Tivat – horor sa izgradnjom saobraćajnice se nastavlja…

1

Kontroverzna saobraćajnica u dijelu naselja Cacovo, Donja Lastva – Tivat koja je počela da se radi u novembru prošle godine u dužini od 450 metara i dalje izaziva pažnju i strah mještana koji žive u tom djelu, o čemu smo pisali u februaru ove godine.

Već dva mjeseca radovi stoje kao i mašine, kazao nam je Slavoljub Jovanović, čija kuća je već mjesecima ugrožena, potpuno odsječena od svijeta i bukvalno visi.

„Dio potpornog zida koji je izgrađen do naše kuće napravljen je 7. aprila, znači prije dva mjeseca. Od tada radovi su stali, a naša kuća „visi“, sreća da nije bilo kiša. I pored brojnih poziva, urgencija i dolazaka iz Švedske gdje trenutno živimo, osim obećanja od nadležnih apsolutno ništa nije urađeno, a situacija je sve gora, jer se svakodnevno plac obrušava, tako da je naredna terasa i kuća“ – kazao nam je između ostalog Jovanović.

Cacovo gradnja saobraćajnice – foto Boka News

Naime, preduzeće „Civil Engineer“ iz Podgorice sa kojim je Opština Tivat kao investitor potpisala ugovor o gradnji 200 hiljada eura vrijedne prve faze saobraćajnice u Cacovu, u toku marta potpisala je i ugovor o gradnji druge faze saobraćajnice vrijedan 170.000 eura, međutim do danas radovi nisu nastavljeni.

Juče smo na gradilištu zatekli direktora Direkcije za investicije Opštine Tivat Peđu Obradovića, sa predstavnicima Projektnog biroa Domus i izvođačima radova.

„Gradnja saobraćajnice u Cacovu zbog sastava i konfiguracije terena, jedna je od najtežih i najizazovnijih investicija posljednjih godina u Tivtu. Morali smo raditi dodatne stubove – kontrafor, na donjem dijelu potpornih zidova, što je usporilo radove. Situacija sa kućom porodice Jovanović je zaista ozbiljna, odnosno kritična, jer prijeti da se odroni.  Danas smo razgovarali sa vlasnicima oko izgradnje pristupnih stepenica a sa izvođačem radova dogovorili da se već od danas maksimalno angažuju na izgradnji potpornog zida.  Očekujem da će ga za nekoliko dana završiti “ – kazao nam je Peđa Obradović.

Ostaje da se vidi narednih dana dali će radovi zaista biti nastavljeni i spriječena katastrofa.

Kako sve to izgleda više na našim fotografijama.

Popović Moškov: Dok štitite tajkune i oslobađate poreza milijardere, novac otimate od poštenih građana

0
Ljiljana Popović – Moškov

Dok ozbiljne Vlade donose dugoročne strategije, kako bi stimulisale razvoj i građanima podigli životni standard, naša Vlada – pod plaštom „zaštite državnih interesa“ – povlači poteze koji direktno ugrožavaju državu i njene građane dovode do ruba egzistencije, istakla je potpredsjednica Opštine Kotor i predsjednica kotorskog odbora Građanskog pokreta URA Ljiljana Popović – Moškov.

Ona navodi da se takav „neozbiljan i neodgovoran pristup“ najbolje vidi u ocjeni ministra Radunovića, da je povećanje stope PDV-a na 21% „strateški potez za spas državnih finansija“.

„Svojim pripravničkim vođenjem, državu su nemilosrdno zaduživali skupim novcem iz kreditnih aranžmana, koji su zatim trošili kroz javnu potrošnju, davanje povlastica i garancija ljudima i (nazovi privrednicima) bliskim vladajućoj eliti. Napunili su pojedine (privatne) džepove, a Crnu Goru učinili prezaduženom zemljom, sa armijom nezaposlenih i neprimjerenim brojem zaposlenih u javnoj upravi. Od naše Crne Gore su stvorili sistem koji ne može sebe izdržavati“, istakla je Moškov.

Ona ocjenjuje da je „Crna Gora vjerovatno jedina zemlja na svijetu, u kojoj se sa premijerom – uz „kafu“ – možete dogovarati o fiskalnoj politici“.

„Kako drugačije objasniti ukidanje poreza i akciza na gorivo koje tankuju skupocjene jahte, stopu poreza od 7% na sve usluge održavanja, koju takodje plaćaju vlasnici tih skupocjenih jahti – a da pri tome nemate nijedan značajniji privredni subjekat koji se bavi tom djelatnošću. Zar to nije klasičan ustupak „eliti“, koja za luksuz ne plaća porez i time ga dovodi u ravan – sa gradjaninom koji kupuje ljekove, ili ga plaća po sniženoj stopi, po kojoj naši gradjani kupuju hleb i mlijeko“, upitala je potpredsjednica kotorske opštine.

Moškov navodi da se „dugo bježalo od kreditne linije koje nudi MMF, znajući da se taj novac može dobiti jedino nakon ispunjavanja strogih kriterijuma – smanjenja javne potrošnje sa jedne strane i jakom disciplinom u naplati budžetskih prihoda sa druge strane“.

„Ili jednostavnije – finansijska disciplina i konsolidacija. Sada, kada više nema jednostavnih i bezbolnih rješenja, i kad nam jedino preostaje kreditno zaduženje kod MMF-a, panično se traži izlaz i opet se prave krupne i neoprostive greške. Kako objasniti gubitak budžetskih prihoda, jer je Vlada oslobodila od PDV-a investitore koji grade hotele sa 5 i više zvjezdica, a pri tome dati objašnjenje da im je tako lakše, nego da rade povrat PDV-a. Kako objasniti gubljenje budžetskih prihoda jer se plate linearno oporezuju, ili to što se ne uvodi porez na ekstra profit. Zbog čega ne možemo dobiti odgovore čija je odgovornost nastajanje  ovakvog i ovolikog poreskog duga, te ko na vrijeme nije vršio kontrolu rada poreskih obveznika i preduzimao sve raspoložive mjere naplate?“, upitala je Moškov.

Ljiljana Popović Moškov – foto Boka News

Ona je upitala „kako je moguće da pojedini privredni subjekti godinama rade sa blokiranim računima ili sa konstantnim prikazom gubitaka u poslovanju, te po kom osnovu takvi privredni subjekti rade – a nisu godinama isplatili plate zaposlenih, poreze i druge obaveze na iste, dok njihovi vlasnici gomilaju privatno bogastvo“.

„Da li ikome u Ministarstvu finansija pada na pamet da istraži detaljno poslavanje takvih privrednika ili se zadovoljavaju time što njihovi inspektori, za par mjeseci tokom ljetnje sezone, bukvalno reketiraju sve redom i hvale se uspješnom „sezonom“. U budžetu se svake godine (2014/2015/2016. godine) prikazuje cca 470 miliona eura priliva od PDV, dok svi parametri pokazuju da isti (realno) treba biti veći za najmanje 30% (ili oko 141 milion eura više). Kako je moguće da godinama papagajski ponavljamo kako nam je svak turistička sezona „rekordna i radikalno bolja od prethodne“ – kada budžet pokazuje cca 800.000 eura od boravišne takse, svake godine. Da li treba pominjati prostor u povećanju priliva od koncesije, koji jedva da iznose 2 miliona eura godišnje, dok koncesionari istovremeno stiču privatnu imovinu mjerenu stotinama miliona“, upitala je Moškov.

Ona navodi da „umjesto da se kroz prethodne primjere traži način fiskalne strategije, ministar Radunović prvo štedi na socijalnim davanjima, a zatim najvaljuje povećanje PDV sa 19 na 21%“.

„Tako je najlakše – „udri po svima“ ili bar po onima koji uredno izmiruju sve svoje račune, dok one koji ne plaćaju ništa ili plaćaju minimalno – ionako ovo povećanje neće ni okrznuti. Ne vodi se na takav način ni poreska ni ekonomska politika jedne države, gospodine ministre. To gradivo se uči na III godini Ekonomskog fakulteta (ili je bar tako bilo, kada sam ja učila). I molim Vas, nemojte je još nazivati i „strategijom“. Ukoliko imate kuću pored rijeke koja plavi treba da podignete nasip kako bi zaštitili i kuću i ukućane – jer se to zove strategija. Međutim, Vi to ne činite, već neodgovorno čekate poplavu i kad se ona desi – bježite na sprat ili na krov. To je primjer impulsivne radnje, jako kratkog i mnogo, mnogo rizičnog rezultata“, zaključila je Moškov.

Agencija za gazdovanje gradskom lukom Herceg Novi: Uvećanje broja plovila za 26%, a prihoda za 30%

0
Herceg Novi – Luka

U hercegnovskoj gradskoj luci ove godine bilježe uvećanje broja plovila za 26% u odnosu na isti period lani. Rast se bilježi i u prihodima – zaključno sa 31. majem evidentirano je povećanje od blizu 30% u odnosu na 2016. godinu, informišu iz Agencije za gazdovanje gradskom lukom Herceg Novi d.o.o.

„Ovogodišnji prihodi za period do kraja maja najveći su od osnivanja Agencije za gazdovanje gradskom lukom Herceg Novi d.o.o. Iako cjenovnik nije pretrpio nikakve korekcije, prihodi su za 15% premašili dosadašnji najbolji učinak u prvom dijelu godine“, ističe direktor Agencije Vladimir Zloković.

Herceg Novi – Luka

Od 1. januara do 31. maja 2017. godine 241 plovilo uplovilo je u luku Škver i koristilo usluge Agencije. Prednjačile su jedrilice sa inostranim gostima, kao i turističko-izletnički brodovi koji u Herceg Novi dnevno dovode i po 200 turista.

„Određeni rast broja plovila i prihoda u odnosu na protekle godine sigurno je rezultat profesionalnijeg rada Agencije, a takođe i pomoći ostalih gradskih službi koje su doprinijele kvalitetnijem ambijentu za razvoj nautičkog turizma u našoj luci. Obzirom na upite za korišćenje veza, kao i ugovorene usluge optimisti smo da će 2017. godina biti jedna od najboljih, ako ne i najbolja poslovna godina Agencije“, ocjenjuje Zloković.

Dodaje da smatra važnim i unapređenje saradnje Agencije sa sličnim agencijama iz okruženja koje se bave nautičkim turizmom.

„Pozicija Gradske luke u centru grada i ljepota Herceg Novog su najveće prednosti, koje moramo iskoristiti da bismo bili primamljivi u odnosu na velike marine koje u okruženju već postoje ili će uskoro biti izgrađene. Ovogodišnji poslovni rezultat u predsezoni ne smije da nas zavara,  jer ima još mnogo prostora za napredak, koji se mora realizovati uz pomoć Opštine Herceg Novi kao osnivača Agencije. To se posebno odnosi na nastupajući špic sezone, kada je u Gradskoj luci malog kapaciteta izuzetno teško uskladiti interese svih koji na tom prostoru vrše razne djelatnosti“, kaže Zloković.

Herceg Novi – Luka

Nautička sezona u gradskoj luci počela je regatom „EST 105 Libera 2017“ na relaciji Bari-Herceg Novi i Južnojadranskom regatom od Bara do Novog. Zloković ističe da je prema mišljenju organizacionog odbora ovogodišnja regata najbolje organizovana od početka održavanja ovog sportsko-turističkog događaja.

Vođeni svijetlim primjerom i istim ciljem, za avgust pripremaju manifestaciju „The Yacht Week“, prvi put u Herceg Novom.  Za 6. i 13. avgust najavljen je dolazak 64 plovila (35+29), sa blizu 500 inostranih učesnika (Amerika, Australija, Velika Britanija…) od kojih su gotovo svi mlađi od 30 godina.

„Sigurni smo da će cijeli grad osjetiti korist od ovog događaja, koji će biti prava promocija Herceg Novog i Crne Gore kao nautičke i turističke destinacije“, poručuje Zloković.

 

Hercegnovska rivijera – asfaltiranje u toku

0
Asfaltiranje, rivijera

Radnici i mašine kompanije „Mehanizacija i programat“ AD Nikšić nastavljaju sa asfaltiranjem duž novske rivijere. Nakon što je završnim slojem asfalta presvučena magistrala u Zelenici i dio donjeg puta kroz Bijelu, u toku je postavljenje prvog, nosećeg sloja asfalta od Bijele ka Baošićima i Đenovićima.

Ekipe danas rade na završnoj dionici kroz Bijelu, kod Žagera, i prelaze u Baošiće, gdje su obavili pripremne radove.

Asfaltiranje, rivijera

Cilj je da u narednom, što kraćem periodu saniraju teren i tako poboljšaju stanje puta na rivijeri.

Izvođenje radova svakodnevno prate nadležni u lokalnoj upravi. Teren su i danas obišli potpredsjednik Opštine Dragan Janković i sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju Ilija Peulić.

Asfaltiranje, rivijera

Posao asfaltiranja dionica u čiji trup su postavljene vodovodne i kolektorske cijevi obavlja kompanija „Mehanizacija i programat“ AD Nikšić, na osnovu ugovora o cesiji koji su sklopili sa izvođačem, firmom „Celtikcioglu“ i Društvom za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u opštini Herceg Novi.

Ukupna vrijednost planiranih radova iznosi oko 160 hiljada eura.

Jačanje kapaciteta za promjene u turizmu – za kvalitetno upravljanje kulturnim nasleđem i kulturnim turizmom

0
Partners

U njemačkom gradu Kunzelsau od 1. do 3. juna održana je druga po redu radionica u okviru projekta Earsmus + CulturWB.

Projekat “Jačanje kapaciteta za promjene u turizmu na Zapadnom Balkanu – izgradnja kompetencija za kvalitetno upravljanje kulturnim nasleđem i kulturnim turizmom” trajaće naredne tri godine (do 31. oktobra 2019).

Konzorcijum koji sprovodi pomenuti projekat  čine 13 partnera iz 6 država (Austrija, Holandija, Nemačka, BiH, Crna Gora i Srbija), a TO Kotor je, pored Univerziteta Crne Gore, jedan od partnera sa crnogorske strane.

Projekat će obuhvatiti obrazovanje budućih stručnjaka u turizmu, koji će kao studenti planiranog master programa biti jednako atraktivni na tržištu rada kao i njihove kolege iz Evropske unije.

Takođe, projektom je predviđen i program cjeloživotnog učenja koji će unaprijediti znanja i vještine postojećih stručnjaka iz sfere upravljanja kulturnim nasleđem. Upravo je radionica u Kunzelsau bila posvećena pripremi modula odnosno kurseva za cjeloživotno učenje odnosno “longlife learning” sistem obrazovanja.

Naravno, pored cjelodnevnog rada domaćini sa Univerziteta Heilbronn su za nas organizovali obilazak okoline, posjetu muzeju Kunsthalle Wurth i večeru u restoranu Sudhaus sa čije se terase pruža panoramski pogled na čitavo mjesto.

Delegaciju Crne Gore činili su profesori sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Kotor – Aleksa Vučetić I Vesna Vujačič, kao  i Dragana Samardžić – menadžer za promociju u TO Kotor“, saopšteno je iz TO Kotor.

STOP KRIVOLOVU: Otvoreno pismo – Dosta je

0
dinamit

Udruženje Savez za sportski ribolov na moru i pojedine NVO  poslalali su otvoreno pismo predsjedniku  države, predsjednik Vlade, predsjedniku Skupštine i kancelariji EU u Podgorici.

Pismo prenosimo integralno

Povodom otvorene, učestale i ničim spriječavane upotrebe eksploziva u izlovu/ubijanju ribe na Crnogorskom primorju  (ali i svim ostalim vodama u Crnoj Gori), obraćamo Vam se da po ko zna koji put ukažemo i ustvrdimoda je krajnje vrijeme da se ovom kriminalu stane na put.

Kao savjesni građani države Crne Gore, kao sportisti i rekreativci, a prije svega kao ljubitelji prirode – tog našeg najvećeg imanja – najoštrije osuđujemo divljanje ”dinamitaša” na moru i zahtijevamo da se urgentno preduzmu najoštrije mjere na suzbijanju ove kriminalne djelatnosti. Ubijanje ribe eksplozivomnije od juče, kao ni nelegalno priobalno kočarenje, noćni podvodni ribolov, podvodni ribolov s bocama i ubiranje prstaca, dakle svi oblici nelegalnog izlova morskih organizama, ali je posljednjih godina do te mjere uzelo maha da je krajnje vrijeme za najoštriju akciju.

Kriminalci nam ubijanje ribe žele predstaviti kao dio narodne tradicije i nasljeđa. A nije! Kriminal i primitivizam nije i ne smije biti tradicija i obilježje bilo kog naroda i bilo koje države.Oni se svojom bahatošću rugaju i Državi, i sportskim ribolovcima,i cjelokupnoj javnosti. Rugaju se svima koji  poštuju zakone i propise, svima koji slijedesvetu obavezu da generacijama koje dolaze ostaveu nasljeđe što očuvaniju prirodu i njena bogatstva.

Da li je potrebno da Vas, uvažena gospodo,opet podsjećamo da se svakodnevno na Primorju čuju eksplozije? Da li moramo da strijepimo za naše živote i živote naše djece, našu imovinu, zbog objesti malog broja, nadležnima poznatih, kriminalaca? Da li moramo da se, ni krivi ni dužni, stidimo njihovih postupaka kada nas gosti pitaju što to stalno puca?

Dosta je!

Morate nam pomoći da ovoj uništavajućoj pošasti stanemo na put. Da svako odradi svoj dio posla i da se taj kriminal jednom za svagda suzbije, da se uništavanje života u moru zauvijek prekine. U protivnom, postaćemo prepoznati, ako već nijesmo, kao prostor u kome neki divlji ljudi dominiraju ne poštujući Zakone, u kome divlji ljudi uništavaju prirodno blago, Bogom nam dano da ga čuvamo i održavamo. Mislimo da nije potrebno trošiti riječi na to kako bi i na koji način trebalo suzbiti ovo samovlašće i kriminal koje nas sve ugrožava. Samo ćemo Vam poručiti da stojimo na raspolaganju da zajednički krenemo u konačan i definitivan obračun sa zločinstvom koje prijeti da potpuno opustoši ionako desetkovan riblji fond, riblja staništa i cjelokupan ekosistem.

Krajnje je vrijeme!

Sa sadržajem ovog pisma upoznaćemo sve relevantne međunarodne i domaće organizacije u Crnoj Gori za koje smatramo da nam mogu pomoći u nakani da se naše More i život u njemu spasi.

Korčula ipak neće na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine

0
Korčula

Nakon tri godine od kandidature iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske stigao je negativan odgovor, Korčula ipak neće biti uvrštena na Unescovu Listu svjetske kulturne baštine.

Iako smo još prošlog mjeseca od gradonačelnika Grada Korčule Andrije Fabrisa čuli kako će Korčula početkom srpnja biti uvrštena na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine, u Ministarstvu kulture odlučili su drugačije.

Korčula se zajedno s još devet gradova iz Hrvatske, Italije i Crne Gore kanadidirala za uvrštavanje na listu programom naziva Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća. Gradovi predloženi za upis i koji će biti primljeni na UNESCO-vu listu su Bergamo, Peschiera del Grada i Palmanova iz Italije, Zadar i utvrda Sv. Nikole u Šibeniku iz Hrvatske te Kotor u Crnoj Gori.

Gradovi koji nisu predloženi za upis na listu su Korčula, Hvar, Venecija, Herceg Novi i Ulcinj.

U obrazloženju iz Ministarstva kulture stoji kako ICOMOS, International Council on Monuments and Sites, odnosno udruženje stručnih organizacija koje se bavi očuvanjem, zaštitom i promocijom kulturne baštine, smatra da su u 15. stoljeću došle mnoge važne povijesne i geopolitičke smjene kao i inovacije koje su uslijedile.

U Korčuli nisu vidljive spomenute korjenite promjene i moderni utjecaji na sustave obrane zbog čega ne zadovoljava propisane kriterije zajedničkih vrijednosti za obrambene sustave u tom razdoblju. Odnosno, Korčula, kao obrambeni sustav, nema dovoljno elemenata koji su karakteristični za 15. stoljeće. Gradonačelnik Grada Korčule Andrija Fabris razočaran je odlukom:

-Mislim da negativan odgovor iz Ministarstva kulture nije pravedan prema Korčuli, a ni prema Hvaru i drugim gradovima. Bili smo sigurni kako će Korčula u srpnju pristupiti listi, ovakav razvoj događaja je prilično neozbiljan na što ćemo uložiti prigovor. Postoji realna mogućnost da je napravljen kompromis u korist nekih gradova, a na štetu Korčule. – komentirao je Fabris.
Slična sudbina zadesila je Zadar prije nekoliko godina.

Naime, Zadar je pokušao pristupiti UNESCO-voj listi zajedno s rimskim Forumom kandidiravši svoje episkopalne objekte što je UNESCO-va komisija 2014. godine odbila s obrazloženjem kako je dio grada srušen u Drugom svjetskom ratu te ima dosta novogradnje.

Zadar se ponovno prijavio zajedno s Korčulom i drugim gradovima u spomenutom programu Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća te je ovaj put prošao na listu. Ništa drugo ne preostaje ni Korčuli koja ostaje na tentativnoj listi za uvrštavanje na famozni popis, ali mora pronaći neki drugi, odgovarajući kandidacijski program.

Uvrštavanje na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine važna je i prestižna stvar, no proces je upisa je dugotrajan i zahtjevan proces. Hrvatska se može pohvaliti sa čak sedam kulturno-povijesnih i prirodnih ljepota upisanih na UNESCOV-vu listu: Dioklacijanova palača u Splitu, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Plitvička jezera, Romanički grad Trogir, Stari grad Dubrovnik, Šibenska katedrala i Starigradsko polje, a uskoro će im se priključiti i utvrda Sv. Nikole u Šibeniku i Zadar.

/Dora Mikelić/

Budva je spremna za glavnu sezonu – Rusi dominiraju kao gosti

0
Budva

Budva je spremna za glavnu sezonu, kako primorje tako i zaleđe, a prema informacijama koje dobijamo od predstavnika turističke privrede, očekuje nas još jedna uspješna godina, kaže vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije Budve Mladen Franović.

Na pitanje da li se očekivanja mogu izraziti u brojkama, on kaže da je za to rano ali da se neki trendovi uočavaju.

“Sada na budvanskoj rivijeri boravi 25 odsto više turista nego u istom periodu prošle godine. Najviše gostiju ima iz Rusije, zatim iz Srbije i Bosne Hercegovine, Ukrajine, Albanije, Turske, Francuske, Velike Britanije, Kine, a pristigli su gosti i iz Austrije, Njemačke, Poljske, Belgije i Švedske. Rano je prognozirati u brojkama kakva će posjeta biti, ali kada su tržišta u pitanju očekujemo da će ponovo prednjačiti Rusija i zemlje regiona, a u periodu nakom špica, zemlje Zapadne Evrope”, kaže Franović.

Kada je o komunalnom redu riječ, on smatra da većih problema ne bi trebalo da bude.

“Službe Komunalnog preduzeća rade punim kapacitetima, pa očekujemo da neće biti većih problema u toku sezone. Psi lutalice takođe neće biti problem jer, prema našim informacijama, u planu je otvaranje još jednog azila za napuštene životinje na teritoriji opštine”, kazao je Franović.

Nedostatak parking mjesta problem je koji Budvu tišti tokom ljetnje sezone. Franović kaže kako ga ima svaka dobro posjećena destinacija, ali očekuje da će ove godine biti slabije izražen.

Budva – foto Boka News

“Očigledno je da se organizacijom saobraćaja i infrastrukturnim projektima, iz godine u godinu ti problemi umanjuju i kontrolišu. Inače, Parking servis raspolaže sa 1.600 parking mjesta, a dnevne cijene se kreću od 0,5 do 1,50 eura na sat, u zavisnosti od zone, u periodu od 1. maja do 1. oktobra. U večernjim časovima iznose od 0,80 do dva eura. Parking servis nudi povoljnosti za dugoročni zakup u vidu turističkih propusnica, a cijene se kreću od osam do 15 eura na dan, u zavisnosti od zone. Pored toga, Budva raspolaže i privatnim parkinzima, a cijene variraju u zavisnosti od lokacije”, kazao je on.

Prema Franovićevim riječima, učinili su sve da Budvu predstave na sajmovima, te da je riječ o aktivnostima koje sprovode tokom čitave godine.

“Organizuju se razne manifestacije i u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom predstavljamo našu ponudu na najznačajnijim svjetskim sajmovima turizma. Kada je u pitanju u region, prošlog vikenda završila se „roadshow“ promocija u Kragujevcu, Beogradu, Novom Sadu i Sremskim Karlovcima. Reakcije su pozitivne, jer je interesovanje turista i medija iz Srbije za ovogodišnju ponudu Budve veoma izraženo. Slijedi promocija u Banjaluci i Sarajevu”, kaže Franović.

Boravišna taksa iznosi euro. Prošle godine, po tom osnovu Budva je prihodovala više od 2.200.000 eura, a ove godine, sa intenzivnom kontrolom plaćanja boravišne takse i rastom broja noćenja, očekujemo povećanje”, rekao je Mladen Franović.

Flora Art

U predsezoni cijene u privatnom smještaju kreću se od 10 do 15 eura po osobi dnevno, odnosno 28 do 38 eura, dok su cijene u vrijem glavne turističke sezone nešto više i iznose 18 eura, odnosno oko 44 eura dnevno po osobi. Što se tiče hotela na budvanskoj rivijeri,noćenje u hotelu sa tri zvijezdice je od 29 do 36 eura u predsezoni odnosno od 39 do 69 eura u sezoni. U hotelima sa četiri i četiri plus zvijezdice, cijena je od 29 do 80 eura u predsezoni, odnosno od 38 do 259 eura u sezoni”, rekao je Mladen Franović

Port of Adria: Rekordan pretovar u maju

0
Luka Bar – Foto Boka News
Bar – Port of Adria je u maju zabilježila rekordan pretovar kontejnerskog tereta od 4,97 hiljada TEU, što je najveći mjesečni obim pretovara otkad kompanija postoji, saopštili su predstavnici tog barskog preduzeća.

Oni su kazali da je od početka godine pretovareno ukupno 19,89 hiljada TEU, pet odsto više nego u uporednom prošlogodišnjem periodu, a 42 odsto više od ostvarenog u godini prije privatizacije kompanije.

„Kompanija je, poštujući obaveze iz kupoprodajnog ugovora, ispunila 81 odsto obaveznog investicionog programa ulaganjem 11,2 miliona eura”, naveli su iz Port of Adrie.

Oni su dodali da je u potpunosti realizovan socijalni program isplatom otpremina, ukupne vrijednosti 6,5 miliona eura, na osnovu čega je 230 zaposlenih na dobrovoljnoj osnovi i sporazumno napustilo preduzeće.

„Na taj način su stvoreni uslovi za bolje poslovanje kompanije, pogotovo nabavkom opreme, unaprijeđenjem terminalske infrastrukture i uvođenjem savremenih sistema sigurnosti i bezbjednosti. Sa ciljem da se bude bliže primarnom tržištu, otvoreno je predstavništvo u Beogradu”, navodi se u saopštenju.

Iz kompanije su kazali da rezultati poslovanja potvrđuju rast prihoda, povećanje pretovara i rast prosječne zarade zaposlenih u odnosu na period prije privatizacije.

Port of Adria je, prema riječima njenih predstavnika, nakon završetka najvećeg dijela planiranih investicija u mogućnosti da postojećim klijentima ponudi međunarodne standarde u obavljanju usluga i privuče nove klijente iz regiona.

Vršilac dužnosti izvršnog direktora Port of Adrie, Sedat Kara, saopštio je da kompanija bez MHC Gotwald krana, koji je stavljen u funkciju prošle godine, prije dva mjeseca ne bi bila u mogućnosti da pretovari brod sa 11 hiljada tona toplo/hladno valjane čelične trake namijenjene američkom tržištu.

On je dodao da bi taj brod vjerovatno morao da koristi neku drugu luku, da investicije nijesu završene na vrijeme.

„Najveći prevoznik kontejnera u svijetu Maersk od početka prošle godine ponovo koristi našu luku. Takođe, jedan od najvećih sanbdjevača ivericom, medijapanom i svim vrstama pločastog materijala u regionu, Alim Grup, od ove godine koristi našu luku, a prethodno je koristio luku Drač i Ploče”, naveo je Kara.

On je rekao da je kompanija zahvaljujući mreži kontakata većinskog vlasnika, turskog Global Ports Holdinga, i boljoj opremljenosti u odnosu na prethodni period uspjela da potpiše godišnji ugovor vrijedan 60 hiljada tona godišnje, prema kojem će Port of Adria biti njihov novi distributivni centar za region.

Inspektori ne vide jahte i glisere koji se nelegalno iznajmljuju

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Iako je Tivat od kada je otvorena marina Porto Montenegro, postao prava Meka za sve one koji se legalno ili na crno bave izuzetno isplativim biznisom iznajmljivanja plovila za sport i rekreaciju, naši inspekcijski organi time se gotovo uopšte ne bave. Potvrđuje to i podatak da su inspektori Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore tokom čitave prošle godine u Tivtu napravili samo jednu kontrolu u oblasti čarterovanja jahti i glisera, iako je takvih plovila  koja se iznajmljuju turistima, ali i onih koji se bave tom djelatnošću,  na desetine.

Otkriti ta plovila nije nikakav problem jer je doboljno da inspektor prošeta po Porto Montrenegru i vidi brojne natpise „for rent“ na tamo vezanim jahtama sa kontaktima za zainteresovane klijente, ili da malo detaljnije „prosurfa“ interrnetom i pogleda on-line ponuzdu brojnih ovdašnjih i stranih firmi i preduzetnika koje izdaju jahte i glisere u Tivtu.

„U 2016. godini, sa aspekta radnih odnosa, izvršen je jedan inspekcijski nadzor kod subjekata koji se bave iznajmljivanjem plovila (čarterovanje jahti) i to kod “Simfony” doo, Tivat, dana 27.6.2016.godine. Prilikom inspekcijskog nadzora utvrđeno je da više lica radi bez ugovora o radu, pa je ovom subjektu, prekršajnim nalozima za pravno i odgovorno lice, izrečena novčana kazna u iznosu od 2.200€-  rekli su nam iz Uprave za inspekcije poslove, na pitanje koliko su tokom prošle godne obavili kontrola privrednih subjekata i preduzetnika koji se bave čarterovanjem plovila u Tivtu i kakvi su bili nalazi tih kontrola.

Crna Gora inače, ima izuzetno liberalno zakonodavstvo kada je iznajmljivanje jahti u pitanju ali je problem što se ni ono najčešće ne poštuje , posebno u domenu plaćanja jednokratne novčane naknade koju iznajmitelji stranih jahti koji se tim poslom bave u Crnoj Gori, moraju da plate državnom budžetu. Visina tih naknada kreće od 1.500 do 10.000 eura po brodu. Iznajmitelji jahti i plovila morali bi da plaćaju i značajno uvećanu cijenu tzv. svjetlarine (naknade za korišćenje plovnih puteva) za vrijeme dok njihovim plovilima traje vinjeta za plovidbu u Crnoj gori, ali i to gotovo da niko ne kontroliše, kao ni to da li iznajmitelji vode urednu evidenciju svih svojih poslovnih djelatnosti na što su takođe obavezni po Zakonu o jahtama.

Isto  tako, brojni domaći i iznajmljitelji jahti iz  inostranstva veoma koriste i povoljnost da je stopa PDV-a na iznajmljivanje jahti u Crnoj Gori 0 posto, kao i da se ovdje mogu snabdjeti gorivom, hranom i pićem oslobođenim carine i PDV-a u slučajau kada brodom napuštaju crnogorske vode. To oni obimno koriste jer ovdje ukrcavaju putnike i snabdijevanju brod kojim kasnije krstare najčešće u vodama Hrvatske, a što tamošnjim čarterašima jahti pravi nelojanu konkuzrenciji i nanosi veliku ekonomsku štetu.