Predsjednik kotorskog Osnovnog suda Branko Vučković izdao je danas potjernicu za bivšim visokim funckcionerom DPS-a Svetozarom Marovićem.
Potjernica je izdata radi izdržavanja zatvorske kazne po pravosnažnoj presudi Višeg suda u Podgorici u trajanju od tri godine devet mjeseci.
“Kazna je imenovanom osuđenom izrečena zbog počinjenih krivičnih djela i to: dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja iz člana 416 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 24 i člana 49 KZ-a CG izvršenog na organizovan način i produženog krivičnog djela prevara iz člana 244 stav 4 u vezi stava 1 u vezi člana 49 KZ-a CG izvršenog na organizovan način”, navodi se u saopštenju. Naredba je istog dana dostavljena Centru bezbjednosti Budva, radi izvršenja”, navodi se u saopštenju.
Svetozar Marović
Nekadašnji predsjednik državne zajednice SiCG ranije je tužiocima priznao da je bio šef organizovane kriminalne grupe koja je oštetila budžet Budve za više desetina miliona eura i nagodio se sa tužilaštvom oko kazne i robije.
Po osnovu dva sporazuma, ukupno je osuđen na tri godine i 10 mjeseci zatvora, 100.000 eura novčane kazne, plaćanje sudskih troškova i naloženo mu je da vrati državi više od milion eura.
Iako je rok za plaćanje novčane kazne istekao, kazna mu još nije uvećana za godinu robije.
“Priča zelene strane” novi muzičko-dokumentarni film Bola Boškovića , renomiranog crnogorskog kompozitora i autora filmova o Crnoj Gori, biće prikazan u petak 12. maja u Kotoru, sala kina Boka od 20 sati.
Prema riječima autora, film je inspirisan stihovima istoimene knjige poema , kotorske spisateljice i književnice Vesne Vičević, a stihove u filmu govori Blagota Eraković.
“Ovaj projekat simboliše sinteza originalne ambijentalne muzike , stihova i art landinga , landscapea , koju karakteriše zajednička inspitacija – istorija i prirodne ljepote Crne Gore. Namjenska muzika koja koja je radjena za film sastoji se od četiri kompozicije Balkanska carica, Noć skuplja vijeka, Lesendro i Starčeva gorica, a koju , kao i scenario i režiju , potpisuje autor Bole Bošković”, navodi se u saopštenju.
Eraković je kazao da se od mnogih Boškovićevih djela izdvaja “Priča zelene strane”.
“Boškovićeva dosadašnja djelatnost uglavnom je bila jedna likovno – muzičko – sinastetička inspiracija Crne Gore, koju je ovaj, po svemu izuzetni stvaralac doveo do granice savršenstva i nečega što se u širim prostorima prepoznaje kao izuzetna stvaralačka vrijednost. Njegova inspiracija poemom Prica zelene strane poznate i priznate intelektualke, Vesne Vičević , u ovom projektu je zaživjela punom svojom snagom , bez obzira na to sto se Vičevićka ipak u poznim godinama oglasila kao pjesnik. Kroz Boškovićev film, stvaralaštvo Vičević se može okarakterisati stihom poznatog pjesnika “ progovriću na leđa ako mi usta zapuše krpom , o šumo gusta “ . Boškovićevo filmsko djelo Priča zelene strane je nešto što se do sada nije pojavljivalo na crnogorskoj javnoj scenii i predstavlja veličanstven spoj muzičkih, filmskih i poetskih vrijednosti kojima se definiše Crna Gora “, naveo je Eraković.
Nakon premijere u Zetskom domu i “slijeganja utisaka”, Vičević ne krije zadovoljstvo realizovanim projektom.
“Okolnosti su htjele da sam kompletan film pogledala tek na promociji u kraljevskom pozorištu Zetski dom. Da sam ovaj film gledala ranije, ne bih se usudila da Bolu predložim svoje stihove. Za njegove filmove riječi nijesu potrebne. Imala sam sreću da sarađujem sa ovakvim umjetnikom . Od samog starta smo imali izvanrednu saradnju i razumijevanje . I scenario i režija i ali muzika posebno. A Blagotin glas. Tek sad mi je jasno kad je Bole rekao: ‘Ovo samo Blagota može da pročita. Šta da kažem? Ona latinska izreka Habent sua fata libelli, može se u potpunosti odnositi i na moju knjigu Priča zelene strane”, kazala je Vičević.
Film „ Prica zelene strane “ traje nepunih 40. minuta . Postprodikcija je radjena u Beogradu , postprodukcijskom studiju „ Serdar “ . Tehnicku obradu filma potpisuje Dimitrije Vučinić.
Bole Bošković – Film – Prica zelene strane
“Svidjeli su mi se Vesnini stihovi i ideja za realizaciju ovakvog projekta za mene je bila i neka vrsta izazova . Sve što radite iskreno i krajnjim osjećajem , emocijama osuđeno je na neki vid uspjeha . Meni je bitno da sam zadovoljan i da je publika na premijeri u Zetskom domu prepoznala taj minzasen koji sam želio da prenesem na gledalište. Kompletna realizacija filma, sa svim snimanjima , montažom , postprodukcijom i audio obradom , trajala je oko šest mjeseci. Mislim da sam uspio da uklopim Vesnine stihove i Blagotin glas sa kadrovima i muzikom , u jednu lijepu audio vizuelnu pricu. Priča zelene strane je samo jedna iskreno ispričana priča koja je realizovana sa namjerom da se ‘vratimo u budućnost’ i ‘krenemo u prošlost , zaboravljajući pri tom ovu bolesnu kontaminaciju sadašnjosti , prepunu političke malicioznosti , moralnih posrnuća i degradacije skoro svih društvenih vrijednosti, To je i jedan od razloga što sam postprodukcijom pokušao da dobijem poseban ‘looking’ ove naše filmske priče. To se ogleda u određenom degradiranju slike koje podsjeća na efekte stare ‘izlizane’ filmske trake , sa svim svojim krupnim granulatom , brzopokretnim flekama , sitnim mušicama i vertikalnim šetajućim crno-bijelim linijama. Mislim da je to pravi ‘lookong’ moje slike i muzike, koji odgovara Vesninim stihovima i boji Blagotinog glasa . Zato i volim da kazem da je film obojen prošlošću”, kazao je Bošković.
U slovenskom mjestu Žalec lani su kao posebnu turističku atrakaciju otvorili opštinsku Fontanu piva, na kojoj posjetioci sa slavina iz kojih umjesto vode teče pivo, mogu za 8 eura šest puta natočiti različite vrste piva, a od ove godine nude i pivo koje je proizvođač nazvao Balkan.
Uprkos nešto hladnijem vremenu zadnjih dana, sezona piva u Žalcu opet je otvorena, a iz jedne od pet pipa sada se može natočiti i pivo “Balkan”, čime se, kako navode mediji, prilagođavaju trendovima i željama nekih posjetitelja.
Svijetlo lager pivo tog imena, koje je proizvedeno od slovenskog hmelja “po njemačkim i balkanskim recepturama”, napoji dušu i srce, a na poseban način povezuje sve balkanske narode, kazao je za list “Večer” neimenovni proizvođač.
Time se zapravo prisjetio ili aludirao na davni reklamni oglas “Radenska nas spaja”, s kojim je svoje mineralne vode na bivšem jugoslavenskom tržištu svojedobno promicala punionica iz Rogaške Slatine, Radenska “s tri srca”, koju je lani kupila češka kompanija Kofola.
Pivopije su u Žalcu do sada kupile više od 12000 žetona za pristup pivskoj česmi i osnovnu degustaciju, a kriglu koju dobiju uz osnovnu ulaznicu zadržavaju za uspomenu besplatno.
Slovenija je ponosna na svoju dugu pivovarsku tradiciju, a osobiti na hmelj koji se uzgaja na plantažama uz Savinju, slovenski pritok Save, pa je nedavno započela i razgovore s Austrijom o zajedničkoj europskoj zaštiti štajerskog hmelja. On će se smjeti uzgajati i proizvoditi samo u slovenskoj pokrajini Štajerskoj, čiji je centar Maribor, te u austrijskoj sjevernoj štajerskoj pokrajini Steyr.
Inspekcija zaštite prostora nije izdala rješenje za rušenje privremenog objekta Zip line izgrađenog na KO Prijevor iznad plaže Jaz, jer kako je saopšteno iz Uprave za inspekcijske poslove, to i nije njihova nadležnost.
Sporni objekat se nalazi u putnom pojasu koji kontroliše Ministarstvo saobraćaja i pomorstva koje, takođe, nije izdalo rješenje o rušenju.
Investitor i vlasnik Zip line Montenegro Milutin Tripković kazao je za TV Budva da nalog za rušenje dvije stanice nije dobio, te da je tokom ove nedjelje, po nalogu Ministarstva pomorstva i saobraćaja, izvodio radove na vraćanju trotoara u prvobitno stanje i postavljanju zaštitne ograde.
„Dok su trajali radovi na stopi bile su nam potrebne razne mašine, zato sad vraćamo trotoar i ogradu u prvobitno stanje, kako su nam i naložili iz Ministarstva“, istakao je Tripković.
Kako je naglasio, u ovaj projekat je ušao nakon dobijenih dozvola za gradnju,za šta je dobio saglasnost nadležnih državnih institucija.
„Ja sam ovu priču počeo još 2013. godine, tako da su sve institucije upoznate. Da sam bilo kome smetao, državne institucije mi ne bi dozvolile da radim ono što sam započeo. Završio sam 90% radova, čekam samo dozvole za rad od opština. I ne znam da li ću ih dobiti“, kazao je Tripković.
Podsjećamo da su mještani budvanskih i kotorskih mjesnih zajednica Jaz, Lastva Grbaljska, Savina, Svinjišta i Gornji Grbalj, 3. maja održli protest sa kojeg su zahtijevali da Uprava za inspekcijske poslove naloži rušenje polazne i dolazne stanice Zip Line-a za šta su dobili podršku predsjednika opština Budva i Kotor, Dragana Krapovića i Vladimira Jokića.
Drugi broj časopisa Paštrovski almanah, koji se bavi tradicijom, kulturno-istorijskim nasljeđem i aktuelnim društvenim pitanjima Paštrovića, biće predstavljen u četvrtak, 11. maja u 20 sati u Press centru hotela Tre canne u organizaciji Nevladinog udruženja Paštrovski almanah iz Budve.
O novoj publikaciji će govoriti osnivač i glavni urednik dr Miroslav Luketić, pjesnikinja Stanka Stanojević, član redakcije Stevo Davidović i ktitor i jedan od osnivača Željko Mitrović.
“Prepiska između Republike i Carstva (osmanska dokumenta peraškog arhiva 17. i 18. vijek)”, naziv je izložbe koja će u četvrtak 11. maja biti otvorena u hotelu „Hilton” u Podgorici (sala „Jelena”) s početkom u 17 sati.
Autorka izložbe je dokumentaristkinja u Muzeja grada Perasta Mirjana Vukasović, a ovom prilikom biće predstavljeni fermani i berati iz fundusa Muzeja.
Na izložbi će govoriti Ahmet Altun, koordinator TIKE u Crnoj Gori, Andro Radulović direktor OJU Muzeji Kotor, a izložbu će otvoriti ambasador Republike Turske u Crnoj Gori Serhat Galip” – stoji u najavi koja nam je proslijeđena iz Muzeja grada Perasta.
„Izložba je realizovana u saradnji sa TIKOM Podgorica. Osmanska dokumenta peraškog arhiva uz pomoć stručnjaka iz Republike Turske transkribovana su na moderan turski jezik sa kojeg su prevedena na naš kao i na engleski jezik. Kao ustanova zaista imamo čime da se ponosimo, ali istovremeno je pred nama i velika obaveza da sve to očuvamo za buduća vremena i buduće generacije. Iz te obaveze, ali i amaneta prošlih vremena proizašla je želja da predstavimo i ovaj period iz bogate peraške istorije, kako bismo se bar na neki način odužili prethodnicima koji su se uvijek trudili da svoj grad učine boljim i otvorenim za sve.
Peraška prošlost je iz kulturno-istorijskog ugla do sada prikazivana različitim izložbama posvećenim očuvanju starih običaja i peraškog nasleđa, a ovom izložbom se ona predočava kroz dopise Peraških kapetana i običnih ljudi koji su živjeli na uskom graničnom prostoru na kom su se ukrštale dvije imperije. Njome je osvijetljena još jedna strana bogate i inspirativne istorije ovog po mnogo čemu važnog mjesta.
Testna faza sistema brojača posjetilaca unutar povijesne jezgre započela je sa svojim radom, a šest brojača raspoređenih na ulaze i izlaze iz Grada očitava podatke o trenutačnom broju posjetilaca u povijesnoj jezgri.
Na internetskoj stranici Dubrovnik-visitors.hr svim korisnicima dostupne su informacije o stvarnom broju posjetilaca unutar povijesne jezgre, a informacije se ažuriraju svakih 15 minuta.
Prema riječima Nikše Vlahušića, stručnog suradnika DURA-e, brojač posjetilaca primarno je zamišljen kao alat koji će donijeti podatke o stvarnom broju ljudi unutar povijesne jezgre, ali i njihovom ponašanju u različitim dijelovima dana.
“S ovim sistemom u svakom trenutku možemo vidjeti realnu brojku posjetitelja unutar povijesne jezgre kao i koliko je ljudi ušlo na pojedinom ulazu. Na temelju tih informacija i podataka možemo donositi pametnije i racionalnije odluke o organizaciji prometa pješaka oko i u povijesnoj jezgri, ali i na koji način organizovatii dostavu i opskrbu Grada”, istaknuo je Nikša Vlahušić dodajući kako je projekt još uvijek u testnoj fazi te kako za daljnje razvijanje kao i nadogradnju projekta treba pričekati proračun Grada Dubrovnika.
Na interaktivnoj karti na kojoj se mogu vidjeti sve kamere kao i njihove pozicije vidljiv je i krug koji svojom bojom signalizira broj ljudi unutar povijesne jezgre.
“Kada je krug zelene boje to znači kako je u Gradu trenutačno manje od šest šiljada ljudi. Žuti krug upozorava da je u povijesnoj jezgri između šest i osam tisuća ljudi dok crveni krug šalje signal kako se u Gradu trenutačno nalazi više od osam hiljada ljudi”, objašnjava način rada Đivo Jelić direktor Enum Software lokalnog startupa koji je izradio softver za kamere.
Podsjetimo, postavljanje brojača na ulaze i izlaze iz povijesne jezgre dio je kratkoročnih i dugoročnih prijedloga i mjera koje za cilj imaju smanjenje gužva koje nastaju tokom turističke sezone, posebno unutar povijesne jezgre i u kontaktnoj zoni, a sve sukladno preporukama UNESCO-a.
Proteklog vikenda nastavljeni su radovi na revitalizaciji starih pješačkih puteva u bliskom zaleđu grada. Urađeno je prvo označavanje planinarskom markiracijom staze Tatar bašta (stari most) – Sušćepan (izvor Bostanj), saopštavaju iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Opštine Herceg Novi.
Novomarkirana staza prelazi se za 20-ak minuta laganog hoda, kada se stiže na izvor Bostanj, gdje počinje staza za Sv. Kozmu i Damjana, crkvu i vidikovac, udaljeni još nešto preko 20 min hoda.
Ove aktivnosti nastavak su prošlogodišnjih radova, tada iniciranih od NVO „Step – Koraci“, kada je popravljana kamena oplata, uklanjano zelenilo i stavljani putokazi do Sušćepana.
Tatar bašta – Sušćepan
Markiranjem, koje izvodi Planinarski klub „Subra“, staza ulazi u uvezanu i standardizovanu mrežu, u skladu sa Zakonom o planinskim stazama. Na taj način dobijamo identični sistem obilježenih staza, što je velika olakšica za sutrašnje korisnike, naročito turiste.
Markiranje koje je inicirala MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, a Agencija podržala, narednih će nedelja biti nastavljeno od Ratiševine do Sv. ilije, sa izlazom na Mokrinama na magistralni put Herceg Novi – Trebinje.
– Veoma nam je drago da su same mjesne zajednice u našem zaleđu prepoznale značaj ovih aktivnosti, jer je zajednički rad najbolji put do uspješne revitalizacije starih i do juče skoro zaboravljenih pješačkih staza, poručili su iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Tatar bašta – Sušćepan
Pored toga, proteklih dana nastavljene su aktivnosti na uređenju staze do Kotobiljskog izvora, radi održavanja i daljih poboljšanja.
Izrađena je šetnica od trupaca ispod platoa izvora, na potezu koji je nakon probijanja novog puta za Trebinje stalno bio blatnjav, budući da se tu formirao jedan novi izvor. Iskopano je nekoliko kanala za odvodnju. Osušena stabla čempresa i bagrema su poslužila za trupce, a tanje grane za kolce koji fiksiraju cijelu konstrukciju.
Staza do Kotobiljskog izvora
– Pošto je drvo odozdo stalno mokro i uronjeno u blato, sporije truli, tako da očekujemo da „izdura“ desetak godina. Ono što je važno, na urađenom dijelu više nema blata i vode, pa je kretanje znatno olakšano, a ni poboljšani estetski doživljaj svakako nije za zanemariti, kazali su iz Agencije.
