Proteklog vikenda održana je četvrta po redu Dobrotvorna regata (Chartty regatta) u organizaciji Porto Montenegro Yacht club-a i kompanije One day charter.
Na regati je učestvovalo je 9 timova J70, uz podršku tima volontera Crvenog krsta Tivat, koji su takmičenje pratili zahvaljujući sponzorstvu Agencije Una.
Izradu trofeja u potpunosti sponzorisala je kompanija Print all.
Dobrotvorna regata
Sakupljena sredstva su prevashodno namijenjena ugroženim, a postavljeni cilj organizatora bio je: obezbijediti set paketa hrane i higijene za 70 porodica, shodno standardima i bazi podataka Crvenog krsta, koja je kreirana u odnosu na stanje zatečeno na terenu- u domovima korisnika.
Samoj regati prethodila je kampanja apela privrednicima, i kompanijama kojima su se organizatori obratili za sakupljanje donacija. Zahvaljujući odzivu kompanija sakupljeno je ukupno 3.950 eura.
Dobrotvorna regata
Kompanije koje su zaslužne za ovu, rekordnu svotu su:
A + yachting, Olive Invest doo, notar Nela Rakočevič, Projektor doo, Alegra Montenegro, Montenegro Destinations, International Yacht Company, Yacht Consulting, GNM, MRM doo, Marko Petković, Sea Me doo, Party Voyage, Mindful Mate doo, Vuković Andreja GOT, Montenegro Charter doo, i Montenegro Concierge doo.
Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odredilo je zadržavanje licu M.K. (1988. godište) iz Kotora zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnom djelom teška tjelesna povreda.
“Osumnjičeni je 09.10.2024. godine u naselju Škaljari, opština Kotor, na javnom mjestu, upotrijebio fizičku silu prema oštećenom M.M. (1980. godište) iz Kotora i zadao mu više udaraca pesnicom i nogom u predjelu glave i tijela, nanoseći mu teške tjelesne povrede”, kaže se u saopštenju.
Kako kažu, imajući u vidu da se radi o licu koje je više puta osuđivano, između ostalog i za krivična djela sa elementima nasilja, ovo tužilaštvo je predložilo da se osumnjičenom M.K. odredi pritvor.
Crnogorski automobilisti u Dubrovniku – foto AMK Podi
Crnogorski automobilisti su, prethodnog vikenda, briljirali na MBAT Dubrovnik “Memorijal Željko Đuratović -Trofej Dubravko Čikor”. Vozači AMSK Podi Herceg Novi Marko Adžić i Jovan Perunović oborili su rekorde i osvojili prva mjesta u svojim klasama na posljednjoj ovogodišnjoj međunarodnoj brdskoj auto trci u Dubrovniku. Takođe, vozači Kluba Goran Vučetić i Stefan Milinić bili su drugi u svojim klasama.
Legenda crnogorskog automobilizma Tihomir Aćimić (Aćimić Racing) je nakon sjajne prve vožnje, na žalost , u drugoj vožnji imao tehnički problem sa automobilom . Iako je snagom volje pokrenuo auto i završio trku, nije uspio nadoknaditi izgubljeno vrijeme.
“Zaista sam pružio svoj maksimum, ali u drugoj vožnji došlo je do tehničkog kvara i auto se ugasio u prvoj krivini posle starta. Tačnije , ako se može reći, tako “glupav” kvar- sigurnosna elektro sklopka je u krivini isključila struju i auto je stao. Dok sam upalio i pokrenuo autio izgubio sam nekih 13 sekundi , koje nisam mogao nadoknaditi”, kaže Aćimić.
Aćimić je kazao i to da ostaje za utjehu da je tokom cijelog trkačkog vikenda bio na dobroj drugoj poziciji od svih 98 takmičara, među kojima su vrhunski vozači i šampioni. MBAT u Dubrovniku je ujedno i Aćimićeva posljednja trka u karijeri profesionalnog sportskog vozača.
“Pred polazak u Dubrovnik sam donio čvrstu odluku da se povučem sa staze kao takmičar i da moja posljednja vožnja kao profesionalnog sportskog vozača upravo bude u Dubrovniku. Ovo iz razloga, što je moje učešće na svim trkama u Dubrovniku bilo maksimalno propraćeno i uvaženo od strane i organizatora i publike. Zato se želim zahvaliti organizatoru za posebnu pažnju i nagradu koju su mi dodijelili za odlazak sa staze u tzv. mirovinu. “, naglasio je Aćimić.
Mađarski vozač Laslo Saz (AK Dubrovnik racing) je oborio prošlogodišnji rekord i ukupni je pobjednik međunarodne brdske auto trke u Dubrovniku,dok je drugoplasirani crnogorski vozač Vasilije Jakšić (AMSK Kotor).
Iz AMSK Podi Herceg Novi su i više nego zadovoljni organizacijom međunarodne brdske auto trke u Dubrovniku, kao i sa već tradicionalno izvanrednim domaćinima AK Dubrovnik Racing i Nikšom Stahorom direktorom trke.
Minula, MBAT Dubrovnik “Memorijal Željko Đuratović -Trofej Dubravko Čikor” je bodovana za šampionate Hrvatske i Crne Gore.
Uprava za kapitalne projekte raspisala je tender za izbor izvođača radova na izgradnji nove škole u tivatskom naselju Donja Lastva, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz tog resora su kazali da je procijenjena vrijednost radova 1,36 miliona EUR.
“Projekat se realizuje na osnovu memoranduma potpisanog između MPNI i Opštine Tivat, iz decembra prošle godine”, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je projekat izradila Opština Tivat, dok je novac obezbijeđen iz kapitalnog budžeta.
Iz Ministarstva su ukazali da je izgradnja osnovne škole u Tivtu predviđena Reformskom agendom Crne Gore 2024-2027. godine.
“Na ovaj način će doći do rasterećenja postojeće izuzetno opterećene školske infrastrukture u ovom gradu”, ističe se u saopštenju.
Crna Gora ima 623.633 građana, žena više nego muškaraca. Prosječna starost stanovništva 39,7 godina. Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, a Srba 32,93 odsto.
Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata popisa stanovništava, rekla je da se u Crnoj Gori 256.436 osoba izjasnilo kao Crnogorci, a 205.370 osoba kao Srbi.
Kako je navela, 58.956 osoba ili 9,45 odsto se izjasnilo kao Bošnjaci, a 30.978 ili 4,97 odsto kao Albanci.
Remiković je rekla da su se 12.824 osobe izjasnile kao Rusi, odnosno 2,06 odsto, a 10.162 osobe kao Muslimani, dok 17.907 osoba nije željelo da se izjasni.
U Crnoj Gori se 5.629 osoba ili 0,9 odsto izjašnjava kao Romi, 5.150 osoba kao Hrvati, što je 0,83 odsto, a kao Egipćani izjasnilo se 1.655 osoba ili 0,27 odsto.
Crnogorskim jezikom se izjasnilo da govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto. Crnogorsko državljanstrvo ima 90,73 odsto građana, saopštila je danas Uprava za statistiku MONSTAT na predstavljanju dijela konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine. Danas su predstavljeni rezultati Popisa stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori.
“U Crnoj Gori živi 623.633 građana, od čega je 306.807 muškaraca, što je 49,2 odsto, i 316.826 žena odnosno 50, 8 odsto”, saopšteno je na konferenciji za novinare.
Pomoćnica direktora MONSTAT-a Snežana Remiković je saopštila da se u Crnoj Gori 256.436 osoba izjasnilo kao Crnogorci, a 205.370 osoba kao Srbi. Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, a Srba 32,93 odsto.
“Srpskim jezikom govori 269.307 osoba ili 43,18 odsto, a crnogorskim 215.299 osoba, odnosno 34,52 odsto. Bosanski jezik je maternji za 43.470 osoba, odnosno 6.97 odsto, a albanski kod 32.725 osoba ili 5,25 odsto. Ruski je maternji kod 2,36 odsto osoba, a srpskohrvatski kod 2,08 odsto”, kazala je ona.
Prema njenim riječima 443.394 građanina, ili 71,1 odsto stanovnika, izjasnilo da je pravoslavne vjere, 124.668 odnosno 19,99 odsto islamske, 20.408 ili 3,27 katoličke, dok je 14.260 ateista, što je 2,29 odsto.
Kako je navela, 2,1 odsto građana nije željelo da se izjasni o tom pitanju.
Popis foto CdM
Najviše stanovnika ima Podgorica – 179.505, a slijede Nikšić sa 65.705, Bar 45.812 i Bijelo Polje sa 38.662 stanovnika…
Povodom obilježavanja 453 godine od Lepantske bitke JU Pomorski muzej organizuje izložbu „Bitka kod Lepanta u ilustracijama Andrije Maurovića“.
Izložbu čine 16 ilustracija poznatog slikara i crtača Andrije Maurovića koji su objavljeni u glasniku udruženja „Jadranska Straža“ u periodu od jula 1938. godine do novembra 1939. godine.
Crteži tematski prate tok dešavanja prije i tokom Lepantske bitke.
Izložba -Lepant
Objavljenih 16 ilustracija su uvod u dramatizovani tekst o Lepantskoj bici (La bataille de Lépante), potpisan P. Chack (Paul Chack) iz 1938. godine, a koji su objavljivani u Jadranskoj straži u pomenutom periodu.
Postavljanjem ove male, ali za istoriju grada Kotora značajne izložbe, odajemo počast svim Kotoranima koju su stradali u bici kod Lepanta prije 453 godine, ali i proslavljenom crtaču i slikaru Andriji Mauroviću koji je rođen u Kotoru.
Realizacija ovog projekta je podržana od strane Opštine Kotor u sklopu Programa manifestacije kulture i podrške društvenim djelatnostima za 2024. godinu. Autor izložbe je Ilija Mlinarević, kustos pomorsko-tehničke zbirke.
Izložba će biti postavljena na više lokacija u gradu.
Italija poslala prvu skupinu migranata u Albaniju – Foto: Florion Goga / Reuters
Italija je poslala prvu skupinu migranata u Albaniju brodom svoje mornarice u sklopu kontroverznog plana koji su sklopile Italija i Albanija.
Italija je tako financirala dva prihvatna centra u Albaniji koje će primati oko 3000 tražitelja azila.
Ovo je prvi takav dogovor koji uključuje državu Europske unije, a preusmjerava migrante dok im se ne riješi status u zemlju izvan područja EU-a. Cilj mu je odvrati ilegalne dolaske.
– Kada smo odlučivali o ovome, vodili smo se osjećajem odgovornosti kao susjedi, kao Europljani. Naravno, mi nismo članica Unije, no još uvijek smo Europljani. Je li ovo rješenje inovativno ili nije, hoće li funkcionirati ili neće, to ćemo tek vidjeti, no sigurno je bolje nego samo voditi ideološke borbe oko tog pitanja i ne činiti ništa, rekao je Edi Rama, albanski premijer.
Norveška tvrtka za obalna krstarenja, Hurtigruten, predstavila je nove planove i ažurirane prikaze svog projekta Sea Zero – broda bez emisija, čija je premijera zakazana za 2030. godinu.
Uz pomoć velikih baterija, jedara i drugih inovativnih rješenja, ovaj brod će moći ploviti bez emisija tijekom uobičajenih operacija, dok će se potrošnja energije smanjiti za 40-50%. Hurtigruten je prvi put najavio Sea Zero projekt u listopadu 2022., a prve prikaze broda objavio je na ljeto 2023, piše The Offshore Energy.
Razvoj ovog koncepta odvija se u suradnji s partnerima iz norveške pomorske industrije, a brod je dizajniran u gradu Ålesundu, uz podršku tvrtke Vard. Ovaj projekt dio je Hurtigrutenove šire inicijative za održiva putovanja, koja uključuje smanjenje prehrambenog otpada i nadogradnju flote s hibridnim tehnologijama, čime će se emisije CO2 smanjiti za 25%, a emisije dušikovih oksida (NOx) za 80%.
Prema riječima direktorice tvrtke, Hedde Felin, cilj je imati brod bez emisija u pogonu do 2030. godine. Ključni elementi projekta uključuju jedra, koja bi mogla smanjiti potrošnju energije za oko 10%, te solarne panele, koji bi pridonijeli dodatnim uštedama energije od 2-3%. Planirane su i inovacije poput rotirajućih propelera, sustava zračnog podmazivanja trupa i naprednog upravljanja energijom.
Brodske kabine bit će opremljene pametnim sustavima koji omogućuju gostima upravljanje vlastitom potrošnjom energije putem aplikacije, čime će se povećati svijest o održivosti. Hurtigruten već testira ove senzore, a uskoro će provesti i testiranja s gostima na brodu.
Pruga Sarajevo – Ploče predstavlja strateški saobraćajni koridor za snabdijevanje radnim sirovinama za većinu većih kompanija iz metalurgije, građevinarstva i svih grana privrede iz BiH.
Slijevaju se izvještaji o štetama i gubicima izazvanim poplavama u Jablanici, Konjicu, Fojnici i Kreševu te iz dana u dan bilans gubitaka nezaustavljivo raste. Izgubljena su 23 života i to je najveći gubitak dok se s druge strane i privredni gubitci svakodnevno povećavaju.
U odnosu na sve društvene djelatnosti i privredne segmente, Željeznice Federacije su pretrpjele možda najveći gubitak prekidom i zarušavanjem pruge Sarajevo – Ploče. Ova austrougarska pruga kao žila kucavica bosanskohercegovačke privrede predstavlja kičmu transportnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini.
Dakle, iako je cijelom dužinom od 194,6 km na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, direktor Željeznica FBiH Enis Džafić objašnjava da i entitet Republika Srpska trpi velike gubitke zbog prekida ove pruge.
– Sirovine koje idu prugom Sarajevo – Ploče su ugalj, koks, šećer, betonski kolutovi, nafta, sirovi aluminij i ostale vrste roba u kontejnerskom saobraćaju – pojasnio je Džafić za Klix.ba.
Pruga Sarajevo – Ploče predstavlja strateški saobraćajni koridor za snabdijevanje radnim sirovinama za većinu većih kompanija iz metalurgije, građevinarstva i svih grana privrede. S obzirom na to da je željeznica najjeftiniji tip saobraćaja sa aspekta transporta roba, manjak svih ovih sirovina svakog dana mnogostruko povećava privredne gubitke u Bosni i Hercegovini.
– Dnevni transport, u prvih devet mjeseci u prosjeku 6.500 do 7.000 tona robe. Pri čemu su dnevni gubitci 280.000 maraka Željeznice Federacije, a mjesečno oko 6,5 do 7 miliona KM u zavisnosti od intenziteta transporta robe – dodao je Džafić za pomenuti portal.
U ovom trenutku je teško kreirati projekciju gornje granice ukupnih gubitaka i troškova ali je kao najbolje pojašnjenje činjenica da je trenutno u luci Ploče 400.000 tona robe koja treba da ide za BiH.
Naravno, pored transportnog ne smije se zanemariti ni putnički potencijal ove pruge, koja je u dosadašnjem dijelu godine prevezla između 120.000 i 130.000 putnika.
Kada je riječ o popravci, sanaciji i ponovnom aktiviranju pruge treba reći da postoji cijeli niz faktora koji ne idu u prilog brzoj sanaciji. Najveća pravna barijera jeste Zakon o javnim nabavkama koji ne prepoznaje specifičnosti vanredne situacije te jednako tretira sve ugovorne organe u svim situacijama.
Tako da bi period sanacije mogao trajati duže s obzirom na potrebe izrade tendera, na kojem bi se izvođači i podizvođači odabrali te uputili na imovinu ŽFBiH gdje bi se izvodila sanacija.
– Da imamo olakšane procedure, Željeznice bi ovo riješile za 15 dana – dodao je Džafić.
Uzimajući sve u obzir, pruga Ploče – Sarajevo ne smije da stane jer s njom se predviđa privredni život Bosne i Hecregovine.
Već je mnogo tekstova koje je OO DPS Kotor posvetio odlazećem predsjedniku opštine i njegovom radu, koji je bio začuđujuće nedosljedan. Bilo je tu mnoštvo loših odluka i uvrijedljivih stavova i poteza prema svim građanima Kotora, a naročito onima koji su drugačije mislili. Valjda je to i razlog zbog kojeg, između ostalog, nikada nijesmo dobili njegov izvještaj o radu za 2023. godinu, navodi Opštinski odbor DPS Kotor .
“Zato je ovaj tekst jedan od posljednjih u kojima se bavimo njim i njegovom interesnom grupom, i to isključivo iz razloga jer smo dužni da Kotorankama i Kotoranima pojasnimo situaciju. Odlazeća vlast koja, kršeći zakon i vršeći pritiske, želi da u nedogled odloži objavu konačnih rezultata u Kotoru na kojima je doživjela poraz, ovih dana nastavlja sa zamjenom teza, manipulisanjem i plasiranjem dezinformacija. Upravo je gubitnička vlast, kojoj su građani na izborima poručili šta misle o njoj, jedina koja uvodi izborni proces u blokadu i teži šavničkom scenariju”, ističe DPS.
Jer, dodaju, sve što Demokratska partija socijalista zahtijeva jeste da bude ispoštovan zakon, u ovom slučaju onaj koji se odnosi na izbor odbornika i poslanika.
“Premda su i naši oponenti jako dobro svjesni da je 29. septembra na svakom biralištu u Kotoru bilo nepravilnosti – one koje smo registrovali na Prčanju i Mircu ukazuju na ozbiljne povrede zakona. Jer, tamo gdje se ne poklapa broj listića sa kuponima, ili gdje glasački listići nijesu ni pečatirani – prekršeni su i zakon i regularnost glasanja. Oni koji smatraju da preko takvih nezakonitosti treba prelaziti – dovoljno govore o sebi. Samo za njih insistiranje na sprovođenju zakona predstavlja – obesmišljavanje izbornog procesa”, navodi DPS.
Zatim su zaključili.
“I ne znamo čega se, na kraju, plaše? Poraz je u njihovom slučaju neminovnost. Građani su im već poručili da više nemaju legitimitet da upravljaju gradom – izgubili su 700 glasova u odnosu na prošlogodišnje parlamentarne izbore, a kao koalicija su ovog puta imali 300 glasova manje od nas na lokalnim izborima. Najzad, po završetku izbornog procesa i formiranju vlasti, Demokratska partija socijalista će sve nepravilnosti, pri čemu u nekima ima elemenata krivičnog djela, proslijediti na dalje bavljenje nadležnim državnim organima”, zaključuje Opštinski odbor DPS Kotor.
