Izuzetno niske temperature vazduha kombinovane sa jučerašnjim „tankim“ snijegom koji je zabijelio grad i okolinu, prouzrokovali su nove probleme u Tivtu.
Zbog leda na pisti, aerodrom Tivat jutros nije radio, ali čim se stanje na poletno-sletnoj stazi popravilo, u poslijepodnevnim časovima vazdušna luka počela je da prima avione na redovnim linijama iz i ka Beogradu i Moskvi.
Poledica se stvorila na većini tivatskih ulica i lokalnih saobraćajnica, znog čega su komunalci tokom prethodne noći i juče po njima, ali i po zaleđenim trotoarima, posuli preko 30 kubika rizle.
Smrznuti trotoari u Tivtu
Zbog poledice se već dva dana teško ulazi u zgradu Opštine Tivat jer se na ionako skliskom mermernom pločniku na ulazu u zgradu, stvorila debela ledena kora od vode iz nespretno postavljenih oluka koji se izlivaju direkno na trotoar pred zgradom lokalne uprave. Zbog lošeg funkcionisanja sistema za zagrijavanje zgrade Opštine, jučerašnja redovna sjednica lokalnog parlamenta održana je u prizemlju u zagrijanoj multimedijalnoj, umjesto u hladnoj skupštinskoj sali na trećem spratu zgrade.
Sa posljednicama ekstremno hladnog vremena već danima se nose i tehničke ekipe tivatskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ koje su do sada zamijenile čak 417 zamrznutih i havarisanih vodomjera, što se ne pamti u istoriji te firme koja je do sada tokom zime obično zbog posljedica smrzavanja mijenjala tek po 2-3 vodomjera. Pored toga, ekipe Vodovoda uklonile su i dvadesetak drugih kvarova na distrubutivnoj mreži, a radnici Vodovoda stalno su na usluzi građanima koji zovu na dežurni teefon tog preduzeća prijavljujući kvarove na svojim priključcima.
Kapetan duge plovidbe Ladislav Vuković iz Kotora, sahranjen je danas u prisustvu rodbine, velikog broja prijatelja i kolega iz pomorske privrede Crne Gore, na gradskom groblju Škaljari u Kotoru.
On je prije dva dana preminuo u KBC Podgorica od posljedica povreda zadobijenih u saobraćajnoj nesreći 3.januara.
Vuković je bio jedan od vodećih naših poomorskih stručnjaka, specijalizovanih za praćenje stanja na svjetskom pomorskom tržištu i analitičar tržišta brodskog prostora, odnosno tržišta novih i polovnih brodova. Po tome je bio možda i posljednji stručnjak te vrste kojeg je imala Boka, nakon odlaska plejade iskusnih takvih pomorskih ekonomista koji su nekada voodili komercijalne operacije brodova „Jugooceanije“. Iza njega ostala je ogromna praznina koju će sada crnogorskom pomorstvu biti jako teško da popuni jer specifično ekspertsko znanje u u praćenju i predviđanju tokova svjetskog pomorskog tržišta, te komercijalnog vođenja flote, kakvo je imao kapetan Vuković, još od ekonomskih sankcija UN prema tadašnjoj SRJ, nije stekao niko čak ni u menadžmentima kompanija „Crnogorska plovidba“ i „Barska plovidba“.
Ladislav Vuković rođen je 1959 u Kotoru gdje je završio Osnovnu, Srednju i Višu pomorsku školu dok je Pomorski fakultet završio na Rijeci. Karijeru je kao kadet počeo na brodovima kotorske „Jugooceanije“ gdje je dostigao i najveće zvanje u struci – kapetana duge plovidbe i zapovjednika na više brodova nekadašnjeg kotorskog pomorskog giganta. Kasnije je radio u komercijali „Jugooceanije“ upravo na poslovima zaključivanja njenih brodova u tzv. time i voyage charter-e pri čemu je stekao izuzetno veliko iskustvo i brojna poznanstva i poslovne kontakte širom svijeta. Vuković je jedno vrijeme bio i zvanični „Jugooceanijin“ predstavnik u Londonu. Kasnije je radio u menadžmentu crnogorsko-norveške brodarke kompanije „Normonte“ i u crnogorskoj pomorskoj agenciji „Seamonte“ u Kotoru na poslovima alaitičara tržišta brodskog prostora i tržišta novih i polovnih brodova. Zbog svoje stručnosti, ali istovremene skromnosti i veoma izražene kulture, kapetan Ladislav Vuković bio je omiljen i veoma cijenjen među kolegama.
Jedan je od osnivača i dugogodišnji predsjenik Udruženja pomorsih kapetena trgovačke mornarice Crne Gore iz Kotora i čovjek koji je odlučujuće doprinio u prevazilaženju problema koje je naša pomorska administracija svojevremeno imala sa pojavljivanjem na tzv. Bijeloj listi međunarodne pomorske organizacije IMO, zato što je Vuković prilježno pratio sve uzmjene propisa i standarda u izvanredno dinamičnoj svjetskoj pomorskoj industriji te je pokušavao da ih u saradnji sa kolegama pomorcima, primijeni i kod nas. Bio je i predavač na Pomorskom fakultetu u Kotoru gdje je radio i na uspostavljanju i širenju saradnje sa Pomorskim fakultetom iz Alesunda u Norveškoj. Isticao se i po stalnom zalaganju za pospješivanje preduzetnosti naših pomoraca i njihovom animiranju da svoj teško zarađeni novac od plovidbe, poput svojih predaka – starih bokepkih kapetana i patruna- i sami investiraju u kupovinu brodova.
Kapetan Ladislav Vuković iza sebe je ostavio suprugu i dvoje djece.
Pjevačko društvo “Grbalj” u subotu 14. januara s početkom u 19 sati u Kulturnom centru “Nikola Đurković” – Kotor, organizuje tradicionalni koncert izvornog pjevanja, običaja i igara “Srcem pjevam rodu svome, tom plemenu ponosnome”.
Učestvuju: pjevačko društvo “Grbalj”, folklorni ansambl “Nikola Đurković” Kotor, “Teatar 303”, guslari, harmonikaši, diplari i solo pjevači.
Uz žestoke kritike opozicije, SO Tivat je danas većinom glasova donijela odluku o bližim kriterijumima za korišćenje sredstva iz tekuće i stalne budžetske rezerve, kojom se omogućava predsjedniku Opštine da samostalno donosi odluke o dodjeli novca iz gradske kase, između ostaloga i za materijalnu pomoć siromašnima, liječenja i obrazovanje građana.
Odbornici Tivatske Akcije, Arsenala za Tivat, Bokeškog Foruma i DSS ocijenili su da odluka nema definisane precizne kriterijume za dodjelu novčane pomoći iz gradske kase, te da daje prevelika diskreciona prava gradonačelnici dr Snežani Matijević (DPS) da na ovaj način možda i zloupotrebljava državne resurse u korist njene partije. Oni su zatražili povlačenje odluke koja omogućava Matijevićevoj da u ovoj godinui raspolaže sa 70 hiljada eura, precizno formulisenje kriterijuma za dodjelu pomoći i formiranje Komisije na paritetnom osnovu vlast-opozicija, koje će imati uvid u sve pojedinačne zahtjeve za dodjelu pomoći i riješavati po njima.
„Svi znamo što se radilo na aprilskim izborima i kako ste kupovali ljude dodjelom pomoći, obećavanjem radnih mjesta i ostalim nezakonitim radnjama. Znamo i što su neki od vas govorili na partijskim sastancima DPS i što je objelodanjeno u aferi „Snimak“. Zloupotrebljavanje teške magterijalne situacije građana je nešto najgore što može napraviti neko ko se bavi politikom. Opozicija će itekako voditi računa kako se isplaćuje novac po ovom osnovu.“- kazao je Mirko Kovačević (TA) ističući da gradonačelnica iz budžetske rezerve može dodijeliti mnogo više novca nego Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja koji za te svrhe raspolaže sa 40 hiljada eura. „Nepreciznost kriterijuma je onov za lov u mutnom“- poručio je Ivan Starčević iz NVO Matica Boke.
„Ja sam u ovih sedam mjeseci pomagala sve koji su mi se obratili, ne razmišljajući o njihovoj političkoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti jer sam ja predsjednica svih građana. Mogu da stanem iza svake odluke koju sam potpisala, slobodno formirajte komisiju da sve to prečešlja. U ovome, ako treba, možemo i zajedno da odlučujemo“- odgovorila je gradonačelnica Matijević, ali je njena otvorena vrata da se možda i prihvati zahtjev opozicije za formiranje posebne komisije, odmah zatvorio predsjendik SO Ivan Novosel (DPS), ističući da to ne dozvoljava Zakon o lokalnoj samoupravi koji gradonačelniku daje ekskluzivno pravo raspolaganja sredstvima tekuće budžetske rezerve. Glasovima vladajuće kolalicije DPS-SD-HGI, kojima su se ovom prilikom pridružila i SDP, izglasan je originalan tekst odluke. Potpredsjednik Opštine Siniša Kusovac (DPS) podvukao je da će svaki zahtjev za pomoć morati biti potkrijepljen adekvatnom dokumentacijom koju će prethodno pripremiti nadležni sekretarijati, prije nego gradonačelnica potpiše odluku o dodjeli novca iz budžeta.
Opozicija je pohvalila odluku o pravima iz dječije i socijalne zaštite podržavajući namjeru Opštine da između ostaloga, uvede programe pomoći starim osobama bez porodice, odnosno za djecu koja kao punoljetna, napuštaju Dom u Bijeloj i izlaze u svijet u kome nemaju ništa svoje.
SO je prihvatila informaciju o stanju životne sredine za 2015. sa izvještajem opštinskog Zelenog timaa za 2016., uz primjedbe Dejana Risančića (DSS) što nema ni pomena o ekološkoj katastrofi koju je izazvalo potonuće broda „Independia“ u uvali Bonići u julu prošle godine.
Sa sjednice SO Tivat januar 2017.
„Ta katastrofa traje i danas jer se olupina u plićaku komada bagerima, djelovi otpadaju i šire se akvatorijumom, oštećuju se čamci mještana a nafta se danima izlivala iz potopljenog broda. To nije incident već kontinuirana katastrofa i nebriga opštine i države koje zatvaraju oči pred onim što bi u svakoj normačnoj zemlji svijeta rezultiralo dugogodišnjom robijom za vinovnika i plaćanjem visokih odšteta.“- kazao je Risančić. Ivan Starčević (Matica Boke) ukazao je da lokalna uprava mora zauzetu stav o namjeri države da preko teritorije Krtola gradi dio crnogorskog kraka budućeg gasovoda iz Azerbejdžana, a što ugrožava interese lokalnog stanovništva tog dijela Tivta.
Uz dosta primjedbi opozicije za nerealizovane projekte i povećanje troškova lokalne administracije na uštrb kapitalnih ulaganja, SO je usvojila izvještaj o stanju uređenja prostora u Tivtu za 2016, a glasovima vladajuće većine usvojen je i elaborat o opravdanosti reorganizacije JU Centar za kulturu Tivat i osnivanju ustanove kulture JU Muzej i galerija „Buća-Luković“ Tivat. Po njemu, nova JU će preuzeti tri radnika CZK i dio njegovih prostora, a predviđeno je da u narednih nekoliko godina nova JU „naraste“ do ukupno 12 zaposlenih. Miomir Abović (TA) elaborat je nazvao „apsurdom i burleskom u kojoj demantujete sami sebe“ jer potvrđuje da je CZK do sada dobro radio u muzejsko-galerijskoj djelastnosti, te da je ustvrdio da se nova JU osniva „bez ikakve prave potrebe, samo radi ostvarenja predizbornih obećanja DPS o zapošljavanju što većeg broja radnika u lokalnoj upravi i njenim firmama“.
To su negirali opštinska sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti Dubravka Nikčević (DPS) i v.d. direktor CZK Neven Staničić (CDU) ističući da je odvajanje muzeja i galerije u posebnu firmu zakonska obaveza i da će doprinijeti unapređenju tivatske kulturne scene.
„Po zakonu, nema arheoloških istraživanja i prezentacije eksponata ako nemamo muzej. Ovako spriječavamo i mogućnost da nam sutra neko ponese i eksponate iz Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegra ako novi vlansici Arapi, ne budu imali interes da održe taj segment Porto Montenegra. Zašto da se po Tivtu zapošljavaju komunalni radnici, turizmolozi i slično, a da se ne zapoljševaju naša školovana djeca kustosi, kulturolozi, muzejski pedagozi. Krajnje je vrijeme da prestanemo biti neodgovorni prema vlastitoj prošlosti.“- kazao je Staničić dodajući da je ovo prilika da „sklonimo sa dnevnog reda uljuljkanu atmosferu da je sve u tivatskoj kulturi postavljeno na dobre temelje“.
Na repertoaru Cadmus Cineplex Budva ove nedelje na repertoaru nalaze se tri nova filma:
ZAKON NOĆI – 19:30h i 22:10h (svaki dan) i 13:10 (vikend)
Režiser: BEN AFFLECK, SCOTT EASTWOOD, ELLE FANNING, ZOE SALDANA, SIENNA
MILLER, CHRIS COOPER, BRENDAN GLEESON
Glumci: BEN AFFLECK
Žarn filma: KRIMINALISTICKI FILM | DRAMA
Film je nastao prema knjizi Dennisa Lehanea Live by night, poznatog po
knjizi Shutter Island, prema kojoj je takođe snimljen film.Radnja filma
se događa u doba prohibicije i prati uspon Joea Coughlina od sitnog
kriminalca do jednog od najpoznatijih gangstera Amerike. Joe Coughlin,
najmlađi sin uvaženog bostonskog policajca, već je odavno okrenuo leđa
svom strogom i pravilnom odrastanju. Sada nakon što je tokom djetinjstva
“diplomirao” na sitnim krađama, Joe je postao najstašniji gradski
mafijaš koji uživa u uzbuđenjima i ulozi odmetnika. Ali, život sa druge
strane zakona sa sobom nosi visoku cijenu.
SNIJEŽNA KRALJICA 3: VATRA I LED 3D – 17:40 (svaki dan) i 15:50h
(vikend)
Režiser: ALEKSEY TSITSILIN
Jezik: SINHRONIZOVANO
Žarn filma: ANIMACIJA
Treći nastavak bajkovitog animiranog hita Sniježna kraljica oduševiće
nas i ove zime!Nakon junačke pobjede Sniježne kraljice i kralja, Gerda
još uvijek ne može da pronađe mir. Njen san je da pronađe roditelje i
konačno skupi cijelu porodicu. Gerda i njeni prijatelji odlaze na
putovanje u potragu za njenim roditeljima i oni će se na tom putu
susresti sa novim izazovima: otkriće antički čarobni artefakt. Od toga
trenutka ništa više neće ići prema planu…
LJUBAV JE GORKA – 22:00 (svaki dan)
Režiser: TOMASZ WASILEWSKI
Glumci: JULIA KIJOWSKA, MAGDALENA CIELECKA, DOROTA KOLAK
Žarn filma: DRAMA
Poljska, 1990. Vjetrovi promjena duvaju u Poljskoj. Prva euforična
godina slobode, ali i neizvjesne budućnosti. Četiri, naizgled, srećne
žene različitih godina, odlučuju da je vrijeme da promijene svoj život,
bore se za svoju sreću i ispune svoje želje. Agata je mlada majka,
zarobljena u nesrećnom braku, koja traži utočište u drugoj, nemogućoj
vezi. Renata, koja je starija, je učiteljicaa, fascinirana svojom
susjetkom Marzenom, bivšom lokalnom misicom, čiji suprug radi u
Nemačkoj. Marzenina sestra, Iza, je ljubavnica oca jednog od svojih
učenika.
Za sve koji nisu stigli da pogledaju, nastavljaju se prikazivati
sljedeći filmovi:
ZAŠTO BAŠ ON – 20:10h i 22:30h
Režiser: JOHN HAMBURG
Glumci: JAMES FRANCO, BRYAN CRANSTON, ZOEY DEUTCH
Žarn filma: KOMEDIJA
Za vrijeme novogodišnjih praznika, zaštitnički nastrojen otac Ned
(Krenston), zajedno sa svojom porodicom dolazi u posjetu ćerki
studentkinji (Dojč).Međutim, ta posjeta se pretvara u pravu noćnu moru,
s obzirom da Ned upoznaje Lerda (Franko) – dobroćudnog, bogatog, i
najblaže rečeno ,,neobičnog’’ momka svoje ćerke. Poput svakog brižnog
oca, Ned misli da Lerd nije dovoljno dobar za njegovu ćerku, te će
pokušati da shvati šta je to što ona vidi u njemu. Nedov napad panike
kulminira u trenutku kada saznaje da Lerd ima krajnje ozbiljne planove i
planira da je zaprosi.
ZATOČENA – 22:20h
Režiser: FARREN BLACKBURN
Glumci: NAOMI WATTS, CRYSTAL BALINT, ELLEN DAVID, TIM POST
Žarn filma: TRILER
Nominovana za nagradu Oskar, Naomi Vots, ima glavnu ulogu u napetom
trileru, u kojem glumi udovicu – dječju psihološkinju, koja živi u
izolovanom ruralnom području u Novoj Engleskoj. Zatočena u smrtonosnoj
oluji, mora pronaći način da spasi dječaka prije nego nestane zauvijek.
SKRIVENA LJEPOTA – 18:00 (svaki dan) i 13:20h (vikend)
Režiser: DAVID FRANKEL
Glumci: WILL SMITH, NAOMIE HARRIS, KEIRA KNIGHTLEY
Žarn filma: DRAMA
Radnja se odvija oko uspiješnog Njujorčanina koji se bori sa velikom
ličnom tragedijom koja će mu u potpunosti promijeniti život. Njegove
kolege smišljaju drastičan plan koji će mu pomoći da se suoči sa svojom
tugom na topao i ljudski način.
ASSASSIN’S CREED – 15:20h i 20:00h (svaki dan) i 11:00h (vikend)
Režiser: JUSTIN KURZEL
Glumci: MICHAEL FASSBENDER, MARION COTILLARD
Žarn filma: AKCIJA | AVANTURA
Assassin’s Creed je jedna od najuspešnijih akcionih igrica današnjice, a
ovo je prvi film snimljen po njoj. Režiju potpisuje Džastin Kurcel, a uz
Fasbendera igra i oskarovka Marion Kotjar, Majkl Kenet Vilijams i
Džeremi Ajrons.
MAŠA I MEDVJED: NOVE AVANTURE – 15:10h i 16:40h, 18:20h (svaki dan) i
11:30h (vikend)
Režiser: DUŠICA NOVAKOVIĆ
Glumci: JOVANA JELOVAC CAVNIĆ, MATEJA VUKAŠINOVIĆ
SINHRONIZOVANO
Žarn filma: ANIMACIJA
Maša je trogodišnja energična, druželjubiva i pomalo luckasta djevojčica
koja živi u šumi i koja stalno upada u nevolje. Njen dobri drug Medved,
koji je štiti, često i sam upadne u nevolju zbog Mašinih nestašluka, ali
ipak, njih dvoje, uz ostale životinje u šumi zabavljaju gledaoce, ali ih
i uče kreativnosti, lojalnosti i pravom prijateljstvu.
STADO – 18:10h (svaki dan) i 13:40h (vikend)
Režiser: NIKOLA KOJO
Glumci: NIKOLA KOJO, ZORAN CVIJANOVIC, NATASA NINKOVIC, VESNA TRIVALIC,
NIKOLA DJURICKO
Zemlja: SRBIJA
Jezik: SRPSKI
Žarn filma: KOMEDIJA
Stado je urnebesna satirična komedija o životu iza kamere. Često veća
drama prethodi filmskoj ili televizijskoj drami koju gledamo.
Neizlječivi entuzijasti, slijepi za objektivne okolnosti, stavljaju na
kocku svoju egzistenciju u želji da naprave veliko umjetničko djelo. Ovo
je priča koja može biti ispričana na mnogo jezika i u mnogo država, pa
čak i u mnogo različitih vremena. Do sjaja i blještavila crvenog tepiha
na svečanoj premijeri ne dolazi se putem posutim ružama, već
kompromisima, borbom, pa i paktom sa samim đavolom, ako je potrebno.
Može se reći da je „Stado“ zasnovano na istinitoj priči i na priči koja
se u ovom trenutku odvija oko nekog sličnog projekta i odvijaće se dok
postoje umjetnici i dok postoji država.
PJEVAJMO – 11:00 (vikend)
Režiser: GARTH JENNINGS
Glumci: MATTHEW MCCONAUGHEY, REESE WITHERSPOON, SETH MACFARLANE,
SCARLETT JOHANSSON, TARON EGERTON
Žarn filma: ANIMACIJA
Illumination je oduševio publiku širom svijeta voljenim hitovima kao što
su „Grozan ja“, „Loraks“, „Grozan ja 2“, i „Malci“, drugi po redu
animirani film s najvećom zaradom u istoriji. Posle velikog uspijeha
komedije „Tajni život ljubimaca“, Illumination predstavlja film
„Pjevajmo“ koji nam dolazi za praznike, a govori o pronalaženju sjajne
zvijezde koja postoji u svima nama.
IGLA ISPOD PRAGA – 19:50h (svaki dan) i 13:00 (vikend)
Režiser: IVAN MARINOVIĆ
Glumci: NIKOLA RISTANOVSKI, BOGDAN DIKLIĆ, JELISAVETA ‘SEKA’ SABLIĆ
Žarn filma: KOMEDIJA
Otac Petar strahuje da Bog ne interveniše. Žena ga je ostavila. Đorđe,
njegov sin, mu se suprotstavlja, majka ga tek ponekad prepozna. Sve što
želi jeste samo trenutak mira. A šanse za to su nikakve jer će nesretni
sveštenik postati nepremostiva prepreka za veliku prodaju zemlje. Petar
odbija da postane dio njihove transakcije, te grupa šarmantnih, ali
veoma osvetoljubivih seljana, odlučuje da popa iz sela otjera.
SANTA MARIA DELLA SALUTE – 15:40h (svakog dana) i 11:20h (vikend)
Glumci: VOJIN ĆETKOVIĆ, TAMARA ALEKSIĆ, NEBOJŠA ILIĆ, ALEKSANDAR BERČEK,
DEJAN LUTKIĆ, SLOBODA MIĆALOVIĆ
Žarn filma: DRAMA
Priča o Lazi Kostiću počinje u Veneciji, pred crkvom Santa Maria della
Salute, zbog koje se pjesnik u mladosti pjesmom ljutio na dužda što je
za gradnju te crkve posjekao silne šume u našim krajevima. Ovo je
emotivna ispovijest o najvećoj srpskoj ljubavnoj priči, o odnosu
najvećeg pjesnika srpske književnosti i mlade, učene, prelijepe Lenke
Dunđerski.
Program 48. Praznika mimoze 2017. obećava da tokom 21 februarskog dana u Herceg-Novom programa neće faliti.
Festival će biti otvoren i zatvoren koncertima regionalnih muzičkih zvijezda – Tonija Cetinskog i Željka Samardžića.
“Na osnovu dobrog iskustva od prošle godine, Praznik mimoze se i ove određuje kao karnevalska, zabavna, pučka svečanost, uz sve ono što su konotacije i sadržaji ovo vremena”, kazao je direkotr Javne ustanove kulture “Herceg Fest” – Stevan Koprivica.
Festival će početi poslednje subote januara abrumom, takozvanom karnevalskom povorkom poziva, od Igala do Trga Nikole Đurkovića, kao i postavljanjem lutke karnevala i sandučića za optužbe i sugestije na Trgu. U večernjim satima će uslijediti koncert u parku Boka.
Otvaranje slijedi već 3. februara, u petak uveče, velikom karnevalskom povorkom i koncertom Tonija Cetinskog.
Za naredni dan, 4. februar, zakazana je fešta od mimoze, ribe i vina u mjestima duž rivijere, a uveče prvi maskenbal u Institutu “Dr Simo Milošević” na kojem će nastupiti Jelena Rozga i klapa Stari kapetan.
“U želji da ne ostanemo samo u svojim okvirima, već da pokažemo otvorenost, novitet Praznika su dvije manifestacije – Dani Beograda i Dani Francuske. U sklopu oba programa biće organizovane tri vrste manifestacija: ulični performansi, gastro večeri i kulturni programi”, kazao je Koprivica.
Dani Beograda organizuju se u saradnji sa Turističkom organizacijom tog grada 6, 7. i 8. februara, a Dani Francuske 13, 14. i 15. februara u dogovoru sa fransuskom ambasadom u Crnoj Gori.
Novina je da će dio Praznika biti i atraktivna, tipično mediteranska igra – picigin. Dan picigina planiran je 9. februara, na plaži na staroj Banji u Igalu. Igalo će toga dana biti i lokacija za manifestaciju Otvorena ulica.
Takmičenje za najljepši cvijetni aranžman održaće se u hotelu „Vojvodina“ 10. februara. Istog dana će od parka Boke do glavnog gradskog trga proći dječija cvijetna povorka.
Dan kasnije, 11. februara, zakazana je fešta na Škveru, uz muziku, ribu i vino. Uveče slijedi maskenbal u nekom od novskih hotela, sa Boka bendom, Ansamblom Toć i Mjesnom muzikom Đenovići.
Program Mimoza
Petak, 17. februar, rezervisan je za dječiji maskenbal u Institutu. Istog dana, u večernjim satima, Otvorena ulica u Herceg Novom – na tri punkta od Dvorane Park do Trga Nikole Đurkovića nastupiće domaći bendovi.
Treći maskenbal će se održati 18. februara u Institutu, a za muziku će se pobrinuti Danijela Martinović.
Suđenje karnevalu zakazano je za 19. februar, nakon ćega će na Trgu nastupiti Željko Samardžić.
Festival će u svom 48. izdanju trajati i četvrtu nedelju, kada će se u Institutu Igalo održati gastro-događaji: Riblja večera i Lovačka večera, kao i program “Dani mimoze u Nikšiću”.
Mimoza
U okviru Praznika biće organizovan i 22. plivački miting “Montenegro mimoza kup” na bazenu Instituta Igalo, kao i drugi sportski programi.
“Herceg Fest” kao organizator zadržava pravo izmjene programa i termina, ali ovaj program je osnova koja je utvrđena sa O
pštinom Herceg Novi kao pokroviteljem, najavili su iz te ustanove i istakli da su sigurni u kvalitet festivala i dobru zabavu u februaru u Herceg Novom.
Najjača bura puhala je 6. januara, a mi vam donosimo video kompilacije s Paškog mosta i iz Ražanca.
U ovom videu pogledajte kako je izgledalo suočiti se burom koja je imala orkanske udare blizu 220 km/h:
Bura je najjači vjetar nekonvektivnog tipa u Evropi, a ovoga siječnja stanovnici Jadrana mogli su upoznati svu njenu moć. Najjača bura u aktualnom hladnom valu puhala je 6. siječnja. Od svih mjernih instrumenata na Jadranu, onaj na Paškom mostu izmjerio je najjači udar od čak 218 km/h.
Fotograf Lovre Peraić upravo je toga dana boravio na Paškom mostu gdje je ovjekovječio prizore snage ove zimske bure koja je u potpunosti paralizirala promet i označila dolazak najnižih temperatura u Dalmaciji posljednjih 50 godina.
Još jedan lovac na ekstremne vremenske prilike, član Crometeo tim, Aleksandar Gospić, toga je dana boravio u Ražancu. Ražanac je najizloženije naseljeno mjesto buri, hladna i snažna velebitska bura tuče direktno u ovo malo dalmatinsko mjesto.
Svu moć ražanačke bure možete pogledati u ovom videu:
Iako su u Agenciji za gazdovanje gradskom lukom Herceg Novi zadovoljni poslovnom godinom koja je iza njih, značajnijih infrastrukturnih ulaganja u Luku nije bilo, pa ona i u ovu godinu „uplovljava“ bez toaleta, boljih uslova za rad zaposlenih, ali i bez čuvene regate „Tera da mare”.
Vladimir Zloković, direktor agencije, kazao je da su tokom prošle godine opslužili 1.800 plovila, te da je finansijski bilans bolji nego u 2015.godini, a kada je riječ o regati, agencija je proteklih godina bila jedan od njenih sponzora ustupajući vezove bez nadoknade svim učesnicima manifestacije.
Zloković smatra da njenim izmještanjem u Porto Monetengro sama agencija nije pretrpjela štetu, ali grad jeste.
-Izmještanjem regate u Porto Montenegro Agencija nije pretrpjela nikakvu štetu, ali ako znamo šta ona znači za turističku, nautičku i sportsku promociju Herceg Novog sigurno je da smo svi na velikom gubitku. Eventualni povratak ove tradicionalne regate, na žalost, možda ponajmanje zavisi od inicijative agencije, ali ponovio bih našu spremnost i želju da i ubuduće učesnike ove regate vidimo u našoj luci, kazao je Zloković.
Kada je riječ o lučkoj infrastrukturi u protekloj godini nije bilo značajnijih ulaganja.
Agencija bez pomoći lokalne samouprave, kako je istakao Zloković, još nije u mogućnosti da sama sprovede veće i neophodne investicije. Ipak, izrazio je očekivanje da će do sezone uspjeti da izgrade toalet i poboljšaju uslove za rad zaposlenih.
H – Novi – Škver
-U rukovodećim lokalnim strukturama vlada potpuno razumijevanje i dobra volja za infrastrukturno unapređenje luke, ali očigledna ograničenost sredstava i njihova usmjerenost ka rješavanju drugih gradskih infrastrukturnih prioriteta zasad onemogućavaju konkretne poteze na Škveru- naglasio je Zloković.
Planovi Agencije za ovu godinu godinu isključivo su vezani za obezbjeđenje sredstava za poboljšanje infrastrukture. Tim povodom agencija je već dala predlog za finansiranje iz sredstava lokalnog budžeta.
-Osim toga, očekujem i dobijanje sredstava iz dva EU-ADRION projekt- programa za koje su konkurisali proše godine. Optimizam proističe iz skorašnjeg obavještenja koje smo dobili od nosilaca ovih projekata da je Agencija za gazdovanje gradskom lukom Herceg Novi d.o.o. kao partner ušla u najuži izbor kandidata za dobijanje sredstava iz EU fonda, kazao je Zloković, dodavši da će konačna odluka biti poznata krajem aprila.
Prema njegovim riječima, Škver su ovog ljeta posjetili gosti iz Australije, SAD, Skandinavije i iz čitave Evrope. Evidentiran je i veliki broj turističkih izletničkih brodova koji su dovodili i po 1.000 turista.
Herceg-Novi Foto Miro Marušić Boka News
-Gosti su bili zadovoljniji nego prošle sezone, a nadamo se da ćemo taj ambijent poboljšavati iz godine u godinu. Uspjeli smo da smanjimo buku, cijene su ostale iste i trudićemo se da za narednu sezonu uvedemo neke pakete koji će dodatno privlačiti turiste. Imamo najave iz Finske, ljudi se interesuju da im polazišna luka bude Herceg Novi i da iz našeg grada obilaze ostale – kazao je Zloković.
Uprkos problemima, on prepoznaje prostor za napredak, istakavši da će biti posvećeni novim projektima.
-Postoji projekat proširenja gradske luke i u perspektivi ćemo raditi na tom polju. Smatram da nije potrebno veliko širenje, jer imamo dvije velike marine u okruženju i mi im ne možemo konkurisati, ali možemo da luku dovedemo na veći nivo, da vezovi budu luksuzni, da nautičari dođu u centar Herceg Novog i ovdje imaju svoj mir. To što smo mala luka je prednost, jer je naša pozicija specifičnost koju treba da iskoristimo u narednom periodu- objasnio je Zloković.
Loša povezanost luke i grada
Zloković je kazao da moraju proširiti asortiman ponude, jer nautičari zahtijevaju transfer od Ćilipa, kao i sve ostale nautičke usluge i servise.
Naglasio je da će nastojati da ih za usluge koje agencija ne može ispuniti upute na adresukoja ih može servisirati.
-Problem je i loša povezanost luke i grada, bilo bi dobro uraditi nešto kako bi turistima omogućili lakšu komunikaciju do centra, jer bi na taj način više vremena mogli provesti u obilasku kulturno-istorijskih znamenitosti. U tom cilju neophodna je i efikasnija povezanost svih subjekata u turizmu, poručio je Zloković.
„Chic & Quick“ naziv je novog menija koji je u ponudi za ručak od petka, 13. januara u Gourmet Corner-u, hotela „Regent Porto Montenegro“.
„Svakog dana, osim nedjelje, gosti će imati priliku da uživaju u vrhunskim jelima pripremljenim od strane već prepoznatog kulinarskog tima hotela Regent Porto Montenegro. Sva jela će biti pripremana od izuzetno kvalitetnih i raznolikih namirnica, te će gosti u zavisnosti od toga kojeg dana nas posjete – moći da okuse različite specijalitete od mesa, ribe, paste, rižota… Posebna povoljnost menija njegova cijena, koja se u zavisnosti od jela tog dana kreće od 5 do 10 eura po ručku“ – kazao nam je PR marketing menadžer, Milo Radonjić.
Radonjić smatra da će ta ponuda biti veoma interesantna svim posjetiocima koji se od ponedjeljka do subote u intervalu od 12 do 15 sati nađu u Porto Montenegru, a posebno domaćim ljudima iz Boke, na koje smo prevashodno mislili kad smo kreirali ovu gastro ponudu.
„I ove godine Regent Porto Montenegro je u službi svih vas, stoga vas i očekujemo na ‘Chic & Quick’ ručku, poručio je Radonjić pozivajući u Regent.
Znaš, dječački san nam je preploviti Atlantik, počinju svoju priču dva Riječanina, Vedran Kabalin i Slobodan Velikić, koji će ove godine biti među 87 sudionika ekstremne jedriličarske regate MiniTransat koji starta 1. listopada iz Francuske, a završava na Martiniqueu. Istu regatu je 2007. završio Šime Stipaničev piše Jutarnji list.
Prvo pitanje koje bi većina smrtnika postavila je zašto ići na put od preko 4000 milja u kadici od 6,5 metara. Je li u pitanju neko dokazivanje muškosti, drugi pubertet ili ulazak u krizu srednjih godina?
– Ha, ha… Ništa takvoga. Želja za avanturom i vrhunski užitak. Vedran i ja smo prijatelji od srednje škole. Išli smo u isti razred Prirodoslovno-matematičke gimnazije i tijekom godina razvili smo veliku ljubav prema samačkom jedrenju. Čisto iz praktičkih razloga jer smo se mučili skupiti desetak ljudi za regatu. Onda smo se dosjetili. Hej, pa zašto ne bismo probali jedriti sami… – priča Vedran Kabalin, direktor marine Mali Lošinj.
Ženska imena
Projekt odlaska preko oceana započeo je 2011. na jednoj od najpoznatijih svjetskih regata, Fastnetu, koja se jedri u Velikoj Britaniji. Nakon toga povratka nije bilo…
– Naši zajednički jedriličarski prijatelji, Slovenci Kristian Hajnšek i Andraž Mihelin na Mini Transatu, su nam rekli: Morate to jednom u životu probati. Sredinom 2012. kupio sam brod s brojem 704, moja mini beba stajala je 30-ak tisuća eura. Zove se Eloa prema imaginarnom dlakavom liku moje kćeri…
Slobodan Dado Velikić ima malo drugačiju priču sa svojom Sisom 2…
– Prvo, da pojasnim ime. Dakle, brodovima se obično daju ženska imena. A prvi moj brod klase 505 dobio je ime Sisa nakon duge rasprave. U jednom smo društvu raspravljali o najženstvenijem dijelu ženskog tijela. Netko je spomenuo oči, svi smo se samo nasmijali… Dupe je bilo prevulgarno, pa je nastala Sisa, a ova jedrilica je samo dobila broj dva…
Kako bi sakupio novac potreban za kupnju jedrilice, Velikić je organizirao crowdfunding kampanju.
– Nakon što je Vedran kupio brod, vidio sam da kasnim. Dao sam otkaz na poslu u Zagrebu i odlučio dvije godine života posvetiti samo ovom projektu. Kroz crowdfunding sam sakupio 16 tisuća dolara, gotovo za pola broda. Bez njih stvarno ne bi bilo ničega. Kako zahvaliti Woo Jie Kai što je sa 15$ pomogla/o kako bi neki tamo Hrvat ispunio svoj san? Ukupno je novac dalo 147 ljudi sa 4 kontinenta. Kako bi sakupio dovoljno novca, iznajmljujem stan u Zagrebu, a mama me u Rijeci trpi kod sebe u stanu – ispričao je Velikić.
Nema varanja
Sam sustav kvalifikacija za regatu je test samog sebe i jedrilice.
– Da bi sudjelovao na Mini Transatu jedriličar mora odraditi kvalifikacijske cikluse koji obuhvaćaju minimalno 1000 milja samostalnog jedrenja ili u dvoje, ali istim brodom kojim planira jedriti i preko Atlantika, te mora odraditi i još 1000 milja neprekidnog jedrenja, ali samostalno. Mi smo jedrili od Genove do doma, svaki na svojem brodu. Nema varanja jer moraš snimiti GPS poziciju na postajama koje određuje organizator i voditi dnevnik. Tako da je to “krvavo” zarađena ulaznica.
Tih 1000 milja dobra je simulacija što će se događati tamo preko velikog mora.
– Najvažnije ostati psihički zdrav. Prema projekcijama u 24 sata smiješ spavati oko četiri do pet sati, ali u komadu najviše oko 50 minuta. Ne spava se između 18 i 21 sat, a najveća te kriza pere tijekom noći, od 2 do 5. Neki jedriličari su imali fantomske boli, halucinacije, a ja sam tijekom spavanja od pola sata sanjao da sve stvari koje na brodu moram napraviti, radi netko drugi… Hrana? Sav taj vakumirani d… ima isti okus, pomalo kiselkasti, ali s maslinovim uljem je jestiv – pojašnjava Velikić.
Osim spavanja, veliki je problem socijalni život na moru.
– Nemaš s kime pričati. Jedini razgovori su mogući ako je netko 20-ak milja od tebe koliko hvata VHF signal. Najveći lijek za to je muzika. A uzet ću i ukulele pa zasvirati nasred oceana. Bit ću sam sebi kapetan, mornar, doktor, motivator, kuhar… – najavio je Kabalin.
Interna oklada
Najveći strah za jedriličare predstavljaju ploveći objekti.
– Sudar s kitom ili kontejnerom je nešto što ne bih voljeli doživjeti. Na drugoj ekstremnoj regati Vendée Globe trećina brodova imala je sudar. Neki su nastavili, a drugima je preostalo stisnuti SOS. U tom slučaju organizator spašava tebe, ali ne i brod, a nama je ostati bez broda, kao da ostaneš bez brata.
Vedran i Slobodan imaju cilj završiti regatu, a interna oklada na obje postaje je jednaka.
– Večeru plaća onaj tko prvi dođe. Onaj drugi je luzer, pa mu je ta večer neka mala nagrada…
