Ston i Mali Ston i ove su godine domaćini Dana malostonske kamenice, gastronomske manifestacije koja se tradicionalno održava uz blagdan svetog Josipa. Morska poslastica iz Malostonskog zaljeva, poznata do svojstvima afrodizijaka, nadahnuće je za novu dalmatinsku festu uz dobro vino i klapske pjesme.
Stoga, ako još ne znate kamo ove subote, 18. ožujka upišite u svoj vikend raspored ovu primamljivu morsku manifestaciju. Uz degustiranje na brodu, dalmatinski folklor i klapsku pjesmu, Dan malostonske kamenice neka vam posluži kao odličan uvod u proljetne izlete.
Na programu je degustacija kamenica na maunama uz prezentaciju vinara Pelješca i HOP-a na rivi u Malom Stonu. Humanitarnu prodaju slastica upriličit će Udruga ‘Liga za borbu protiv raka Pelješac, Mljet, Korčula, Lastovo’. Nakon zabavnog programa uz glazbeni sastav Gusari i Klapu Versi, nastup glazbe Ston, slijedi nastup KUD-a Ponikovska poskočica i tombola, a u završnici festa prelazi u restorane.
Domaći film “Igla ispod praga” režisera Ivana Marinovića prikazivaće se u kotorskom kinu „Boka” u četvrtak 16. marta u 19 sati, a u petak i subotu (17. I 18. marta) od 20 sati. U filmu glume: Nikola Ristanovski, Jelisaveta Seka Sablić, Ljubomir Bandović, Bogdan Diklić, Leon Lučev, Tihana Ćulafić i drugi.
Prodaja ulaznica po cijeni od tri eura biće na biletarnici kina „Boka” dva sata prije početka projekcije.
“IGLA ISPOD PRAGA za koju je Ivan Marinović pisao i scenario je priča o stanovnicima malog sela na poluostrvu Luštica koji su na pragu da prodaju veliku zemlju i time riješe sve svoje probleme. Jedina prepreka na njihovom putu je tvrdoglavi pop Petar koji odbija da proda svoj dio. Pored lukavih seljana koji mu svakodnevno zagorčavaju život, Petar mora da se suoči i sa demencijom svoje majke, zaljubljenošću opsjednute Mare, buntovništvom sina tinejdžera i konstantnim preispitivanjem sopstvene vjere. Nakon što se Petru konačno smuči da i dalje “okreće drugi obraz” nastaje nadrealni haos poslije kojeg niko u selu neće ostati isti.Ovo je priča o mentalitetu, o borbi između tradicionalnog i modernog, o ljudskosti s jedne i bahatosti sa druge strane. Svjetska filmska kritika je do sada bila jednoglasna u stavu da je Marinović ispričao priču o malom čovjeku sa velikim problemima i to tako da je ovaj film u mogućnosti i da vas nasmije i da vas rastuži” – stoji u najavi iz Kulturnog centra.
Pokazna radionica “Tradicija upotrebe kamena” u pentaru na samom ulazu u Žlijebe, u zaleđu Herceg Novog, okupila je juče tridesetak zainteresovanih učesnika svih starosnih dobi, a obilazak ovog sela, svojevrsnog muzeja tradiconalnog graditeljstva u kamenu, kompletirao je događaj.
Radionica je pokazala da u Žlijebima kamen, pravi simbol Crne Gore i cjelokupnog istočnojadranskog priobalja sa zaleđem, ima svoju punu primjenu, tradiciju, ali i budućnost.
Radionici i obilasku prethodio je izlazak grupe starim kamenim serpentinama uz Spile, što je uvijek poseban događaj, kombinacija napornog izlaska, ali i nezaboravnih vizura ulaza u Boku Kotorsku.
Uz gostoprimstvo domaćina, degustaciju domaćih čajeva, loze, priganica i ostalih domaćih delicija u konobi Sikimića, starom zdanju obnovljenom u tradicionalnom stilu i uz nezaobilaznu vatru u kaminu, napor je brzo zaboravljen.
Učesnike je pozdravio rukovodilac Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević, uz kratku priču o selu Žlijebi kao idealnoj lokaciji koja spaja očuvani izgled sela sa atraktivnim okruženjem i jednim od najboljih pogleda na ulaz u Boku Kotorsku.
Potom je u pokaznoj radionici domaćin Nikola Sikimić sa majstorima predstavio jednostavni tradicionalni alat kojeg i danas koristi za vađenje ovog poznatog sedimentnog kamena, kao i same tehnike rada.
Žlijebi radionica
Samo pokrivanje krova kamenom je vještina koja se prenosi s koljena na koljeno i nažalost ne predstavlja dio modernog graditeljskog umijeća. To je jedno od objašnjenja zašto je suhozid predložen za uvrštenje na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Jednostavno, suvomeđe, zidovi kuća, krovovi i ostali oblici gradnje na suvo, opipljive su i neosporne materijalne vrijednosti, ali su samo pola priče bez sačuvanog umijeća njihove izrade i popravke. Zato je jednako važno, održati tradicionalni izgled sela kakvi su Žlijebi, koliko i sačuvati vještinu gradnje u tehnici na suvo – poručuje Željko Starčević.
Kako kaže Starčević, po završetku pokazne radionice čule su se zanimljive ideje, među kojima i ona o obuci nekoliko budućih majstora na samim Žlijebima, koji bi zatim mogli postati jezgro daljeg promovisanja tradicionalne gradnje u kamenu, a kroz demonstriranje znanja u turističkim programima i volonterskim radionicama. Dodaje da primjera radi, na Maljorci lokalna uprava ljeti zapošljava desetine ljudi čiji je zadatak obnavljanje suvomeđa kao važne komponente antropogenog pejzaža, atrakcije i destinacije velikog broja turističkih programa.
Događaj „Selo Žlijebi – tradicija upotrebe kamena“ organizovala je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i konoba Sikimić, kao dio zajedničkog kalendara dešavanja „Zimski gušti na Orjenu“, koji se realizuje uz podršku opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.
Kapetan duge plovidbe Neđeljko Radulovićnovi je predsjednik Udruženja pomoraca Crne Gore – odlučeno je na redovnoj godišnjoj Skupštini te NVO, a koja je proteklog vikenda održana u Kotoru.
Za predsjendika Skupštine te NVO imenovan je kapetan Vlado Vučetić koji je ujedno i potpredsjednik Unije , a delegati su izabrali i novi 17-člani UO tog udruženja koje okuplja pomorce svih profila. U Crnoj Gori inače, postoji i radi Udruženje kapetana trgovačke mornarice, a na papiru figurira i Udruženje pomorskih strojara i inženjera, međutim Unija pomoraca ima za cilkj da okupi pomorce svih profila i nivoa, a ne samo zapovjendike i upravitelje.
„Kapetani čine između 3 i 5 odsto ukupnog broja pomoraca u Crnoj Gori, pa stoga želimo da kroz jedinstvenu Uniju pomoraca omasovimo glas svih naših pomoraca – od kadeta do kapetana i upravitelja, u zastupanju naših interesa pred državnom administracijom, školskim sistemom i pred poslodavcima.“- kazalo nam je kapetan Neđeljko Radulović dodajući da ga posebno raduje što su na spisku članova Unije i dvije dame koje plove na brodovima trgovačke mornarice. Članovi tog udruženja mogu biti samo aktivni pomorci koji imaju crnogorsko državljanstvo ili brevete koje im je izdala crnogorska pomorska administracija.
„Zalažemo se za unaprijeđenje uslova rada i života pomoraca, održavanje dostojanstva pomorskog poziva i očuvanje duge pomorske tradicije koju naša zemlja ima. Smatramo da dugu tradiciju pomorstva, kojim se Crna Gora ponosi, treba pažljivo njegovati i razvijati, a čuvarima te tradicije, hrabrim pomorcima, obezbijediti život kakav su svojim radom i zaslužili. Boli nas nepravda da pomorci u svojoj otadžbini ne nalaze sigurnu i bezbjednu luku, već vrlo često nailaze na oštrije vjetrove i grublje nevere nego one sa kojima se bore na morima. Upravo zbog toga, ne gubeći nadu da će stvari biti bolje, imamo viziju u kojoj je povratak u Crnu Goru svim moreplovcima, povratak toplom domu, gdje ih čeka svaka podrška i visoko poštovanje. Do toga moramo doći zajedno – ujedinjeni i složni”- kaže kapetan Radulović, podsjećajući da pomorci godišnje u nacionalnu ekonomiju unesu više od 200 miliona eura svježeg novca kojeg teško zarade “tukuči”” svjetska mora i okeane.
Unija
Skupština u Kotoru je usvojila izvješta o radu Unije pomoraca sa finansijskim izvještajem za 2016. i plan rada sa finansijkim planom za ovu godinu. Kako se čulo, Unija je lani aktivno sarađivala sa predstavnicima državnih vlasti u izradi novog crnogorskog Pravilnika za sticanje ovlašćenja i zvanja u pomorstvu, pomagali su našoj državnoj administraciji u prevođenju i praćenju najnovijih međunarodnih propisa koji regulišu razne aspekte rada pomoraca, uspostavili su saradnju sa Pomorskim trenuing centrom “Azalea” uz Bijeloj koga smatraju najboljim kada je u pitanju praćenje svjetskih standarda u obuci pomoraca, a bavili su se i humanirarnim radom, podržavajući familiju stradalog kolege Đorđija Bojovića i skupivši novačnu pomoć za liječenje djevojčice Anđele Petrović, kćerke jednog od svojih kolega.
Među prioritetima rada Unije pomoraca za ovu godinu su izmjene i dopune postojećeg Pravilnika za sticanje ovlašćenja po pitanju “integrisane obuke”, implementacija POLAR CODE-a u nacionalnom Pravilniku, usaglašavanje rada i zahtjeva Lučkih Kapetanija sa Pravilnikom, kao i centralizovanje sistema za kontrolu i izdavanje ovlašćenja. Predstavnici Unije će stoga tražiti sastanak sa ministriom pomorstva i saobraćaja Osmanom Nurkovićem a najavili su i novi program gdje će se lično kod svojih stranih poslodavaca, založiti da oni ukrcavaju i zapošljavaju naš podmladak – najbolje učenike pomorskih pkola u Kotoru i Baru i studente Pomorskih fakulteta.
Predsjednica Opštine Tivat, dr Snežana Matijević na današnjoj press konferenciji informisala je novinare o aktuelnim investicijama u opštini, stasusom projekata koje treba relaizovati ili se realizuju.
„Zadovoljna sam, ali ne prezadovoljna jer može uvijek bolje“ – ocjena je tivatske gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS) o radu i postignutim rezultatima njene administracije u proteklih skoro osam mjeseci.
Dugo najavljivani početak radova na šetalištu Belani, projekat vrijedan 1,1 milion eura vjerovato će početi tek na jesen. Firma koja je na tenderu dobila da izvodi radove smatra da treba više novaca kako bi kvaltetno izvela radove. JP Morsko dobro kao investitior pokušati će naći riješenje i dodatna sredstva ako ne ići će se ponovno na raspisivanje tendera – najavila je Matijević.
Ona je kazala da prva faza nove saobraćajnica na područiju Cacova privodi se kraju, te da je bilo problema zbog loših vremenskih uslova ali narednih dana očekuje se raspisivanje tendera za drugu fazu vrijednu 200.000 eura.
Projekat šetališat lungo mare Krašići u dužini 400 metara je izrađen i dostavljen je na reviziju, nakon čega će se ići na raspisivanje tendera za izvođača radova. Cijena radova je oko 700.000 eura – kazala je Matijević.
Za vatrogasni dom koji je planiran u Gradiošnici potrebno je na narednoj sjednici SO, kraj aprila, izmjenti planski dokument, za to područije kako bi se stvorili uslovi za raspisivanje tendera o izmještanju dalekovoda, nakon čega bi mogli početi radovi.
„Usvojili smo zahtejeve stanara sa Seljanova da na lokaciji Crvenog krsta smanjimo spratnost, tako da će uskoro raspisati tender za investiciju vrijenu 700.000 eura gdje će biti izgrađen Centar za djecu sa posebnim potrebama i Crveni krst. Do početka ljeta bi mogli izabrati izvođača radova“ – kazala je Matijević.
Realizacija dugo očekivanog dijela projekta, vrijednog 160.000 eura kanalizacije u Donjoj Lastvi počinje narednih dana, nakon čega bi trebali ići u sanaciju obale, što je jedan od zahtjeva građana ovog mjesta.
Opština Tivat – press
Kao rezultat nedavne posjete Šangaju i pobratimskom distraktu Điading, u maju Tivat očekuje posjetu jednog od najvećih kineskih turoperatera – agencije C Trip. “C Trip je vodeći pružalac turističkih usluga uključujući rezervacije smještaja, prodaju karata, prodaju turističkih aranžmana. Ovaj tur operater ima mrežu koja uključuje 1.000.000 hotela u 200 zemalja širom svijeta. U saradnji sa NTO i TO Tivat, gostima iz Kine biće predstavljena cijela Crna Gora, posebno Boka i Tivat“ – kazala je predsjednica Matijević.
„Elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja dva nova opštinska preduzeća „Autobuska Stanica“ i „Parking servisa“ su završeni. Oba preduzeća će biti u 100% vlasništvu Opštine Tivat“, kazao je potpredsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac.
Predsjednica opštine osvrnula se na incident koji se početkom februara desio na šetalištu Pine, kada je pas usmrtio drugog psa i napao dijete.
„Naš grad ide uzlaznom putanjom, međutim slika koja je nedavno otišla u region je loša. Najavljujem intezivnu kontrolu primjene Odluke o komunalnom redu i načinu držanja kućnih ljubimaca. Obaveza svih vlasnika kućnih ljubimaca je da poštuju ovu Odluku i u narednom periodu naplaćivaće se kazne onima koji to ne čine, a sve sa ciljem obezbjeđivanja sigurnosti za naše građane“.
Sekretarka za finansije Rajka Jovćević kazala je da se u budžet koji je ove godine planiran na 18,74 miliona eura, računajuči i prenesena neutrošena sredstva iz prošle godine, slilo 7,59 miliona ili 40,5%.
Potpredsjednik Opštine dr Siniša Kusovac kazao je da je u Opštini trenutno zaposleno 136 radnika.
Prošle nedjelje dobili su „tumačenje“ Vlade kako da se riješi problem sa Porto Montenegrm koji odbija da Opštini plati 2,5 miliona eura komunalija za novi rezidencijalno-poslovni objekat u tom nautičkom centru.
„Nisam još dospio da vidim što piše u tiom dokumentu, tako da vam u ovom momentu, ne mogu prenijeti koji je stav Vlade o tome“- kazao je Kusovac.
Na trećoj PMS Ženskoj regati, održanoj u Vali na Visu proteklog vikenda, ekipa tivatskog i hercegnovskog kluba Montenegro Sailing Team-a, osvojila je vrijedno drugo mjesto.
Ekipa predvođena jedriličarkom tivatskog JK Delfin Majdom Begović, pokazala je svoje umijeće u oštroj konkurenciji dvobojskog jedrenja među 11 ekipa iz sedam evropskih država. Titula Crnoj Gori na trećem Povijesnom mediteranskom susretu žena izmakla je za svega 20 sekundi, i prestiga ih je samo ekipa favorita Frappa iz Rogoznice, koja je od početka organizovanja ovog regatnog susreta pobjednik po treći put, što potvrđuje još veći uspjeh bokeljskih jedriličarki.
Pobjednice – Frappa Rogoznica
Sa najmlađom ekipom na regati i snažnim vjetrom netipičnim za jedrenje u Boki Kotorskoj, snašle smo se i dokazale da jedriličarski tim uz dobru organizaciju, treninge i volju, može da bude u rangu sa najboljima. Nastavićemo sa intenzivnim treninzima, i vjerujemo u titulu za narednu kalendarsku godinu na PMS regati.
PMS regata Montenegro Sailing Team
Već sada imamo otvoren poziv za Uskršnju regatu na Hvaru, istakla je koordinatorka Jahting kluba Porto Montenegra Mia Prekajski, koja je ujedno bila i jedna od članica posade ovog ženskog jedriličarskog tima. Ostale članice tima su bile: Stefani Racić, Nikoleta Franović, Teodora Vojvodić, Ana Verigo i skiperka Majda Begović.
Porto Montenegro bio je jedan od sponzora ovog regatnog tima.
Sve mjere koje je Opština Tivat do sada preduzela u pokušajima da suzbije štetnog insekta – crvenog palminog surlaša, nisu dale efekte, pa je sve veći broj palmi na javnim i privatnim površinama u tom gradu napadnut, ili već uništen.
Tivatski komunalci tako su minulog vikenda morali posjeći još jednu veliku palmu u dvorištu jedne porodične kuće na Ponti Seljanoiva, a nad kojom je prethodno bezsupješno sprovredena najradikalnija mjera liječenja – tzv. dendrohirurgija, odnosno uklanjanje cijele krošnje do “zdravog dijela” stabla.
Sekretarijati za ekonomski razvoj i preduzetništvo, odnosno za zaštitu živitne sredine i energetsku efikasnosst Opštine Tivat navode da su tokom prople godine odrađena ukupno četiri hemijska tretiranja palmi na javnim površinama, tokom kojih je insekticidima posuto oko 250 stabala. Prvo ovosezonske hemijsko tretiranje palmi obavljeno je prošple nedjelje, a Opština je u međuvremenu odbrala 7.750 eura vrijednu ponudu podgoričke kompanije “Ekoplant” koja će za taj novac ove godine sa javnih površina u Tivtu posjeći još 10 palmi koje je uništio surlaš, odnosno obaviti dendrohirurgiju na još 10 stabala za koja se smatra da se eventualno još mogu spasiti.
Inače, tokom proše godine na javnim površinama je surlaš potpuno uništio ukupno 8 palmi koje su morale biti posječene, a na 15 palmi je urađena dendrohirurgija. Još gore je stanje sa palmama na privatnim posjedima gdje se prskanje isekticidom koje je zakonska obaveza vlasnika biljana, ne sprovodi uopšte ili se to radi samo djelimiččno, pa je u privatnim i baštama raznih firmi, stradalo još i više palmi.
Donja Lastva – surlaš 25.januar 2017. – foto Boka News
“Fitosanitarna inspekcija treba da reaguje na lokacijama na kojima se nalaze zaražene palme, ako vlasnik ne postupi u skladu sa naređenim fitosanitarnim mjerama. Takođe, traženo je mišljenje i preporuka Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, o ideji da se nabavi vozilo koje metodom mikrotalasa uništava ovu štetočinu u unutrašnjosti palme. Njihov stav je da je riječ o veoma skupoj metodi i to je razlog zašto je nisu preporučivali kao jednu od mjera.”- stoji u izvještaju o radu ovih sekretarijata za prošlu godinu.
Kotor – Riva
Iako problemi sa surlašem traju već godinama, država u liku MPRR, nije se do sada baš „pretrgla“ oko katastrofalnog stanja sa surlašem, ne samo u Tivtu već i na čitavom primorju. Osim donošenja tzv. Akcionog plana za borbu protiv surlaša, država sada već katastrofalnu situaciju, više-manje posmatra skrštenih ruku, prepuštajući lokalnim upravama na primorju i komunalcima da se kako znaju i umiju, bore protiv insekta koji prijeti da potpuno promijeni izgled primorskih gradova. Lokalna uoprava Tivta prije nekoliko mjeseci je od proizvođača iz Italije zatražila ponudu za nabavku najsavremenijeg uređaja tzv. „Ecopalm ring“ koji je montiran na kamionu i koji, metodom infracrvenog zračenja, uništava isekte i njihove larve direktno u stablu napadnute palme, a što se ne moće postiči prskanjem biljke insekticidom. Jedan ovakav uređaj košta oko 200 hiljada eura, dok je cijena jedne palme stare 50-tak godina kakvih je do sada na primirju stradalo na desetine, „ide“ i preko 10 hiljada eura.
Donja Lastva
“U konačnom može se zaključiti da mjere koje se za sada primjenjuju na zaraženim palmama nijesu dale očekivani rezultat, sa čim u vezi smatramo da bi bilo neophodno proširiti metode uništavanja konkretne štetočine u cilju suzbijanja većih posledica. U tom pravcu Sekretarijat za zaštitu zivotne sredine i energetsku efikasnost i Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo, uz učešće stručnih lica, razmatrali su više mogućih, na svjetskom tržištu, isprobanih metoda kojima se suzbija palmin surlaš (npr. tretman putem infracrvenih zraka, “klopke”, injekcije/ampule; prskanje različitim hemijskim sredstvima), sa čim u vezi su upoznati i nadležni u resornom Ministartvu poljoprivrede. U konačnom je zaključeno da je u cilju efikasnijeg suzbijanja konkretne štetočine neophodna tiješnja saradnja i koordinacija na centralnom nivou u smislu obezbjedjivanja dodatnih finansijskih sredstava kako bi se sve primorske opštine na jedinstven i cjelovit način uspješno izborile sa navedenim problemom.”. stiji u izvještaju o radu ova dva segmenta lokalne uprave Tivta za 2016. Kako lani, tako i danas – država od koje primirske opštine traže da obavi svoj dio obaveza u bobi protiv štetočine, i dalje ćuti i gleda katastrofu skrštenih ruku.
Iz radionice u Zagrebu kip Gospe od Loreta visok sedamnaest metara obložen mozaikom od zlata, srebra i bojenog stakla bit će dopremljen u Primošten 20. marta, a do 1. maja okončat će se svi radovi.
Otvaranje svetišta na vrhu brda Gaj najavljeno je za 6. maja, četiri dana prije blagdna primoštenske zaštitnice Gospe od Loreta.
Sve to utanačeno je na sjednici primoštenskog Općinskog vijeća koje je odlučilo da se oko svetišta postavi videonadzor i zaštitari, a u skoroj budućnosti sanitarni čvor, caffe bar i suvenirnica.
Raspisan je i konkurs za originalni primoštenski suvenir, a svečanost otvranja, kazano je, trebala bi biti skromna i skrušena.
U organizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Kotor, u Galeriji solidarnosti-palati Pima u Starom gradu u Kotoru u utorak u 19 sati biće održana promocija pjesmarice “Čudesna Boka”, autora Gracije Gaša Marovića.
O pjesmarici će govoriti pjesnikinja Dubravka Jovanović, prof. Neven Staničić i prof. Maja Grgurević.
U muzičkom dijelu programa nastupiće mandolinski orkestar HGD”Tripo Tomas”.
