Potpisan ugovor o organizaciji regate Bari – Herceg Novi – „EST 105 Libera 2017“
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković i predsjednik „CUS Bari“ potpisali su danas ugovor o organizaciji ovogodišnje regate „EST 105 Libera 2017“. Jedriličari će se 28. aprila, 12. godinu zaredom, uputiti iz Barija ka Herceg Novom.
Potpredsjednik Janković istakao je da će lokalna uprava, Agencija za gazdovanje gradskom lukom, lokalna Turistička organizacija i novski jedriličari uložiti maksimalne napore da obezbijede što bolje uslove za učesnike regate. Istakao je da su ova regata i saradnja sa partnerima iz Barija važni za Herceg Novi.
Takođe, Janković je dodao da će izgradnjom novih marina u naredne dvije godine u našem gradu biti značajno povećan broj vezova, čime će se ostvariti uslov za prihvat većeg broja jedriličara nego što je to sada slučaj. Vjeruje da će to otvoriti prostor za dalji razvoj ove regate, na obostrano zadovoljstvo.
Koordinator regate ispred „CUS Bari“, Paskvale Triđani kazao je da je „EST 105“ utemeljena na prijateljstvu i posebnoj toplini koju su jedriličari osjetili u Herceg Novom još od prvog uplovljavanja.
Istakao je da svake godine dobijaju sve više zahtjeva za učešće. Imajući u vidu da su kapaciteti novske luke ograničeni, dogovorena je saradnja sa Tivtom koja se pokazala kao dobar koncept.
Do sada je prijavljeno 68 jedriličara u dvije kategorije. Za dio će odredište biti Herceg Novi, a za dio Tivat. Cilj organizatora iz Italije je da se ova regata širi, da se broj jedriličara svake godine uvećava i da se učvršćuje saradnja sa partnerima iz Crne Gore. „EST 105“ je ušla i u ovogodišnji kalendar Međunarodne organizacije za jedrenje (ISAF).
Potpisivanju ugovora prisustvovali su i direktor Agencije za gazdovanje gradksom lukom Vladimir Zloković, ispred Turističke organizacije Herceg Novi Tanja Mrkaić, kao i predstavnici Jerdiličarskog kluba „Jugole Grakalić“. Oni su potvrdili da će učiniti potrebne napore kako bi bila obezbijeđena sigurnost plovila i učesnika i topla dobrodošlica na Škveru. Zarad što bolje pripreme događaja oformljen je organizacioni odbor, a u organizaciju će biti uključeni svi hercegnovski jedriličarski klubovi.
Kumbor – Azmont odustao od gradnje marine
Ministarstvo održivog razvoja i turizma obustavilo je postupak izdavanja građevinske dozvole kompaniji Azmont investment za izgradnju marine – luke nautičkog turizma u Kumboru.
Iz tog Vladinog resora saopšteno je da je to rješenje donijeto na osnovu odustajanja Azmonta od zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju marine.
Azmont investment se obratio Ministarstvu 27. januara ove godine sa zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole, da bi 20. februara ta kompanija podnijela zahtjev o odustajanju od zahtjeva za izdavanje dozvole.
Podsjećamo, marina je sastavni dio rizorta Portonovi, u koji se najavljuje da će biti uloženo 650 miliona eura.
Rizort će imati 290 smještajnih jedinica, od gradskih kuća do stilizovanih vila i penthous stanova koji gledaju na marinu. Planirana je i izgradnja prvog One&Only-a u Evropi, koji treba da ima 120 soba, apartmana i vila.
Luštica bay – Lokalni toponimi i nazivi bilja kao inspiracija
Imenovanja blokova stambenih zgrada, ulica i trgova u zoni naselja u marini u novom apartmanskom naselju na Jadranu, kompleksu Luštica Bay je završeno a upotrijebljeni su nazivi domaće flore karakteristične za ovo područje i lokalni toponimi.
“Koristili smo nazive lokalne flore, odnosno domaćeg bilja i drveća koje je tipično ne samo za Lušticu već i šire područje Boke Kotorske”, pojasnila je Slavica Milić, izvršna menadžerka u kompaniji Luštica Development.
Prvi blokovi zgrada u Luštici Bay, izgrađeni i useljeni prije dvije godine nazvani su “Lipa” i “Maslina”. U kompleksu se upravo završavaju radovi na blokovima “Lavanda” i “Ruzmarin”.
“Klaster sa vilama u Marina naselju se zove “Ruža”, postojeće ulice su “Trašte” i “Kaštel”, a planirani su i blokovi uz more koji će nositi nazive “Kamelija” i“Magnolija”. Kompanija će nastaviti sa ovom praksom u svim planiranim naseljima i cjelinama kroz plan, koji teritorijalno obuhvata površinu od oko 7 hiljada kvadratnih metara”, dodala je Milić.
U Luštici Bay se intenzivno radi na opremanju marine sa 176 vezova koja će biti osposobljena za prihvat brodova i jahti do 35 metara dužine, u toku su završni radovi na blokovima “Lavanda” i “Ruzmarin” sa 16 zgrada i 88 apartmana, čija će se primopredaja završiti do ljeta 2017. godine,a paralelno se gradi prateća infrastruktura.
Pripremni radovi za prvi hotel, Čedi Luštica Bay /The Chedi/ su završeni i očekuje se intenzivna gradnja po dobijanju građevinske dozvole.
Luštica Bay će ponuditi sedam hotela, dvije marine, prvi profesionalni i šampionski golf teren sa 18 rupa u Crnoj Gori, 1000 stambenih jedinica, 500 vila i gradskih kuća, te različite sportske, kulturne i druge sadržaje, ali i ustanove neophodne za funkcionisanje grada 365 dana godišnje, poput medicinskih obrazovnih i drugih ustanova.
Kompleks je primio prve stanovnike u proljeće 2015. godine, kada je prvih 70 vlasnika preuzelo svoje stanove.
Projekat vrijedan 1,1 milijardu eura razvija kompanija Luštica Development na gotovo sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica.
Opozicija u HN se dogovorila: Smijeniti Radmana, nećemo birati novog predsjednika Opštine
Opozicija u Herceg Novom večeras je postigla dogovor da se pokrene inicijativa za smjenu Andrije Radmana (DPS) predsjednika SO Herceg Novi.
“Dogovoreno je potpisivanje memoranduma o vršenju tehničke vlasti do okončanja lokalnih izbora”, saopšteno je nakon sastanka.
Saglasni su i da se neće birati novog predsjednika Opštine Herceg Novi, “kako se ne bi prejudicirala većinska volja građana Herceg Novog na predstojećim lokalnim vanrednim izborima”.
Ističu da će SO sprovoditi “stalni nadzor nad vršenjem funkcije predsjednika Opštine”.
“Skupština će formirati nadzorno tijelo koje će činiti po jedan predstavnik svih političkih partija u skupštini”.
Ujedinjena opozicija u Herceg Novom ima 21 odbornika u SO, a DPS 13.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odredio je 7. maj kao datum održavanja loklnih izbora u Herceg Novom.
/S.K/
Bespovratna podrška maslinarima
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je danas Javni poziv za dodjelu podrške za razvoj maslinarstva, kroz koji poljoprivredno gazdinstvo može dobiti bespovratnu podršku do 60 odsto od ukupne investicije.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, podrška se dodjeljuje za podizanje novih, revitalizaciju postojećih maslinjaka, nabavku opreme, upravljanje biljnim otpadom, podizanje podzida, kao i za privođenje neobradivog zemljišta poljoprivredi za sadnju maslina za ovu godinu.
“Kroz ovaj poziv poljoprivredno gazdinstvo može dobiti bespovratnu podršku do 50 odsto ili 60 odsto od ukupne investicije”, kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da se podržavaju investicije u cilju povećanja površina pod novim zasadima i boljeg iskorištavanja starih zasada.
Podrška nabavci opreme za maslinarstvo usmjerena je na osavremenjavanje proizvodnje, a poseban akcenat stavlja se na kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina, kao i na uređenje maslinjaka.
“Korisnici podrške su fizička ili pravna lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, i u Registar proizvođača maslina i/ili Registar proizvođača maslinovog ulja”, kaže se u saopštenju.
Prihvatljive investicije za podršku su kupovina sadnog materijala za zasnivanje novih maslinjaka, nabavka sistema za navodnjavanje, namjenske opreme za maslinarstvo, materijala za zidanje podzida u maslinjacima, izgradnju basena za odlaganje biljnog otpada od masline-komine, kao i nabavka mašine za preradu komine.
Podrška se takođe daje za revitalizaciju maslinjaka i za kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina.
“Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50 odsto od vrijednosti investicije, osim za kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina gdje iznosi do 60 odsto. Jedno poljoprivredno gazdinstvo može ostvariti maksimalnu visinu podrške do pet hiljada EUR u toku godine”, precizirali su iz Ministarstva.
Kako su naveli, nakon završetka investicije, proizvođači Ministarstvu dostavljaju zahtjev za podršku i, u zavisnosti od vrste investicije, potrebna dokumenta – dokaz o kupovini ili završenoj investiciji, zdravstvenoj ispravnosti sadnog materijala, kao i popunjene obrasce prije i/ili nakon završene investicije.
Rok za dostavljanje zahtjeva je 1. novembar.
Iz Ministarstva su podsjetili da su maslinarima na raspolaganju i druge mjere podrške iz Agrobudžeta
„Ove godine maslinari, kao i ostali poljoprivredni proizvođači, za nabavku mehanizacije mogu da iskoriste posebnu agrobudžetsku mjeru. To znači da se kroz ovaj javni poziv za podršku mogu usredsrijediti na podizanje novih zasada i njihovo osavremenjavanje, a takođe time im je na raspolaganju više sredstava u odnosu na prošlu godinu“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, osim podrške koju mogu ostvariti kroz ovaj javni poziv, maslinarima na raspolaganju i direktna podrška po hektaru, odnosno subvencije za biljnu proizvodnju, gdje je iznos podrške ove godine povećan sa 160 na 180 EUR po hektaru.
„Takođe, na raspolaganju su im i mjere podrške koje se odnose na kopanje bunara, organsku proizvodnju, očuvanje genetičkih resursa“, dodaje se u saopštenju.
Korčulanski ribari uhvatili rijetko viđenu morsku neman: Ne znamo koliko je teška, vaga se raspala!
Tokom jučerašnjeg kočarenja na par milja južno od otoka Glavata posadi korčulanske Adriane, Marku (vlasniku broda) i Andriji, dobro se posrećilo.
Na dubini od oko 160 m u njihovu povlačnu mrežu-koču uletila je trofejna ribetina žutuga dračorepka ili šiba čavlara (Dasyatis centroura) iz porodice žutuljki (Dasyatidae) – pohvalio se na Facebooku Ivica Torjanović.
Koliko je teška ulovljena neman za sada ostaje nepoznanica jer se vaga pri prvom pokušaju jednostavno raspala…
Ulov je dugačak 3.8 metara, a širok 2.1 metra, piše Torjanović, navodeći podatak da je do sada najveći službeno zabilježeni primjerak ulovljen 1953. godine u Hvarskom kanalu, a bio je dug 3.96 metara.
Uz fotografije, zabilježio je i video grdosije.
Služba zaštite i spasavanja Herceg Novi prva u CG koja ima psa tragača
Služba zaštite i spasavanja Opštine Herceg Novi prva je služba ovog tipa u Crnoj Gori koja ima psa tragača, a očekuju da će biti i prvi u državi koji će posjedovati međunarodni K-9 sertifikat.
Na ovaj način naša Služba dodatno dobija na kvalitetu, brzini i sigurnosti prilikom akcija spasavanja iz ruševina i sa nepristupačnih terena, ističe rukovodilac Službe zaštite i spasavanja Aleksandar Škobalj.
Psi tragači već duže vrijeme zauzimaju ključne pozicije u službama spašavanja širom Evrope i svijeta. Postala je uobičajena stvar da službe spašavanja u svojim sastavima imaju profesionalne, obučene timove za spasavanje ljudi uz pomoć pasa.
– Imajući sve to u vidu, kao i zbog činjenice da je oko 70 odsto površine opštine Herceg Novi brdsko – planinska oblast, pokrenuli smo inicijativu za nabavku psa tragača. Uspjeli smo uz pomoć dobrih ljudi da dobijemo na poklon belgijskog ovčara Reksa, starog tek 7 mjeseci. Poznato je da su psi te rase među najboljim, ako ne i najbolji tragači na nepristupačnim terenima, ruševinama, a koriste ih i alpske gorske službe kao izvanredne tragače u lavinama, kazao je Škobalj.
Hercegnovska Služba zaštite stupila je u kontakt sa specijalizovanom ustanovom za obuku pasa tragača iz Opatije. Podnijeli su aplikaciju za obuku psa i ušli u međunarodni projekat za dobijanje K-9 sertifikata.
– Centar za obuku pasa iz Opatije je međunarodno prepoznata i priznata ustanova, uključena u K9 grupaciju, što je trenutno najveći i najpriznatiji nivo obučenosti u domenu pasa tragača. Oni su prije svega sugerisali koja je rasa najadekvatnija za naše potrebe. Pokrenuta je inicijativa da narednom periodu mi možda budemo prvi u Crnoj Gori koji će, uz njihovu sveobuhvatnu pomoć i podršku, školovati svoje kadrove da budu prvo vodiči, a kasnije nadamo se i sertifikovani instruktori za obuku pasa tragača, objašnjava Škobalj.
U cilju ostvarenja ovog plana, u predstojećem periodu će prvi pripadnici hercegnovske Službe zaštite i spasavanja biti poslati na obuke za vodiča i markiranta.
Projekat je podržala Opština Herceg Novi, a pohvale za inicijativu stigle su i od Hrvatskog udruženja za obuku pasa tragača.
Član K-9 tima, koji čine spasioci-vodiči i njihovi psi, ne može biti svako, ističe Škobalj, jer kao što policija ili vojska imaju svoje licence, tako i vatrogasni K-9 timovi moraju proći određeno licenciranje.
Licenca se sastoji od teorijskog dijela za vodiča, te praktičnog dijela savladavanja prepreka, poslušnosti i traženja nestalih osoba.
Obuka spasilačkog tima je zahtjevna i traje minimalno dvije godine. Osim osnovnih kinoloških znanja, spasioci-vodiči moraju biti i specijalisti u spasavanju iz ruševina i na nepristupačnim terenima, jer se sve tehnike međusobno isprepliću.
Ukoliko zadovolje sve segmente, tim dobija licencu koja je obnovljiva i traje dvije godine. Dobijanjem licence ne završava proces obuke i školovanja, već su potrebni konstantni trenizi i vježbe kako bi spasilac-vodič i njegov pas održavali i poboljšavali postignuti nivo obuke.
Pas je punopravni član tima i učesnik intervencije. Kao što vodič da ima odgovarajuću zaštitnu opremu, tako i pas mora imati pseći alpinistički pojas, zaštitne cipele za zaštitu od stakla, a po potrebi i GPS ogrlicu.
Kako dodaje Škobalj, prema preporukama Evropske unije za usklađivanje standarda, opštinske službe spasavanja treba da posjeduju psa tragača. Urađene analize ovlašćenih specijalizovanih službi pokazale su da jedan pas tragač na terenu može zamjeniti i do 25 ljudi.
– Spašavanje iz ruševina ne mora uslijediti nakon razornog zemljotresa. Ruševine mogu nastati uslijed nekvalitetne gradnje, odrona, eksplozija. Bez obzira na prirodu nastanka, u tim trenucima prioritet je što brže lociranje zatrpanih osoba i njihovo izvlačenje, priča rukovodilac novske Službe.
Da bi plan sproveli do kraja neophodno je napraviti poligon za trening i obuku psa tragača i vodiča, u čemu će Služba imati podršku lokalne uprave. Plan je da poligon dugoročno služi za obuku kadrova, ali i za održavanje i stalno nadograđivanje potebnog nivoa znanja i spremnosti K-9 timova.
IBM – spasimo naše morske kornjače
Institut za biologiju mora apeluje na stanovnike priobalja i glavne korisnike resursa iz mora da na svaki način daju doprinos očuvanju morskih kornjača, jer u suprotnom bićemo sve manje u prilici da ih sretnemo u crnogorskim vodama.
Prethodne sedmice zabilježena su dva slučaja uginulih morskih kornjača u crnogorskim vodama i to u Baru (11.2.) i Kotorskom zalivu (16.2.).
U naše vode morske kornjače stižu tokom njihovog puta iz sjevernog Jadrana, gdje se hrane i zimuju do južnog Jadrana, Jonskog i Egejskog mora, gdje polažu jaja i razmnožavaju se.
Tokom istraživanja morskih kornjača od 2012. do 2016. godine u crnogorskim vodama registrovano je ukupno 48 jedinki. Od tog broja svega 24 kornjače su nađene žive i u dobrom stanju, dvije su bile povrijeđene, 16 uginulih, a za preostalih šest nismo imali informaciju osim datuma i mjesta pronalaska.
Glavne prijetnje morskim kornjačama su ljudske aktivnosti kao što su: slučajni ulov (kočarenje, potegače), ubijanje i eksploatacija (zbog upotrebe jaja i skeleta za ishranu i izradu suvenira), degradacija staništa uglavnom urbanizacijom, ozlijede od plovila, zagađenje (plastičnim otpadom i kesama) kao i ribanje dinamitom. (Izvor: “Distribution records of sea turtles in the Montenegrin waters”- Gvozdenović et al., 2016)
Kornjače ulovljene kočom ili mrežama stajaćicama mogu uginuti od utapanja. U Jadranu, mnoge od njih pronađene su mrtve ili u stanju kome, a komatozne kornjače utopiće se ako se vrate nazad u more, jer nisu u stanju da doplivaju na površinu da bi udahnule vazduh. Međutim, kornjače se mogu oporaviti, ako ih ribari određeno vrijeme zadrže na palubi, po mogućnosti u položaju u kojem su leđa uzvišenija od glave, što omogućava izbacivanje vode iz pluća, i puste ih nakon što postanu ponovo aktivne.
Kornjače koje se ulove na parangal su često pronađene u dobrom stanju, ali većina ih ubrzo ugine zbog progutane udice ili najlona. Većina ovakvih uginuća može se izbjeći, ako ribar ukloni udicu koja je u ustima, ili barem odreže najlon što bliže udici, prije nego što puste životinju.
Dokazano je, smatraju stručnjaci, da je najlon za morske kornjače opasniji od udice, jer zareže ili deformiše crijeva, što uzrokuje polaganu i bolnu smrt. Čak i vrlo kratak najlon, dužine oko 50 cm, može biti smrtonosan.
U međuvremenu, kornjača bi se trebala održavati vlažnom, posebno glava i oči, koristeći morsku vodu, u ljetnim mjesecima u sjenci, jer će se inače temperatura podići na smrtonosni nivo.
Ovim putem vas molimo da, koliko ste u mogućnosti obratite pažnju na ove predivne morske organizme, smanjite lični uticaj i time povećate mogućnost njihovog preživljavanja, poručuju iz Instituta za biologiju mora Kotor.
“Služiti istini”- knjiga “el maestra” Luke Brajnovića predstavljena u Zagrebu
Kotoranin, poznati hrvatski i španjolski novinar, književnik i sveučilišni nastavnik Luka Brajnović, kojega su Španjolci prozvali “el maestro”, u hrvatskoj domovini posve je zanemaren, a prva knjiga njegovih odabranih spisa “Služiti istini” prevedena na hrvatski jezik želi ga približiti našoj javnosti, rečeno je u petak na svečanom predstavljanju te jedinstvene knjige.
Zlatna dvorana Hrvatskog instituta za povijest bila je tako mjesto jedinstvena događaja, suglasni su bili ugledni govornici i predstavljači, jer prvi put u Hrvatskoj donosi i dio njegovih objavljenih memoara u kojima vrsno opisuje torturu svih režima koje su prolazili hrvatski intelektualci prije i poslije Drugoga svjetskog rata. Na predstavljanje su iz Španjolske doputovale i Brajnovićeva kći počasna hrvatska konzulica u Španjolskoj Elica Brajnović de Leahy i njezina mlađa sestra Olga, a s rimskoga Sveučilišta njegov nekadašnji student i asistent dr. Norberto González Gaitano.
“Moj je otac uvijek ‘veslao na pučinu’. Nadam se da će svojim zapisima te intelektualnom i ljudskom ostavštinom nastaviti podučavati buduće generacije, kao što je to nastojao do posljednjeg trenutka svoga života«, rekla je Elica Brajnović de Leahy.
Knjigu je objavio “Glas Koncila”, kao 29. naslov u nizu “Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, a urednik Vladimir Lončarević istaknuo je kako je riječ o maloj, ali važnoj knjizi o velikome čovjeku koju je s posebnom ljubavlju i marom priredila komunikologinja s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu mr. Matilda Kolić Stanić, koja priprema i doktorsku disertaciju posvećenu osobi i djelu Luke Brajnovića, a autorica je i predgovora knjizi.
Brajnović – novinar, katolički intelektualac i vrstan učitelj
Matilda Kolić Stanić podsjetila je da se sporadično posljednjih godina u Hrvatskoj moglo o Brajnoviću nešto čuti i pročitati, posebno kao o književniku, ali rijetko njegov glas Luke Brajnovića katoličkog intelektualca, novinara, i teoretičara, te istaknula kako ova knjiga to želi pokušati promijeniti. U knjizi su tek 22 teksta od ukupno više od šest tisuća publicističkih tekstova koje je Brajnović napisao. Izrazila je i nadu da neće pogriješiti ako kaže da je ovo i prva knjiga s takvim izabranim tekstovima također i s obzirom na španjolsko govorno područje, a njezina je posebnost i ta što su u njoj objavljeni i neki španjolski tekstovi koji su sada prvi put prevedeni za hrvatsku publiku. U knjizi su i njegovih stručnih radova o novinarskoj deontologiji- Brajnović je napisao jedan od prvih udžbenika novinarske etike na području Europe, koji je i danas standard u poučavanju, kao i neke njegove vanjskopolitičke kolumne koje je ispisivao u dnevniku “Diario de Navarra”.
Gost iz Rima, prof. dr. Norberto González Gaitano s Papinskoga sveučilišta Svetog križa surađivao je s Lukom Brajnovićem od 1981. do 1991. kao asistent na katedri za Etiku i novinarsku deontologiju na Sveučilištu Navarra, a Brajnovića je nazvao svojim “sveučilišnim ocem”. Rekao je kako je Brajnović, već pri koncu svoje akademske karijere pisao “Priču o šestom novinaru” a da pri tomu nije bio svjestan i ne misleći na samoga sebe, svoj vlastiti profil. Podsjetio je kako je Brajnović proučavao i obrađivao načela, koncepte i kriterije o dobrom profesionalcu u svojim knjigama koje je, smatra González Gaitano, sve naučio praktično tijekom svog života i prenio dalje svojim životnim primjerom.
Brojne okupljene pozdravili su veleposlanik Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj Eduardo Aznar, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb Ivo Škanata, v. d. direktora i glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić, a program je moderirala prof. dr. Gordana Varošanec Škarić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U glazbenome dijelu nastupili su sopranistica Marija Kuhar Šoša te pijanist Mario Šoša.
Luka Brajnović hrvatski je iseljenik, rođen 1919. u Kotoru, profesionalno je stasao u Zagrebu, a u Španjolskoj je ostvario jednu od najblistavijih međunarodnih karijera u povijesti hrvatskoga i europskoga novinarstva te mu djelo živi i nakon smrti 2001. Krajem 50-ih godina prošloga stoljeća bio je jedan od suosnivača Instituta za novinarstvo Sveučilišta u Navari. Zbog njegova golemoga znanja i profesionalnog integriteta Brajnović je u Španjolskoj bio poznat i kao “el maestro”.
Brajnovićevo ime nosi ugledna međunarodna novinarska nagrada koju je još za njegova života ustanovilo glasovito španjolsko Sveučilište Navara u Pamploni. Nagradu su u posljednjih 20 godina dobila velika imena iz svijeta medija koja su se istaknula u etičkom djelovanju – novinari, fotoreporteri, filmski redatelji – a posthumno ju je dobio i Siniša Glavašević 2001. godine za izvještavanje iz okupiranoga Vukovara, kao i redatelj filma “Misija” David Puttnam.
