržan na desetodnevnom posmatranju na preporuku Veterinarske inspekcije i i Komunalne policije Opštine Tivat, nakon što je 7. februara napao dijete i pudlicu na rivi Pine.

Službenica azila u telefonskom razgovoru novinaru “Vijesti” danas je kazala da na pitanja “ne može odgovoriti bez konsultacije nadležnih“, a potom je zatražila da joj se upute u zvaničnoj formi, elektronskom poštom, što je i urađeno.

Uprkos tome, ona i direktor Komunalnog Zoran Mrdak nijesu odgovorili zašto je pas vraćen vlasniku, na čiji zahtjev ili nalog je to urađeno, ko je potpisao zvaničan stručni nalaz da je pitbul zdrav i da mu ponašanje nije pretjerano agresivno.

Tužilaštvo je pokrenulo krivični postupak zbog sumnje da je Elezović izvršio krivično djelo “izazivanje opšte opasnosti”, time što je psa držao na neodgovarajući način.

Elezović se branio tvrdnjom da se pitbul otrgao sa lanca u jutro kada je došlo do incidenta na rivi.

Razjareni pitbul na Pinima je prvo napao pudlicu – kućnog ljubimca porodice Džipković iz Beograda, koju je vlasnik šetao na povocu.

Uprkos očajničkim pokušajima starijeg čovjeka, ali i brojnih građana, da je odbrane, Elezovićev pitbul je bukvalno rastrgao pudlicu.

Nekoliko minuta kasnije, nasrnuo je na ženu sa malim djetetom u kolicima.

Upozorena povicima građana, žena je podigla dvogodišnju djevojčicu iz kolica, ali je pas ipak uspio da je ujede za nogu.

Teže povrede djeteta spriječila je i debela zimska garderoba.

Razjarenog psa nešto kasnije uhvatili su šinteri Komunalnog preduzeća Kotor i odveli ga u Azil.

Pitbul je imao povrijeđenu prednju desnu šapu, bio je vidno izgladnio i nije puštao nikakve zvuke, a ponašao se čudno, po čemu upućeni zaključuju da je odgajan i treniran za ilegalne borbe pasa.

Tivatska policija juče je, kako nezvanično saznaju “Vijesti”, obišla Elezovića i napravila službenu zabilješku konstatujući da mu je vraćen pas.

Policajci su navodno upozorili Tivćanina da je u obavezi da se na adekvatan način brine o psu.

Prema nezvaničnim informacijama, Elezović je policajcima saopštio da će, “koliko sjutra”, vratiti psa prvom vlasniku u Podgoricu.

Veterinarski inspektor vratio psa vlasniku?

Veterinar Džemal Ravja saopštio je juče “Vijestima” da nije potpisao rješenje da se pitbul vrati vlasniku i da to nije njegova nadležnost.

 “Moje je samo da, kao veterinar, utvrdim zdravstveno stanje psa i zvanično sam konstatovao da je ovaj pas zdrav. Nalog da se on vrati vlasniku ne donosim ja, već nadležni veterinarski inspektor”, kazao je Ravja.

On je, prema sajtu Azila Kotor, zvanični veterinar za životinje u toj ustanovi.

/S. Luković – Vijesti on line/

Više od tradicije – Prčanjska „Pašticada“

0
Pašticada Prčanj – foto arhiv

Tradicionalna prčanjska „Pašticada“ biće održana u subotu 25. februara u 19 sati, u Domu Slobode.

Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji na našim prostorima, koja se održava više od šest decenija i kojoj prisustvuju prčanjski domaćini i brojni gosti.

Jedan od kurioziteta je svakako da svečanoj večeri „Pašticadi“ prisustvuju samo muške glave bez prisustva žena, mada su dame neizbježne kada  treba pripremati pašticadu…

„Pašticada“ je dio tradicije mjesta ne zna se kad je tačno počelo, ali zna se da su pomorski kapetani u prošlosti ovaj običaj donijeli iz Venecije, koja je bila centar karnevalskih svečanosti.

Nekada su nakon spaljivanja karnevala na prčanjskom mulu, svečanu večeru uz paštu i njoke mještani pripremali jedan kod drugoga, po kućama, a u novije doba to je preraslo u zajedničku zabavu u Domu Slobode.

Prčanj - foto Z.Nikolić
Prčanj – foto Z.Nikolić

Stari običaj su obnovili članovi KUD „Napredak“ 1975. godine, koji se nastavio do današnjih dana sa jednom pauzom ratne 1991.god.

I ovog puta za “Pašticadu” je veliko interesovanje. U muzičko-humorističkom programu učestvovaće bend Saše Fržovića i komičar Dragan Sklender Pele, koji već više od dvije decenije nastupa na ovoj fešti.

Stiže nevera: u petak na Jadranu olujno jugo, kiša i grmljavina; Hoće li nam se vrijeme smilovati za vikend?

0
Jugo-Primošten
Jugo-Primošten

Nakon pretežno sunčanog početka sedmice, uz ugodne temperature, četvrtak je donio jačanje jugozapadnjaka i juga, uz više oblaka na Jadranu.

Tokom petka, najavljuju meteorolozi HRT-a, očekuje nas još oblačnije vrijeme, u drugom dijelu dana uz sve češću i obilniju kišu.

Jače naoblačenje s kišom i grmljavinom, najprije na sjevernom Jadranu, do kraja dana i na većem dijelu obale.

U subotu na sjeveru razvedravanje, a u Dalmaciji promjenljivo, još mjestimice s kišom. U nedjelju djelomice ili pretežno sunčano.

HAK će upozoravati i na poteškoće u prometu na moru – u petak zbog jakog, mjestimice i olujnog juga, a u subotu podjednako jake pa i jače bure, najprije na sjevernom dijelu.

No, već u nedjelju slijedi njezino slabljenje, a od ponedjeljka i nova južina, uz toplije vrijeme.

Sipa od četiri kila pokrila čitavu ribarsku kašetu

0

Samo oni koji znaju kolika je plastična ribarska kašeta, u koju stane oko sedam-osam kilograma ribe, mogu povjerovati da je sipa koja se nalazi u ovoj s fotografije stvarno rekordnih, još neviđenih gabarita.

Naime, teška je puna četiri kilograma, a službeni podaci govore da su u Jadranskom moru do sada zabilježene jedino sipe do tri kila.

Sipa – monstrum osvanula je jutros, još živa, da svježija ne može biti, na malom, priručnom prodajnom mjestu ispred kvartovskog dućana u zapadnom dijelu grada, a fotografirao je jedan naš čitatelj, i sam sportski ribolovac. I to je sve što tom primjerku cijenjenog glavonošca znamo. Ostaje tajnom tko je ovu ogromnu sipu ulovio, gdje i kojim alatom, ali je sasvim izvjesno da bi bila dovoljna za crni rižot za bar 30-ak ljudi.

Približava se ožujak i čini da će se ove godine pokazati tačnom ona narodna ribarska – U po marča sipa i komarča.

Zadarska ribarnica jutros je bila puna svježih ‘divljih’ podlanica, a nadrugom kraju grada izronila je ova fascinantna rekorderka.

Morska “pirana” privukla ribare na …

0
Strijelka

Na ušću rijeke Mirne, kod Tarske vale, ovih dana gotovo «vrije» od automobila inozemnih i domaćih registarskih pločica. Pronaći parkirno mjesto gotovo je nemoguća misija, a razlog tome vrlo jednostavan, pojavile se strijelke, ribe slične brancinu koje je veoma jednostavno uloviti s obzirom na njenu proždrljivost. Riba sočna i ukusna mesa od koje rastu zazubice privukla je mnoge.

Lovili od 30 do 60 kila ribe na noć

Austrijanci, Talijani, Slovenci iz obližnjeg Kopra, ali i udaljenije Ljubljane, popraćeni domaćim ribičima iz Poreča, Novigrada, Pule, Labina… gotovo da su zauzeli svaki djelić obale. Lovi se s manjeg mosta, iz baraka i većih brodica, ali i s kopna uz rijeku, na mostu gdje prolaze automobili jer svatko želi okušati sreću. Tko je ovom državnom cestom prolazio automobilom pomislio bi da se radi o nekom sportskom natjecanju jer u kasnim popodnevnim satima tu zna biti i više od 40 ribolovaca. Kako saznajemo, strijelke su se prvo pojavile u okolici Plomina, potom nestale i nanovo se pojavile, ali ovoga puta u Tarskoj vali. Kada se to pročulo ribolovci su se počeli okupljati u velikom broju, a kružile su priče da su pojedinci dnevno ulovili od 30 do 60 kilograma te ribe.

Strijela skakuša (pomatomus saltatrix), spada u izrazite grabežljivice, pa je čak primijećeno da napada druge ribe ne zbog hrane, nego samo zbog napada kao takvog. Životni vijek joj je oko devet godina i za to vrijeme može narasti do 130 cm dužine i 14,4 kilograma težine. Nekada se zadržava uglavnom u južnom Jadranu, ali već godinama može ju se pronaći u cijelom jadranskom području sve do najsjevernijih dijelova Istre. Lovi se prvenstveno raznim varalicama prije kojih se montira poseban čelični predvez zbog njenih, poput žileta, oštrih zubi. Također se može koristi i drugi ribolovni pribor poput panule, pribora s udicama i slično. Mreža se pak pokazala kao totalno neučinkovit alat, jer će ova «morska pirana» svaku s lakoćom pregristi.

Strijelka je riba koja dolazi u jatu

Situacija na «ribolovnom terenu» u Tarskoj vali odavala je pak sasvim drugačiju sliku od one o kojoj se pročulo. Istina jest da se na početku pojave ovih morskih predatora odlično lovilo, međutim sad više to nije tako. Je li to zbog promjene vremena i kiše ili je strijelka koja dolazi u jatu naprosto otišla nekim svojim putem, nije poznato.

Kako god bilo, ulov je dok smo mi promatrali više desetaka ribiča bio veoma siromašan. Od priča o 30 do 60 kilograma po glavi ulov se sveo na svega 3 do 6 komada ukupnog ulova svih prisutnih do šest popodne dokad smo mi bili prisutni.

Jesmo li mi donijeli neku pegulu ili ne, nećemo znati, ali da zaljubljenike mora ne ureknemo do kraja poželjeli smo «roge ribaru», staru uzrečicu kojom se u lovu nikada ne smije iskazati nešto dobroga.

Foto: Ivan Grgat

www.glasistre.hr