“Obavještavaju se svi građani Budve koji žele dobro plaži Jaz i koji žele dobro turizmu Budve da će se u srijedu 3. maja u 11 sati na Žutoj Gredi, na priključku Prijevorskog puta održati veliki protest protiv nelegalne gradnje Zip line žičare iznad plaže Jaz.
Pozijavu se građani Budve da svojim prisustvom protestu sačuvaju plažu Jaz od uništenja. Protestu će prisustvovati predsjednici Opština Budva i Kotor”, navodi se u pozivu organizatora.
Organizatori su mjesne zajednice Grblja.
Plaža Jaz – Foto Montenegro blogspot.com
Da posdjetimo mještani Jaza i Lastve Grbaljske prošle godine protestvovali su i ne žele dozvoliti da iznad kupališne zone plaže Jaz, bude postavljena žičara, čiju izgradnju bez dozvole privodi kraju firma Zip line Montenegro sa Žabljaka.
Ta firma je izgradila betonsku početnu stanicu iznad nekadašnje nudističke plaže, kao i krajnju stanicu na početku takozvane gradske plaže, na putu ka Trstenu. Dvije stanice, kilometar i po udaljene vazdušnom linijom , treba da povežu debele sajle, koje bi prelazile preko kupališne zone, kao i same plaže n visini od nekih 30 metara.
Proteklog vikenda održana je prestižna regata EST 105, Bari – Herceg Novi, u dosta nepovoljnim vremenskim uslovima, jakog južnog vjetra usleg čega je veliki broj jedrilica ubrzo nakon starta odustao.
Jedina posada iz Boke sa 9,5 metarskom jedrlicom ‘Chitom’ u klasi ORC kojoj je cilj bio Tivat, bila je sa skiperom Nikšom Trušom iz Kotora i članom posade iz Beograda prof.dr Nenadom Ćuprićem sa Beogradskog Univerziteta koji su uspješno stigli do cilja nakon odjedrenih 110 NM.
“Uslovi na moru te noći dosta su bili teški tako da su se mnoge jedrlice vratile odustale od regate. Mi smo uspjeli odoljeti teškom jugu i uploviti na cilj u našu Boku”, kazao je sa ponosom za naš portal Nikša Truš.
Naime, u klasi Libero kojoj je cilj bio u Herceg Novom učestvovala je jedna Crnogorska posada sa skiperom Aleksandrom Boškovićem iz Bara sa tri člana posade..
EST 105
64 jedrilice, sa preko 500 članova posade, učestovale su na prestižnoj međunarodnoj regati EST 105, koja je startovala u Bariju, i nakon 110NM preko Jadranskog mora, uplovila u akvatorijum Bokokotorskog zaliva – pobjednik regate je jedrilica Buena Vista, kluba Cus Bari, koja je prešla regatno polje za svega 33h 25min. Drugo mjesto osvojila je jedriliva Neopoliba, takodje kluba Cus Bari, a treće Alozee, KLUBA C.N. Porto Civitanova.
Zaliv Boke Kotorske, koji je dio pod UNESCO zaštitom, sa njegovom raznolikom i interesantnom obalom i planinskim vrhovima u zaleđu, idealan je za jedriličare, a Porto Montenegro je jedna od najatraktivnijih novih marina u Evropi, istakao je Generalni sekretar Univerziteta za sport u Bariju, Pasquale Triggiani, dodajući da je ova regata idelan način da započne ljetnja nautička sezona 2017.
Ceremonijalna dodjela nagrada regate organizovana je u Porto Montenegru. Neke od najvećih jedrilica ove regate bile su vezane u marini Porto Montenegro, a posada je uživala u sadržajima nautičkog naselja.
Udruženje Ruke iz Herceg Novog poziva zainteresovane da se pridruže na fešti Primavera koja će biti organizovana 14. maja.
U pripremi festivala planirane su dvije radionice i to 4. i 11. maja. Izlet u potrazi za samoniklim biljem sa degustacijom najavljen je za 13. maj, a biće realizovan u saradnji sa Agencijom za zaštitu i razvoj Orjena i Planinarskim klubom Subra.
Zainteresovani mogu kontaktirati organizatore preko e-maila, FB stranice ili telefona dostupnih na portalu www.ruke.me.
Fešta Primavera je, podsjećaju organizatori, zamišljena kao mali proljećni festival koji u gastronomski fokus stavlja samoniklo bilje našeg podneblja jestivo, začinsko i ljekovito (žućenica, šparoga, rukola, mažurana, ruzmarin, žalfija, metvica i druge biljke) u saradnji sa organizacijama, restoranima, gastro profesionalacima i amaterima.
Promocija eseja “Tragovima ljepote” Miša Gaćinovića biće održana u Narodnoj biblioteci Budve, u srijedu, 3. maja sa početkom u 19h.
U programu će, pored autora, učestvovati i recenzent knjige, dr Milena Radović Savić i profesorica kjiževnosti Zorica Joksimović, a moderator je Stanka Stanojević. U muzičkom dijelu nastupiće flautistkinja Ksenija Franeta, učenica drugog razreda Muzičke škole u Tivtu.
Gaćinovićeve eseje je objavila JU Narodna biblioteka Budve i time, nakon dugog niza godina, ponovo pokrenula izdavačku djelatnost ustanove.
Mišo Gaćinović piše pjesme, eseje, price, romane… Objavio je zbirke pjesama: Oaza, Pjesme, Čudesni svijet, Knjiga o potopu, Na bijelome hljebu, Čitanka šahovska i Iz nade rosa; zbirku priča Plač nad Slobodom; romane Tajna, Dolazimo… i odlazimo…, Bolnica, Spasenje i knjigu eseja Tragovima ljepote. Priprema za štampu probrane i nove pjesme, kao i priče.
NVU “Maškarada” iz Tivta nastavila je uspješan niz nastupa učešćem na 15. Međunarodnom turističkom budvanskom karnevalu koji je održan proteklog vikenda pod nazivom „Naoružaj se ljubavlju“.
Veoma zapažen nastup ostvaren je poznatom atraktivnom maskom „Teuta i ratnici“, a publika i međunarodni karnevalski znalci osvojeni su energijom i kreativnim performansom.
“Za nas je svakako najznačajniji efekat oduševljenja i radosti koji izazivamo kod brojne publike koju čine kako domaće stanovništvo tako i turisti sa raznih meridijana, što je ovjekovječeno brojnim fotografijama koje će krasiti mnoge privatne albume. Uspjeh je veliki imajući u vidu da je Maškarada bila jedna od 44 karnevalske grupe iz Malezije, Bolivije, Rusije, Moldavije, Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne I Hercegovine, Makedonije, Albanije I CrneGore” – kazao je Goran Božović predsjednik NVO Maškarada.
Upravo se Maškarada zalaže za organizaciju međunarodnog ljetnjeg karnevala u Tivtu koji bi imao kulturno turistički karakter, što bi dovelo do značajnih benefita za grad, privredni sektor i građane, kazao je on.
Teuta i ratnici u Budvi
Pored konkretne inicijative upućene institucijama systema našeg grada i sastanaka koji su rezultirali zaključcima u pravcu podrške navedenoj ideji, udruženje je preduzelo značajne korake ka uobličavanju projekta I organizaciji karnevala, te se nadamo da ćemo od slijedeće godine dobiti novi brend.
Publici obećavamo zanimljive aktivnosti ovog ljeta u našem gradu kada ćemo predstaviti masku „Teuta i ratnici“ i tivatskoj publici, poručio je Božović.
Dubrovački gosti očito su pravi avanturisti i obožavatelji kajakaštva kad su iznajmljivači tih malih plovila spremni platiti nepojmljivih 405.200 kuna, oko (54.000 €) samo za mogućnost postavljanja informativnog pulta na dubrovačkim Pilama.
Taj je iznos, naime, ponuđen za zakup jednog kvadratnog metra javne površine na ulazu u spomeničku jezgru s Pila.
Na javni konkurs Grada Dubrovnika, objavljen 15. aprila, za deset pultova namijenjenih informatorima o trgovinama, galerijama, sportskim i rekreativnim sadržajima, stiglo je 13 ponuda. Gradska uprava tražila je najmanje 80.000 kuna po jednom informativnom pultu. Najniža postignuta cijena je 100 hiljada, a najviša je spomenutih 405.200 kuna.
– Budući da zaključci o odabiru nisu još verificirani, ne možemo vam dati podatak o svim ponuđenim iznosima zakupnina, kao ni imena ponuditelja – kaže Branka Vukić, pročelnica gradskog Odjela za gospodarenje nekretninama.
U konkursu stoji kako informatori smiju djelovati samo unutar jednog kvadratnog metra uz postavljeni pult. Pritom, treba imati na umu da informatori, animatori ili tzv. bookeri, na tim štandovima ne prodaju usluge, nego samo nude brošure, primjerice s ponudama vožnje kajacima ili druge rekreativne sadržaje, a nitko ne jamči da će turist koji uzme brošuru platiti tu izletničku turu. Spremnost za izdvojiti 54 hiljada eura u jednoj sezoni samo za reklamiranje, a to ne uključuje plate “bookera”, govori koliko je kajakaški posao u Dubrovniku unosan.
Grad je naredio da informatori ove godine moraju biti odjeveni u mornarske majice. Informatori će se i ovog ljeta pod suncem i vrućinama boriti za pažnju svakog turista, a zabranjeno im je postavljanje suncobrana.
U ovom gradu, očito, nema granice kad su u pitanju cijene, bilo zakupa javnih površina, poslovnih prostora, parkirališta ili ugostiteljskih usluga. Još lani, najveća cijena za korištenje javne površine na Pilama iznosila je 350.000 kuna. Grad Dubrovnik je za lanjsku sezonu, kao početnu cijenu po pultu, postavio 30.000 kuna.
Početna cijena ujedno je i iznos jamčevine, pa su ovogodišnjim povećanjem na 80 tisuća kuna htjeli izbjeći praksu da se isti zakupac natječe s nekoliko različitih tvrtki ili obrta. U natječaju stoji kako će Grad zadržati jamčevinu ako ponuditelj sam odustane od prihvaćene ponude, a svaki natjecatelj ima pravo samo na jedno mjesto.
– Cijene su basnoslovne i zbog toga se svi mi moramo baviti s nekoliko različitih stvari kako bismo platili zakupninu. Grad potiče takve cijene i umjesto da uvede reda, stanje nikad nije bilo gore. Zar je normalno da dubrovački taksisti plaćaju godišnju naknadu za korištenje autotaksi-stajališta tri tisuće kuna, a da se kvadrat prostora na otvorenom plaća nekoliko stotina tisuća za pola godine – kaže jedan od prijašnjih zakupaca pulta na Pilama (podaci poznati redakciji).
Istodobno, tvrtka “Tisak” za svoju trafiku na Pilama, samo nekoliko metara udaljenu od prvog informativnog pulta, plaća 3240 kuna mjesečno, potvrdili su iz Grada Dubrovnika. To je godišnje 38.880 kuna, ili više nego deset puta manje od obližnjih “kajakaša”.
Trenutačno se na internetu mogu naći ponude za trosatne izletničke ture kajakom oko dubrovačkih zidina i otočića Lokruma, po cijeni od oko 670 kuna za dvije osobe, a u cijenu je uključen najam plovila s opremom, te voda i voće. Za one s manje avanturističkog duha, za tu se cijenu, na 24 sata, može unajmiti vozilo najviše klase za razgledavanje okolice Dubrovnika.
Ne čudi da su se zakupci gradskog prostora borili za svaki centimetar na Pilama, pa se događalo da jedan od “bookera” ulijeće u prostor konkurencije. No, nakon nekoliko međusobnih sukoba i zbog pretjeranog broja informatora, prošlo su ljeto pale i kazne, a one se kreću od dvije do 10 hiljada kuna.
Milivoj Dukić, član jedriličarskog kluba „Jugole Grakalić“ Herceg Novi osvojio 28. mjesto na takmičenju World Cup serije, koja je održana u Hyèresu u Francuskoj.
Sjajnim vožnjama zadnja dva dana, četiri poslijednje regate, Milivoje je uspio da ostvari rezultat koji mu je donio direktan plasman na finale Svjetskog kupa u Santanderu u Španiji, koje je na programu od 4. do 11. juna ove godine.
-Sada je i zvanično. Kvalifikovao sam se za finale Svjetskog kupa koje će se održati u Santanderu u Španiji, napisao je na svom facebook profilu Dukić.
Kako je Turistička organizacijaHerceg Novog podržala njegove nastupe u kvalifikacijama, sa ponosom vas pozivamo veceras od 20 sati u “Palubu” na Škveru, gdje će biti upriličeno druženje uz koktel povodom ovog velikog Dukićevog uspjeha.
Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra.
Običaj je da posljednji mladoženja bere stablo hrasta i postavi ga na centralni peraški trg ispred crkve Svetog Nikole. Stablo mještani okite flašicama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnim trakicama.
Tradicija je da stablo uz zvuke tamburica podiže posljednji oženjen u mjestu. Nakon toga mještani i gosti obilazi grad uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sa suvim kolačima – koromanima.
Ove godine Mađ je podigao Vladimir Vuksanović, uz zvuke “Škuribande”.
Vladimir Vuksanović
Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih dvadesetak godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju,
Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.
Mađ 2017.
Iz Arhive
„Prvog maja kroz Boku na pontama mandraća postavili bi se velike grane okićene sa komadićima robe raznih boja, a u 5 sati ujutro glazba bi svirala-okolo grada. To je bio običaj jer je to bio početak dobrog doba.“
Fiorelli /Arh. Brajk.V (Kotor),37.
Malo je dokumentacije koja obrađuje ovaj običaj. Jedan od rijetkih je dokument kojim se opat – nadžupnik don Ante Rosa ispred Opštinskog-nadžupnog ureda u Perastu obraća Kraljevskom srezkom načelstvu u Kotoru 27. aprila 1930. u kome se kaže –
” Slavnom,
Kr. Srezkom Načelstvu u Kotoru
Prastari je običaj u Perastu, da omladina svake godine na 1. maja proslavi početak mjeseca Bl.Gospi posvećena.
Toga dana nakiti se pred crkvom hrastova grana uz pucnjavu iz pušaka, iza toga omladina sluša sv. misu, iza koje imaju zajednički zajutrak, na koji može, da pristupi svaki gradjanin.
Proslava svršava pjevanjem uobičajnih narodnih pjesama. Mlijeko za zajutrak u dužnosti su da nose svih mješćani, koji imaju stoke. Pišući došao je do znanja, da je ove godine zabranjena svaka radnička proslava 1.maja.
Pošto gore spomenuta omladinska proslava nema nikakove veze ni odnosa sa nikakovom radničkom proslavom dana l.maja koja u obće u Perastu nije bila nit je u običaju te radnici kao takovi ne učestvuju, molim se taj Slav. Kr. Naslov, da bi i ove godine mogla ne smetano obaviti rečena omladinska proslava da se ne prekine starodrevni narodni običaj.
O riješenju moli se da bi taj Kr. Naslov obavijestio mjestnu žandarmerijsku postaju.
Opat – Nadžupnik Don Ante Rosa“
Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/
“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.
Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.
Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.
Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svičašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.
Mlijeko za kavu tog dana, po običaju, dali su vlasnici stoke u gradu.
Ha dan 14 maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”
Danas je Međunarodni praznik rada 1.maj kojeg slavimo ga kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Čikagu na ovaj datum 1886. godine, kada se gotovo 400.000 radnika diglo kako bi izborili pravo na osmosatno radno vrijeme.Tokom tih demonstracija ubijeno je više od dvije stotine radnika, a osmero ih je u kasnijem suđenju osuđeno na smrt pod lažnom optužbom bacanja bombe.
U 20. vijeku ovaj datum se posebno slavio u socijalističkim zemljama kada su održavane masovne parade tokom kojih se radnička klasa divila postignućima svojih zemalja. Istovremeno, demokratski svijet koji je prigrlio ovaj radnički praznik, na taj dan se borio za veća radnička prava pa su uskoro dobili i pravo na plaćeni godišnji odmor.
Ilustracija-protesta Čikago-1896.
Danas se 1. maj slavi širom svijeta, a u većini zemalja proglašen je i državnim praznikom.
Neobična je činjenica da se samo u SAD-u, gdje je sve i počelo, Praznik rada više ne obilježava na ovaj datum već se pod nazivom Dan rada (Labour day) obilježava prvog ponedjeljka u septembru.
Kad je jedan od članova lokalnog ronilačkoga kluba blizu izraelskog mediteranskoga grada Caesaree tokom podvodnog izleta na dnu slučajno ugledao zlatni novčić, nije ni slutio da je to artefakt koji je u pijesku ležao hiljdu godina.
Međutim, kad su na njegov poziv i ostali ronioci iz grupe počeli rukama kopati po pijesku, pronašli su još zlatnika i shvatili da se pred njima nalazi veliko arheološko otkriće.
Ronioci nisu čuvali tajnu za sebe, nego su odmah obavijestili udrugu Israel Antiques Authority, pa su u zajedničkoj akciji, uz pomoć detektora za metal, sa dna u nekoliko dana izvadili čak 2000 zlatnih novčića raznih veličina, težina i vrijednosti.
U službenom izvješću navodi se kako je riječ o dinarima koji su se koristili kao sredstvo plaćanja u doba vladavine kalifata Fatimida, u razdoblju od 909. do 1171. godine.
Ovo je najveća količina zlatnog novca dosad pronađena u Izraelu, a arheolozi smatraju da je riječ o teretu potonulog broda koji ih je prevozio u Egipat. Grad Caesarea Maritima je tijekom vladavine Rimljana bio važna luka na Mediteranu. Utemeljio ga je u razdoblju od 22. do 10. godine prije Krista izraelski kralj Herod Veliki na mjestu nekadašnjeg feničkog naselja Turrisa Stratonisa.
