Želite li osjetiti “Puna usta otoka”, trebate se zaputiti na Sajam otočnih proizvoda u Splitu koji će se održati od 1. aprila do 1. maja u trajektnoj luci. Tamo će se svake sedmice izmjenjivati proizvođači vrhunskih otočnih delicija i rukotvorina.
Najprije će se predstaviti Šoltani, od 1. do 6. aprila, a u sljedećim tjednima do kraja mjeseca slijedit će mali proizvođači s Korčule, Hvara i Visa, dok će stanovnici Ista zatvoriti prvi ciklus manifestacije izlažući svoja blaga od 28. do 30. aprila. Čitav maj bit će posvećen Bračanima, koji su i došli na ovu ideju.
– Sajam je osmislila agencija Best of Brač, inače prva bračka agencija za destinacijski menadžment, kako bi otvorila prostor i proizvođačima s drugih otoka za promociju vlastitih proizvoda i usluga. U priču je od početka uključen i Pokret otoka čiji smo članovi, i privatno i kao agencija, skoro od njegova početka – kazala nam je Dijana Šabić, jedna od organizatorica.
Sajam otočnih proizvoda
Širok spektar proizvoda
Sajmom, kako objašnjava, žele potaknuti lokalnu proizvodnju na otocima, pogurati pozitivne otočne priče te motivirati stanovništvo “preko bare” da kupuje domaće proizvode s otoka i inspirirati sve koji se bave turizmom na otocima ili na kopnu da više uključuju u svoju ponudu domaću hranu i proizvode. Važna motivacija za ovu manifestaciju bila im je i želja da se intenzivira predsezonska turistička ponuda.
– Posjetitelji mogu očekivati širok spektar domaćih proizvoda i rukotvorina: vrhunska i ekološka vina, maslinovo ulje, kantarionovo ulje, prirodnu kozmetiku, nakit, torbe, umjetničke radove, tradicionalne kolače, ukrase, suvenire, različite turističke sadržaje i još mnogo toga. Izlagači su pripremili i nagradne igre, degustacije i puno iznenađenja. Potičemo posjetitelje da posjete sajam vikendom kroz jutro kada će biti i najveća koncentracija izlagača, ali će se proizvodi izmjenjivati i tijekom tjedna – kazala je Šabić uz napomenu da detaljan popis događaja na sajmu “Puna usta otoka” zainteresirani mogu pratiti na Facebook stranicama Best of Brač ili Pokret otoka.
Sajam otočnih proizvoda
Nas je zanimalo i kakav je interes bio među samim izlagačima, a evo što nam je kazala Dijana:
“Interes je bio zadovoljavajući, iako smo se nadali i većem. Možda otočani još uvijek nisu povjerljivi prema nečemu što im se nudi besplatno, pogotovo kad to nešto nude Bračani. Ipak, nadamo se da će se cijela manifestacija pretvoriti u tradiciju koja će svake sljedeće godine rasti.”
Napomenimo da će njihova agencija i službeno početi s radom u luci od 1. maja, a uz bračke proizvode u ponudi će se tijekom cijele godine promovirati i odabrani mali proizvođači s drugih otoka.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma pripremiće tokom ove godine Studiju izvodljivosti projekta “Razvoj hidroavionskog prevoza u Crnoj Gori” kojom će potrošiti dosta novca poreskih obvezika, bez izgleda da će dobiti dokument koji se iole može primijeniti u praksi.
“Studija će dati odgovor na pitanje da li je u Crnoj Gori opravdano uvođenje ove vrste prevoza koji postoji u svim mediteranskim državama”- stoji u prioritetima rada MORT-a za ovu godinu, iako je stručnjacima, ali i većem dijelu laičke javnosti, jasno da je odgovor na ovo pitanje negativan.
MORT navodi da je Savjet za praćenje turističkog razvoja i pripremu i praćenje turističkih sezona preporučilo prošle godine Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, Ministarstvu finansija, Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Zajednici opština da “predlože model uvođenja novih formi saobraćajne komunikacije kao što su hidroavioni i interni helikopterski prevoz.” I dok za helikopterski prevoz unutar Crne Gore ima i komercijalnog i tehničko-tehnološkog opravdanja jer za tu vrstu usluga postoji kako interesovanje klijentele, tako i odgovarajući prostorni uslovi, u slučaju hidroavinskog prevoza toga uopšte nema.
Hidro avion
Naime, hidroplani mogu slijetati isključivo na od vjetra i velikih talasa, zaklonjenim djelovima akvatorijuma, što u Crnoj Gori ne računajući jezera gdje za tako nešto nema potencijalnih putnika, ostavlja samo dvije realne opcije – zaliv Boke Kotorske i dio akvatorijuma Luke Bar. Prije tri ipo godine u Baru je uspješno izvedeno slijetanje malog hidroplana tipa “Cessna 208” koji je doletio iz Brindizija u Italiji, ali kako se kasnije pokazalo, nije bilo nikakvog komercijalnog interesovanja čak ni čarter operatera, da se takvi letovi nastave.
Još veći problem je u zalivu Boke gdje ljeti bukvalno da nema nijednog dovoljno velikog dijela akvatiorijuma zaliva da se on može “rezervisati” samo za slijetanje i polijetanje hidroaviona – što zbog gustog pomorskog saobraćaja u zalivu, što zbog vazdušnog prostora rezervisanog za odvijanje saobraćaja na aerodromu Tivat. Samo postojanje “klasičnog” aerodroma Tivat koji je ljeti redovnim i čarter saobraćajem povezan sa preko 20 država svijeta, razvoj hidroavinskog saobraćaja na Crnogorskom primorju čini potpuno neisplativim jer se mali hidroplani poput “Twin Ottera” kapaciteta 19 putnika, nikako u ekonomskoj efikasnosti ne mogu mjeriti sa velikim, klasičnim putničkim avionima kapaciteta najmanje 100 putnika.
Iako u MORT-u tvrde da “hidroavionski prevoz postoji u svim mediteranskim zemljama”, to uošte nije tačno. Jedina država u Evropi koja je do nedavno imala koliko-toliko redovan hidroavionski saobraćaj je Hrvatska gdje su do prije pola godine letjeli hidroavioni kompanije “European Coastal Airlines” (ECA). Ta kompanija koju podržavanje njemački kapital imala je flotu od 4 hidroplana tipa “De Havilland Canada DHC-6 Twin Otter” i ambiciozne planove da se širi po hrvatskom primorju gdje je uredila 11 uzletišta na moru, ali da uspostavi međunarodne linije iz Hrvatske za države u okruženju. Žalili su se na komplikovanu administrativnu procedure i nerazumijevanje od hrvatskih vlasti koje su im međutim, oktobra prošle godine privremeno oduzele osnovni, tzv. AOC sertiifikat zbog navodnog manjkavog održavanja flote, pa najavljeni plan ECA da će u 2016.prevesti čak 221 hiljadu putnika, ostao daleko od ispunjenja. Zbog sukoba sa Hrvatskog agencijom za civilno zrakoplovstvo, ECA je pokrenula sudske procese, 130 ljudi koji su radili u toj kompaniji izgubili su posao, ali direktor jedine hidroavionske kompanije u Evropi Klaus Diter Martin uvjeren je da će njihovi hidroavioni ponovno poletjeti u Hrvatskoj već ovog ljeta. Ako se to i desi ECA će ipak za koju godinu zbog pretropljenih finansijskih gubitaka i pada povjerenja putnika, morati odložiti već definisani plan širenja saobraća na Italiju, Crnu Goru i Grčku.
Hidroplan u Igalu tokom Prvog svjetskog rata
U Grčkoj na papiru, postoji još ambiciozniji projekat kompanije “Hellenic Seaplanes” iz Atine da napravi mrežu od čak 112 hidrodroma širom veoma razuđenih grčkih ostrva u arhipelazima Jonskog, Egejskog i Mramornog mora i da sa flotom od par desetina “Tin Ottera” i “Dornier Seastar-a”, napravi efikasnu i jeftinu alternativu brodskim trajektnim linijama i klasičnom aviosaobraćaju u Grčkoj. Iako su iz te kompanije realizaciju ovog projekta najavljivali do kraja 2016. “Hellenic Seplanes” još nije započela komercijalne operacije.
HIDROPLANI U BOKI IMAJU TRADICIJU DUŽU OD 100 GODINA
Iako za njih danas ovdje gotovo da nema mjesta, hidroplani u Boki Kotorskoj imaju istoriju dužu od vijeka. Naime, 23.marta 1913. u Boku Kotorsku je brodovima prispio kontingent od tri hidroaviona (flugboote) i 14 pilota, izvidjača i mehaničara Carske i Kraljevske Ratne mornarice Austro-Ugarske. Uspostavljena je privremena hidroavijacijska baza pod komandom pilota, poručnika bojnog broda Vencela Vozečeka i već krajem marta 1913. austro-ugarski hidroplani S-8, S-10 i S-12 redovno i svakodnevno iz Tivatskog zaliva polijeću na misije izviđanja srpsko-crnogorskih borbenih operacija protiv Turaka na Skadru.
Prvi hidroplan u Boki 1913 u Tivtu
Iz Boke je inače, i najuspješniji austro-ugarski mornarički pilot-as Prvog svjetskog rata –baron Gotfrid fon Benfild, rođen 6.februara 1890. u Herceg Novom. Čovjek koji je ostao zapamćen pod nadimkom Tršćanski orao i koji je postigao 25 što priznatih, što zvanično neverifikovanih vazdušnih pobjeda nad protivnicima tokom Prvog svjetskog rata, danas je u Crnoj Gori potpuna nepoznanica.
Hidroplan Kraljevine Jugoslavije u Kumboru
U Kumboru je tokom Prvog svjetskog rata uspostavljena i izgrađena Stanica mornaričkog vazduhoplovstva (Seeflugstation) a tokom čitavog rata, iz Boke austrougarski hidroplani veoma intenzivno lete u borbene misije nad Crnom Gorom, Albanijom, Italijom i Jadranom.
Hidroplan Kraljevine Jugoslavije Dornier DoW u Kotoru
Misije su uključivale zadatke izviđanja, bombardovanja neprijatelja i spašavanja iz mora brodolomnika i oborenih vazduhoplovaca. Na vrhuncu rata, ovdje je baziralo čak 45 hidroplana. Poslije prvog svjetskog rata, Hidroplansku bazu Kumbor dodatno ojačava i razvija Kraljevina Jugoslavija koja ovdje stacionira svoje najmodernije borbene hidroavione. Pred rat 1941. u Boki je bilo 38 tih aparata, a 1925 godine. odavde je hidroplanom letio i jugoslovenski kralj Aleksandar Karađorđević. Za vrijeme Aprilskog rata 1941. iz Boke je teškim četvoromotornim hidroplanima tipa „Short Sunderland“ evakuisano osoblje britanske ambasade u Kraljevini Jugoslaviji, a nakon okupacije u Kumboru su Italijani stacionirali svoju 183.eskadrilu hidroaviona koja je u svom sastavu imala hidroplane tipa „CANT Z.501 Gabbiano“ i „CANT Z.506 Airone“. Kasnije je ovdje djelovala i njihova 149.hidroeskadrila naoružana takođe istim tipovima hidroplana. Zanimljivo je da je prilikom kapitulacije Italije 8.septembra 1943, sa devet hidroplana tipa „CANT Z.501 Gabbiano“ iz sastava 149.eskadrile, iz Kumbora za Taranto pobjeglo ukupno 80 Italijana. Kako se toliki broj ljudi mogao smjestiti u devet aviona koji su primali samo po pet članova posade, do danas je ostala nepoznanica i svojevrsni kuriozitet.
Kralj Aleksandar u hidroplanu Kumbor 1925.
Po završetku Drugig svjetskog rata socijalistička Jugoslavija ukinula je hidroplansku bazu u Kumboru jer je razvoj tehnologije hidroavione učinio zastarjelima u vojnim dejstvima, pa je tako i prestalo skoro 40 godina dugo bitisanje hidroaviona u zalivu Boke.
Kik boks klub Tivat na odrzanom prvenstvu Crne Gore osvojio je jednu zlatnu i tri srebrne medalje.
“Na ovom do sada najmasovnijem prvenstvu do sada kod nas nastupilo je preko 150 takmičara. Mi smo bili supješni: disciplina kick light: Milos Samardzic je u kategoriji +69 kg. isto kao njegov drugar iz kluba Elvin Mehovic zaustavljen u cetvrtfinalu, Luka Perisic je nastupio u kategoriji do 63kg. i pobjedio u cetvrtfinalu da bi se zaustavio u polufinalu gdje je izgubio za par poena, Beka Cenaj je nastupio u kategoriji -69 kg. i u polufinalu u tijesnom mecu izgubio, Sasa Vuksanovic u kategoriji do -47 kg. pobjedjuje u polufinalu i u finalu gubi i osvaja srebro.
Kik bokseri
U kategoriji kick light do 57 kg. u finalu se nalaze nasa dva takmicara Đordje Blagojevic i Petar Zivadinovic gdje pobjedjuje Blagojevic. U disciplini lou kick -60 kg. u finalnom mecu je nastupio Aleksandar Zivadinovic koji je radio mec sa pobjednikom evropskog i balkanskog kupa i do samog kraja vodio neizvjestan mec, na kojem je na kraju slavio protivnik rezulttom 2:1” – navodi se u saopštenju kluba.
Sljedece takmicenje je 23 aprila na Trofeju prijestonice na Cetinju.
U organizaciji NIP Art Press iz Budve, u galerji hotela Queen of Montenegro u Bečićima, u ponedjeljak, 3. aprila 2017. godine, u 20 sati, biće otvorena samostalna izložba slika, akademske slikarke Milene Krivokapić iz Nikšića.
Na svojoj prvoj samostalnoj izložbi, mlada umjetnica će se predstaiti sa 16 radova galerijskog foramata, rađenih u tehnikama, ulje na platnu i akrilik.
Milena Krivokapić je rođena u Nikšiću, a Akademiju likovnih umjetnosti na Cetinju, završila je 2015. godine, u klasi profesora Dragana Karadžića.
Samostalnu izložbu akademske slikarke Milene Krivokapić iz Nikšića, u galeriji Queen u Bečićima, otvoriće novinar i publicist Ranko Pavićević iz Budve, a trajaće do 18. aprila, saopšteno je iz budvanskog Art press-a.
Promocija knjige Sećanja i Ljubav autora Aleksandra Tokovića
Fešta kamelija 2017.
Fešta kamelija 2017.
Skupština MFK Perast 2021.
Fešta kamelija 2017.
Fešta kamelija 2017.
Prigodnim kulturno-zabavnim programom danas je u Stolivu održana centralna manifestacija „Fešta kamelija”.
Na rivi je priređen kostmirani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sadnica kamelije iz Japana u Boku, koju su donjeli naši pomoraci prije nekoliko vjekova. U ulozi kapetana se našao Ilko Marović sa suprugom.
Divan sunčan dan i nekoliko stotina posjetilaca, koji su dočekani uz priganice rakiju i suve smokve, uživali su u jedinstvenom ambijentu koji nudi Boka Kotorska i Stoliv. U ime domaćina i organizatora goste su pozdravili Vinko Vujović predsjednik NVO “Kamelija” i Boro Mustur predsjednok MZ Stoliv.
Feštu je zvanično otvorio Vladimir Jokić gradonačelnik Kotora.
Fešta kamelija 2017.
Posebni gost na fešti bio je predsjednik društva uzgajivača kamelija iz njemačkog grada Ahena, Hartmut Ajzen (Hartmut Esen).
Fešta kamelija 2017.
Izložba cvijetnih aranžmana kamelija koja je u petak otvorena u hotelu Cattaro – Kotor, preseljena je u Dom kulture u Stolivu gdje su posjetioci bili u prilici pogledati veoma interesantne kreacije, kao i likovne radove učenika kotorskih škola na temu kamelije.
Nagrada za najbolje uređen đardin pripala je Nataši Đurović iz Dobrote.
Za najljepši cvijetni aranžma proglašen je rad „Stolivske kiše“ Jelene i Dejane Markovića, druga nagrada pripala je „Stolivskoj serenadi“ Aneti Čavor, treće „Muljanski mandrać“ Filipu Popoviću.
Posebna nagrada dodjeljena je radu „Kapetanova kćer“ autorici Zdenki Janković.
Na plaotu ispred Doma kulture nastupili su KUD „Boka“, članovi plesnog kluba “Alisa”, na gitari Milivoj Slabi, mala kalapa „Gardelini“ i recitatori poezije na temu kamelije.
U sklopu manifetacije organizovani su izlet do Gornjeg Stoliva.
Stolivljani su pripremili 400 kilograma mušalja na buzaru. Sve je zaliveno vinom i dobrom pjesmom.
Organizatori fešte su Udruženje Kamelija i Mjesna zajednica Stoliv.
Više fotografija uskoro na našoj facebook stranici.
„Obala kamelija – ne betona”
Radionica - Obala kamelija-ne betona
1 od 8
Fešta kamelija 2017.
Fešta kamelija 2017.
Fešta kamelija 2017.
Fešta kamelija 2017.
Fešta kamelija 2017.
Fešta kamelija 2017.
Fešta kamelija 2017.
Fešta kamelija 2017.
U Stolivu su juče organizovane likovna i literarna radionica u prirodi pod nazivom „Obala kamelija-ne betona”, a u okviru ovogodišnje manifestacije „Fešta kamelija 2017″.
Učesnici radionice koja je, između ostalog, imala za cilj podizanje svijesti djece o značaju i čuvanju životne sredine i ambijentanih vrijednost, bili su učenici osnovnih škola „Ivo Visin” Prčanj, „Njegoš” Kotor „Narodni heroj Savo Ilić” Dobrota, „Orjenski bataljon” Bijela i Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović” Kotor.
Glamuroznim “Red Carpetom” poslovnog centra “Vukšić” u Radanovićima, sinoć su prošetali članovi kotorskog Teatar 303, koji su prije tridest godina trijumfovali na Turniru duhovitosti, kada su u tadašnjoj Jugoslaviji, u veoma jakoj konkurenciji 34 ekipe iz 32 grada, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, postali šampioni smijeha.
Dragan Buzdovan – Buki, Jovica Lalošević Faćo, Branko Brkanović, Ljilja Popović Moškov, Dragan Sklender Pele, Dolores Bonić Fabian, Boško Dončić, Vesna Živković, Olivera Radović, Kristina Stanišić i Andrej Lučev javio se putem Skayp-a, evocirajući uspomene na ovaj veliki uspjeh davne 1987. godine, oduševili su brojne prijatelje i poštavaoce Teatra 303.
Kao i uvjek članovi Teatra 303 su se na duhoviti i originalan način predstavili svoj rad od osnivanja do danas, kroz brojne anegdote, nastupe i događaje.
Proslava Teatar 303
Osnivač Teatra 303 Dragan Buzdovan – Buki, poručio je da teatar nastavlja sa radom, na žalost mnogih koji su bili njihov predmet interesovanja svih proteklih godina, ojačan mladim ljudima.
Proslava Teatar 303
Članovi tetara priredili su mini izložbu za 37 godina postojanja, fotografija, novinskih članaka, pehara, nagrada a ispred ulaza u poslovni centar „Vukšić“ bio je parkiran kombi bus koji su tada osvojili.
Proslava Teatar 303
Uz slavljeničku tortu, smijeh do suza i zvuke legendarnih VIS „Exodus“, koji ove godine slave 50 godina postojanja, fešta je nastavljena do duboko u noć.
Inače, Teatar 303 je dobio ime po broju mjesta u sali Centra za kulturu Kotor.
Vaterpolisti Juga CO obranili su naslov pobjednika regionalne Jadranske lige, oni su u finalu završnog turnira na svom terenu svladali Jadran iz Herceg Novog s uvjerljivih 15-3 (4-1, 4-0, 2-1, 5-1).
Dubrovčani su pitanje pobjednika riješili još u prve dvije trećine kada su odličnom obranom u potpunosti onemogućili centre gostiju i dopustili Jadranu samo jedan pogodak. S druge strane, Jug je u prve dvije četvrtine postigao osam golova, a s tri je prednjačio Loren Fatović.
Nastavak je bio tek formalnost.
Maro Joković postigao je pet golova, Fatović je ostao na tri, a dva je za Jug zabio Felipe Perrone, dok su strijelci za Jadran bili Danil Markulov, Marko Petković i Bojan Baničević.
Vrijeme je šparoga. Priroda nam je podarila samonikle biljke koje su čisti izvor zdravlja. Koliko nas zapravo izađe u prirodu i koliko koristimo ono što nam ona nudi?
Šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta samoniklog povrća Mediterana. One su niskokalorične, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i održavati vitku liniju…
Možda niste znali …
Naziv biljke potiče od grčke riječi asparagus što znači izdanak. Šparoga se nekada smatrala luksuznim, „kraljevskim“ povrćem, a danas je cijenjena namirnica gurmana širom svijeta.
Najstariji spomen na šparoge nalazimo u Hipokrata, najpoznatijega ljekara grčke antike, koji ih je nazvao „opstipacijskim sredstvom koje pomaže kod dizenterije i lumbaga“. Cijenio je i njihovo svojstvo pročišćavanja krvi te njihova diuretička svojstva. Stari su Egipćani još prije 4000 godina poznavali i cijenili šparogu poradi njezinih ljekovitih svojstava. Rimljani prvi počinju kultivirati šparogu, a znali su je i zamrznuti. Naime, nakon branja na jugu, kočijama su dopremali šparoge na Alpe gdje bi njihove izdanke držali u snijegu do šest mjeseci, a nazad bi ih dopremali za velika slavlja.
šparoge
Arapi su smatrali da šparoge imaju afrodizijačko djelovanje, pa ih u priručnicima spominju kao ljubavni stimulans. Tako je mislila i Madame Pompadour, a francuski kralj Luj XIV. dao je uzgajati šparoge u staklenicima kako bi ih mogao jesti tokom cijele godine.
U 19. vijeku šparoge se počinju sve više uzgajati, a nasadi se konstantno povećavaju zbog iznimnog interesa na tržištu. Schrobenhausen u Njemačkoj, gradić u blizini Minhena, koji je zahvaljujući svojim nasadima šparoga postao nadaleko poznat, je podigao tom kraljevskom povrću spomenik u obliku muzeja.
Šparoge
Medicinski je dokazano da ta biljka pročišćava krv i ima diuretično svojstvo. U savremenoj homeopatiji esencija koja se dobiva iz svježih izdanaka, koristi se za liječenje upale mokraćnog mjehura te bubrežnog i mokraćnog kamenca. Šparoge sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarciogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja.
Šparoge
Uz ljekovitost, šparoga je poznata i kao afrodizijak pa Indijci smatraju da potiče plodnost, a Kinezi da izaziva uzvišene osjećaje u ljubavi.
Šparoge imaju veliku nutritivnu vrijednost. Iznimno su bogate mineralnim i vitaminima. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod, a izvrstan su izvor folata i vitamina C. Mogu se spremat na mnogo načina. Od njih možemo dobiti supu, sitne delicije, rižoto omlete, salate…
Na pijacama u Boki šparoge se mogu naći po cijeni od šest eura.
Predlažemo…
Šparoge s njokama
Njoke s šparogama
Za 4 osobe:30 dag njoka (kupljenih ili domaćih)60 dag šparoga (samo mekani dio iskidan na komadiće veličine oko 2 cm) korica i sok 1 limuna origano, bosiljak i ostale mediteranske trave prema želji (može i ne mora) 10 dag naribanog parmezana maslinovo ulje i prema želji maslac so papar.
Priprema:
Skuvajte njoke u puno slane vode, čim isplivaju izvadite ih šupljikavom ožicom. U međuvremenu, na zagrijanu prosulju dodajte maslinovo ulje, mekani dio šparoga komadići, koricu i sok limuna (da ostanu lijepo zelene), so, papar i prema želji začine. Dinstajte poklopljeno par minuta uz povremeno miješanje. Dodajte skuvane njoke i strugani parmezan te lagano promiješajte ili servirajte njoke na pijat i prelite ih šparogama. Servirajte uz maslinovo ulje i strugani parmezan.
Napomena: Prema želji uz šparoge možete dodati i narezan pršut, slaninu ili šunku..
Od jutros su na svih pet ulaza u povijesnu jezgru Dubrovnika postavljene kamere s brojačima posjetilaca. Time je počela realizacija projekta uvođenja video nadzora na javnim površinama Grada Dubrovnika te kamera s brojačima ljudi pod geslom ‘Zaboravimo gužve, poštujmo pravila i podatke’, vrijedan milion kuna.
Kako su nam kazali u Gradu Dubrovniku, prvog dana mjerenja posjetitelja u Grad je od sedam ujutro, kada su uključene kamere, do deset sati ušlo 2074 posjetitelja. Budući da danas u gruški akvatorij uplovljava kruzer VIKING SEA očekuje se da će na brojačima kamera do kraja dana biti zabilježeno i nekoliko tisuću gostiju u gradu.
Podsjetimo, brojanje je uvedeno s ciljem upravljanja prometom, oko i u povijesnoj jezgri. Procijenjeno je kako je više od osam tisuća posjetitelja u Gradu previše i predstavlja opasnost za posjetitelje kako bi se u trenutku kada se taj broj dosegne promet prema jezgri mogao usporavati i preusmjeravati zbog sigurnosti. Svi organizirani dolasci koji su su najavljeni dan ranije ili su platili izlete ili du card, imat će pristup muzejima i svemu u povijesnoj jezgri, a oni koji dolaze nenajavljeno morat će ići u luku i tamo čekati da im se oslobode mjesta.
Budući je ovo tek početak turističke sezone, danas će sigurni smo svi koji su došli u Grad moći u njega i ući.
Ministri poljoprivrede zemalja članica Ujedinjenih naroda dogovorili su plan suzbijanja palminog surlaša, agresivnog nametnika koji napada i uništava palme, nakon što se taj insekt proširio na više od 60 zemalja svijeta, saopštili su u petak stručnjaci, upozorivši kako je riječ o “globalnoj prijetnji”.
Strategija predviđa intenzivnije uključivanje poljoprivrednika u suzbijanje tog invazivnog štetnika, napredniji sistem nadzora širenja biljnog nametnika ocijenjenog ozbiljnom globalnom prijetnjom, te prijedlog zabrane uvoza palmi promjera većeg od šest centimetara iz zahvaćenih zemalja.
crveni surlas palmin
Poljoprivrednici su u nekim zemljama već uveli sistem upozoravanja i obavještavanja putem grupa preko aplikacija na pametnim telefonima, saopštila je UN-ova Agencija za hranu i poljoprivredu (FAO).
“Crveni palmin surlaš postala je globalna prijetnja čije suzbijanje zahtijeva globalnu strategiju”, kazao je čelnik FAO-a Jose Graziano da Silva.
Lastovska riva
Rapidno širenje
Nametnik, koji nema prirodnih neprijatelja, u protekla se tri desetljeća rapidno proširio Bliskim istokom i Sjevernom Afrikom, uzrokujući gospodarske gubitke mjerene u milionima dolara godišnje.
Broj zahvaćenih zemalja dosad je premašio 60, od Kariba do južne Evrope, upozorava nadalje FAO, koji je ranije ove sedmice u Rimu bio domaćinom sastanka na kojemu su se okupili naučnici, stručnjaci za kontrolu širenja biljnih nametnika, te predstavnici poljoprivrednika i državni dužnosnici.
Odrasla ženka palminog surlaša liježe 200-300 jajašaca, iz kojih se razvijaju larve koje prodiru duboko u tkivo drveta, uništavajući ga iznutra.
Napada 40 vrsta palmi, a najviše kokosovu palmu, datulu te Kanarsku datulu, simbol Kanarskih otoka.
