Tivat – mještani Cacova ogorčeni, klizište ugrožava kuće

0

Dvadesetak žitelja nekoliko kuća u najvisočijem dijelu naselja Cacovo u Tivtu, obratilo nam se juče  zbog kako kažu, ogromnih problema koje već tri mjeseca imaju zbog izgradnje prve faze nove ulice kroz to naselje.

Preduzeće „Civil Engineer“ iz Podgorice sa kojim je Opština Tivat kao investitor potpisala ugovor o gradnji 200 hiljada eura vrijedne prve faze saobraćajnice u Cacovu, radove je počelo je u novembru prošle godine sa istočnog kraja buduće ulice, između kuća u najvisočijem dijelu naselja.

„Dok je bilo suvo vrijeme i pogodni uslovi za radove, ovdje su bila samo po 3-4 radnika koji su nešto malo kuckali i kopali. Bageri su probili najveći dio trase, potkopavši naše međe, čak i kuće, a situacija se dodatno usložila nakon nedavnih kiša kada su se otvorila i manja klizišta koja su oštetila naša imanja i zbog kojih strahujemo i za kuće u kojima živimo“- rekli su nam mještani koji nisu željeli da im se imena navode u novinama. Oni tvrde da su građevuinske mašine i kamioni potpuno devastirali i postojeći uski betonski put do njihovih kuća zbog čega lome kola, cijepaju gume ili uopšte ne mogu proći cestom.

„Ovdje živi dosta starih i teško pokretnih ljudi a Hitna pomoć ne može ili ne želi da dolazi do nas zbog uništenog ili zakrčenog puta. Nedavno je ovdje bio smrtni slučaj a do kuče pokojnice nije se moglo prići od kamiona i miksera.  Dio kuća već duže je vrijeme bez telefona jer su radnici oštetili kablove. Stalno zovemo nadležne u Opštini i insistiramo da se ovaj posao što prije završi. Nismo protiv gradnje puta, ali ne na ovakav neodgovoran i očito, dobro ne pripremljen način koji nam stvara višemjesečne teškoće i oštećuje našu imovinu“- kažu žitelji Cacova.

Prema njihovim riječima najviše štete za sada je pretorpjela kuća porodice Alić kojoj je srušen potporni zid, stepenište za silazak u baštu, a došlo je i do oštećenja dva balkona i spoljašnjeg stepeništa pa se trenutno u potkrovlje te kuće uopšte ne moće ući. Iz kuće je prije desetak dana kad se potporni zid srušio i pala ograda sa donjeg balkona, u sred noći preventivno, evakuisano dvoje starijih ljudi. Vikendica porodice Jovanović iz Švedske trenutno je potpuno odsječena od svijeta, a dio njihovog potkopanog imanja odnijela je voda.

„Gradnja saobraćajnice u Cacovu zbog sastava i konfiguracije terena, jedna je od najtežih i najizazovnijih investicija posljednjih gdoina u Tivtu. Na gradilištu fizički ne može raditi istovremeno više od 5 ljudi, a mi ulažemo maksimum napora da se sve to što brže okonča. Ja sam tamo na terenu bukvalno svaki dan. Čim stane kiša, krećemo sa nastavkom izgradnje gornjeg potpornog zida na krajnjem dijelu prve faze saobraćajnice prema sjeveru, kao i gradnjom kontrafora koji će učvrstiti donji potporni zid“- kazao je direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat Peđa Obradović. On ističe da je na gradilištu trenutno „maltene živo blato“ u koje je i bager djelimično potonuo i da se trenutno ne može ništa raditi dok se teren ne prosuši i voda oteče. Istakao je da će uskoro biti raspisan i tender za drugu fazu saobračajnce koja će biti ukupno duga skoro 450 metara i da će se taj posao nastaviti odmah kad se kraju privedu radovi na prvoj fazi.

Obradović je naveo da „maksimalno vode računa“  da se napravi što manje štete prilikom izvođenja radova ali da se to u tako ograničenim i izazovnim prostornim uslovima jednostavno ne može izbjeći.

„Sve što je oštećeno na privatnim objektima i imovini, kao i na postojećem putu, saniraćemo i otkloniti. Sa porodicom Jovanović smo u dnevnom kontaktu i dogovaramo se kako da uredimo kolski prilaz njihovom imanju“- istakao je Obradović koji je kaže, i sam prije desetak dana bio na licu mjesta kada su u jedan sat ujutro, iz svoje kuće evakuisani stariji Alići.

„Nije riječ o pravom klizištu i to smo definitivno utvrdili već o pomjeranju površinskog sloja zemlje zbog ranijih nepravilno napravljenih usjeka za potporne zidove. Nema opasnosti za okolne objekte“- poručio je Obradović apelujući na mještane da se strpe dok se radovi ne završe.

Potpisan ugovor o organizaciji regate Bari – Herceg Novi – „EST 105 Libera 2017“

0
Potpisivanje ugovora

Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković i predsjednik „CUS Bari“ potpisali su danas ugovor o organizaciji ovogodišnje regate „EST 105 Libera 2017“. Jedriličari će se 28. aprila, 12. godinu zaredom, uputiti iz Barija ka Herceg Novom.

Potpredsjednik Janković istakao je da će lokalna uprava, Agencija za gazdovanje gradskom lukom, lokalna Turistička organizacija i novski jedriličari uložiti maksimalne napore da obezbijede što bolje uslove za učesnike regate.  Istakao je da su ova regata i saradnja sa partnerima iz Barija važni za Herceg Novi.

Takođe, Janković je dodao da će izgradnjom novih marina u naredne dvije godine u našem gradu biti značajno povećan broj vezova, čime će se ostvariti uslov za prihvat većeg broja jedriličara nego što je to sada slučaj. Vjeruje da će to otvoriti prostor za dalji razvoj ove regate, na obostrano zadovoljstvo.

Koordinator regate ispred  „CUS Bari“, Paskvale Triđani kazao je da je „EST 105“ utemeljena na prijateljstvu i posebnoj toplini koju su jedriličari osjetili u Herceg Novom još od prvog uplovljavanja.

Istakao je da svake godine dobijaju sve više zahtjeva za učešće. Imajući u vidu da su kapaciteti novske luke ograničeni, dogovorena je saradnja sa Tivtom koja se pokazala kao dobar koncept.

Terra da mare

Do sada je prijavljeno 68 jedriličara u dvije kategorije. Za dio će odredište biti Herceg Novi, a za dio Tivat. Cilj organizatora iz Italije je da se ova regata širi, da se broj jedriličara svake godine uvećava i da se učvršćuje saradnja sa partnerima iz Crne Gore. „EST 105“ je ušla i u ovogodišnji kalendar Međunarodne organizacije za jedrenje (ISAF).

Potpisivanju ugovora prisustvovali su i direktor Agencije za gazdovanje gradksom lukom Vladimir Zloković, ispred Turističke organizacije Herceg Novi Tanja Mrkaić, kao i predstavnici Jerdiličarskog kluba „Jugole Grakalić“. Oni su potvrdili da će učiniti potrebne napore kako bi bila obezbijeđena sigurnost plovila i učesnika i topla dobrodošlica na Škveru. Zarad što bolje pripreme događaja oformljen je organizacioni odbor, a u organizaciju će biti uključeni svi hercegnovski jedriličarski klubovi.

Kumbor – Azmont odustao od gradnje marine

0
Portonovi – Azmont Investments-foto Boka News

Ministarstvo održivog razvoja i turizma obustavilo je postupak izdavanja građevinske dozvole kompaniji Azmont investment za izgradnju marine – luke nautičkog turizma u Kumboru.

Iz tog Vladinog resora saopšteno je da je to rješenje donijeto na osnovu odustajanja Azmonta od zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju marine.

Azmont investment se obratio Ministarstvu 27. januara ove godine sa zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole, da bi 20. februara ta kompanija podnijela zahtjev o odustajanju od zahtjeva za izdavanje dozvole.

Podsjećamo, marina je sastavni dio rizorta Portonovi, u koji se najavljuje da će biti uloženo 650 miliona eura.

Azmont Investments
Azmont Investments – Porto Novi – planirana marina

Rizort će imati 290 smještajnih jedinica, od gradskih kuća do stilizovanih vila i penthous stanova koji gledaju na marinu. Planirana je i izgradnja prvog One&Only-a u Evropi, koji treba da ima 120 soba, apartmana i vila.

Luštica bay – Lokalni toponimi i nazivi bilja kao inspiracija

0
Luštica Bay

Imenovanja blokova stambenih zgrada, ulica i trgova u zoni naselja u marini u novom apartmanskom naselju na Jadranu, kompleksu Luštica Bay je završeno a upotrijebljeni su nazivi domaće flore karakteristične za ovo područje i lokalni toponimi.

“Koristili smo nazive lokalne flore, odnosno domaćeg bilja i drveća koje je tipično ne samo za Lušticu već i šire područje Boke Kotorske”, pojasnila je Slavica Milić, izvršna menadžerka u kompaniji Luštica Development.

Prvi blokovi zgrada u Luštici Bay, izgrađeni i useljeni prije dvije godine nazvani su “Lipa” i “Maslina”. U kompleksu se upravo završavaju radovi na blokovima “Lavanda” i “Ruzmarin”.

Luštica Bay -Put Marina i Lipa blok

“Klaster sa vilama u Marina naselju se zove “Ruža”, postojeće ulice su “Trašte” i “Kaštel”, a planirani su i blokovi uz more koji će nositi nazive “Kamelija” i“Magnolija”. Kompanija će nastaviti sa ovom praksom u svim planiranim naseljima i cjelinama kroz plan, koji teritorijalno obuhvata površinu od oko 7 hiljada kvadratnih metara”, dodala je Milić.

U Luštici Bay se intenzivno radi na opremanju marine sa 176 vezova koja će biti osposobljena za prihvat brodova i jahti do 35 metara dužine, u toku su završni radovi na blokovima “Lavanda” i “Ruzmarin” sa 16 zgrada i 88 apartmana, čija će se primopredaja završiti do ljeta 2017. godine,a paralelno se gradi prateća infrastruktura.

Pripremni radovi za prvi hotel, Čedi Luštica Bay /The Chedi/ su završeni i očekuje se intenzivna gradnja po dobijanju građevinske dozvole.

Luštica Bay će ponuditi sedam hotela, dvije marine, prvi profesionalni i šampionski golf teren sa 18 rupa u Crnoj Gori, 1000 stambenih jedinica, 500 vila i gradskih kuća, te različite sportske, kulturne i druge sadržaje, ali i ustanove neophodne za funkcionisanje grada 365 dana godišnje, poput medicinskih obrazovnih i drugih ustanova.

Luštica Bay Ulica Trašte i Maslina blok

Kompleks je primio prve stanovnike u proljeće 2015. godine, kada je prvih 70 vlasnika preuzelo svoje stanove.

Projekat vrijedan 1,1 milijardu eura razvija kompanija Luštica Development na gotovo sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica.

 

Opozicija u HN se dogovorila: Smijeniti Radmana, nećemo birati novog predsjednika Opštine

0
Opozicija

Opozicija u Herceg Novom večeras je postigla dogovor da se pokrene inicijativa za smjenu Andrije Radmana (DPS) predsjednika SO Herceg Novi.

“Dogovoreno je potpisivanje memoranduma o vršenju tehničke vlasti do okončanja lokalnih izbora”, saopšteno je nakon sastanka.

Saglasni su i da se neće birati novog predsjednika Opštine Herceg Novi, “kako se ne bi prejudicirala većinska volja građana Herceg Novog na predstojećim lokalnim vanrednim izborima”.

Ističu da će SO sprovoditi “stalni nadzor nad vršenjem funkcije predsjednika Opštine”.

“Skupština će formirati nadzorno tijelo koje će činiti po jedan predstavnik svih političkih partija u skupštini”.

Ujedinjena opozicija u Herceg Novom ima 21 odbornika u SO, a DPS 13.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odredio je 7. maj kao datum održavanja loklnih izbora u Herceg Novom.

/S.K/

Bespovratna podrška maslinarima

0
Maslina – sunset

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je danas Javni poziv za dodjelu podrške za razvoj maslinarstva, kroz koji poljoprivredno gazdinstvo može dobiti bespovratnu podršku do 60 odsto od ukupne investicije.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, podrška se dodjeljuje za podizanje novih, revitalizaciju postojećih maslinjaka, nabavku opreme, upravljanje biljnim otpadom, podizanje podzida, kao i za privođenje neobradivog zemljišta poljoprivredi za sadnju maslina za ovu godinu.

“Kroz ovaj poziv poljoprivredno gazdinstvo može dobiti bespovratnu podršku do 50 odsto ili 60 odsto od ukupne investicije”, kaže se u saopštenju.

Iz Ministarstva su kazali da se podržavaju investicije u cilju povećanja površina pod novim zasadima i boljeg iskorištavanja starih zasada.

Podrška nabavci opreme za maslinarstvo usmjerena je na osavremenjavanje proizvodnje, a poseban akcenat stavlja se na kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina, kao i na uređenje maslinjaka.

Maslinjak

“Korisnici podrške su fizička ili pravna lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, i u Registar proizvođača maslina i/ili Registar proizvođača maslinovog ulja”, kaže se u saopštenju.

Prihvatljive investicije za podršku su kupovina sadnog materijala za zasnivanje novih maslinjaka, nabavka sistema za navodnjavanje, namjenske opreme za maslinarstvo, materijala za zidanje podzida u maslinjacima, izgradnju basena za odlaganje biljnog otpada od masline-komine, kao i nabavka mašine za preradu komine.

Podrška se takođe daje za revitalizaciju maslinjaka i za kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina.

“Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50 odsto od vrijednosti investicije, osim za kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina gdje iznosi do 60 odsto. Jedno poljoprivredno gazdinstvo može ostvariti maksimalnu visinu podrške do pet hiljada EUR u toku godine”, precizirali su iz Ministarstva.

Kako su naveli, nakon završetka investicije, proizvođači Ministarstvu dostavljaju zahtjev za podršku i, u zavisnosti od vrste investicije, potrebna dokumenta – dokaz o kupovini ili završenoj investiciji, zdravstvenoj ispravnosti sadnog materijala, kao i popunjene obrasce prije i/ili nakon završene investicije.

Maslina

Rok za dostavljanje zahtjeva je 1. novembar.

Iz Ministarstva su podsjetili da su maslinarima na raspolaganju i druge mjere podrške iz Agrobudžeta

„Ove godine maslinari, kao i ostali poljoprivredni proizvođači, za nabavku mehanizacije mogu da iskoriste posebnu agrobudžetsku mjeru. To znači da se kroz ovaj javni poziv za podršku mogu usredsrijediti na podizanje novih zasada i njihovo osavremenjavanje, a takođe time im je na raspolaganju više sredstava u odnosu na prošlu godinu“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je, osim podrške koju mogu ostvariti kroz ovaj javni poziv, maslinarima na raspolaganju i direktna podrška po hektaru, odnosno subvencije za biljnu proizvodnju, gdje je iznos podrške ove godine povećan sa 160 na 180 EUR po hektaru.

„Takođe, na raspolaganju su im i mjere podrške koje se odnose na kopanje bunara, organsku proizvodnju, očuvanje genetičkih resursa“, dodaje se u saopštenju.

Korčulanski ribari uhvatili rijetko viđenu morsku neman: Ne znamo koliko je teška, vaga se raspala!

0

Tokom jučerašnjeg kočarenja na par milja južno od otoka Glavata posadi korčulanske Adriane, Marku (vlasniku broda) i Andriji, dobro se posrećilo.

Na dubini od oko 160 m u njihovu povlačnu mrežu-koču uletila je trofejna ribetina žutuga dračorepka ili šiba čavlara (Dasyatis centroura) iz porodice žutuljki (Dasyatidae) – pohvalio se na Facebooku Ivica Torjanović.

Koliko je teška ulovljena neman za sada ostaje nepoznanica jer se vaga pri prvom pokušaju jednostavno raspala…

Ulov je dugačak 3.8 metara, a širok 2.1 metra, piše Torjanović, navodeći podatak da je do sada najveći službeno zabilježeni primjerak ulovljen 1953. godine u Hvarskom kanalu, a bio je dug 3.96 metara.

Uz fotografije, zabilježio je i video grdosije.

Služba zaštite i spasavanja Herceg Novi prva u CG koja ima psa tragača

0
SSHN – Pas tragač

Služba zaštite i spasavanja Opštine Herceg Novi prva je služba ovog tipa u Crnoj Gori koja ima psa tragača, a očekuju da će biti i prvi u državi koji će posjedovati međunarodni K-9 sertifikat.

Na ovaj način naša Služba dodatno dobija na kvalitetu, brzini i sigurnosti prilikom akcija spasavanja iz ruševina i sa nepristupačnih terena, ističe rukovodilac Službe zaštite i spasavanja Aleksandar Škobalj.

Psi tragači već duže vrijeme zauzimaju ključne pozicije u službama spašavanja širom Evrope i svijeta. Postala je uobičajena stvar da službe spašavanja u svojim sastavima imaju profesionalne, obučene timove za spasavanje ljudi uz pomoć pasa.

– Imajući sve to u vidu, kao i zbog činjenice da je oko 70 odsto površine opštine Herceg Novi brdsko – planinska oblast, pokrenuli smo inicijativu za nabavku psa tragača. Uspjeli smo uz pomoć dobrih ljudi da dobijemo na poklon belgijskog ovčara Reksa, starog tek 7 mjeseci. Poznato je da su psi te rase među najboljim, ako ne i najbolji tragači  na nepristupačnim terenima, ruševinama, a koriste ih i alpske gorske službe kao izvanredne tragače u lavinama, kazao je Škobalj.

Hercegnovska Služba zaštite stupila je u kontakt sa specijalizovanom ustanovom za obuku pasa tragača iz Opatije. Podnijeli su aplikaciju za obuku psa i ušli u međunarodni projekat za dobijanje K-9 sertifikata.

– Centar za obuku pasa iz Opatije je međunarodno prepoznata i priznata ustanova, uključena u K9 grupaciju, što je trenutno najveći i najpriznatiji nivo obučenosti u domenu pasa tragača. Oni su prije svega sugerisali koja je rasa najadekvatnija za naše potrebe. Pokrenuta je inicijativa da narednom periodu mi možda budemo prvi u Crnoj Gori koji će, uz njihovu sveobuhvatnu pomoć i podršku, školovati svoje kadrove da budu prvo vodiči, a kasnije nadamo se i sertifikovani instruktori za obuku pasa tragača, objašnjava Škobalj.

U cilju ostvarenja ovog plana, u predstojećem periodu će prvi pripadnici hercegnovske Službe zaštite i spasavanja biti poslati na obuke za vodiča i markiranta.

Projekat je podržala Opština Herceg Novi, a pohvale za inicijativu stigle su i od Hrvatskog udruženja za obuku pasa tragača.

obuka psa tragača

Član K-9 tima, koji čine spasioci-vodiči i njihovi psi, ne može biti svako, ističe Škobalj, jer kao što policija ili vojska imaju svoje licence, tako i vatrogasni K-9 timovi moraju proći određeno licenciranje.

Licenca se sastoji od teorijskog dijela za vodiča, te praktičnog dijela savladavanja prepreka, poslušnosti i traženja nestalih osoba.

Obuka spasilačkog tima je zahtjevna i traje minimalno dvije godine. Osim osnovnih kinoloških znanja, spasioci-vodiči moraju biti i specijalisti u spasavanju iz ruševina i na nepristupačnim terenima, jer se sve tehnike međusobno isprepliću.

Ukoliko zadovolje sve segmente, tim dobija licencu koja je obnovljiva i traje dvije godine. Dobijanjem licence ne završava proces obuke i školovanja, već su potrebni konstantni trenizi i  vježbe kako bi spasilac-vodič i njegov pas održavali i poboljšavali postignuti nivo obuke.

Pas je punopravni član tima i učesnik intervencije. Kao što vodič da ima odgovarajuću zaštitnu opremu, tako i pas mora imati pseći alpinistički pojas, zaštitne cipele za zaštitu od stakla, a po potrebi i GPS ogrlicu.

Kako dodaje Škobalj, prema preporukama Evropske unije za usklađivanje standarda, opštinske službe spasavanja treba da posjeduju psa tragača. Urađene analize ovlašćenih specijalizovanih službi pokazale su da jedan pas tragač na terenu može zamjeniti i do 25 ljudi.

– Spašavanje iz ruševina ne mora uslijediti nakon razornog zemljotresa. Ruševine mogu nastati uslijed nekvalitetne gradnje, odrona, eksplozija. Bez obzira na prirodu nastanka, u tim trenucima prioritet je što brže lociranje zatrpanih osoba i njihovo izvlačenje, priča rukovodilac novske Službe.

Da bi plan sproveli do kraja neophodno je napraviti poligon za trening i obuku psa tragača i vodiča, u čemu će Služba imati podršku lokalne uprave. Plan je da poligon dugoročno služi za obuku kadrova, ali i za održavanje i stalno nadograđivanje potebnog nivoa znanja i spremnosti K-9 timova.

IBM – spasimo naše morske kornjače

0
Spasimo kornjače

Institut za biologiju mora apeluje na stanovnike priobalja i glavne korisnike resursa iz mora da na svaki način daju doprinos očuvanju morskih kornjača, jer u suprotnom bićemo sve manje u prilici da ih sretnemo u crnogorskim vodama.

Prethodne sedmice zabilježena su dva slučaja uginulih morskih kornjača u crnogorskim vodama i to u Baru (11.2.) i Kotorskom zalivu (16.2.).

U naše vode morske kornjače stižu tokom njihovog puta iz sjevernog Jadrana, gdje se hrane i zimuju do južnog Jadrana, Jonskog i Egejskog mora, gdje polažu jaja i razmnožavaju se.
Tokom istraživanja morskih kornjača od 2012. do 2016. godine u crnogorskim vodama registrovano je ukupno 48 jedinki. Od tog broja svega 24 kornjače su nađene žive i u dobrom stanju, dvije su bile povrijeđene, 16 uginulih, a za preostalih šest nismo imali informaciju osim datuma i mjesta pronalaska.

Glavne prijetnje morskim kornjačama su ljudske aktivnosti kao što su: slučajni ulov (kočarenje, potegače), ubijanje i eksploatacija (zbog upotrebe jaja i skeleta za ishranu i izradu suvenira), degradacija staništa uglavnom urbanizacijom, ozlijede od plovila, zagađenje (plastičnim otpadom i kesama) kao i ribanje dinamitom. (Izvor: “Distribution records of sea turtles in the Montenegrin waters”- Gvozdenović et al., 2016)

Kornjača

Kornjače ulovljene kočom ili mrežama stajaćicama mogu uginuti od utapanja. U Jadranu, mnoge od njih pronađene su mrtve ili u stanju kome, a komatozne kornjače utopiće se ako se vrate nazad u more, jer nisu u stanju da doplivaju na površinu da bi udahnule vazduh. Međutim, kornjače se mogu oporaviti, ako ih ribari određeno vrijeme zadrže na palubi, po mogućnosti u položaju u kojem su leđa uzvišenija od glave, što omogućava izbacivanje vode iz pluća, i puste ih nakon što postanu ponovo aktivne.

Kornjače koje se ulove na parangal su često pronađene u dobrom stanju, ali većina ih ubrzo ugine zbog progutane udice ili najlona. Većina ovakvih uginuća može se izbjeći, ako ribar ukloni udicu koja je u ustima, ili barem odreže najlon što bliže udici, prije nego što puste životinju.

Dokazano je, smatraju stručnjaci, da je najlon za morske kornjače opasniji od udice, jer zareže ili deformiše crijeva, što uzrokuje polaganu i bolnu smrt. Čak i vrlo kratak najlon, dužine oko 50 cm, može biti smrtonosan.

U međuvremenu, kornjača bi se trebala održavati vlažnom, posebno glava i oči, koristeći morsku vodu, u ljetnim mjesecima u sjenci, jer će se inače temperatura podići na smrtonosni nivo.

Institut za biologiju mora Kotor

Ovim putem vas molimo da, koliko ste u mogućnosti obratite pažnju na ove predivne morske organizme, smanjite lični uticaj i time povećate mogućnost njihovog preživljavanja, poručuju iz Instituta za biologiju mora Kotor.