Brojni volonteri rado su se odazvali akciji koju od danas petka 5. decembra organizuje Kancelarija za mlade opštine Tivat i Omladinski klub oslikavanjem starog namjestaja, koji je ustupio vrtic “Bambi” u svrhu prikupljanja sredstava za našu sugradjanku Mirjanu Krsticevic.
Pripremljeni, popravljeni i oslikani namjestaj prodavat će se 18-og decembra, ujutro, ispred kluba u sklopu humanitarnih aktivnosti koje će se realizovati tokom decembra mjeseca u Tivtu.
Svi koji su zainteresovani da se ukljuce u ove radionice,dobrodosli/e su, svakog petka od 16 do 18 sati. Svi koji imaju nesto starog namjestaja ili predmeta,mogu iste dostaviti u OK Tivat, svakog radnog dana od 16-20 sati i vikendom od 17-21 sat.
Finalno veče humanitarne akcije planirano je 27.decembra kada će u Sali Centra za kulturu Tivat Dom „Gracija Petković“ biti organizovan Rok koncert “Za Mirjanu”.
Hotel Regent Porto Montenegro organizuje Božićni bazar svake subote i nedjelje tokom mjeseca decembra, kao i prvog vikenda u januaru 2015. godine, od 12 do 20 sati.
Izlagači na prvom Božićnom bazaru su proizvođači lokalnih tradicionalnih gastro delicija Frutiera, organski proizvođači iz Manastira Duljevo, zanatska radnja „Melita“ koja se predstavlja rukotvorinama s novogodišnjim motivima, kompanija „Olcinium Oil“ kojoj je specijalnost proizvodnja djevičanskog ulja s karakterističnim mirisom i kreativna radionica „Tufnica“ koja izrađuje ručno rađen nakit.
Akademska slikarka Milica Rajčević predstaviće svoj dekor art odnosno teglice želja koje predstavljaju idealan poklon za najbliže.
Sektor hrane i pića Regent hotela predstaviće, na posebnom božićnom štandu, svoju ponudu gastronomskim poslastica i napitaka, koji će svojim ukusom i mirisom upotpuniti atmosferu radosti i darivanja – saopšteno je iz hotela Regent.
Rizik po sigurnost plovidbe u zalivu Boke Kotorske u aktuelnim uslovima je srednjeg do visokog nivoa, što je neprihvatljivo za takav prirodni dragulj čiji je veći dio i pod zaštitom UNESCO-a – čulo se danas na prezentaciji „Plana sigurne plovidve u Boki Kotorskoj“. Plan je za Upravu pomorske sigurnosti Crne Gore (UPS) preko IPA projekta, izradila konsultantska kuća „Future Focus“ sa Malte za koju rade malteški i britanski pomorski eksperti.
Prezentaciji održanoj u velikoj dvorani upravne zgrade Porto Montenegra u Tivtu, prisustvovalo je pedesetak ljudi – predstavnika gotovo cijele pomorske privrede, Ministarastva saobraćaja i pomorstva, MUP-a, Carine, Lučke kapetanije Kotor, komadant Mornarice VCG kapetan bojnog broda Darko Vuković sa saradnicima, te predstavnici Zavoda za meteorologiju, hidrologiju i seizmologiju, Agencije za civilno vazduhoplovstvo, SMATSA i „Aerodroma Crne Gore“.
Među faktore koji utiču na povećanja nivoa rizika za sigurnost plovidbe u zalivu, eksperti „Future Focus-a“ izdvojili su gust pomorski saobraćaj tokom ljetnjih mjeseci, neodgovorno ponašanje pojedinih učesnika pomorskog prometa – najviše jahtaša, složene meteo uslove, navigacijski teška područja nepostojanje jedinstvene pilotske službe, te nedovoljnu pokrivenost pojedinih djelova zaliva radarskim nadzorom i radio signalom. Iako ozbiljnijih incidenata na sreću, nije bilo proteklih godina, ukupno stanje ocijenjeno je kao „neprihvatljivo“ i preporučen niz mjera koje bi trebale znatno smanjiti rizike od sudara brodova, nasukanja, potonuća, izbijanja požara na brodu i zagađenja mora sa plovila, a što su izdvojeni kao ključne opasnosti koje prijete zalivu.
Sa prezentacije
Strani eksperti koji na ovom projektu rade već više od godinu dana predložili su uvođenje modernog i detaljnog sistema nadzora i upravljanja brodskim saobraćajem u Boki koji bi bio svojevrsni morski pandan kontrole letjenja, kao i uvođenje baze podataka BAYNET sa koje bi sve informacije bile dostupne državnim organima i akterima pomorske privrede. Predlaže se da se pored postojeće moderne VTS monitoring stanice koju UPS gradi i oprema na brdu Obosnik na Luštici, cijeli sistem nadopuni sa još tri radara koji bi „pokrili“ djelove Risanskog, Kotorskog i Topaljskog zaliva a koje „ne vidi“ radar sa Obosnika. Sugeriše se i instaliranje tri automatske meteo-stanice i postavljanje kamera za video nadzor na ukupno 12 lokacija. Sve to, uvezano sa AIS transponderima i propisanim obaveznim javljanjem plovila iznad određene veličine na ukupno 5 riportingg-pointa, trebalo bi da omogući neprekidan uvid u sva dešavanja na moru zaliva i značajno podigne nivo sigurnosti plovidbe. Preloženo je i obilježavanje hridine Ploča na ulazu u zaliv posebnom bovom, uvođenje separacionih zona u Kumborskom i tjesnacu Verige, definisaaje granica područja luka, jasno pozicioniranje sidrišta za Porto Montenegro i brodogradilište Bijela, te uvođenje zabranjene zone za plovila, u moru u blizini sjeverozapadnog praga piste tivatskog aerodroma.
Za samu kotorsku luku predlaže se sezonska zabrana sidrenja manjih plovila duž muljanske i obale u Dobroti da bi se velikim kruzerima dalo više prostora za manevar, a u tjesnacu Verige bi se trebali instalirati posebno jaki svetionici za maglu, kao i svojevrsni semafori jer tim najužim dijelom Boke, može ploviti naizmjenično samo po jedan veći brod. Za Luku Kotor je predloženo definisanje meteo-limita u brzini vjetra kada prestaje saobraćaj velikih kruzera, uvođenje asistencije remorkera za te brodove, kao i praksa da velike brodove koji ulaze ili izlaze iz zaliva, prate manja plovila „čisteći“ im put od manjih barki, kupača i glisera.
Sa prezentacije
Predaže se i revizija važećih ograničenja u maksimalnoj brzini plovidbe zalivom, te uvođenje drastičnih kazni za sve koji velikom brzinom i stvaranjem valova, pričinjavaju štetu drugim plovilima i objektima uz obalu. Eksperti traže i uvođenje jedinstvenog radio kanala za komunikaciju brodova i obale, stvaranje jedinstvene pilotske službe i uvođenje stalnih policijskih i patrola Lučke kapetanije na moru, te davanje većih ovlašćenja lučkom kapetanu u Kotoru da organizuje, nadzire i sprovodi kontrolu sigurnosti plovidbe u zalivu.
„Boka Kotorska je jedno od najljepših mjesta koje sam u životu vidio, a luka Kotor je fantastično pozicionirana u odnosu na okruženje koje je pod zaštitom UNESCO-a. Morate učiniti sve da ne dozvolite da neki ozbiljniji incident naruši sjajne mogućnosti pomorske prirede ovog dragulja prirode, odnosno da zaliv ostane čist, lijep i zaštićen za vašu djecu.“- kazao je iskusni britanski morski vuk, kapetan Piter Pirs koji je godinama upravljao organizacijom i nadzorom pomorskog saobraćaja u luci London. On je naglasio da sve što od savjeta eksperata prihvati, država mora jasno propisati u svojim zakonima i pravilnicima, kako bi se svi prekršioci mjera sigurnosti plovidbe u Boki, mogli lako i brzo sankcionisati.
Momenat koji je možda i presudno djelovao na tok pomorskih operacija na svjetskim okeanima na početku Prvog svjetskog rata, desio se prije tačno 100 godina, a njegov glavni kater bio je jedan naš čovjek.
Naime, 4.decembra 1914 godine, argentinski trgovački parobrod „Rawson“ pod komandom Bokelja, kapetana Ilije Damjanovića iz Lepetana, plovio je na redovnoj pruzi Buenos Aires – Patagonija – Tiera del Fuego. Kod zabačenog ostrva Pikton uz čileansku obalu, Damjanović je toga jutra otkrio ono što čitava impozantna Ratna mornarica Bitanske imperije nije mogla učiniti već više od mjesec dana – njemačku Istočno-azijsku eskadru, pod komandom admiral Maksimilijana fon Špea. Ovaj snažni sastav njemačkih ratnih brodova već je četiri mjeseca stvarao haos po britanskim trgovačkim pomorskim komunikacijama na Tihom okeanu, a Špeovi brodovi u bici kod Koronela, 1. novembra 1914 prosto su „pomeli“ britansku ratnu eskadru pod komandom kontraadmirala Kristofera Kredoka, a koju je Admiralitet u Londonu poslao u vode južnog Pacifika sa zadatkom da zaustavi Nijemce. Špeova eskadra Britancima je tada nanijela jedan od najtežih poraza u njihovoj vojno-pomorskoj istoriji.
U Londonu je zavladala prava histerija – šamar koji je slavnoj Kraljevskoj mornarici „opalio“ njemački admiral Špe, morao je po svaku cijenu biti osvećen. Britanski Admiralitet stoga je u vode sa istočne i zapadne strane Južne Amerike, poslao čak 56 ratnih brodova sa zadatkom da nađu Nijemce i unište ih, ali su oni mjesec dana bezsupješno tragali za njemačkom eskadrom koja je predstavljala ogromnu prijetnju za britanski civilni pomorski saobraćaj. Niko od Britanaca nije uspio da nađe Njemce pred čijim se topovima 4.decembra 1914 pojavio nenaoružani trgovački parobrod “Rawson” pod komandom kapetana Ilije Damjanovića.
Kapetan Ilija Damjanovic
Hrabri bokeljski pomorac odmah je znao sa čime je suočen pa je, nakon što je kraće vrijeme pratio njemačke brodove da bi se uvjerio u kojem smjeru plove, skrenuo u jedan od bezbrojnih kanala u razuđenoj južnoameričkoj obali i na taj način se sakrio Špeovim brodovima koji su ga svakog trena mogli vrlo lako potopiti. Podatke o poziciji i kretanju njemačke eskadre kapetan Damjanović je proslijedio jednom britanskom ratnom brodu na koji je ubrzo nabasao, a uprkos protivljenju I panici svojih oko 300 putnika, on je sa “Rawsonom” umjesto da uplovi u Buenos Aires, skrenuo sa redovnog puta i nastavio da prati Njemce. Zahvaljujući podacima kojke im je obezbjedio bokeljski kapetan, Britanci su 8.decembra 1914, spremno dočekali Špeovu flotu kod Foklandskih ostrva i potpuno je uništili u velikoj bici.
Za svoje djelo, kapetan Damjanović on je dobio pismenu zahvalu od britanskog poslanika u Buenos Airesu, kao i pismo zahvale od briatnskog Admiraliteta iz Londona, a gradske vlasti Buenos Airesa jednoj od najvećih avenija u glavom gradu Argentine, dale su ime Eliasa Damjanovitcha. Kapetan Ilija Damjanović je nakon bitke kod Foklanda nastavio da plovi na “Rawsonu” napravivši tim brodom tokom Prvog svjetskog rata i 12 prekookeanskih putovanja, prevozeći ratni materijal za saveznike. Na jednom od tih putovanja u aprilu 1916, “Rawson” je u Biskajskom zalivu u blizini francuske luke Bordo, napala jedna njemačka podmornica. Torpedo koje je ispalila je srećom, promašilo cilj, a kapetan Damjanović je lično odgovorio na napad, otvorivši vatru iz na “Rawsonu” privremeno ugrađenog topa, pa se podmornica povukla i odustala od namjere da potopi “Rawson”.
Eskadra admirala Spea
Nakon Prvog svjetskog rata, Damjanović je nastavio da živi i radi u Argentini gdje ga jugoslovenski iseljenici biraju za predsjednika srpsko-hrvatske iseljeničke stranke. Na njenom čelu kapetan Damjanović je ostao do 1926. godine, kada je odlučio da se vrati u rodnu Boku. Ovaj obrazovani i višestruko nadareni čovjek, koji je osim našeg, govorio i pisao španski, engleski, francuski, italijanski i portugalski jezik, a služio se latinskim i arapskim jezikom, po povratku u zavičaj zalagao se za unapređenje ekonomskog i kulturnog života u Boki. Zbog poznih godina, kapetan Damjanović je tada odbio ponudu jugoslovenske Vlade da bude zapovjednik kraljevske jahte “Vila”. Prethodno je taj znameniti bokeljski pomorac zbog svoje pomoći našim iseljenicima i djelovanja u pravcu podrške stvaranju zajedničke države –Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odlikovan ordenom Belog orla.
Kapetan Damjanović oženio se u poznim godinama i skrasio u rodnim Lepetanama gdje je dobio troje djece. Ilija M. Damjanović, jedan od najzanimljivijih i najhrabrijih bokeljskih pomoraca sa prelaza 19. u 20. vijek, umro je 24. novembra 1953. godine. Sahranjen je u porodičnoj grobnici familije Damjanović kod crkve Svete Neđelje u Jošici, a uspomene na njegovu sjajnu pomorsku karijeru i junačko djelo koje je prije 100 godina preokrenulo tok ratnih operacija na Atlantiku, danas čuvaju njegove tri unuke koje žive u Lepetanima.
Uoči nadolazećeg blagdana svetoga Nikole, nebeskog zaštitnika pomoraca, na vrata hrvatskih članova posade američkog tegljača “Kehoe Tide” mogli bi zakucati njegovi ovozemaljski izaslanici, jer se 48-godišnjem zapovjedniku Željku Vukoviću, rođenom Šibenčaninu s riječkom adresom, i drugom časniku palube Bojanu Tasiću, 28-godišnjem Riječaninu, smiješi “Plava vrpca Vjesnika”, tradicionalno priznanje za hrabrost na moru koje se ove godine dodjeljuje jubilarni 50. put.
Tu smo vijest prije vijesti koju su jutros potvrdili čelnici Sindikata pomoraca Hrvatske, koji posljednjih godina, nakon gašenja dnevnog lista po kojem nagrada nosi ime, organizira i financira prigodnu feštu, doznali iz dobro obaviještenih krugova ljudi “od mora”, pa nismo mogli odoljeti i ne podijeliti je s našim čitateljima.
Ugodno iznenađenje takvim raspletom nije krio ni laureat Vuković, koji je sa svojom posadom 13. svibnja od sigurne smrti na pučini Sredozemnog mora ispred libijske obale spasio 142 afrička emigranta.
– U svojih 28 godina plovidbe nisam vidio takav užas koji je tog poslijepodneva vladao na moru nakon prevrtanja brodića s “ilegalcima” koji su se htjeli domoći Europe, a među njima je bilo mnoštvo djece i trudnica. Moji momci nisu puno dvojili, pogotovo kolega Tasić, kada smo s mosta primijetili da je plovilo dugo petnaestak metara ušlo unutar sigurnosne zone “Croscove” naftne platforme “Zagreb 1”, u čijoj smo službi angažirani – ističe “barba” Vuković i dodaje:
Sve neplivači
– Naš Bojan je dan prije prvi put vježbao na plovilu kojim smo pomagali brodolomcima, a morao je isploviti u pomoć ljudima koji su se borili za život. Oni su redom bili neplivači i bili su većinom u stanju šoka, pa im nije bilo lako prići i “čupati” ih iz mora. Spašavali smo ih po uigranom redoslijedu, najprije djecu i žene, pa osobe koje su imale pojaseve za spašavanje. Moji ljudi su na brodu uspješno reanimirali jednu djevojčicu, a naš noštromo, Egipćanin Mahrous, spasio je trudnicu s njezino četvero djece. Na žalost, za 35 emigranata, među kojima je bilo i mališana, nije bilo spasa…
Najveća zahvala posadi “Kehoe Tidea”, među kojima su Ukrajinci, Rusi, Filipinci i Egipćani, bila su nasmiješena dječja lica, koja su vjerojatno utjecala i na članove povjerenstva koje je odlučivalo o dobitnicima 50. “Plave vrpce Vjesnika”.
Izložba slikara Zorana Krute, postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra (u Domu Vojske), i trajaće do 15. januara 2015. godine.
Ovaj mladi Tivćanin, će se domaćoj publici i inostranoj klijenteli predstaviti sa minijaturama i velikim formatima iz ciklusa Duhovni oblici u dinamici realnog svijeta, u raznim tehnikama, od čega dominiraju crteži.
Zoran Kruta, rodjen je 1985. godine u Kotoru. Diplomirao je na Akademiji likovnihumjetnosti, i član je Udruženja likovnihumjetnika CrneGore. Izlagao je na mnogobrojnim izložbama u Crnoj Gori. Član je radnog kolektiva u Centru za kulturu Tivat, u Muzeju i galeriji ljetnjikovca Buća u Tivtu.
Predstаvnici KFW bаnke, koji su u petodnevnoj posjeti Crnoj Gori (od 1. do 5. decembrа), juče su sа predstаvnicimа Ministаrstvа sаobrаćаjа i pomorstvа posjetili Herceg-Novi, gdje su sа rukovodstvom Opštine rаzgovаrаli o plаnskoj dokumentаciji zа izgrаdnju obilаznice oko Herceg-Novog, saopšteno je iz kabineta predsjednika opštine.
Cilj njihove posjete je prikupljаnje informаcijа i podаtаkа o ovoj temi, neophodnih zа pripremu predlogа tehničke pomoći zа izgrаdnju tri obilаznice duž Crnogorskog primorjа, oko Herceg-Novog, Budve i Bаrа, kao dio buduće Brze sаobrаćаjnice kojа trebа dа poveže zаleđe svih šest primorskih opštinа.
Sа predsjednikom opštine Milаnom Vаjаgićem i njegovim sаrаdnicimа i člаnom Sаvjetа zа urbаnizаm Rаnkom Kovаčevićem, rаzgovаrаli su predstаvnici KFW bаnke, Željko Uljаrević i Aleksаndrа Spernol i predstаvnik Ministаrstvа sаobrаćаjа i pomorstvа Nusret Cаnović.
Predstаvnicimа KFW bаnke pokаzаn je Prostorni plаn Opštine Herceg-Novi u kome je trаsа obilаznice djelimično drugаčijа nego u idejnom rješenju koje je 2008. godine urаdilа zаgrebаčkа firmа IGH po nаrudžbi Monte. Po tom plаnskom dokumentu obilаznicа od Debelog Brijegа do Verigа dugа je 20-аk kilometаrа i po tаdаšnjim procjenаmа njenа izgrаdnjа bi koštаlа oko 300 milionа eurа.
I prostorni plаn Crne Gore, kаo osnovni prostorno-plаnski dokument, je u sektoru putnog sаobrаćаjа predvidio izgrаdnju Brze sаobrаćаjnice duž Crnogorskog primorjа, od grаnice sа Republikom Hrvаtskom do grаnice sа Republikom Albаnijom. Trenutno je izrаdа Prostornog plаnа posebne nаmjene obаlnog područjа, koji će obuhvаtiti 6 primorskih opštinа. Tim plаnom će posebno biti rаzmаtrаnа Brzа sаobrаćаjnicа u zаleđu primorskih opštinа. Ovаj dokument je u fаzi nаcrtа i njegovo usvаjаnje u Skupštini Crne Gore očekuje se iduće godine. Tаj plаnski dokument je neophodаn zа reаlizаciju projektа Brze sаobrаćаjnice. Njemаčki pаrtneri smаtrаju dа projekаt izgrаdnje zаobilаznice oko Herceg-Novog, Budve i Bаrа može izdvojeno dа se reаlizuje kаo dio Brze sаobrаćаjnice.
Iz Ministаrstvа sаobrаćаjа i pomorstvа sаopšteno je dа su oni u prethodnom periodu аplicirаli kod WBIF zа grаnt sredstаvа zа reаlizаciju ovog projektа. U okviru odobrenih sredstаvа plаnirаnа je izrаdа studije izvodljivosti, glаvnog projektа i studije zаštite životne sredine zа izgrаdnju tri zаobilаznice. Trаžiće se optimаlno i nаjisplаtivije rješenje.
Predstаvnici Opštine Herceg-Novi istаkli su zаinteresovаnost zа ovаj projekаt i spremnost zа sаrаdnju nа njegovoj reаlizаciji.
Nevladina organizacija Mediteranski centar za ekološki monitoring (MedCEM) kreiraće web-portal na kojem će pohraniti podatke o morskim i priobalnim zaštićenim područjima u Crnoj Gori.
Dušan Varda, predstavnik te NVO, kaže da će portal zvanično biti otvoren 1. maja naredne godine.
“U međuvremenu očekujemo da Institut za biologiju mora, Agencija za zaštitu životne sredine, Biološki fakultet, ostale institucije, pojedinci i nevladine organizacije, daju svoj doprinos kreiranju portala tako što će ustupiti podatke, radove, informisati nas o projektima koje trenutno rade”, kaže Varda.
Dušan Varda – Vesna Mačić
U Crnoj Gori nema zaštićenih područja u moru. Potencijalni kandidati za stavljanje pod zaštitu su Katič, Platamuni, Ratac i Stari Ulcinj.
“Tužno je da je Crna Gora, uz Bosnu I Hercegovinu, jedina država na Mediteranu koja još nije proglasila nijedno zaštićeno područje u moru (ZPM). Lokacije planirane za ZPM kod nas su okolina ostrva Katič kod Petrovca i akvatorijum na potezu Platamuni-uvala Žukovica, ali se to još nije ostvarilo.”- kazala je dr. Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Mediteranski centar za ekološki monitoring osnovan je 2005. godine, a sjedište ove NVO je u Sutomoru.
Filmski festival “Winter city fest” biće održan u Budvi od 5-14. decembra u srednjoškolskom centru „Danilo Kiš“.
Svi ljubitelji dobrog filma imaće priliku u terminima od 18.30 i 21 sat pogledati neke od najnovijih svjetskih filmskih ostvarenja, kao što su Hobit 3D, Interstelar, Igre gladi, Gluplji i tuplji DA, i mnoge druge.
Program festivala prilagođen je i najmlađima, tako da će mališani biti u prilici da isprate i aktuelna ostavrenja iz svijeta animiranog i crtanog filma u 3D rezoluciji, poput Pingvina, Pčelice Maja, Spašavanje djeda Mraza.
Festival je realizovan u saradnji Opštine Budva , JU Grad Teatar i kompanije Lovćen film, kao simbolična najava predstojećem otvaranju budvanskog bioskoa u TQ centru Plaza i ujedno je sastavni dio zimskog kulturnog programa Grada teatra. Podrška festivala “Winter city fest” Budva su JP Mediteran reklame i RTV Budva.
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
1 od 10
Maketa drvene barke - Bigai
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Izložba keramike „Ostrva"“
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Iako je naučnici nisu uočili, morska medvedica, izuzetno rijetka i ugrožena vrsta tuljana koji većinom živi u Mediteranu, mogla bi se povremeno nalaziti u nekima od novih osam identifikovanih morskih pećina koje su pogodna staništa za zadržavanje te vrste zaštićenog morskog sisara – čulo se danas u Kotoru na prezentaciji rezultata druge faze projekta istraživanja morskih pećina i staništa za morske medvedice na Crnogorskom primorju.
Zahvaljujući donaciji kotorske naftne kompanije “Jugopetrol” ovaj projekat već dvije godine sprovode stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora (IBMK) u saradnji sa kolegama iz NVO “Archipelagos” iz Grčke i NVO “MedCEM” iz Crne Gore. Prošle godine je istraživano ukupno 11 morskih pećina na potezu od rta Arza do rta Platamuni, a ove godine istraživanja su sprovedena i na dijelu crnogorske obale od rta Platamuni do rta Voluica, a sve to u cilju sagledavanja mogućnosti da li se i na našoj obali povremeno zadržavaju morske medvedice- možda i najrijeđa vrsta tuljana na svijetu. Istovremeno, obavljena su i istraživanja ukupnog biodiverziteta u morskim pećinama kao vrlo specifičlnim i osjetljivim staništima, a koje su i na listi prioriteta u EU direktivi o staništima.
“Od 30 lokacija na kojima smo radili na potezu od rta Platamuni do rta Voluica, njih 16 se mogu smatrati pećinama, a izdvojeno je ukupno 8 koji mogu predstavljati povoljno stanište za zadržavanje morskih medvedica. Iako same tuljane nismo zatekli u njima, u pećinama je otkriveno prisustvo šest zaštićenih morskih vrsta, a u njihovoj blizini i dvije kopnene zaštićene vrste. Došli smo do vrlo vrijednih podataka koji će biti ustupljeni državnim organima nadležnim za zaštitu prirode i upravljanje morskim dobrom.”- kazala je rukovodilac istraživanja, dr Vesna Mačić. Prema njenim riječima, paralelno su rađena i istraživanja morskih algi, pogotovo prisustvo tzv. smeđe alge koja je jedan od indikatora čiste morske vode. Sagledavano je I prisustvo još nekih vrsta algi, mušalja, kao i cijano-bakterija. Takozvanim CARLIT metodom upoređivaja stvarne sa potencijalnom I očekivanom rasprostranjenošću biocenoza algi, došlo se do rezultata o stanju ukupnog morskog ekosistema na istraživanim područjima.[quote_box_right]“Od 30 lokacija na kojima smo radili na potezu od rta Platamuni do rta Voluica, njih 16 se mogu smatrati pećinama, a izdvojeno je ukupno 8 koji mogu predstavljati povoljno stanište za zadržavanje morskih medvedica” kazala je dr. Vesna Mačić[/quote_box_right]
“Sa zadovoljstvomm možemo reći da je stanje na dijelu obale koja pripada Budvi dobro, a da je na istraživanim djelovima koji pripadaju opštinama Herceg Novi, Tivat, Kotor i Bar stanje je vrlo dobro. To nam daje nadu da ipak možemo sačuvati naše more uprkos velikom pritisku urbanističkih i razvojnih prijekata koji se odvijaju na obali.”- istakla je Mačić dodajući da su se istraživači u maju, svojim očima I kamerama uvjerili da se na Crnogorskom primorju nerijetko na najgrublji mogući način uništava priroda pod opravdanjem “priprema za turističku sezonu” i “privrednog razvoja”. Ipak, i pored toga, sačuvano je nekoliko lokacija koje se još mogu smatrati netaknutom prirodom i koje kao takve, moraju biti zaštićene.
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
“Tužno je da je Crna Gora, uz Bosnu I Hercegovinu, jedina država na Mediteranu koja još nije proglasila nijedno zaštićeno područje u moru (ZPM). Lokacije planirane za ZPM kod nas su okolina ostrva Katič kod Petrovca i akvatorijum na potezu Platamuni-uvala Žukovica, ali se to još nije ostvarilo.”- kazala je Mačić.
“U ovih šest godina koliko živim i radim u Crnoj Gori posjetio sam više puta sve vaše nacionalne parkove, ali na žalost, još nisam imao priliku da vidim I neko vaše ZPM na prelijepoj crnogorskoj obali. Lijepo je i dobro imati investicije u hotele, marine, odmarališta ali mora postojati i neko zaštićeno mjesto na obali i moru gdje bi i priroda mogla malo odmoriti od nas, te da takvo mjesto svi možemo posjetiti i vidjeti.”- kazao je generalni direktor “Jugopetrola” Janis Geroulanos, dodajući da je “IBMK jedan od najvećih resursa Kotora, pa je za nas bilo zadovoljstvo da podržimo aktivnosti ove sjajne naučlne institucije i njenih energičnih i profesionalnih stručnjaka”.
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
“To ćemo činiti i ubuduće i spremni smo i da finansiramo i novi, treći projekt IBMK koji nam oni budu kandidovali.”- zaključio je Geroulanos.
“Vrlo su rijetki ljudi i kompanije u Crnoj Gori kojer prepoznaju značaj naučnih istraživanja i finansiraju ih, pa je time gest “Jugopetrla” još značajniji. Naša obaveza je sa sačuvamo našu obalu izloženu velikim pritiscima urbanizacije i zagađenja, pa nas raduje kada i drugi u Crnoj Gori podrže takve naše napore i stremljenja.”- kazao je direkror IBMK dr Mirko Đurović koji je publikaciju sa rezulatima istraživanja morskih pećina na primorju, predao Geroulanosu, i predstavnicima Agencije za zaštitu prirode i JP “Morsko dobro”.
