Mještani Prčanja negoduju zbog pojave masnih crnih mrlja na plaži Markov rt, kako u vodi, tako i na pijesku. Mrlje su fotografisane prije nekoliko dana i obaviještene su Komunalna inspekcija, Sanitarna inspekcija, Ekološka inspekcija, Morsko dobro, Opština Kotor, a iz UPSUL-a su saopštili da su brzo i efikasno pokupili ulje iz mora.
Više žitelja Prčanja i Stoliva primijetili su i snimili tamne nečistoće koje su na obali, a mnogo je turista koji su nakon kupanja na više lokacija u ovom dijelu priobalja na plažu iz vode izašli sa crnim mrljama koje su jedva mogli da operu. O tome, kao i o zdravstvenim tegobama usljed toga jedna je turistkinja napisala objavu na fejsbuku.
„Šta me snađe juče – odem u 4.00h da otplivam 1.5 sat. Nidje žive duše. Otplivah, izađoh, kad moji nokti tek nalakirani blijedo roze- crni. Kuku, šta je ovo? Ruke i između prstiju crno, pogledam tijelo- crne mrlje…Kad se latih ogledala, ono oko ušiju, po vratu, sve nezgodna mjesta za freganje… Poče želčudac da boli…“ zapisala je ugrožena gošća u svojoj objavi.
„Uzorak morske vode sa ovog lokaliteta uzet je 19. 08. oko 20 sati. Nakon dobijenih rezultata utvrdićemo u kom pravcu će postupak biti vođen“, stoji u objavi Službe za inspekcijske poslove, koju su građani dobili kao poruku iz Sistema 48.
Mještani kažu da su radnici angažovani od hotela „Hayat“ sa hotelske plaže vadili zaprljani šljunak i bacali ga u obližnji kanal gdje je javna plaža, kao i u kontejnere koji se tu nalaze, sa čime je upoznata i Komunalna inspekcija.
-Ispod kućice od spasioica na hotelskoj plaži kao izvor je izlazila crna tečnost i to je išlo ispod pijeska u more, kao voda. Ovo liči na mazut ili naftu, objavili su mještani na svojoj viber grupi i potkrijepili ovo brojnim fotografijama. Oni traže od nadležnih državnih i opštinskih organa da sankcinišu počinioce ovog ekocida napravljenog u sred turističke sezone.
Niz neopisivih, nerazumnih pogrešaka posade doveo je do brodoloma u kojem su britanski tehnološki poduzetnik Mike Lynch i šest drugih poginuli ranije ove sedmice, rekao je Reutersu izvršni direktor tvrtke koja proizvodi jahte.
Jahta Bayesian pod britanskom zastavom, 56 metara duga luksuzna jedrilica u kojoj su bile 22 osobe – 12 putnika i 10 članova posade – prevrnula se i potonula u ponedjeljak, nekoliko minuta nakon što ju je pogodila oluja prije zore dok je bila usidrena uz obalu sjeverne Sicilije.
“Brod je pretrpio niz neopisivih, nerazumnih grešaka, nemoguće se dogodilo na tom brodu… ali je potonuo jer je ušla voda u njega. Odakle, istražitelji će reći”, rekao je Giovanni Costantino u intervjuu.
Šef proizvođača vrhunskih jedrilica
Costantino je na čelu The Italian Sea Group, koja uključuje Perini Navi, talijanskog proizvođača vrhunskih jedrilica i jahti koji je izgradio Bayesian 2008. Plovilo je dvaput bilo na remontu, posljednji put 2020., ali ne kod Perinija.
Izvršni direktor je isključio bilo kakve pogreške u dizajnu ili konstrukciji, što je nazvao malo vjerojatnim nakon 16 godina plovidbe bez problema, uključujući i lošije vremenske uvjete nego u ponedjeljak.
Okrivio je posadu Bayesiana za nevjerojatnu pogrešku jer nisu bili spremni za oluju, koja je bila najavljena u prognozama.
Mladi vaterpolisti – Foto: wpolo.me /Filip Roganović/
Juniorska vaterpolo reprezentacija Crne Gore savladala je u Kotoru selekciju Holandije 10:6 (4:1, 1:0, 2:3 i 3:2), u prvom meču u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo.
Crnogorska selekcija je golovima Strahinje Gojkovića (dva), Srđana Janovića i Stefana Vraneša, već u prvoj četvrtini stekla ubjedljivi prednost 4:1, dok je na poluvremenu imala četiri gola prednosti, koju je sačuvala do kraja.
Gojković, Janović i Balša Vučković postigli su po dva gola, dok su se Stefan Vraneš, Tim Perov, Ognjen Morčanin i Nikola Petrović upisali po jednom.
Mlade „ajkule“ će večeras u 19 sati i 15 minuta igrati protiv Španije.
U izraelskim napadima na različite dijelove Pojasa Gaze ubijeno je 27 Palestinaca, javlja Anadolu.
Mahmud Basal, glasnogovornik Jedinice civilne odbrane u Gazi, dao je informacije o izraelskim napadima na različite dijelove Gaze od jučer ujutro.
Naveo je da je Izrael izveo zračni napad na grad Beit Lahya na sjeveru Gaze.
Basal je kazao da je u napadu potpuno uništena kuća palestinske porodice Hammuda.
Potvrdio je da je u napadu ubijeno 11 Palestinaca, uključujući djecu i žene.
Basal je kazao da je Izrael napao i kuću porodice Qasim u četvrti al-Shayma u Beit Lahya i da je ranjeno mnogo Palestinaca.
Izraelski ratni avioni bombardovali su kuću palestinske porodice Salman u oblasti Tel ez-Zater izbjegličkog kampa Jabalija na sjeveru Pojasa Gaze. Jedna osoba je ubijena, a mnogo ljudi je ranjeno.
Još jedan Palestinac je ubijen u napadu na Az-Zeytun distrikt u gradu Gazi, na sjeveru regije.
Šestero Palestinaca je ubijeno u izraelskom napadu na kuću koja pripada porodici Ed-Debaki u izbjegličkom kampu Meghazi u centralnim dijelovima Gaze.
Objavljeno je i da je petero Palestinaca ubijeno, a mnogo je ranjeno u zračnom napadu na kuću porodice Abu Shabab u Beni Suheyli, koji se nalazi na istoku Khan Younisa na jugu Gaze.
Prema informacijama dobijenim iz bolnice Nasser u Khan Younisu, troje Palestinca, uključujući jedno dijete, ubijeni su u napadima izraelskih snaga na Palestince u gradu Abasan el-Kebira.
U izraelskim napadima na Pojas Gaze od 7. oktobra ubijeno je 40.265 Palestinaca, uključujući najmanje 16.480 djece i 10.980 žena, a 93.144 osobe su ranjene.
Navedeno je da se pod ruševinama još uvijek nalaze hiljade mrtvih.
Produženi boravak, sa otvaranja 2022. – foto Radio Kotor
Dok su opštine Kotor, Budva, Herceg Novi obezbijedile ovu uslugu, roditelji u Tivtu traže pomoć bližnjih ili daju otkaz na radnom mjestu
Briga društvene zajednice za najmlađe školarce i nakon završetka nastave mnogo znači zaposlenim roditeljima, posebno u vremenu nepodnošljive inflacije. Kada majka i otac rade u namjeri da ekonomski osiguraju egzistenciju porodice, jedno od njih je, kada nema društvene brige u vidu produženog boravka za djecu prvog, drugog pa i trećeg razreda osnovne škole, prinuđeno da “žrtvuje” radno mjesto, kako bi zbrinuli dijete nakon časova.
Na inicijativu brojnih roditelja iz Tivta, koji su frustrirani zbog ignorisanja lokalne uprave s tim u vezi, naš portal je pokrenuo temu produženog boravka školaraca, kako bi podstakao donosioce odluka da se pozabave ovim pitanjem savremenog roditeljstva i obrazovanja.
Produženi boravak školske djece je primarna obaveza Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i omogućen je članom 17 Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (“Službeni list Republike Crne Gore, broj 64/02, 49/07, “Službeni list Crne Gore”, br. 45/10, 40/11, 39/13, 47/17, 59/21, 03/23). U prvom stavu ovog člana se navodi da Škola, u skladu sa svojim mogućnostima, organizuje produženi boravak za učenike prvog razreda, a izuzetno i za učenike drugog razreda, u skladu sa mogućnostima.
Sramota je da zaposleni roditelji jedne od najrazvijenijih opština u Crnoj Gori angažuju bake, deke, ujne, tetke da čuvaju djecu
Roditelji u Tivtu skreću pažnju na nemogućnost zbrinjavanja djece, budući da su obaveze školske djece kraće od njihovog radnog vremena.
-Obzirom da se bliži početak školske godine, umjesto da se sa djecom radujemo njihovom novom iskustvu, mi roditelji prvačića smo u velikom problemu. Kako i gdje sa njima, jer ni jedno radno mjesto ne pokriva vrijeme boravka djece u školi. Dolazimo do glavnog problema, šta i gdje sa djecom u tom periodu? Da li je moguće da Tivat kao jedna od najrazvijenijih opština u Boki, jedina nema riješeno to pitanje, pitaju majke Dobrila Nikolić, Milena Macanović, Tamara Milović.
Njihova sugrađanka Svetlana Dobroslavljević smatra da je sramota da zaposleni roditelji iz ovog grada angažuju bake, deke, ujne, tetke da čuvaju djecu pogotovo ljudi koji nisu iz Tivta i nemaju pomoć rodbine, dok je u privatnom aranžmanu ova usluga prilično skupa.
-Privatni boravak koji je u pripremi jako je daleko od škole, a kako ne nudi organizovani prevoz od škole do boravka, roditelji ponovo moraju da izlaze sa posla, što takođe predstavlja veliki problem. Usluga je prilično skupa u odnosu na ponuđeni kvalitet, pa ovaj boravak svim roditeljima nije prihvatljiva opcija.
Smatramo da predsednik opštine i ljudi u rukovodstvu treba da se angažuju, jer govore da je mladost to na šta treba staviti akcenat, a ne samo da „opipaju puls grada” i goruće probleme ljudi pred izbore. Moraju da preduzmu mjere da grad Tivat dobije elementarnu stvar za djecu – produženi boravak, poručuje Dobroslavljević.
Dnevni boravak Kotor – Resurni centar i OŠ Njegoš
Primorani da daju otkaz i čak napuste grad
-Nedostatak produženog boravka školske djece dovodi do toga da će mnoge porodice biti primorane da jedan od roditelja da otkaz na svom poslu kako bi dijete bilo zbrinuto, jer nismo svi u mogućnosti da se privatno organizujemo. Pokušali smo da uspostavimo kontakt sa predsjednikom opštine Tivat kako bi mu predočili ovaj problem, čak smo mu se obratili putem poruke, ali bezuspješno jer nije bilo odgovora ni na poziv ni na poruku. Opština Tivat i lokalna samouprava treba da se bave problemima u svom gradu za koje im se obraćamo, kako ne bi dolazilo do toga da građani napuštaju svoj grad kako bi sreću i bolje uslove tražili u drugim gradovima, kažu roditelji Vladan i Maja Braunović.
Potrebu za organizovanim produženim boravkom ima i majka Dijana Bašović, čiji blizanci kreću u prvi razred, što znači da bi u privatnom boravku mjesečno izdvajala najmanje 500 eura, a kao podstanar plaća kiriju 400 eura. Zapitala se ko može da izdvaja toliko novca, a gdje su hrana, odjeća i ostalo. I bračni par Nikolu i Biljanu Dončić muče iste brige – zbog nemogućnosti da njihov prvačić nakon završetka školskog dana boravi do 15 sati na sigurnom mjestu, ova porodica će ostati bez jedne plate.
-Nemar i inertnost državnih organa nikako ne može biti opravdanje lokalnim vlastima za višegodišnju nezainteresovanost po ovom veoma važnom pitanju. Budućnost svakog grada jesu njegova djeca, a osnovna zadaća svake gradske uprave jeste briga za djecu i mlade. U zadovoljavanju svih gradskih atributa, Tivat nije ispunio onaj najvažniji – sigurnost i jednakost za svako dijete. Ozbiljnost ove situacije potvrđuju povremeni komercijalni produženi boravci, na čiju su improvizaciju i nekonzistentnost roditelji u minulim godinama bili primorani pristajati kako bi sačuvali radna mjesta. Kad se tome doda kako trenutno nemamo privatni boravak i da ta usluga na mjesečnom nivou ne bi iznosila manje od 250 eura, problem postaje alarmantan i, slobodno se može reći, degradirajući za značajan dio tivatskih građana, ističe Nikola Dončić.
U susjednoj Opštini Kotor svih pet osnovnih škola obezbijedile su uslugu produženog boravka školaraca.
Potreba velika- proširiće kapacitet tokom školske 2024/25. godine
Organizovanje produženog boravka u Osnovnoj školi „Njegoš“ Kotor postoji već deceniju, a Opština Kotor je u junu 2022. godine pokrenula projekat finansijske pomoći i tehničke podrške za sve osnovne škole u na svojoj teritoriji, kako bi se ova usluga unaprijedila. Kroz taj projekat oktobra 2022. godine opremljene su prostorije za produženi boravak u školama. Djeci je na raspolaganju i dvorište sa igralištem, a za kišnih dana imaju mogućnost da se bave sportom u fiskulturnoj sali.
-Uslugu produženog boravka OŠ „Njegoš“ realizujemo u prostoriji koja se nalazi u Resursnom centru „Dr. Peruta Ivanović“, koji nam je prostor ustupio sporazumno i bez nadoknade, budući da nemamo dovoljno kapaciteta u našim zgradama. Prošle godine smo imali 29 učenika, uglavnom iz prvog razreda, ali smo omogućili pristup i učenicima drugog i trećeg razreda u skladu sa preostalim kapacitetima. Prostorija je predviđena za 26 učenika, ali smo se potrudili da izađemo u susret svim roditeljima. Produženi boravak je otvoren radnim danima od 11-15 sati. Tokom boravka, djeca učestvuju u raznim aktivnostima, uključujući pomoć u učenju, kreativne radionice i slobodno vrijeme za igru. Potreba za ovom uslugom je veća nego što trenutno možemo da obezbjedimo, pa planiramo dodatno prilagođavanje učionica u našoj školi kako bismo proširili kapacitet tokom školske 2024/25. godine, kazala je Tamara Radonjić, direktorica OŠ “Njegoš” za naš portal.
Školski prevoz za produženi boravak, foto OŠ Njegoš
Obezbijeđen prevoz, usluga besplatna, ručak se plaća
-Čuvanje djece i rad vaspitačice su besplatni, zahvaljujući sredstvima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kroz sistematizaciju radnih mjesta i sredstvima Opštine Kotor za sate preko norme. Roditelji su prethodne školske godine plaćali uslugu prevoza od škole do Resursnog centra u iznosu od 25 eura mjesečno, kao i dodatnih 25 eura, ukoliko žele da djeca imaju ručak u Resursnom centru. Ove godine smo, ponovo kroz saradnju sa Opštinom Kotor i Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, obezbijedili kombi za prevoz učenika. Čekamo samo saglasnost MPNI da odobre radno mjesto vozača. Naravno, roditelji nisu dužni da plaćaju usluge prevoza i obroka ako mogu sami da ih obezbijede, ističe Radonjić.
Dodaje da su učenici iz RAE populacije integrisani u školski sistem, te je I njima ova usluga jednako dostupna kao i svoj ostaloj djeci. Učenici sa rješenjem o usmjeravanju – oni sa posebnim potrebama, imaju obezbijeđen Dnevni centar u okviru Resursnog centra „Dr. Peruta Ivanović“, gdje im je obezbijeđena maksimalna podrška, uključujući rad sa logopedima, specijalnim pedagozima i drugim stručnim licima i njih prevozi poseban kombi.
Od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija traže punu normu za vaspitačicu
-Iako smo imali poteškoće da sve uskladimo sa pravnim procedurama, uključene institucije su se potrudile da nađu adekvatna rješenja. Naša škola ima vaspitačicu kojoj Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbjeđuje novčana sredstva za pola radnog vremena. Iako bi nam puna norma bila korisna, trenutno zbog zakonskih propisa u osnovnom obrazovanju i drugih komplikacija to nije moguće. Nadamo se da će se to promijeniti jer je ova usluga veoma važna i neophodna roditeljima. Trudićemo se da, u okviru naših mogućnosti, nastavimo sa pružanjem ove važne usluge, poručuje Radonjić.
Kotorska opština uložila oko 40.000 eura za opremanje prostora
Opština je od starta finansijski podržava ovaj projekat, na veliko zadovoljstvo djece i roditelja, što je bio primarni cilj uspostavljanja ove saradnje, kaže Tatjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor. Opremljeni su i prilagođeni prostori za realizaciju produženih boravaka- za OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” plaća se mjesečni zakup prostorija u Domu studenata “Spasić-Mašera”, do prošle godine Opština je učestvovala u plaćanju polovine iznosa prevoza djece od OŠ “Njegoš” do dnevnog boravka koji je funkcionisao pri Resursnom centru, a u većini škola je nastavni kadar plaćen iz opštinskog budžeta.
-Ispitivanjem mogućnosti osnovnih škola na teritoriji opštine zaključeno je da škole samostalno nemaju prostorne i/ili kadrovske kapacitete za pružanje pomenute usluge, a da od strane nadležnog Ministarstva ne postoji uspostavljen način podrške i pomoći u tome, iako je potreba za istom iskazana i u velikoj mjeri prisutna. S tim u vezi, kao odgovor na izraženu potrebu inicijativa za formiranje usluge produženih boravaka u svim osnovnim školama u Kotoru potekla je iz Sekretarijata, a u saradnji sa školama realizovana na različite načine, svakako u skladu sa potrebama i izazovima koji postoje u svakoj školi pojedinačno, objasnila nam je Kriještorac.
Tako su tokom ljeta 2022. godine opremljena tri prostora- u okviru OŠ “Veljko Drobnjaković”, OŠ “Ivo Visin” i OŠ “Nikola Đurković”. Za dvije velike škole u jezgru grada osmišljeni su modeli funkcionisanja produženih boravaka u prostorijama u okviru JU Dom studenata “Spasić – Mašera” i JU Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”. Za opremanje i privođenje funkciji ovih prostorija utrošeno je oko 40.000 eura, a od početka školske 2022/23. godine plaćao se i angažovan nastavni kadar.
Potrebna izmjena kadrovske sistematizacije
-Najveći izazov nam je angažovanje zaposlenih u boravcima, budući da Ministarstvo najčešće odbija zahtjeve škola kada je u pitanju saglasnost na izmjenu sistematizacija za zapošljavanje osobe odgovarajuće struke, koja bi tu bila i zaposlena. Nadamo se da će nastupajuća školska godina proteći bez odstupanja, Opština i nadležni Sekretarijat podržaće ovu uslugu kao i do sada, kazala je Kriještorac za portal BN.
Portal Boka News na ovu temu obratio se pitanjima predsjedniku Opštine Tivat, Željku Komnenoviću, odgovore očekujemo naredne semice.
U požaru koji je u noći sa četvrtka na petak izbio u naselju Salajka u Novom Sadu stradalo je šest osoba, među kojima i četvoro dece, saopštio je ministar policije Ivica Dačić.
“Pretpostavlja se da je riječ o članovima porodice koja je živjela na toj adresi”, izjavio je Dačić i dodao da je najmlađa stradala osoba imala dvije, a najstarija 29 godina.
Pripadnici Uprave za vanredne situacije, devet vatrogasaca sa dva vozila, ugasili su požar, a policija i javni tužilac obavili su uviđaj.
Kako je saopštio Dačić, sumnja se da je požar izazvao skuter koji je bio priključen na elektromrežu.
“Tela nastradalih preneta su u Centar za sudsku medicinu, radi obdukcije, a pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova intenzivno rade na utvrđivanju svih okolnosti ovog tragičnog događaja”, rekao je ministar, prenosi Slobodna Evropa.
“Dani domaćih poljoprivrednih proizvoda u Grblju” naziv je manifestacije koja će biti održana večeras, petak 23. avgusta na stadionu FK Grbalj, Sutvara, Radanovići (pored Jadranske magistrale).
U organizaciji nekoliko grbaljskih mjesnih zajednica, kao i TO Kotor, Društva pčelara Grbalj i Maslinarskog društva Boka, ovaj događaj ima za cilj da skrene pažnju javnosti na poljoprivrednu proizvodnju i selo kao nosioca proizvodnje i čuvara tradicije kao dodate vrijednosti turističkom proizvodu, u sijenci turističkih centara kao što je Kotor te, da obogati turističku ponudu opštine novim sadržajima.
Од 19 sati bazar domaćih proizvoda
Od 20 sati otvaranje manifestacije i bogat kulturno umjetnički program
Od 21 sat degustacija domaćih proizvoda na baži švedskog stola
U zabavnom dijelu programa nastupiće: Pjevačko društvo “Grbalj”, Teatar 303 i Bane Nedović sa bendom.
Pokrovitelj manifestacije je Opština Kotor.
Proizvodnja zdrave hrane na tradicionalan način u ovom kraju, posustaje pred naletom modernih, brzih trendova života i ishrane, pa je ovo prilika da se promovišu proizvođači i popularizuje njihov proizvod, kroz direktan kontakt sa krajnjim korisnicima.
Domaći poljoprivredni proizvod, nedovoljno iskorišten u turističkoj ponudi, doprinijeće boljoj vidljivosti sela, njegovih tradicionalnih vrijednosti i domaćih proizvođača koji, uprkos svim poteškoćama koje nosi savremeno društvo, svojim radom i životom na selu, čuvaju selo, svoju djedovinu i porodične vrijednosti među kojima je i proizvodnja zdrave hrane.
Očekuje se prisustvo velikog broja građana i turista, čemu će doprinijeti i kulturno zabavni program, kao i degustacija domaćih proizvoda iz Grblja. Pozivamo vas da budete naši gosti i uživate u još jednom veselom događaju kakvi nam, sve više, nedostaju u svakodnevnom životu, poručuju organizatori.
Knjiga „Kapetani i jedrenjaci Prčanja“, autora pok. Petra Palavršića, koju je priredio Željko Brguljan biće predstavljena u petak 23. avgusta sa početkom u 20 sati u galeriji Pomorskog muzeja.
U ime izdavača prisutnima će se obratiti direktorica Pomorskog muzeja mr Maja Uskoković.
O knjizi će govoriti:
Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti i Željko Brguljan, profesor
Knjiga je nastala iz rukopisa koji je Petar Palavršić posmrtno ostavio Željku Brguljanu, a predstavlja najkompletniji prikaz i popise prčanjskih kapetana i jedrenjaka.
U Agenciji za gazdovanje gradskom lukom Škver zadovoljni su dosadašnjim bilansom nautičke sezone, gdje je jul 25 odsto bolji nego prošle godine.
Direktor Agencije, Božo Ukropina, rekao je za RTHN da je takav rezultat odličan, s obzirom na broj vezova kojima trenutno raspolažu, a zahvaljujući ostvarenom Luka se ponovo finansira iz sopstvenih prihoda.
„Prosjek dolazaka je, otprilike, četiri do pet brodova svakodnevno u čarteru. Na broj vezova, to je dobro. Uz to imamo turističke brodove, klijente na dužem boravku, naše turističke brodove, koji su u toj zoni dolje niže, gdje je dio namjenjen za njih i gdje imaju povoljnosti da borave i rade u Gradskoj luci Škver. To sve kada se sabere, može da da rezultat, a ove godine je i dalo rezultat“, naveo je Ukropina.
Luka, kako je precizirao, raspolaže sa 40 vezova, a trenutna popunjenost je na zadovoljavajućem nivou, prenosi portal RTHN.
„Sinoć smo imali pristojnu posjetu, neke i na duži boravak, guleti nam dolaze dva puta sedmično. Tako da je luka bila popunjena 80 odsto, u nedjelju veče smo bili puni. Taj trend da smo uvijek pristojno popunjeni traje i nadamo se da će tako biti do kraja sezone. Neko to može da posmatra drugačije, ali sa dijelom obale i brojem vezova koje imamo, to je više nego dobro“, rekao je Ukropina.
Agencija, kako je objansio, evidenciju o plovilima vodi kroz Dnevnik luke, u koji se upisuju vrijeme dolaska, podaci, kao i dužina, prema kojoj se kasnije, uz vrijeme boravka na vezu, određuje cijena usluge.
Privatna naftna kompanija Jugopetrol dužna je u roku od osam dana da državi Crnoj Gori preda u sudržavinu naftna postrojenja, velike rezerovare u mjestu Lipci u Bokokotorskom zalivu.
To piše u rješenju koje je juče donio sudija Osnovnog suda u Kotoru Veljko Bulatović, a u koje su “Vijesti” imale uvid.
Bulatović je donio rješenje u postupku koji je pokrenuo izvršni povjerilac – država Crna Gora – koju zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.
Ovim se, nakon punih osam godina od pravosnažnosti presude, koju je sudija Bulatović donio u korist države Crne Gore stavlja tačka i postrojenja i inventar prelaze u državno vlasništvo.
Zaštitnik je prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” tražio i da sudski organi donesu rješenje po kome će Jugopetrol vratiti i imovinu koja pripada državi Crnoj Gori u Baru i Bijelom Polju.
Država Crna Gora je 2016. pravosnažno izašla kao pobjednik iz decenijskog sudskog spora s kompanijom Jugopetrol u vezi s naftnim rezervoarima koji se nalaze u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, ali do danas nije ušla u posjed ove imovine što je ključ za opstanak i dalji razvoj državne naftne kompanije Montenegro Bonus. Uz to, država, odnosno, Vlada nije ni aneksirala ugovor s Montenegro Bonusom i kroz aneks mu omogućila da upravlja ovim rezervoarima.
Dodatno pitanje koje izvršna vlast “gura pod tepih” je dogovor s Jugopetrolom (u vlasništvu grčkog Helenika) u vezi s nadoknadom za izgubljenom milionskom dobiti Montenegro Bonusu koji od 2004. godine ne može da upravlja rezervoarima. Procijenjeno je da je državna kompanija na godišnjem nivou od pokretanja do završetka sudskog spora izgubila najmanje 1,5 miliona po jednoj godini. Montenegro Bonus spor protiv Jugopetrola pokreće 2003. godine, koji potom država Crna Gora preuzima 2005. i koji se okončava 2016. godine.
Crnoj Gori je 2003. godine pripalo da rukovodi skladištima naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, a te godine se osniva i Montenegro Bonus s ciljem da upravlja državnom imovinom koja je preuzeta od bivše Savezne direkcije za robne rezerve.
