Tradicionalne karnevalske svečanosti u Donjoj Lastvi odložene su za nedjelju 26. februara sa početkom u 12 sati, zbog najave lošeg vremena saopštila je NVO”Harlekin”.
“Trasa karnevalske povorke je već tradicionalna, dakle povorka kreće iz VII kvarta, u 12 ati kreće se jadranskom magistralom do ulice Ruljina, gdje skreće desno u pravcu obale. Nakon toga se obalom D. Lastve kraće do crkve Svetog Roka, gdje će se održati suđenje i spaljivanje karnevala.
Neposredno, nakon toga, u hotelu Kamelija, održat ćemo tradicionalni maskenbal. Uz muziku Rilija i Ivane Gajić pružit ćemo dobru zadavu svim učesnicima i podijeliti bogate nagrade najuspješnijim maskama – saopšteno je iz NVO”Harlekin”
Tradicionalni zimski kotorski karneval održaće se u nedjelju 26. februara sa početkom u 15 sati.
Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, tako da će saobraćaj biti zatvoren na potezu od otvorenog bazena do kružnog toka, kod marketa “Idea”, od 14 sati i 30 minuta do 16 sati i 30 minuta.
Formiranje karnevalske povorke biće na Tabačini, od zgrade Jugopetrola do Jaslica, kao i od ulaza na paking „Benovo“, iza zgrade SUD – a do Kamelije, tako će i ovaj sporedni put biti zatvoren od 13 sati i 30 minuta do 15 sati i 30 minuta.
Tivat
TO Tivat
U Tivtu danas boravi 656 gostiju, što je za 22 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Prema podacima Turističke organizacije među turistima 623 je iz inostranstva a 33 iz Crne Gore. U privatnom smještaju odmara 573 gosta a u hotelima 83.
Herceg – Novi
Fešta narandže
Hercegnovske Udruženje Ruke poziva na 3. Malu feštu od naranče na terasi Gradske kafane u nedelju 26.februara od 10 sati.
Fešta će okupiti oko 40 izlagača na temu naranče, od rukotvorina do najrazličitijih gastro delicija. Ove godine biće organizovano i takmičenje za izbor najboljeg džema, najavila je članica Udruženja Milina Kovačević.
„Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda (od petnaestog do osamnaestog vijeka)” naziv je knjige, autora prof. drIlije D. Laloševića – redovnog profesora Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je predstavljena u četvrtak u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Predstavljajući knjigu prof. dr Nađa Kurtović Folić, redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, istakla je da ovo izdanje bez obzira što govori o Mletačkim fortifikaciskim utvrđenjima u Boki Kotorskoj prevazilazi lokalnu temu i pripaja se čitavom lancu venecijaskih utvrđenja koja se protežu duž cijelog Sredozemlja.
„Mletačke fortifikacije u Boki Kotorskoj su na jednom zavidnom arhitektonskom, strategijskom i društveno – istorijskom nivou. Radi se o jednom promišljenom sistemu odbrane koji je na različite načine, piradimalno stratifikovan od najjačih utvrđenja koja brane gradove do onih na periferiji. Ono što u knjizi dragocjeno je tipološki metod koji je autor uradio koji se zasniva na prepoznavanju određenih tipova građevina kroz sve vremenske periode. Ova knjiga je veoma značajna jer predstavlja jednu od karika u dugovjekovnom nizu formiranja svijesti o fortifikacijskoj arhitekturi. Mletačka fortifikacija zauzima značajno mjesto u Evropi, tako da vojni inžinjeri i arhitekte su bili veoma značajne ličnosti, primjer u jednom kratkom periodu Leonardo da Vinči, a sve to je u knjizi kolege Laloševića dobilo jedan svoj redosljed, značaj i određivanje vrijednosti mletačkih fortifikacija u Boki Kotorskoj“ – zaključila je prof. dr Nađa Kurtović Folić.
Dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Svetislav G. Popović u svom uvodnom izlaganju podsjetio je na bogatu radnu biografiju prof. dr Ilije D. Laloševića i njegov naučni rad koji je kao rođeni Kotoranin motivisan i inspirisan temama, temeljnih civilizacijskih vrijednosti Kotora, Boke, Jadrana i Mediterana…
Fortifikacijska arhitektura Boke
„U ovoj monografiji imamo bogat izvor bibliografije gdje se prvi put pojavljuju neobjavljeni izvori iz fondova arhiva Venecije. Monografija sadrži 111 grafičkih priloga, topogrfske karte, planove utvrđenja. Ono što monografiju čini još impozantnijom je 190 fotografija. Istaživanja prof. Laloševića su pokazala izuzetni značaj fortifikacijske arhitekture Boke Kotorske koji odslikava istorijski i strateški značaj, predstavlja svjedočanstvo kulturne baštine…“ kazao je Svetislav G. Popović, koji je podsjetio na misao indijskog državnika Gandija koji je kazao „kultura jedne nacije leži u srcu ili duši jednog naroda“.
Fortifikaciona arhitektura nisu samo utvrđeni gradovi kao što su Kotor, Herceg Novi, već i gradovi koji su izdvojeni utvrđenima kao što su Perast i Risan, predstraže gradskih utvrđenja, jer je bilo važno neprijatelja što dalje držati, kao što su Trojica, Španjola i ostrvo Sveti Đorđe.
Čuveni trougao Verige Perast i Sveti Đorđe su bili predstraža Kotoru kao i fortifikacioni punktovi, ostrvo Stradioti da u slučaju blokade Veriga, gradu sa druge strane može pristići pomoć od strane grčke konjice, kao i jedan manje poznat lokalitet tvrđave Vrbanj sa kojeg se nadgledao Kumborski tjesnac. Tu spadaju i Turske verige koje ovih dana imaju imaju drugu vrstu negativne popularizacije, kao i Lazarata u Meljinama čiji smo svedoci, blago rečeno umanjivanja autentičnih vrijednosti najbolje očuvanog lazareta na Jadranu. Nažalost on je danas pretvoren u kulisu, a prave vrijednosti autentične arhitekture su mu oduzete, istakao je autor prof. dr Ilija D. Lalošević.
On je kazao da se danas nalazimo u trenutku prekretnice kada moramo odlučiti dali želimo da sačuvamo kulturnu baštinu koja od 1979. godine, nije samo naša, već svjetska, te u tom smislu iznaći način da se negativni procesi zaustave.
„Kotorska tvrđava i njen sistem predstraža su bili u tolikoj mjeri značajni da su mletački stratezi tvrdili, vjerujem bez pretjerivanja, s obzirom da je sjeverni dio Boke Kotorske bio 200 godina pod vlašću Otomanske imperije, u slučaju da Boka u cijelini padne u njene ruke, ni jedan mletački brod nebi mogao proći Jadran i otići dalje prema Levantu, što bi značio pad Mletačke Republike, te iz toga razloga nisu žalili ni sredstva ni napor da bi održali sistem. Uložili su ogromna finasiska sredstva i angažovali najbolje arhitekte vojne injžinjere na ovim prostorima. Mletačaka Republika je bila lider po pitanju razvoja fortifikacija u Evropi, a Kotor je bio prvi zbog pomenutog značaja…“ zaključio je Lalošević.
Pozdravljajući zvanice i goste direktorica Pomorskog muzeja, Mileva Pejaković Vujoševć kazala je da su u ovoj ustanovi 2017. godinu su progalsili godinom “Pisane riječi”, te najavila promociju knjiga, Jovice Martinovića, Petra Palavršića, Antuna Sbutege, knjigu 130 godina rođenja don Nika Lukovića…
U muzičkom dijelu programa nastupio je Luka Brkanović učenik Muzičke škole „Vida Matjan“ iz Kotora.
Pas rase pitbul koji je nedavno u Tivtu povrijedio dvogodišnju djevojčicu i usmrtio pudlicu, pušten je iz kotorskog azila i vraćen vlasniku, Tivćaninu Hazredinu Elezoviću (43).
Iz kotorskog Komunalnog preduzeća, čija šinterska služba je zadužena za pse u Kotoru i Tivtu, danas nijesu odgovorili ko je odlučio da se pas vrati vlasniku protiv kojeg je pokrenut krivični postupak zbog “izazivanja opšte opasnosti”.
Elezovićev pas je u azilu Komunalnog preduzeća zadržan na desetodnevnom posmatranju na preporuku Veterinarske inspekcije i i Komunalne policije Opštine Tivat, nakon što je 7. februara napao dijete i pudlicu na rivi Pine.
Službenica azila u telefonskom razgovoru novinaru “Vijesti” danas je kazala da na pitanja “ne može odgovoriti bez konsultacije nadležnih“, a potom je zatražila da joj se upute u zvaničnoj formi, elektronskom poštom, što je i urađeno.
Uprkos tome, ona i direktor Komunalnog Zoran Mrdak nijesu odgovorili zašto je pas vraćen vlasniku, na čiji zahtjev ili nalog je to urađeno, ko je potpisao zvaničan stručni nalaz da je pitbul zdrav i da mu ponašanje nije pretjerano agresivno.
Tužilaštvo je pokrenulo krivični postupak zbog sumnje da je Elezović izvršio krivično djelo “izazivanje opšte opasnosti”, time što je psa držao na neodgovarajući način.
Elezović se branio tvrdnjom da se pitbul otrgao sa lanca u jutro kada je došlo do incidenta na rivi.
Razjareni pitbul na Pinima je prvo napao pudlicu – kućnog ljubimca porodice Džipković iz Beograda, koju je vlasnik šetao na povocu.
Uprkos očajničkim pokušajima starijeg čovjeka, ali i brojnih građana, da je odbrane, Elezovićev pitbul je bukvalno rastrgao pudlicu.
Nekoliko minuta kasnije, nasrnuo je na ženu sa malim djetetom u kolicima.
Upozorena povicima građana, žena je podigla dvogodišnju djevojčicu iz kolica, ali je pas ipak uspio da je ujede za nogu.
Teže povrede djeteta spriječila je i debela zimska garderoba.
Razjarenog psa nešto kasnije uhvatili su šinteri Komunalnog preduzeća Kotor i odveli ga u Azil.
Pitbul je imao povrijeđenu prednju desnu šapu, bio je vidno izgladnio i nije puštao nikakve zvuke, a ponašao se čudno, po čemu upućeni zaključuju da je odgajan i treniran za ilegalne borbe pasa.
Tivatska policija juče je, kako nezvanično saznaju “Vijesti”, obišla Elezovića i napravila službenu zabilješku konstatujući da mu je vraćen pas.
Policajci su navodno upozorili Tivćanina da je u obavezi da se na adekvatan način brine o psu.
Prema nezvaničnim informacijama, Elezović je policajcima saopštio da će, “koliko sjutra”, vratiti psa prvom vlasniku u Podgoricu.
Veterinarski inspektor vratio psa vlasniku?
Veterinar Džemal Ravja saopštio je juče “Vijestima” da nije potpisao rješenje da se pitbul vrati vlasniku i da to nije njegova nadležnost.
“Moje je samo da, kao veterinar, utvrdim zdravstveno stanje psa i zvanično sam konstatovao da je ovaj pas zdrav. Nalog da se on vrati vlasniku ne donosim ja, već nadležni veterinarski inspektor”, kazao je Ravja.
On je, prema sajtu Azila Kotor, zvanični veterinar za životinje u toj ustanovi.
Tradicionalna prčanjska „Pašticada“ biće održana u subotu 25. februara u 19 sati, u Domu Slobode.
Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji na našim prostorima, koja se održava više od šest decenija i kojoj prisustvuju prčanjski domaćini i brojni gosti.
Jedan od kurioziteta je svakako da svečanoj večeri „Pašticadi“ prisustvuju samo muške glave bez prisustva žena, mada su dame neizbježne kada treba pripremati pašticadu…
„Pašticada“ je dio tradicije mjesta ne zna se kad je tačno počelo, ali zna se da su pomorski kapetani u prošlosti ovaj običaj donijeli iz Venecije, koja je bila centar karnevalskih svečanosti.
Nekada su nakon spaljivanja karnevala na prčanjskom mulu, svečanu večeru uz paštu i njoke mještani pripremali jedan kod drugoga, po kućama, a u novije doba to je preraslo u zajedničku zabavu u Domu Slobode.
Prčanj – foto Z.Nikolić
Stari običaj su obnovili članovi KUD „Napredak“ 1975. godine, koji se nastavio do današnjih dana sa jednom pauzom ratne 1991.god.
I ovog puta za “Pašticadu” je veliko interesovanje. U muzičko-humorističkom programu učestvovaće bend Saše Fržovića i komičar Dragan Sklender Pele, koji već više od dvije decenije nastupa na ovoj fešti.
Nakon pretežno sunčanog početka sedmice, uz ugodne temperature, četvrtak je donio jačanje jugozapadnjaka i juga, uz više oblaka na Jadranu.
Tokom petka, najavljuju meteorolozi HRT-a, očekuje nas još oblačnije vrijeme, u drugom dijelu dana uz sve češću i obilniju kišu.
Jače naoblačenje s kišom i grmljavinom, najprije na sjevernom Jadranu, do kraja dana i na većem dijelu obale.
U subotu na sjeveru razvedravanje, a u Dalmaciji promjenljivo, još mjestimice s kišom. U nedjelju djelomice ili pretežno sunčano.
HAK će upozoravati i na poteškoće u prometu na moru – u petak zbog jakog, mjestimice i olujnog juga, a u subotu podjednako jake pa i jače bure, najprije na sjevernom dijelu.
No, već u nedjelju slijedi njezino slabljenje, a od ponedjeljka i nova južina, uz toplije vrijeme.
Samo oni koji znaju kolika je plastična ribarska kašeta, u koju stane oko sedam-osam kilograma ribe, mogu povjerovati da je sipa koja se nalazi u ovoj s fotografije stvarno rekordnih, još neviđenih gabarita.
Naime, teška je puna četiri kilograma, a službeni podaci govore da su u Jadranskom moru do sada zabilježene jedino sipe do tri kila.
Sipa – monstrum osvanula je jutros, još živa, da svježija ne može biti, na malom, priručnom prodajnom mjestu ispred kvartovskog dućana u zapadnom dijelu grada, a fotografirao je jedan naš čitatelj, i sam sportski ribolovac. I to je sve što tom primjerku cijenjenog glavonošca znamo. Ostaje tajnom tko je ovu ogromnu sipu ulovio, gdje i kojim alatom, ali je sasvim izvjesno da bi bila dovoljna za crni rižot za bar 30-ak ljudi.
Približava se ožujak i čini da će se ove godine pokazati tačnom ona narodna ribarska – U po marča sipa i komarča.
Zadarska ribarnica jutros je bila puna svježih ‘divljih’ podlanica, a nadrugom kraju grada izronila je ova fascinantna rekorderka.
Na ušću rijeke Mirne, kod Tarske vale, ovih dana gotovo «vrije» od automobila inozemnih i domaćih registarskih pločica. Pronaći parkirno mjesto gotovo je nemoguća misija, a razlog tome vrlo jednostavan, pojavile se strijelke, ribe slične brancinu koje je veoma jednostavno uloviti s obzirom na njenu proždrljivost. Riba sočna i ukusna mesa od koje rastu zazubice privukla je mnoge.
Lovili od 30 do 60 kila ribe na noć
Austrijanci, Talijani, Slovenci iz obližnjeg Kopra, ali i udaljenije Ljubljane, popraćeni domaćim ribičima iz Poreča, Novigrada, Pule, Labina… gotovo da su zauzeli svaki djelić obale. Lovi se s manjeg mosta, iz baraka i većih brodica, ali i s kopna uz rijeku, na mostu gdje prolaze automobili jer svatko želi okušati sreću. Tko je ovom državnom cestom prolazio automobilom pomislio bi da se radi o nekom sportskom natjecanju jer u kasnim popodnevnim satima tu zna biti i više od 40 ribolovaca. Kako saznajemo, strijelke su se prvo pojavile u okolici Plomina, potom nestale i nanovo se pojavile, ali ovoga puta u Tarskoj vali. Kada se to pročulo ribolovci su se počeli okupljati u velikom broju, a kružile su priče da su pojedinci dnevno ulovili od 30 do 60 kilograma te ribe.
Strijela skakuša (pomatomus saltatrix), spada u izrazite grabežljivice, pa je čak primijećeno da napada druge ribe ne zbog hrane, nego samo zbog napada kao takvog. Životni vijek joj je oko devet godina i za to vrijeme može narasti do 130 cm dužine i 14,4 kilograma težine. Nekada se zadržava uglavnom u južnom Jadranu, ali već godinama može ju se pronaći u cijelom jadranskom području sve do najsjevernijih dijelova Istre. Lovi se prvenstveno raznim varalicama prije kojih se montira poseban čelični predvez zbog njenih, poput žileta, oštrih zubi. Također se može koristi i drugi ribolovni pribor poput panule, pribora s udicama i slično. Mreža se pak pokazala kao totalno neučinkovit alat, jer će ova «morska pirana» svaku s lakoćom pregristi.
Strijelka je riba koja dolazi u jatu
Situacija na «ribolovnom terenu» u Tarskoj vali odavala je pak sasvim drugačiju sliku od one o kojoj se pročulo. Istina jest da se na početku pojave ovih morskih predatora odlično lovilo, međutim sad više to nije tako. Je li to zbog promjene vremena i kiše ili je strijelka koja dolazi u jatu naprosto otišla nekim svojim putem, nije poznato.
Kako god bilo, ulov je dok smo mi promatrali više desetaka ribiča bio veoma siromašan. Od priča o 30 do 60 kilograma po glavi ulov se sveo na svega 3 do 6 komada ukupnog ulova svih prisutnih do šest popodne dokad smo mi bili prisutni.
Jesmo li mi donijeli neku pegulu ili ne, nećemo znati, ali da zaljubljenike mora ne ureknemo do kraja poželjeli smo «roge ribaru», staru uzrečicu kojom se u lovu nikada ne smije iskazati nešto dobroga.
Karavan Praznika mimoze dio je današnjeg otvaranja najvećeg turističkog događaja i centralne turističke manifestaciju u regionu – 39. Međunarodnog sajama turizma u Beogradu.
Pred brojnim posjetiocima prodefilovale su hercegnovske mažoretke i Gradska muzika, a štand Crne Gore je u znaku cvijeta mimoze.
Sajam je otvorio premijer Srbije Aleksandar Vučić, koji je posjetio i štand Herceg Novog, a
Mimoza u Beogradu 2017.
potom je tokom obilaska Sajma sa sobom nosio grančicu mimoze.
Crna Gora je svoje predstavljanje kao zemlja-partner na beogradskom Sajmu turizma započela juče karavanom Praznika mimoze kroz centar Beograda.
Hercegnovske mažoretke, Gradska muzika i klovnovi su u glavni grad Srbije donijeli vedrinu karnevala i duh Mediterana. Prodefilovali su Knez Mihailovom ulicom, od Ambasade Crne Gore do Kalemegdana i nazad, što je ispratio veliki broj građana.
Defile je organizovan na poziv Nacionalne turističke organizacije, koji su u Javnoj ustanovi kulture “Herceg fest” rado prihvatili. Gostovanje je podržalo i Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore.
Za organizatore Praznika mimoze ovo je još jedna potvrda uspješno organizovane manifestacije.
Karavan Mimoze se na velika vrata vratio u Beograd, na zadovoljstvo Beograđana i nas koji smo učestvovali. Naišli smo na toplu dobrodošlicu i odličnu atmosferu, kazao je direktor “Herceg Festa” Stevan Koprivica.
Fešti u centru Beograda prisustvovali su ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Pavle Radulović, ministar trgovine, telekomunikacija i turizma i potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić, ambasador Crne Gore u Srbiji Branislav Mićunović, kao i predstavnici nacionalnih i lokalnih turističkih organizacija i privrednih komora dvije zemlje.
Karavan Mimoze, Beograd
Mimoza je dijeljena i na sinoćnjem prijemu koji su priredili Ambasada Crne Gore u Srbiji i Nacionalna turistička organizacije. Prijemu su prisustvovali brojni zvaničnici, partneri i privrednici.
Naš grad na beogradskom sajmu predstavlja lokalna Turistička organizacija, koja je za ovu priliku osmislila novi promotivni materijal i bogat prateći program.
Turistička organizacija Herceg Novi predstavlja se na zajedničkom izložbenom prostoru – sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Nacionalnom turističkom organizacijom, drugim lokalnim turističkim organizacijama, strateškim partnerima i turističkom privredom.
Beogradski 39. Sajam turizma održava se od 23. do 26. februara. Učestvuje oko 1100 izlagača iz 56 zemalja, te je ovo izuzetna mogućnost za predstavljanje turističke ponude Herceg Novog i cijele države, pod sloganom “Crna Gora, uvijek drugačija”.
Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u “Uninim” prodavnicama ili Marine Centru na Radanovićima, u januarskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” osvojio je Zoran Radović, sa ulovljenom tunom od 84 kilograma.
Ovu popularnu nagradnu igru za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju priređuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta.
Radović je tunu ulovio u Baru, štapom iz čamca, u akvatorijumu kod rta Volujica, a mamac je bila živa skuša.
DRUGO MJESTO – Radovan Furulija – zubatac 6.2kg
Drugo mjesto osvojio je Radovan Furulija koji je ulovio zubaca teškog 6,2 kilograma. Zubatac je ulovljen na dubini od 55 metara, a mamac je bila živa lignja.
TREĆE MJESTO – Ljubisa Srdic – orada 3.6kg
Treće mjesto pripalo je je Ljubiši Srdiću iz Herceg Novog, sa ulovljenom oradom od 3,6 kilograma. Orada je ulovljena u jutarnjim časovima, štapom sa obale, na dubini od oko 10 metara, a kao mamac korištena je svježa sardela.
